Komunistička partija Kine održaće veliki plenum od 20. do 23. oktobra, na kojem će biti usvojen novi petogodišnji plan. Taj plan će obuhvatiti ostatak decenije, ali će neke odluke oblikovati i dalju budućnost, piše Economist, a prenosi hrvatski Jutarnji list.
U tekstu jednom od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, nauku i tehnologiju navodi se da će na sjednici učestvovati oko 370 članova Centralnog komiteta partije - među njima ministri, guverneri provincija, generali, jedan istoričar i čak jedan novinar. 
Od oko 200 članova s pravom glasa, više od 50 ima diplomu iz oblasti inženjerstva. Imaće mnogo tema za raspravu.
Novi plan, baš kao i prethodni, sasvim sigurno će uključiti niz „velikih inženjerskih projekata“, od obnove močvara do razvoja visokoefikasnih legura. Ti projekti će se oslanjati na najveću svjetsku inženjersku radnu snagu, koja je prema jednoj procjeni 2023. brojala više od 20 miliona ljudi. 
Kina se nada da će privući i strane stručnjake. Zbog toga je 1. oktobra uvedena nova „K“ viza, koja omogućava ulazak diplomcima iz oblasti nauke, matematike i inženjerstva - čak i bez poslodavca-sponzora. Taj potez je izazvao nezadovoljstvo kod brojnih domaćih tehnoloških radnika, koji smatraju da se time potcjenjuju njihove vještine.
<h2>Inženjer - simbol ponosa i moći</h2>
Biti inženjer je u Kini postalo izvor ponosa i moći. Zemlja je, riječima Dana Vanga, autora lucidne nove knjige Breakneck, „inženjerska država“. 
Kakve god etikete nosila, prava kineska opsesija usmjerena je na infrastrukturu i industriju - mostove i mašine, gradnju i proizvodnju - ali i na neke distopijske eksperimente društvenog inženjeringa, poput politike jednog djeteta ili režima nulte tolerancije na kovid.
Vang poredi kinesku ambiciju da preoblikuje svijet i prevaspita svoje stanovništvo sa američkom tromošću. Sjedinjene Države su, kaže on, postale „pravnička država koja blokira sve što može - i dobro i loše“. 
U knjizi podsjeća na opasku pripisanu Bilu Klintonu: „Vi imate previše inženjera,“ navodno je rekao tokom posjete Kini 1998. godine, „a mi imamo previše advokata… hajde da ih zamijenimo!“.
Kineska opsesija inženjeringom danas ima i novu dimenziju. Kina želi da savlada tzv. „tehnologije gušenja“ - proizvodnju napredne opreme za izradu čipova, koju više ne može slobodno da uvozi iz SAD-a i zemalja saveznica.
<h2>„Inženjerska dividenda“ umjesto demografske</h2>
Mladi su odmah reagovali: čak 36 odsto studenata osnovnih studija upisalo je inženjerske smjerove. Kina je nekada imala tzv. „demografsku dividendu“ – snažan ekonomski rast zahvaljujući velikom broju mladih radnika u odnosu na djecu i starije. 
Danas, kako stanovništvo stari, a radne snage je sve manje, taj izvor rasta slabi. Umjesto toga, kineski analitičari govore o „inženjerskoj dividendi“ - koristi koju zemlja sada crpi iz ogromnog broja tehnički obrazovanih ljudi. Ideja je da će znanje, inovacije i tehnološki napredak nadomjestiti ono što je nekada donosila brojnost radne snage.
Međutim, postoje ekonomske sile kojima se čak ni „inženjerska država“ ne može oduprijeti. Populacija studenata prepuna inženjera nije spriječila pad udjela proizvodnje i građevinarstva u BDP-u, što je rezultat duboko ukorijenjenih trendova u produktivnosti i potražnji. 
Možda se Klinton šalio kada je rekao da Kina ima previše inženjera, ali noviji podaci pokazuju da zemlja zaista ima previše - graditelja i proizvođača. 
- Etikete poput "vrtoglavi razvoj" i "inženjerska država" danas znače manje nego što su značile od 1980-ih do 2010-ih - navodi Džonaton Sajn, komentator iz SAD-a, u recenziji Vangove knjige.
Ekonomisti već dugo tvrde da industrijalizacija ima „oblik grbe“. Kada se radnici sele iz poljoprivrede u fabrike, proizvodnja raste kao udio u ekonomiji. Ali kako ljudi postaju bogatiji, sve više troše na usluge, pa industrija postepeno gubi udio u BDP-u.
Ovaj trend dodatno podstiču promjene cijena: roba iz industrije često postaje relativno jeftinija zbog rasta produktivnosti, koji se ne dešava u istom obimu u sektoru usluga. To smanjuje udio industrije u BDP-u - osim ako se ne broje fizičke količine (npr. broj automobila, mašina, tona čelika).
Čini se da i popularnost inženjeringa ima isti „luk grbe“: raste u fazi industrijalizacije, a opada s deindustrijalizacijom. Inženjerske nauke su najpopularnije u državama sa srednjim prihodima, poput Malezije, i u zemljama s komunističkom tradicijom, poput bivših sovjetskih republika. U Kini je interesovanje bilo najveće početkom 2000-ih, kada je 36 odsto brucoša upisivalo inženjerske smjerove. Od 2004. do 2011. broj je pao ispod 32 odsto
<h2>Povratak industriji pod pritiskom Zapada</h2>
Kinesko rukovodstvo je tada izgledalo pomireno s tim razvojem. Trinaesti petogodišnji plan (2016–2020) postavio je cilj povećanja udjela uslužnog sektora u BDP-u – sa 50,5 odsto u 2015. na 56 odsto u 2020. godini. Čak se i među partijskim vrhom osjetio taj zaokret. Broj inženjera među najvišim zvaničnicima je opadao, a zamjenjivali su ih menadžeri, društveni naučnici pa čak i pravnici. 
Godine 2013. Čeng Li iz američkog tink-tenka Brookings Institution pisao je o „brzom usponu“ pravnika u kineskoj političkoj eliti.
- Ova stalna transformacija elite vjerovatno će oblikovati društveno-ekonomske i političke politike liderstva - predviđao je tada Li.
Ali - to se nije dogodilo.
Tokom prvog mandata Donalda Trampa, američke izvozne kontrole gotovo su paralizovale neke od najistaknutijih kineskih tehnoloških kompanija, uključujući ZTE i Huawei. Kao odgovor, Si Đinping je poručio da Kina mora izgraditi „potpuni“ industrijski sistem - kako bi bila manje zavisna od drugih, a drugi više zavisni od nje.
Petogodišnji plan, usvojen početkom 2021. godine, odustao je od cilja povećanja udjela usluga u BDP-u, a umjesto toga obećao očuvanje stabilnog udjela industrije. Broj inženjera među članovima Centralnog komiteta se povećao, a više studenata je ponovo upisivalo tehničke fakultete.
<h2>Previše diploma, premalo posla</h2>
I pored tog zaokreta, kineska industrija i dalje se suočava s ozbiljnim problemima. Proizvodi iz fabrika i građevinskog sektora teško pronalaze kupce. Novoizgrađeni stanovi gomilaju se na bilansima investitora kao neprodata imovina. Cijene industrijskih proizvoda opadaju čim napuste fabrike već skoro tri godine. A iako studenti rado upisuju tehničke fakultete, to ne znači da su jednako spremni da rade u proizvodnji. 
Prema istraživanju agencije za zapošljavanje Žaopin iz prošle godine, samo osam odsto studenata želi posao u industrijskom sektoru. Više od četvrtine radije bi se zaposlilo u IT sektoru – što jasno pokazuje sklonost ka „bitovima“ umjesto „šrafovima“. 
Čak i među onima koji su završili prirodne i tehničke nauke, svega 37 odsto se zapošljava na poslovima direktno vezanim za inženjering, navodi se u članku Kvin Fanga i njegovih kolega sa Univerziteta za finansije i ekonomiju jugozapadne Kine u Čengduu iz 2022. godine.
Kada Centralni komitet Partije, u kojem sjedi veliki broj inženjera, kasnije ovog mjeseca bude razmatrao novi kineski petogodišnji plan, moraće da odluči - da li će se boriti protiv ovih trendova ili ih prihvatiti. Najnoviji politički signali ukazuju na to da bi se kineski lideri mogli ponovo fokusirati na sektor usluga, kao odgovor na hronični manjak domaće potražnje u ekonomiji.
Ako se odluče tim putem, mogu potražiti utjehu u jednoj daoističkoj basni, koju su rado citirala dvojica bivših lidera - Mao Cedung i Điang Ceming. 
U njoj se priča o tvrdoglavom starcu koji je odlučio da sravni sa zemljom dvije planine koristeći samo krampove. Nakon što je sebe i svoje potomke posvetio tom zadatku, bogovi su bili dirnuti njegovom istrajnošću. Pomjerili su planine umjesto njega, otvarajući tako put kojim su putnici mogli stići do njegovog sela. Taj božanski inženjerski poduhvat na kraju je postao turistička atrakcija. Planine su se pomjerile, a na njihovom mjestu procvjetala je industrija uslužnih djelatnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vang: Prava kineska opsesija usmjerena na infrastrukturu i industriju

