Posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Kini biće održana od 31. marta do 2. aprila, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je nedavno potvrdio planove da ovog proljeća posjeti Kinu, navodeći da se raduje susretu sa ineskim kolegom Si Đinpingom.
Tramp je izjavio da njegova zemlja ima veoma dobre odnose sa Kinom i da su i njegovi lični odnosi sa kineskim liderom dobri.
Ukupno se očekuje da će lideri Sjedinjenih Američkih Država i Kine imati četiri lična susreta tokom 2026. godine: Trampovu planiranu posjetu Kini, mogući susret na teritoriji SAD, samit G20 u Majamiju i moguću Trampovu posjetu samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Kina je zvanično podigla optužnicu protiv Leona Vanga, bivšeg direktora AstraZeneke (AZN.L) zbog poslovanja u toj zemlji.
To je potvrdila ova farmaceutska kompanija danas za Rojters.
Vang se nalazi u pritvoru od oktobra 2024.
AstraZeneka je u svom izvještaju o poslovnim rezultatima u utorak takođe navela da su u novembru bivši izvršni potpredsjednik i jedan bivši viši zaposleni optuženi od strane kineskog tužilaštva, ne navodeći njihova imena, prenosi Rojters.

Kina podigla optužnicu protiv bivšeg direktora AstraZeneke

Inflacija potrošačkih cijena u Kini porasla je manje od očekivanog u januaru, dok je deflacija proizvođačkih cijena ostala prisutna, što je znak nastavka deflacijskog pritiska u nedostatku snažnijih podsticaja.
&nbsp;Indeks potrošačkih cijena porastao je 0,2 odsto u januaru u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku u srijedu, što je ispod prognoze ekonomista od 0,4 odsto povećanja u anketi Reutersa. To je uslijedilo nakon rasta od 0,8 odsto u decembru, što je najviši nivo u gotovo tri godine.
&nbsp;Cijene su porasle 0,2 odsto na mjesečnom nivou, što je ispod prognoze ekonomista od 0,3 odsto povećanja, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Osnovni indeks potrošačkih cijena, koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije, skočio je 0,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, u poređenju s 1,2 odsto u decembru.
&nbsp;Kineski indeks proizvođačkih cijena pao je 1,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, što je bolje od očekivanja ekonomista o padu od 1,5 odsto, pokazali su službeni podaci, ublažavajući pad od 1,9 odsto u decembru. Na mjesečnom nivou, inflacija proizvođača porasla je 0,4 odsto, poboljšavajući se četvrti mjesec zaredom, dijelom podstaknuta naglim porastom globalnih cijena zlata posljednjih mjeseci.
&nbsp;Deflacija cijena na fabričkim vratima traje već više od tri godine, opterećujući profitabilnost proizvođača koji su veći dio prošle godine prebrodili slabo povjerenje potrošača i poremećaje u proizvodnji koji proizlaze iz američke trgovinske politike.