Miradi Čekpo živi u Beninu, radi u jednoj kineskoj trgovinskoj firmi kao tumač i prevodilac za kineski jezik.&nbsp;
- U srednjoj školi sam gledala kineske TV kanale i sanjala o tome da putujem u Kinu i upoznam njihovu kulturu - rekla je za Dojče vele.
Poslije mature je tri godine studirala kineski jezik na univerzitetu u Abomej-Kalaviju na tamošnjem Konfučijevom institutu.
- Želim da ostvarim svoj san o međunarodnoj trgovini tako što ću izvoziti tropske proizvode iz Benina u Kinu i uvoziti kineske proizvode u Benin, ili još bolje u čitavu Afriku. Kada se uči neki jezik, to je zato da bi se sarađivalo sa tom zemljom - objašnjava Čekpo.
Međutim, ono što je postigla Maradi Čekpo uspijeva samo malom broju afričkih studenata koji uče mandarinski - standardni kineski jezik kojim govori većina stanovništva u Kini.
<h2>Uče kineski, ali su male šanse za posao u Kini&nbsp;</h2>
Konfučijev institut je državni jezički i kulturni institut osnovan 2004. godine, pod okriljem kineskog Ministarstva obrazovanja. Kineska Vlada snažno ulaže u njihovo širenje po svijetu - samo u Africi desetine tih instituta nude kurseve kineskog.
Kina doduše velikodušno dodjeljuje stipendije studentima, ali se na kraju u samoj Kini za njih gotovo i ne otvaraju mogućnosti za karijeru, kaže Simbaraše Gukurume, sociolog na Univerzitetu Sol Platje u Kimberliju, u Južnoj Africi.
Razlog je taj što kinesko stanovništvo, u poređenju sa afričkim, znatno bolje govori strane jezike. S druge strane, Kina je poznata po tome da za većinu svojih infrastrukturnih projekata na kontinentu – poput luka, puteva ili aerodroma – angažuje sopstvenu radnu snagu.
Nakon studija kineskog jezika vrlo mali broj ljudi može da napravi karijeru, naglašava ovaj naučnik porijeklom iz Zimbabvea.
- Gotovo čitav kadar fakulteta i osoblje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Zimbabveu čine naši ljudi koji su dobili određenu finansijsku podršku za studije u Kini i koji sad predaju mandarinski - kaže Gukurume za Dojče vele.
Dodaje da Kina ima koristi od ovakvog razvoja situacije, jer se većina ovih instituta, kao i drugih kulturnih razmjena, obično zasniva na bilateralnim sporazumima između vlada i ponekad ide ruku pod ruku sa neograničenim pristupom Kine afričkim resursima.
Kulturne aktivnosti i kineska vodeća uloga u eksploataciji litijuma i kobalta u Africi – za njega su to dve strane iste medalje.
<h2>Istovremeno prenošenje jezika i politike</h2>
Mnoge zemlje imaju institucije koje u inostranstvu promovišu sopstveni jezik i kulturu. Međutim, za razliku od njemačkih Gete instituta koji imaju sopstvene prostore, Konfučijevi instituti su često povezani sa univerzitetima.
Uticaj Komunističke partije Kine izazvao je kritike, posebno u zapadnim zemljama. Jer, ovi instituti ne prenose samo kineski jezik i kulturu, već i politički sistem, naglašava Gukurume.
&nbsp;- Mladi ljudi koji se upoznaju sa ovim političkim sistemom usvajaju nedemokratske principe - kaže ovaj sociolog.
U tome on vidi i objašnjenje zašto su zatvoreni neki Konfučijevi instituti u Evropi i Sjedinjenim Državama.
- Zato što ugrožavaju akademsku slobodu na univerzitetima, ali i zato što indoktriniraju studente kineskim politički sistemom, koji bi mogao biti shvaćen kao autoritarni ili nedemokratski - dodaje Gukurume.
U Africi, međutim, broj ovih kulturnih instituta naglo raste. Južna Afrika se sa deset instituta smatra jednim od centara za mandarinski jezik.
Ali Kina sve više ulaže i u pozorišta, muzeje, filmsku, muzičku i medijsku industriju, kao i u biblioteke na afričkom kontinentu.
<h2>Odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi</h2>
U studiji „Institucionalizovano kulturno prisustvo Kine u Africi“, koju je 2023. objavio njemački Institut za međunarodne odnose u Štutgartu, Avril Džofe, šefica Odjeljenja za kulturnu politiku i menadžment na umjetničkoj školi Univerziteta Vitvotersrand u Johanesburgu, bavi se time kako afrički akteri doživljavaju ove kineske kulturne programe i šta to znači za lokalnu kulturu.
Prema njenim riječima, kineski interes za Afriku prevazilazi ekonomske i bezbjednosne motive i uključuje izgradnju „meke moći“. Zato, dodaje ona, ne čudi što je broj afričkih studenata na kineskim univerzitetima sa manje od 2000 u 2003. godini petnaest godina kasnije 2018. porastao na više od 81.500.
Kineska rastuća ulaganja u kulturnu infrastrukturu afričkih zemalja nisu samo simboličan gest. Džofe kritikuje odsustvo granica i pravila za uticaj Kine u Africi.
&nbsp;- Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti ovakvog institucionalizovanog kulturnog prisustva, potrebno je davati mnogo konkretnije preporuke – posebno civilnom društvu, umjetnicima, kreativcima, filmskim stvaraocima, muzičarima, kao i samim vladama - rekla je Džofe za Dojče vele.
Ali, ona priznaje da još nemaju jasnu predstavu o tome da li kineska antidemokratska ideologija ulazi u ove investicije.&nbsp;
- Ove korektivne mjere su neophodne da bi se osiguralo da se to ne dogodi - ističe Džofe.
<h2>Bolje podržati i finansirati lokalnu kulturu</h2>
Jedan od načina bio bi da se obezbijedi da Afrička unija i druga regionalna tijela zaista uključe afričke institucije u svoje pregovore o kineskim investicijama.
- Potrebna je jedinstvena kulturna politika koja bi svakom afričkom zemlji omogućila da ojača svoju pregovaračku poziciju i maksimalno iskoristi pozitivne efekte kineskih ulaganja - smatra Džofe.
Pored toga, afričke zemlje bi morale da poštuju potrebe umjetnika i kulturnih radnika kako bi investicije zaista odgovarale njihovim interesima. Ona izražava zabrinutost za identitet afričkih umjetnika ako sadržaj bude uglavnom oblikovan pod uticajem iz Kine.
Džofe se zalaže i za povećanje nacionalnog finansiranja.
- Time bi se obezbijedile i stipendije i programi za umjetnost i kulturu, a istovremeno bi se smanjio finansijski monopol koji možda ima Kina - ističe Džofe.
Takođe, mladi ljudi koji su studirali u Kini trebalo bi u svojim matičnim zemljama da dobiju bolje mogućnosti za zapošljavanje ili dodatne obuke.