Inflacija u Kini porasla manje od očekivanog u januaru

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Kineski investicijski fond otkrio je da je vlada u Pekingu uvela zabranu svih novih ulaganja u Izrael zbog rata u Gazi, označivši tu teritoriju kao područje visokog rizika.
Ova vijest pojavila se u izraelskim medijima usred sudske tužbe koju su podnijeli članovi Kibuca Hanita protiv kompanije "Ballet Vision", fonda pod kineskom kontrolom koji drži 80 posto udjela u fabrici "Hanita Lenses". Riječ je o tvornici intraokularnih leća smještenoj u sjevernom dijelu Izraela, u blizini granice s Libanom.
Izraelski naseljenici iz kibuca podnijeli su tužbu Okružnom sudu u Tel Avivu, tražeći približno 11 miliona dolara od kineskog fonda. Oni optužuju fond da nije iskoristio opciju kupovine preostalih dionica, kako je bilo predviđeno ranijim ugovorom.
Međutim, u odgovoru kompanije "Ballet Vision" priloženom uz tužbu, navodi se razlog zašto transakcija nije moguća. Naime, kineska vlada klasifikovala je Izrael kao "područje visokog rizika" ili "crvenu kategoriju" zbog situacije u regiji zapadne Azije, a posebno od 7. oktobra 2023. godine.
- Od izbijanja borbi, kineska vlada klasificirala je Izrael kao zonu visokog rizika (crvena kategorija) i zabranila bilo kakva nova kineska ulaganja u Izrael - navodi se u pismu fonda.
Dalje se navodi da, sve dok je ovo ograničenje na snazi, transakcija nije izvediva te da "ne postoji praktična operativna mogućnost za izvršenje opcije".
<h2>Finansijski gubici i geopolitička pozadina</h2>
Osim vladine zabrane ulaganja, "Ballet Vision" ističe da je tvornica "Hanita Lenses" pretrpjela značajne operativne gubitke. Liu Jusiao, direktor fonda i izvršni direktor fabrike, izjavio je da je kompanija u periodu od tri godine zabilježila gubitke od oko 15 miliona dolara, uz dug od 4 miliona dolara, što je dovelo do ozbiljnih finansijskih problema.
Ovi događaji dolaze u trenutku kada se odnosi između Kine i Izraela dodatno pogoršavaju zbog pitanja Tajvana. Tajvan se, naime, okrenuo Izraelu radi povećane vojne saradnje.
Kina je već upozorila Izrael da ne pruža vojnu ekspertizu i tehnologiju Tajvanu pod krinkom civilnih programa. Prema izvještajima, Tel Aviv pomaže Tajpeju u integraciji elemenata svojih sistema "Green Pine" i "Arrow" u svrhu razvoja raketnog sistema "Tian Gong-4", koji će biti dio tajvanske mreže protuzračne odbrane.
Ova vojna saradnja odvija se uprkos stalnim upozorenjima Pekinga da neće tolerisati izraelske veze s otokom koji smatra svojom odmetnutom provincijom. S druge strane, administracija Tajvana nastoji produbiti veze s Izraelom te se suzdržala od osude izraelskih akcija u Pojasu Gaze.

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas (4. februara) da je imao "odličan" telefonski razgovor sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, te naveo da se raduje putovanju u Kinu planiranom za april.
- Bio je to dug i temeljan poziv, tokom kojeg su razmatrane mnoge važne teme, uključujući trgovinu, vojsku, putovanje u Kinu u aprilu (kojem se veoma radujem) - kazao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je rekao da je sa kineskim predsjednikom razgovarao i o Tajvanu, ratu između Rusije i Ukrajine, trenutnoj situaciji sa Iranom.
Kako je naveo, bilo je riječi i o tome da Kina kupuje naftu i gas od Sjedinjenih Država, kao i o razmatranju Kine o kupovini dodatnih poljoprivrednih proizvoda iz SAD, "uključujući povećanje količine soje na 20 miliona tona za tekuću sezonu".
Tramp je dodao da se Kina obavezala na kupovinu 25 miliona tona "za sljedeću sezonu".
Naveo je i da je sa Sijem razgovarao o "isporukama avionskih motora i brojnih drugih temama", za koje je rekao da su "sve veoma pozitivne".
- Odnos sa Kinom, i moj lični odnos sa predsjednikom Sijem, izuzetno je dobar i obojica smo svjesni koliko je važno da tako i ostane. Vjerujem da će biti postignuto mnogo pozitivnih rezultata tokom naredne tri godine mog predsjedništva, koji se tiču predsjednika Sija i Narodne Republike Kine - zaključio je Tramp.

Tramp razgovarao sa Sijem, razgovor ocijenio kao odličan

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Japan saopštili su u srijedu da su uspostavili strateško partnerstvo s ciljem unapređenja snabdijevanja kritičnim mineralima, koji su od ključnog značaja za sektore poput automobilske industrije, odbrane i digitalnih tehnologija.
Cilj ovog partnerstva je da se „značajno unaprijede ekonomska i nacionalna bezbjednost kroz zajedničko jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima“, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom nakon ministarskog sastanka u Vašingtonu.
- Razvojem ovog akcionog plana želimo da postavimo temelje za obavezujući multilateralni sporazum o kritičnim mineralima sa zemljama sličnih stavova - istakao je predstavnik Bijele kuće za trgovinu (USTR) Džejmison Grir.
Vašington je potom najavio i sličan akcioni plan sa Meksikom, sa gotovo identičnim instrumentima kao u sporazumu potpisanom sa Briselom i Tokijom.
Protokol o saradnji između SAD-a, EU-a i Japana usmjeren je na „identifikovanje oblasti saradnje radi podsticanja potražnje i diverzifikacije snabdijevanja“ za potpisnice, navodi se u saopštenju.
Glavni cilj je smanjenje globalne zavisnosti od Kine, koja u velikoj mjeri kontroliše snabdijevanje kritičnim mineralima neophodnim za brojne strateške sektore, piše Agence France-Presse.
Peking je tu prednost koristio kao sredstvo pregovaračkog pritiska ili prinude prema svojim ekonomskim partnerima, na primjer značajnim usporavanjem procesa odobravanja izvoza.
Među mjerama predviđenim ovim protokolom su podrška novim rudarskim projektima, kao i projektima rafinisanja, proizvodnje i reciklaže. Plan takođe predviđa ubrzavanje istraživanja i razvoja u tim oblastima, kao i „jačanje razmjene informacija o dostupnim zalihama“, navodi AFP.
Rojters je ranije u srijedu, pozivajući se na tri izvora, objavio da su Italija, Njemačka i Francuska usaglasile ubrzanje plana za stvaranje zaliha kritičnih sirovina.
Evropska unija je u decembru predstavila plan RESourceEU s ciljem smanjenja zavisnosti od Kine kada je riječ o ključnim sirovinama. Plan predviđa formiranje zajedničkih zaliha, kao i ograničenja izvoza reciklabilnog metalnog otpada i otpada koji sadrži rijetke minerale. Evropska komisija još nije objavila sve detalje tog plana.
Prema navodima tri izvora koji su u decembru učestvovali na sastanku sa zvaničnicima EU-a, Francuska bi trebalo da radi na finansiranju nabavke, Njemačka na upravljanju izvorima snabdijevanja, dok će Italija biti zadužena za skladištenje.
Italija i Njemačka su se i ranije obavezale na saradnju kako bi obezbijedile lance snabdijevanja sirovinama ključnim za njihove industrije, piše Rojters.