Kineski - jezik budućnosti u Africi?

Ustavni sud Crne Gore privremeno je u četvrtak obustavio izručenje kineskog državljanina Vang Šujminga Pekingu, koji je na osnovu međunarodne potjernice uhapšen krajem januara na aerodromu u Tivtu.
Kina ga potražuje zbog sumnje za organizovanje nelegalnih kladionica.
Privremena mjera Ustavnog suda donijeta je na osnovu žalbe njegovog branioca.
- Jer se osnovano postavlja pitanje da li bi izručenje moglo dovesti do njegovog mučenja ili nečovječnog postupanja u toj zemlji - navodi se u obrazloženju najvišeg suda u zemlji.
Prethodnog mjeseca su dva suda - Viši i Apelacioni - utvrdili da su ispunjeni zakonski uslovi za njegovo izručenje.
Ovaj 44-godišnjak je u žalbi Ustavnom sudu naveo da mu u Kini prijeti tortura i iznuđivanje priznanja, te da crnogorski sudovi nisu sproveli ozbiljnu procjenu posljedica izručenja.
Ustavni sud je utvrdio da je on pružio dokaze, kako se ističe, potkrijepljene izvještajima različitih organizacija, na osnovu kojih je upitno jesu li sudovi pravilno ispitali da li bi njegovo izručenje moglo dovesti do mučenja ili nečovječnog postupanja.
- Obustavom izručenja Ustavni sud nije zauzeo konačan stav o osnovanosti njegovih navoda, već je samo privremeno suspendovao izručenje - ističe se u saopštenju.
Naime, u slučaju da je Vang bio izručen a njegova ustavna žalba nakon toga prihvaćena, posljedice po zaštitu njegovih ljudskih prava bi bile nedjelotvorne, smatra sud.
Odluka o izručenju Kini biće donijeta nakon konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore o ustavnoj žalbi.
Konačnu odluku o izručenju donijeće ministar pravde Bojan Božović.
<h2>U Crnoj Gori osnovao firmu prije hapšnja</h2>
Crnogorska policija je 28. januara saopštila da je Vang uhapšen na tivatskom aerodromu nakon što je doletio privatnim avionom sa Maldiva, ostrvske zemlje u Indijskom okeanu.
Kod sebe je imao dokumenta ostrvske zemlje Vanuatu.
Mjesec dana uoči hapšenja je u Tivtu osnovao kompaniju Bright Sky Limited, čija je djelatnost kupovina i prodaja nekretnina.
Registrovan je kao njen direktor i jedini vlasnik.
<h2>Osuđen u Singapuru</h2>
Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) je saopštio da je kineski državljanin 2023. osuđen u Singapuru zbog učešća u slučaju pranja novca povezanog sa nelegalnim klađenjem i internet prevarama.
Vlasti su od 10 uhapšenih osoba tada zaplijenile 2,3 milijarde dolara imovine.
- Singapurske vlasti su od njega konfiskovale oko 147 miliona dolara - navodi se u članku OCCRP-a.
Ova međunarodna organizacija je pisala i o njegovim poslovnim vezama sa kineskim državljaninom, optuženim za višemilionsku krađu vezanu za kolaps platforme za kripto valute Atom Asset Exchange (AAX) u Hong Kongu 2022.
Platforma je imala preko dva miliona korisnika prije nego je propala.
<h2>Kako je bilo u slučaju Do Kvona</h2>
Žalba Ustavnom sudu podnijeta je bila i u slučaju uhapšenog južnokorejskog državljanina Do Kvona, kojeg su Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države potraživale zbog prevara na tržištu kripto valuta vrijednim najmanje 40 milijardi dolara.
Ustavnom sudu je trebalo malo više od dva mjeseca da donese odluku po žalbi.
Nakon što je 24. decembra prošle godine žalba odbijena, policija je nakon šest dana Do Kvona izručila SAD.
Kompletan proces od hapšenja do izručenja trajao je godinu i devet mjeseci.