SAD, EU i Japan uspostavili strateško partnerstvo: Cilj zaobići Kinu

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

Kako velike kineske investicije privlače pažnju širom Evrope, Peking se okreće tišem obliku uticaja na Balkanu: stipendijama, univerzitetskim razmjenama i mladim studentima koji dijele svoje živote u Kini sa publikom kod kuće. Ovo uključuje mogućnosti studiranja uz finansiranje Kina, a nudi besplatne školarine, stipendije i pristup univerzitetima koji se brzo razvijaju. Mnogi od tih studenata su takođe podijelili svoja iskustva na društvenim mrežama gdje su pridobili značajan broj pratilaca, dok su drugi predstavljeni u zvaničnim kineskim medijima ili institucijama. - Prijavila sam se (na kurs kineskog) iz zabave, jer je to bio novi jezik koji nikada ranije nisam učila. Da me je neko pitao prije tri godine, rekla bih da je Kina zatvorena, komunistička zemlja, ali sada se moj stav potpuno promijenio- rekla je za Radio Slobodna Evropa Era Kernaja, 24-godišnjakinja iz sjeverne Albanije koja sada studira računarske nauke na Univerzitetu nauke i tehnologije Kunming u kineskoj provinciji Junan. . Dok je Peking najpoznatiji u regionu po infrastrukturnim projektima, kreditima i tehnološkim partnerstvima vrijednim milijarde dolara, obrazovanje se pojavilo kao mirniji kanal gdje Kina oblikuje percepcije o sebi. To je posebno tačno među mlađim generacijama, koje su, prema anketama, otvorenije za prikazivanje Pekinga kao dobroćudne i odgovorne svjetske sile. - Željela sam da promijenim mišljenje koje Albanci imaju o Kini i da im kažem da ne vjeruju svemu što vide- rekla je Kernaja, koja je otkako 2023. živi u Kini počela da objavljuje svoje iskustvo na TikTok nalogu i sada ima više od 8.000 pratilaca. Za Peking, kažu analitičari, ovi programi služe dugoročnoj svrsi: njegovanju ličnih mreža, povoljnih narativa i budućih profesionalaca koji su proživjeli iskustvo Kine i spremni su da ga podijele kod kuće. Ovo guranje meke moći predstavlja važan dodatak rastućem političkom i ekonomskom uticaju na Balkanu i moglo bi da kreira prijemčiviju publiku za napore Kine da proširi svoj ekonomski domet i potvrdi svoje interese. - Peking je zainteresovan da dovede što više međunarodnih studenata i naučnika u Kinu. Pokušava da se pozicionira kao neko ko podstiče razvoj i prisustvo u Evropi je veoma važan aspekt njihovog globalnog dometa- rekao je za RSE Stefan Vladisavljev, stručnjak za ulogu Pekinga na Balkanu u Fondaciji BFPE smještenoj u Beogradu. <h2>Neočekivani doseg kineske meke moći</h2> Kernajino iskustvo odražava veći trend koji se odvija širom Balkana, gdje su kineske mogućnosti obrazovanja čak izazvale interesovanje u zemljama poput Albanije i Kosova koje ostaju snažno prozapadne u svojoj političkoj orijentaciji zbog istorijske podrške Amerike njihovoj državnosti i demokratiji. Albanija i Kosovo, povezani zajedničkim političkim, jezičkim i kulturnim vezama, nisu očekivana mjesta za kineski prodor na Balkan. Regionalni uticaj Pekinga se generalno proširio iz Srbije, gdje je Beograd privukao milijarde dolara investicija i stvorio duboke političke veze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204140212_8d4652c0b48c23dd9cc582cfba8f345ad5bb1dd09d8eca240bd0192bb23d5b0e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204140212_8d4652c0b48c23dd9cc582cfba8f345ad5bb1dd09d8eca240bd0192bb23d5b0e" data-rendition-name="original" width="677" height="681" loading="lazy" alt="mapa Kina "></figure>  Srbija se ističe kao najnapredniji obrazovni partner Kine u regionu, domaćin tri Konfučijeva instituta i podržava nastavu kineskog jezika u desetinama škola. U svojoj 20-godišnjoj istoriji u Srbiji, broj polaznika je porastao sa nekoliko desetina na nekoliko stotina godišnje, a saradnja u oblasti obrazovanja je podstaknula nekoliko novih bilateralnih sporazuma potpisanih 2018. godine. - Ako Kina ima uporište na Zapadnom Balkanu, ona takođe ima uporište u Evropi- rekao je Vladisavljev. Ali kineska meka moć, uglavnom kroz obrazovne programe i širenje na društvenim mrežama, takođe ima neke rane uspjehe u drugim dijelovima regiona. Konfučijev institut u Albaniji, gdje je Kernaja naučila kineski jezik i dobila smjernice za prijavu za stipendiju, jedan je od najvidljivijih kanala za obrazovnu razmjenu unutar Univerziteta u Tirani. Opisuje se kao "nevladin, neprofitni obrazovni institut" koji je zajednički domaćin sa Pekinškim univerzitetom za strane studije, nudi nastavu kineskog jezika i kulturne programe. Takođe nudi stipendije i pomaže studentima da se prijave na različitim nivoima, uključujući pojedinačne univerzitete ili na saveznom i nacionalnom nivou unutar Kine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204140212_87099082156d7d385dfd32b169b06498c9592496f992c43ec5c6825b36f6573c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204140212_87099082156d7d385dfd32b169b06498c9592496f992c43ec5c6825b36f6573c" data-rendition-name="original" width="678" height="451" loading="lazy" alt="Kina uticaj"><figcaption>Era Kernaja (desno), dvadesetčetvorogodišnjakinja iz sjeverne Albanije, sada studira računarstvo na Univerzitetu nauke i tehnologije u Kunmingu.(Photo: Courtesy Image RSE)</figcaption></figure>  Osim na Kosovu, ovi instituti postoje svuda na Zapadnom Balkanu, čiju nezavisnost Kina ne priznaje i kao rezultat toga nema formalno zastupništvo iz Pekinga. Konfučijevi instituti su pod sve većim nadzorom širom Evrope i drugdje, a nekoliko vlada ih je zatvorilo zbog zabrinutosti oko akademskih sloboda i političkog uticaja. Ali širom većeg dijela Balkana, mladi ljudi ih sve više vide kao vrijedne odskočne daske za širenje ekonomskih i obrazovnih mogućnosti. Stručnjaci koji prate kineski angažman u regionu kažu da lične priče i iskustva lokalnih studenata koji studiraju u Kini imaju uticaj i čini se da prate priručnik kopiran iz drugih zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države. - Kina uči lekcije od zemlje koja je najbolje koristila meku moć: Sjedinjene Države- rekao je Vladisavljev. <h2>Stipendije, razmjene i ograničen trag na papiru</h2> Kineski obrazovni doseg na Balkanu izgrađen je na mozaiku programa: stipendije kineske vlade, grantovi povezani sa Konfučijevim institutom, sporazumi na univerzitetskom nivou i kratkoročni kursevi. Pošto se programi značajno razlikuju po zemljama i godinama i pošto kineske i lokalne balkanske institucije ne objavljuju sveobuhvatne podatke, ne postoji jasan javni registar koji pokazuje koliko je balkanskih studenata studiralo u Kini tokom godina. RSE je otkrio da se nekoliko albanskih studenata koji studiraju u Kini takođe pojavilo u kineskim državnim medijima, uključujući albansku filijalu Kineskog međunarodnog radija (CRI), koja je pod okriljem glavnog kineskog državnog emitera, CGTN, gdje su podijelili pozitivne izvještaje o svojim iskustvima. Istraživanja javnog mnjenja u Albaniji, uključujući Albanski bezbjednosni barometar, pokazuju da stavovi o Kini ostaju uglavnom