Privremeno obustavljeno izručenje Vang Šujminga iz Crne Gore u Kinu

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u srijedu da će soja biti jedna od glavnih tema kada se za četiri sedmice sastane sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
- Naši uzgajivači soje trpe štetu jer Kina, isključivo iz "pregovaračkih" razloga, ne kupuje soju - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Rojters.
Kineski uvoznici još nisu kupili soju iz jesenje američke žetve, usljed trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga, što je američkim farmerima nanijelo milijarde dolara gubitaka.
Jesen je inače glavna sezona prodaje američke soje, jer farmeri tada ubiraju svježe usjeve, dok globalni kupci čekaju sljedeću žetvu iz Brazila, najvećeg svjetskog izvoznika.
Međutim, Kina, najveći svjetski uvoznik soje, okrenula se Južnoj Americi, izbegavajući američke usjeve, što je dodatno oborilo cijenu soje na Čikaškoj robnoj berzi.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da je u telefonskom razgovoru sa Sijem napravljen napredak po pitanju TikToka, a da će se njih dvojica sljedeći put sastati uživo u Južnoj Koreji kako bi razgovarali o: trgovini, borbi protiv narkotika i ratu u Ukrajini.

1250x600

1084x550

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Na jugu Kine otvoren je most koji je postao najviši na svijetu. U pokrajini Guižou preko vikenda je pušten u promet i povezao dvije udaljene tačke razdvojene dubokim kanjonom. Putovanje koje je dosad trajalo više od sat sada se svodi na tek nešto više od minuta vožnje.
"Huajiang Grand Canyon Bridge" uzdiže se 625 metara iznad rijeke Beipan – gotovo 200 metara viši od Empire State Buildinga u Njujorku – i prostire se u dužini od 2.890 metara. Sama glavna rasponska konstrukcija duga je 1.420 metara, čime je nadmašila dosadašnjeg rekordera, takođe u Guižou – most Duge.
- Ovaj megaprojekt prvi je takve vrste u svijetu. Postaće novo obilježje kineske inženjerske moći - rekao je još početkom godine Žang Šenglin, glavni inženjer "Guizhou Highway Group", dok je most bio dovršen 95 posto.
<h2>Dvojaka uloga</h2>
Most nije samo prometnica – u njega je ugrađeno i turističko iskustvo. Staklenim panoramskim dizalom posjetitelji se mogu spustiti do kafića na 792 metra iznad rijeke, a na lokaciji su izgrađeni i stakleni vidikovac, te platforma za bandži skokove, na visini od 579 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBridgingNews_%2Fstatus%2F1972222814884446323%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972222814884446323%7Ctwgr%5Ed3b8cfa94860970bb19f5ff16017cb5c841cb036%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj projekta Vu Žaoming iz "Guizhou Transportation Investment Group" naglasio je kako su tokom gradnje morali savladati niz tehničkih izazova: od stabilizacije strmih padina i jakih vjetrova do kontrole temperature betona. Uprkos tome, radovi su završeni prije roka.
-- Ovaj most je rezultat zajedničkog truda svih nas. Odlazak je pomalo gorak, ali ovo nije kraj – tek početak novog poglavlja - rekao je za CCTV tehničar Tian Hongrui.&nbsp;
Gradnja je počela u januaru 2022., a završena je 28. septembra 2025. Most s čeličnom rešetkastom ovjesnom konstrukcijom nosi brzu autocestu Guizhou S57 Liuzhi–Anlong, a njegova vrijednost procijenjena je na 2,1 milijardu juana (oko 295 milijuna dolara).
U avgust su završena sigurnosna testiranja: 96 kamiona simuliralo je prometno opterećenje, dok je više od 400 senzora pratilo kretanje glavnih kabela, tornjeva i raspona. Prema navodima projektnih čelnika, svi su testovi prošli uspješno.
Danas se u Guižou nalazi više od 32.000 mostova – naspram manje od 3.000 u 1980-ima. Gotovo polovica od stotinu najviših mostova na svijetu smještena je upravo u toj kineskoj pokrajini.
Kina je prije više od decenije pokrenula svoju Inicijativu Pojas i put – globalni infrastrukturni projekt vrijedan više od milijardu dolara, zaštitni znak predsjednika Si Đinpinga. Cilj inicijative je učvrstiti ulogu Kine kao glavnog svjetskog graditelja, ali i alternativnog finansijskog središta nasuprot institucijama pod kišobranom SAD-a.