neutralni, iako su se pozitivne percepcije blago povećale posljednjih godina. U međuvremenu, uprkos nedostatku institucionalne saradnje na Kosovu, pojedinačni studenti, često iz dijaspore raširene po Evropi i Sjevernoj Americi, i dalje pronalaze put do Kine i dijele svoja iskustva sa mladima u zemlji. Vlera Keljmendi, studentkinja rođena na Kosovu koja je emigrirala u Norvešku, rekla je- lokalnoj televiziji ATV u intervjuu 2025. godine da je izabrala Kinu iz radoznalosti, opisujući veoma pozitivno iskustvo. Keljmendi, koja je odbila da razgovara sa RSE, dokumentuje svoj život u Kini na svom javnom TikTok nalogu sa više od 16.000 pratilaca, dopirući do publike na Kosovu gde je javno mnjenje prema Kini i dalje uglavnom negativno. Iako na Kosovu ne postoje zvanični kursevi kineskog jezika, zvaničnici Konfučijevog instituta u Tirani rekli su da su primijetili da interesovanje studenata na Kosovu raste. "Voljeli bismo da vidimo studente sa Kosova kako uče kineski. Potrudićemo se da im stvorimo mogućnosti ako budu voljni- rekao je za RSE Ženg Baoguo, direktor Konfučijevog instituta u Tirani. <h2>Kada studiranje u inostranstvu postane širenje digitalnim putevima</h2> Na manje od dva sata od Kosova, Kadir Ismajli, 26-godišnji student iz Sjeverne Makedonije, imao je mnogo lakši put do Kine. Iako je prvobitno želio da studira negdje drugdje, ovaj student albanskog porijekla je rekao da je dobio kinesku državnu stipendiju za master studije u provinciji Junan uz pomoć svoje ambasade. Kao i drugi, Ismajli je izgradio pratioce na TikToku od preko 31.000, gdje objavljuje o svom životu u Kini. - Pokrenuo sam TikTok zbog posla, ali kada tamo vidim nešto zanimljivo, objavim to. Kod kuće ljudi mi kažu da nisu znali kakva je Kina zaista- rekao je. Tokom posljednje decenije, oko 100 makedonskih studenata studiralo je u Kini kroz jezičke i kompletne studijske programe. Studija o kineskom uticaju u Sjevernoj Makedoniji koju je sproveo skopski Estima otkrila je da je "percepcija ugleda Kine u Sjevernoj Makedoniji pomiješana slika koja ima tendenciju da bude pozitivnija među ljudima koji su imali direktno iskustvo i interakciju sa Kinom i kineskim zainteresovanim stranama". Prema podacima Estime, broj kineskih stipendija za studente iz Sjeverne Makedonije je u porastu od 2005. godine. Obrazovni programi na kineskom jeziku takođe prodiru i dalje. Crna Gora ima Konfučijev institut od 2015. godine i poslala je više od 100 studenata u Kinu tokom tog perioda, prema izvještaju centra za analizu evropske politike. U Bosni i Hercegovini postoji formalni sporazum o razmjeni obrazovnih programa sa Kinom i programi koje finansira Kina nastavljaju da rastu, posebno preko Univerziteta u Istočnom Sarajevu, gdje je više od 170 studenata učestvovalo u programima razmjene sa sjedištem u Kini. Među tom grupom mladih je Ana Jašarević, 23-godišnjakinja koja je studirala na odsjeku za kineski jezik Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Prošlu godinu je provela na Univerzitetu u Vuhanu sa nekoliko drugih kolega sa fakulteta. - Kada smo stigli, bio je to mali kulturni šok jer je potpuno drugačije- rekla je. Nakon što je diplomirala, sada kaže da planira da upiše master studije u Kini. - Svidjelo mi se tamo, iako razumijem da se mnogim ljudima ne sviđa način na koji funkcionišu. Bila sam u mnogim gradovima, obišla zemlju i svuda sam se osjećala sigurno- rekla je. <h6>*Saradnja na tekstu: Mila Manojlović, Marija Augustinović-Stojak i Petar Klinčarski</h6>