U Kini otvoren najviši most na svijetu

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se proglašava da će njegov plan prodaje američkih operacija TikToka u kineskom vlasništvu američkim i globalnim investitorima zadovoljiti zahtjeve nacionalne sigurnosti u zakonu iz 2024. godine.
Prema uredbi koju je objavila Bijela kuća, dogovor uključuje "intenzivno praćenje ažuriranja softvera, algoritama i tokova podataka".
On uredbom takođe do 20. januara odgađa primjenu zakona koji zabranjuje aplikaciju, osim ako je njeni kineski vlasnici ne prodaju.
Potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da će nova američka kompanija biti procijenjena na oko 14 milijardi dolara, što je cijenu popularne aplikacije za kratke video zapise postavilo daleko ispod procjena nekih analitičara.
Kineska matična kompanija TikToka Bajtdens (ByteDance) trenutno procjenjuje svoju vrijednost na više od 330 milijardi dolara, prema novom planu otkupa dionica.
TikTok doprinosi malim postotkom ukupnih prihoda kompanije.
Prema procjenama analitičara, TikTok vrijedi između 30 i 40 milijardi dolara bez svog algoritma.
Trampova naredba navodi da će algoritam biti ponovo obučen i nadziran od sigurnosnih partnera američke kompanije, a rad algoritma će biti pod kontrolom novog zajedničkog preduzeća.
Tramp je rekao da je kineski predsjednik Si Đinping naznačio odobrenje planova.
- Ovo će sve vrijeme biti pod američkom kontrolom - kaže Tramp.
Kineski mediji prikazuju drugačiju sliku sporazuma o TikToku, sugerišući da će Bajtdens nastaviti igrati glavnu ili operativnu ulogu.

Tramp potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka, aplikacija prelazi u američke ruke

U Kini se ovaj trend razvio brže nego drugdje, jer su među prvima u svijetu prihvatili tzv. superaplikacije. Najveća radna snaga na svijetu prošla je kroz izuzetnu transformaciju. Kinezi koji žive od gig ekonomije sada su brojni kao poljoprivredni radnici i industrijski proletarijat. Deseci miliona Kineza koriste tehnološke platforme da pronađu poslove na kratki rok, a čak 200 miliona ljudi – što čini oko 40 % urbane radne snage – oslanja se na neki oblik fleksibilnog rada. Sudbina tih nesigurnih radnika, koji se bore da skupe novac za vlastiti stan ili da ostvare pristup javnim uslugama i socijalnim pravima, oblikovaće kinesku ekonomiju i društvo u narednim godinama. Tehnologija preobražava tržišta rada, a iskustvo kineske gig ekonomije pruža važne lekcije i za ostatak svijeta.
U Kini se ovaj trend razvio brže nego drugdje jer su među prvima prihvatili tzv. superaplikacije – digitalne platforme koje u jednoj aplikaciji objedinjuju niz različitih usluga (od plaćanja računa, naručivanja hrane i taksija, do rezervacija i kupovine). Upravo te aplikacije omogućile su masovno širenje fleksibilnih oblika rada.
Zahvaljujući toj infrastrukturi, Kina danas ima najrazvijeniju gig ekonomiju na svijetu: oko 84 miliona ljudi radi preko takvih platformi, od vozača i dostavljača do brojnih drugih usluga.
Kako su potrošačke aplikacije širile svoj doseg, tako je ovakav oblik rada postao sve rašireniji i u drugim azijskim zemljama u razvoju. U indijskoj gig ekonomiji radi oko 10 miliona radnika. U Maleziji ih je 1,2 miliona, što čini približno 7 % radne snage.
U posljednje vrijeme gig poslovi u Kini prodrli su i u njen slavni industrijski sektor. Nekadašnji strogi proletarijat sve više zamjenjuju milioni povremenih radnika koji uskaču „na zahtjev“, vođeni velikim platformama za zapošljavanje, seleći se s jedne tvorničke trake na drugu. Poslovi često ne zahtijevaju posebne vještine osim poznavanja latiničnog pisma. Radnici na tim mjestima ostaju tek nekoliko sedmica, ponekad i samo nekoliko dana. Istraživači procjenjuju da ih je možda 40 miliona – dakle trećina njihove industrijske radne snage, što je više od tri puta više nego u Americi.
Jedan od razloga rasta ove gig vojske je fleksibilnost koju traže poslodavci. Firmama je važno da u kratkom roku mogu povećati ili smanjiti proizvodnju, u zavisnosti od sezonske potražnje, promjena na tržištu ili geopolitičkih prilika. Tehnologija tu igra ključnu ulogu. Aplikacije na pametnim telefonima povezuju narudžbe kupaca sa dostupnim vozačima dostave, dok je u industriji automatizacija eliminisala mnoge složenije zadatke koji su ranije zahtijevali iskustvo. Nastala su nova radna mjesta za visokoobrazovane inženjere, ali i jednostavni poslovi za koje nije potrebno prethodno iskustvo.
Fleksibilni oblici rada odgovaraju mnogima. Oni koji se dobro snalaze u platformskom gospodarstvu mogu zarađivati više mijenjajući poslove nego radeći za jednog poslodavca. Istraživanje iz 2022. pokazalo je da je mjesečni prihod profesionalnih dostavljača u Kini bio gotovo petinu veći od prihoda migrantskih radnika. Drugi, pak, nisu strpljivi kao njihovi roditelji i ne žele sedmicama ponavljati isti monoton posao.
Ipak, gig radnici se suočavaju s velikim poteškoćama. Bez stabilnog odnosa s poslodavcem, mlađi radnici teško stiču vještine potrebne za životni napredak. Napustivši ruralne krajeve, možda neće uspjeti ostati u gradovima u kojima stalno mijenjaju poslove. Bez dokaza o stalnom zaposlenju, pod kineskim sistemom kućne registracije „hukou“, mogu im biti uskraćene javne usluge u gradovima. A ako se nikad ne nastane, možda se neće ženiti niti imati djecu, čime će dodatno pogoršati problem starenja stanovništva. Jedno je sigurno – ova generacija radnika morat će uzdržavati ne samo sebe, već i veliki broj starijih.
Neki problemi, poput hukou sistema, specifični su za Kinu. No u drugim aspektima kinesko iskustvo vrijedi proučavanja. Mnoge zemlje, posebno u Aziji, nadaju se da će ponoviti njen industrijski uspjeh. Nijedna ne smije rasipati potencijal mladih, a manjak kvalitetnih poslova jedan je od razloga zbog kojih su se mladi u nekoliko azijskih zemalja pobunili protiv samodopadnih političkih elita. Nakon što je u Indoneziji ovog avgusta oklopno vozilo pregazilo gig radnika koji je prevozio putnike motorom, prosvjedi su prerasli u ulične sukobe.
Jedna od lekcija iz Kine jeste da se ne treba previše oslanjati na industriju. Zemlje koje su izgubile industrijsku snagu ili je nikada nisu ni imale, često sanjaju da će tvornice osigurati stabilna radna mjesta, rast plata i društvenu stabilnost. To može važiti za nekolicinu inženjera i tehničara, ali kinesko iskustvo pokazuje da procesi automatizacije lako mogu istisnuti ili degradirati druga zanimanja.
Druga lekcija glasi: bilo bi uzaludno pokušavati iskorijeniti gig rad u nadi da će ga zamijeniti stalna radna mjesta. Prava alternativa gig poslovima često znači nezaposlenost. Nedavno istraživanje pokazalo je da je 77 % vozača u aplikacijama za prijevoz ušlo u industriju tek nakon što su izgubili prethodni posao. Platforme za zapošljavanje nisu izmislile nesigurna radna mjesta. I premda njihovi algoritmi ponekad djeluju poput okrutnih nadzornika, tjerajući vozače da voze opasno brzo, oni su ipak napredak u odnosu na okrutne nadzornike koji su nekad bili posrednici između radnika i poslodavca. Vrijedi podsjetiti da i dalje u mnogim dijelovima Azije, uključujući Kinu, nadničari svako jutro čekaju uz cestu da ih poslodavci odaberu iz gomile.
Treća lekcija jeste da bi vlade trebale preispitati i osmisliti društveni ugovor tako da gig rad ljudima donosi što više koristi.
Kina je već regulisala algoritme kako bi ih učinila manje strogima. Pokušava i smanjiti jaz između novog i starog modela rada tako što e-trgovinskim platformama sugeriše da gig radnicima obezbijede socijalnu zaštitu. Indija nastoji nagovoriti radnike na platformama da se registruju kako bi ostvarili pogodnosti poput osiguranja od nesreće i eventualno zdravstvenog osiguranja.
Ipak, vlade moraju biti još ambicioznije. Umjesto da pokušavaju ugurati gig rad u postojeće sisteme, trebale bi iznova osmisliti politike. Kina bi, na primjer, mogla smanjiti teret obaveznih doprinosa poslodavaca, čime bi oslabila poticaj da posežu za gig radnicima umjesto za stalne zaposlenike. Države bi trebale učiniti penzije prenosivima i vezati ih direktno uz ono što radnici uplaćuju i na kraju primaju. Mnoge azijske zemlje riskiraju da ostare prije nego što se obogate, pa je kreiranje uslova u kojima i nesigurni radnici mogu napredovati važnije nego ikada.

Trend koji dominira Kinom alarm je za ostatak svijeta

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Miraš Dušević

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Crna Gora i Narodna Republika Kina njeguju dugogodišnje prijateljske odnose i kvalitetnu saradnju u oblasti zdravstva, što se ogleda kroz brojne vidove pomoći i podrške unapređenju zdravstvenog sistema, ocijenio je ministar zdravlja Vojislav Šimun na sastanku sa ambasadorom Kine Čenom Sjufengom.
Šimun je upoznao ambasadora sa aktivnostima i mjerama koje crnogorski zdravstveni sistem preduzima u cilju očuvanja i unapređenja javnog zdravlja.&nbsp;
Na sastanku je istaknuto da su odnosi dvije zemlje dodatno osnaženi u periodu pandemije COVID-19, tokom koje je Kina, kroz donacije vakcina, medicinskih sredstava i opreme, pružila značajnu pomoć Crnoj Gori.
- Čen je zahvalio ministru Šimunu na prijemu i poručio da ambasada NR Kine ostaje na raspolaganju za dalju saradnju i razmjenu informacija u cilju jačanja zdravstvenog sistema i tradicionalno dobrih odnosa dvije zemlje. On je najavio da je Kina spremna da donira automatski eksterni defibrilator radi unapređenja rada zdravstvenih ustanova, kao i da postoje kineske kompanije zainteresovane za ulaganje u crnogorsko zdravstvo - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za dodatno unapređenje saradnje kroz zajedničke projekte, posebno u oblasti investiranja u medicinsku opremu, imajući u vidu pozitivna iskustva sa kineskim proizvođačima u regionu.
Šimun se zahvalio na dosadašnjoj podršci i izrazio očekivanje da će se saradnja dvije zemlje u narednom periodu još više razvijati, na dobrobit građana Crne Gore i kvaliteta zdravstvene zaštite na svim nivoima.

Šimun-Čen: Kina spremna da donira automatski eksterni defibrilator za unapređenje rada zdravstvenih ustanova

Rukovodstvo Evropske komisije &nbsp;razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv Kine i ostalih trećih zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.
Ova tema je otvorena u trenutku kada SAD nastoje da dodatno ograniče mogućnosti Moskve da finansira rat u Ukrajini.
Kako navodi Financial Times, razgovori u EU o sadržaju novog paketa sankcija počeli su 7. septembra. Prema riječima tri izvora lista, razmatrano je i uvođenje dodatnih mjera protiv Kine, koja značajno uvozi ruske energente, prenosi B92.
Američki predsjednik, Donald Tramp, nedavno je izjavio da je spreman da pređe u drugu fazu sankcija protiv Rusije, što je do sada njegov najjasniji signal da bi Vašington mogao uskoro da pojača mjere protiv Moskve ili njenih kupaca energenata.
Očekuje se da će delegacija EU otputovati u Vašington na razgovore sa američkim Ministarstvom finansija upravo o sankcijama protiv Rusije.
EU nikada nije uvodila sekundarne sankcije, dok ih SAD često koriste. Evropa je do sada donijela 18 paketa antiruskih sankcija, ali su, kako ocjenjuje IntelliNews, one uglavnom bile neefikasne.
SAD su već uvele dodatnu carinu od 25 odsto na indijski uvoz kako bi kaznile tu zemlju zbog nastavka kupovine ruske nafte. Trump je zaprijetio Kini carinom od 100 odsto zbog istog razloga, ali je rok za sprovođenje mjera pomerio na novembar i široko se očekuje da će ipak odustati od stvarnog uvođenja takve carine.
Evropa nema ovakve mehanizme. Trenutno ne postoji način da EU uvede carine ili sankcije Kini zbog njenog poslovanja sa Rusijom. Uvođenje takvih mjera bilo bi veoma teško, jer bi zahtijevalo saglasnost svih 27 članica, uključujući Mađarsku i Slovačku, koje se redovno tome protive.