Od učionica do TikToka, pritisak kineske meke moći širi se na Balkanu

Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa deset odsto na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dvije zemlje sastali ove sedmice kako bi popravili napete odnose.
&nbsp;Smanjenje carinske stope stupa na snagu danas, prema izjavi Kineskog državnog savjeta.
&nbsp;Kancelarija britanskog premijera Kira Starmera, koja je u srijedu objavila sporazum, navela je da će ovaj dogovor donijeti 250 miliona funti (GBP) ili 344 miliona USD britanskim izvoznicima u narednih pet godina, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;Carine na škotski viski bile su jedna od tema o kojima su Starmer i kineski predsjednik Si Đinping razgovarali u Pekingu, gdje su se obavezali na veću saradnju u trgovini, investicijama i tehnologiji.
&nbsp;Kina je u prošloj godini uvezla viski u vrijednosti od 445,5 miliona USD, od čega je 84 odsto bilo iz Velike Britanije, prema podacima carinske službe i proračunima Rojtersa.
&nbsp;Peking je 2017. godine postavio privremenu carinu od pet odsto na uvoz viskija, ali je ovu odredbu ukinuo za prošlu godinu, čime je efektivno povećao stopu na deset odsto.

Kina smanjuje carine za uvoz viskija na pet odsto

Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju na dvoranskom prvenstvu Balkana, koje se održava u Beogradu, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/marija-vukovic-prvakinja-balkana">prenosi Portal Pobjeda</a>.
Crnogorska atletičarka slavila je da rezultatom 189 centimetara u skoku uvis. Marija je iz prvog pokušaja preskočila 181, zatim je visinu 185 „savladala“ u drugoj seriji, da bi 187 i 189 preletjela bez problema. Ostala je sama na zaletištu, jer je Rumunka Federika Apostol zastala na 187 (osvojila srebro), a istu visinu imala je i Lia Apostolovski iz Slovenije, ali Vuković na 192 nije bila uspješna.
Marija je prije samo deset dana, takođe u Beogradu, imala izuzetan nastup kada je osvojila drugo mjesto na 11. Beogradskom dvoranskom mitingu sa preskočenih 194 centimetra.
Marija Vuković je na sigurnom putu ka plasmanu među 12 najboljih skakačica svijeta za nastup na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Poljskoj (20-22.mart).&nbsp;

Marija Vuković prvakinja Balkana

The Supreme State Prosecutor Milorad Marković assessed as lawful the actions of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, under whose order the complete case files against former Minister of Defense and current Ambassador of Montenegro to Belgium, Olivera Injac, were seized on November 24, 2022 from their, now fugitive, colleague Lidija Mitrović.
This follows from the responses that the Supreme State Prosecutor’s Office sent yesterday to the Adria Portal.
The Adria Portal asked the prosecution office headed by Marković whether it would examine the official note in which fugitive prosecutor Mitrović stated that prosecutor Jovan Vukotić, acting on Novović’s orders, seized the case files against Olivera Injac from her office during her absence and without her knowledge.
The Supreme State Prosecutor’s Office was also asked whether it would review the conduct of prosecutors Vukotić and Novović in the entire case, following Mitrović’s accusation that the Chief Special Prosecutor had protected former minister Injac from criminal prosecution.
- In relation to the allegations made by former special prosecutor Lidija Mitrović, the Supreme State Prosecutor Milorad Marković conducted an extraordinary review and requested a statement from the Chief Special Prosecutor. After examining the submitted statement and the mandatory instructions, the Supreme State Prosecutor found that the actions of the Chief Special Prosecutor were proper and lawful - the response from the Supreme State Prosecutor’s Office states.
Prosecutor Marković, they told the Adria Portal yesterday, informed the members of the Prosecutorial Council about the matter the day before.
On April 17, Adria Portal published the official note drafted by prosecutor Mitrović after, as she claims, the case files against Injac were taken from her office.
Mitrović stated in the note that this happened on the same day she had submitted the indictment against the former minister to the registry of the Special State Prosecutor’s Office, so it could be forwarded to the High Court in Podgorica.
<h2>What did Mitrović charge Injac with?</h2>
In the indictment, which Adria Portal had access to, prosecutor Mitrović charged Injac with the continued criminal offense of abuse of office.
The indictment states that from December 2020 to February 2021, in her capacity as Minister of Defense, Injac unlawfully used her official position in order to obtain a benefit for retired Warrant Officer of the Armed Forces of Montenegro Miodrag Jokanović.
She allegedly concluded a service contract with Jokanović for tasks which, according to regulations and the Rulebook on the Internal Organization of the Ministry of Defense, fall within the core activities of the ministry and are to be filled through a public vacancy announcement, not through a service contract.
According to the indictment, the contract was valid from December 21, 2020 to March 21, 2021, with a monthly compensation of 300 euros. However, the indictment states that the contract was mutually terminated on January 31, 2021, but this was allegedly not recorded in the ministry’s protocols.
Despite this, Mitrović claims that on January 30 and February 26, 2021, Injac signed requests to the State Treasury for the payment of compensation to Jokanović, thereby „obtaining unlawful financial gain of 480 euros per month“ for him.
Prosecutor Mitrović also accused Injac of, contrary to the Law on Civil Servants, which prohibits the employment of pensioners, as well as the laws on the army and military intelligence affairs, issuing decisions by which Jokanović, a recipient of an old-age pension and former member of the Armed Forces of Montenegro, was employed for an indefinite period in the Intelligence and Security Directorate of the Ministry of Defense.
Although, according to Mitrović, he did not meet the legal requirements for deployment to a mission, nor was he prepared and trained in accordance with the standards of the international organization under whose mandate the mission was conducted, Jokanović was deployed to the international KFOR mission in Kosovo for a duration of one year, with the right to a daily allowance of 70 euros and other benefits.
The indictment against Injac states that Jokanović thereby obtained unlawful financial gain in the amount of 29.304 euros, to the detriment of the Ministry of Defense.
During the investigation, Injac denied all allegations.
<h2>From Injac, through Vardar, Klap and Bora, to escapement</h2>
Several months after, as she claims in her official note, the Injac case was taken from her, an investigation was launched against Mitrović on suspicion that she had abused her official position in another case – „Vardar-Klap-Bora“.
The investigation ended with the filing of an indictment against Mitrović, signed by her colleague Miloš Šoškić, and the subsequent court proceedings concluded with a conviction - on November 2, 2023, Mitrović was sentenced to seven months in prison for abuse of office.
She avoided reporting to Spuž prison in January of this year by fleeing, after which an international Interpol arrest warrant was issued for her.
She addressed the public from hiding, on February 8, in a letter in which she held Chief Special Prosecutor Vladimir Novović responsible for what she described as her persecution and suffering, accusing him of protecting former minister Olivera Injac from criminal prosecution.
Novović denied all of this, countering with accusations that, in handling the case against Injac, Mitrović had committed „numerous violations of the Law on the State Prosecutor’s Office, the Criminal Procedure Code, the Rulebook on the Internal Operations of the State Prosecutor’s Office, and the Annual Work Schedule“. For this reason, he claims, he issued her two written mandatory instructions.
- Mitrović did not complete work on the criminal case before being suspended from duty due to the initiation of criminal proceedings against her by decision of the Prosecutorial Council - the Special State Prosecutor’s Office stated at the beginning of the month.
The Prosecutorial Council suspended Mitrović on June 23, 2023. Two years later, on June 5, 2025, she was dismissed from office.
What happened in the meantime with the case against Injac has not been disclosed.