EU razmatra sankcije protiv Kine

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović sastala se danas sa Haoliangom Šuom, vršiocem dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i podsekretarom Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori povodom obilježavanja 60 godina postojanja UNDP-a, navodi se u saopštenju.&nbsp;
U delegaciji UNDP-a bila je i Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori.
Tokom sastanka, kako se navodi, istaknuta je izuzetna saradnja između CBCG i UNDP-a, posebno kroz projekat FINSTEM, koji predstavlja temelj digitalne transformacije CBCG i snažan doprinos strateškim ciljevima održivog razvoja i evropske integracije zemlje.
Guvernerka Radović naglasila je da će projekat FINSTEM doprinijeti bržoj digitalizaciji i modernizaciji finansijskog sistema, kao i snaženju njegove otpornosti na klimatske i prirodne rizike.
- Kroz FINSTEM projekat, CBCG razvija analitičke i tehničke kapacitete za procjenu klimatskih i prirodnih rizika, izradu scenarija otpornosti i jačanje regulatornih instrumenata koji će omogućiti sigurniji, transparentniji i otporniji finansijski sistem - kazala je guvernerka.
Gospodin Šu je čestitao guvernerki i timu CBCG na operativnom ulasku crnogorskih banaka u SEPA sistem, istakavši da ovaj značajan korak, zajedno sa napretkom u razvoju zelenog finansijskog ekosistema, potvrđuje vizionarski pristup CBCG.
- Ulazak Crne Gore u SEPA i napredak ka razvoju zelenog finansijskog ekosistema, koji jača otpornost privrede, potvrđuju vizionarski pristup Centralne banke. UNDP je ponosan partner u ovom procesu, zajedničkim radom na digitalizaciji, jačanju sajber-bezbjednosti i izgradnji otporne infrastrukture pomažemo da Centralna banka ide u korak sa EU standardima i primjenjuje najbolje globalne prakse. Zajedno gradimo model održivog i inkluzivnog finansijskog sistema, koji služi za primjer cijelom regionu - poručio je Šu.
Sagovornici su razgovarali i o procesu “ozelenjavanja” CBCG, koji podrazumijeva integraciju ekoloških i prirodnih rizika u regulatorne i supervizorske politike, u skladu sa najboljim regulatornim praksama banaka Eurosistema.
Na kraju sastanka, kako se zaključuje u saopštenju, sagovornici su potvrdili da će CBCG i UNDP nastaviti sa jačaju partnerstvo u cilju sprovođenja procesa koji doprinose otpornosti finansijskog sistema, finansijskoj inkluziji i održivom razvoju.

CBCG i UNDP: Zajedno ka modernom, zelenom i otpornom finansijskom sistemu

Jevrejsko-američki aktivista deportovan iz Izraela nakon učešća u Globalnoj Sumud flotili rekao je za Middle East Eye da su on i njegovi kolege pritvorenici redovno premlaćivani, vezivani, psihički mučeni te im je uskraćivana hrana i lijekovi tokom pet dana u zatvoru.
David Adler, su-generalni koordinator ljevičarske organizacije Progressive International, bio je jedan od oko 470 aktivista koje su izraelske pomorske snage presrele u međunarodnim vodama i odvele prvo u luku Ašdod, a zatim u Ketziot, zatvor u pustinji Negev poznat po raširenom seksualnom zlostavljanju i nasilju.
Rekao je da je pomorsko presretanje bilo nasilno, da je izraelska teglenica ispalila vodene topove na flotilu, pokušala ih probiti i da je na kraju Izrael ukrao sve brodove. Uhvaćeni u međunarodnim vodama, aktivisti su oteti i dovedeni u izraelsku luku Ašdod.
"Od prvog trenutka kada smo stali na tu pistu nakon presretanja, nasilno smo prisiljeni na koljena u položaje pokornosti", rekao je Adler, govoreći u utorak iz Ammana, glavnog grada Jordana.
Rekao je da su, nakon što su se našli u pokornom položaju u pritvorskom centru u Ašdodu, on i drugi jevrejski član flotile "uhvaćeni za uho i otrgnuti od grupe radi fotografisanja s Benom Gvirom koji je zurio u zastavu države Izrael".
Itamar Ben Gvir, doseljenik i izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti, posjetio je mjesto i ismijavao zarobljene članove flotile kao "teroriste". Adler je rekao da su se on i ostali aktivisti "rugali njegovim nasilnicima".
- Posjetio sam zatvor Ketziot i bio sam ponosan što se prema 'aktivistima flotile' odnosimo kao prema pristašama terora. Ko god podržava terorizam, terorist je i zaslužuje uslove terorista - rekao je Ben Gvir.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova negiralo je zlostavljanje članova Globalne Sumud flotile. Middle East Eye je napisao izraelskoj zatvorskoj službi tražeći odgovor na optužbe.
Prije nego što su napustili Ašdod, rekao je da su aktivisti "skinuti do gole kože, vezivani patentnim zatvaračima, stavljeni povez na oči i poslani u internacijski logor u policijskom kombiju bez ikakvog pristupa hrani, vodi ili pravnoj podršci".
Tokom sljedećih pet dana, rekao je da je grupa "psihološki mučena" u zatvoru Ketziot u pustinji Negev.
Ako bi pritvorenik zatražio potrepštine poput inzulina za liječenje dijabetesa, "pojedinačno bi bili izvođeni iz ćelija i redovno premlaćivani, vezivani lisicama i gležnjevima te ostavljeni u samici".
- To se događalo toliko puta. Ukratko, tretirali su nas kao teroriste, što je i obećao Ben Gvir - kazao je Adler.
Aktivista flotile rekao je da su u zatvoru, koji se nalazi blizu granice s Egiptom, pritvorenici svake noći mogli čuti izraelske F-16 i F-35 kako lete iznad glave "idući bombardirati Gazu, uz zvuk njemačkih ovčara oko nas".
- Skupine za suzbijanje nereda dolazile bi u naše ćelije sa suzavcem, opremom za suzbijanje nereda i njemačkim ovčarima koji bi dolazili i pokušavali nas prestrašiti i terorizirati - rekao je Adler za MEE.
Adler i drugi pritvorenici rekli su da im je Izrael ukrao stvari.
Clare Azzougarh, kćerka Malcolma Duckera, 72-godišnjeg veterana britanskih zračnih snaga koji je bio kapetan broda u flotili i takođe je bio pritvoren u Ketziotu, rekla je za MEE da je razgovarala s ocem od njegovog puštanja na slobodu.
- Bio je vrlo emotivan. Kroz suze nam je rekao da je bio težak tjedan, ali ne tako loš kao neki drugi - rekla je Azzougarh.
Duckerova kćerka rekla je da su Izraelci ukrali sve očeve stvari i da je pokušavao pronaći odjeću dok je bio u Jordanu.
Adler se u svom svjedočenju osvrnuo na "serijsko i sistematsko kršenje naših prava“. Rekao je da su njemu i njegovim kolegama pritvorenicima uskraćeni hrana i voda, "uskraćeni lijekovi na temelju hirova pojedinih oficira" i da im nije omogućen pristup advokatima.
- Šokiran sam što više ovih informacija nije izašlo na vidjelo. Ovo uopšte nisu bili normalni zatvorski uslovi. Očito sam vrlo svjestan da je sve to blijedi u usporedbi s onim što palestinski zatvorenici podnose svaki dan – 11.000 njih u neodređenom pritvoru, ali to je pokazatelj koliko je država Izrael postala odmetnica u svom osnovnom nepoštivanju međunarodnog humanitarnog prava - kazao je Adler.
Porodice Adlera i Duckera rekle su u ponedjeljak za MEE da su se osjećale iznevjereno od strane britanske i američke vlade.
Adler je u utorak rekao da su pritvoreni Amerikanci imali "apsolutno nula konzularne službe".
Kada ih je na granici s Jordanom dočekao američki generalni konzul, aktivistima je rečeno: "Mi nismo vaše dadilje. Nećete imati hrane, vode, novca, telefona, aviona, vize. Odvest ćemo vas do aerodroma, a onda ćete biti sami. Mi nismo vaše dadilje".
Adler je rekao da su američki dužnosnici ponovili rečenicu o dadiljama "četiri ili pet puta, kao da nam je to trebalo reći".
Na kraju je Adler to opisao kao "noćnu moru Bena Gvira i Trumpa koju živimo posljednjih nekoliko dana".
- Ovako je Ben Gvir uspio s grupom aktivista, učitelja, medicinskih sestara i ljekara te ljudi iz cijelog svijeta koji su samo pokušavali dostaviti pomoć - kazao je Adler.