Marković conducted an extraordinary review and determined that Novović acted in accordance with the law

Američka vojska izvršila je još jedan napad na brod na istočnom dijelu Tihog okeana, za koji je navela da je prevozio drogu.
Južna vojna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopštila je na društvenim mrežama da je brod prolazio duž poznate rute za trgovine drogom i da je bio je uključen u operacije trgovine drogom.
Kako je saopšteno, u napadu su ubijene tri osobe, prenosi N1.
&nbsp;Broj poginulih u napadima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa na brodove koji navodno prevoze drogu porastao je na najmanje 148.
&nbsp;Od početka septembra prošle godine u Karipskom moru i u Pacifiku su izvedena najmanje 43 napada, a Tramp je rekao da je njegova zemlja u "oružanom sukobu" sa kartelima u Latinskoj Americi.
&nbsp;On je opravdao napade navodeći da im je cilj da se zaustavi doprema droge.

Napad američke vojske na još jedan brod na Pacifiku, ubijene tri osobe

Norvežanin Johanes Hesflot Klebo osvojio je danas zlatnu medalju u trci na 50 kilometara - &nbsp;masovni start, u kros kantriju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Do pobjede došao je sa rezultatom dva sata, šest minuta i 44,8 sekundi.
To je njegova šesta zlatna medalja u Milanu i Korini, čime je postavio rekord kao sportista sa najviše osvojenih zlatnih medalja na jednim Zimskim olimpijskim igrama.
Time je nadmašio skoro pet decenija star rekord Amerikanca Erika Hajdena, koji je osvojio pet zlata na ZOI u Lejk Plesidu 1980. godine.
Norvežani su u trci na 50 kilometara ostvarili trostruku pobjedu – srebro je pripalo Martinu Njuengetu, a bronza Emilu Iversenu.
Klebo je povećao i rekord po broju osvojenih zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama u karijeri na ukupno 11, računajući tri nastupa na Igrama.
Pobjeda Kleba donijela je Norveškoj 18. zlatnu medalju na Igrama,čime je i dodatno uvećala prednost u ukupnom bilansu odličja, koji sada iznosi 40.
Norveška je već u petak postavila rekord po broju osvojenih zlatnih medalja jedne nacije na jednim Zimskim igrama.

Tag: kina