Jevrejsko-američki aktivista koji je zarobljen na flotili za Gazu opisao mučenje u izraelskom zatvoru

Gugl (Google) uvodi režim pretrage interneta zasnovan na vještačkoj inteligenciji (AI) u više od 40 zemalja i teritorija, uključujući nekoliko u Evropi kao što su Njemačka, Austrija, Švajcarska, Španija, Italija, Švedska i Poljska, kao i Tajland i Vijetnam.
Nova funkcija, koja omogućava korisnicima da "ćaskaju" o rezultatima pretrage, prvi put je pokrenuta u julu u SAD-u, Velikoj Britaniji i Indiji, piše DPA.
Tehnološki gigant navodi da će režim vještačke inteligencije sada biti dostupan u više od 200 zemalja i teritorija širom svijeta.
Novom načinu pretrage može da se pristupi na adresi google.com ili preko lokalnih Guglovih veb-stranica u zemljama, a pojavljuje se kao dodatna kartica pored standardnih opcija kao što su "Sve", "Slike", "Video-snimci" i "Vijesti".
Gugl je upozorio da će možda biti potrebno nekoliko dana da se opcija pojavi jer se serveri postepeno ažuriraju, podsjeća DPA.
Kompanija je ranije nudila rezime pretrage uz pomoć vještačke inteligencije za određene teme, ali su se i dalje vidjeli standardni linkovi i plaćeni oglasi.
Ako se izabere novi režim vještačke inteligencije, tradicionalne liste linkova zamjenjuju se detaljnim odgovorima, sa djelimično navedenim izvorima u fusnotama i tri najvažnija izvora istaknuta u bočnoj koloni.
Režim vještačke inteligencije koristi Guglov sistem Džeminaj (Gemini) 2.5 Pro, dizajniran da pruži tačne odgovore sa minimalnim kašnjenjem.
Korisnici sada mogu da postavljaju duga i složena pitanja koja bi ranije zahtijevala višestruke pretrage, rekla je potpredsjednica Gugla Hema Budaraju.

Gugl uvodi režim pretrage interneta zasnovan na vještačkoj inteligenciji

Povodom izjave poslanice Jelene Nedović, izrečene na sjednici Ustavnog odbora, u kojoj je govorila o pripadnicima albanskog naroda i muslimanske vjere, reagovao je potpredsjednik Foruma mladih SDP i predstavnik Evropskog saveza Edon Čauši porukom da identitet ne može biti predmet podjela i kvalifikacija.
- Kao pripadnik albanskog naroda i islamske vjeroispovijesti, poručujem: nijesam ‘dva u jedan’. Ja sam samo čovjek. Moja vjera i moje porijeklo ne čine me složenijim ili ‘drugačijim’ čovjekom, već jednostavno čovjekom — ravnopravnim sa svima drugima“, naveo je Čauši.
On je kazao da je žalosno što se u vremenu kada bi javni prostor trebalo da bude mjesto razumijevanja i međusobnog poštovanja, i dalje koriste izrazi i kvalifikacije koje podsjećaju na stare podjele.
- Mir i suživot se ne grade tako što se ljudi dijele, već tako što se prepoznaje ono što nas spaja — ljudskost - istakao je Čauši.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 73.6434%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-novi-gaf-nedovicke-covjek-je-dva-u-jedan-albanac-islamske-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da pomirenje ne može počivati na etiketiranju, već na međusobnom priznavanju i poštovanju.
- Pomirenje ne podrazumijeva da se ljudima dodjeljuju etikete. Ono počinje onda kada prestanemo da druge posmatramo kroz vjeru, naciju ili ime, i kada ih prihvatimo kao ljude. Ne treba nas miriti — jer mi nijesmo zavađeni - naglasio je.
Čauši je zaključio da Crnoj Gori treba društvo u kojem se svaki čovjek, bez obzira na porijeklo i vjeru, osjeća poštovano i ravnopravno.
- Čovjek je čovjek, a nečovjek je nečovjek — bio on sudija, poslanik, političar ili bilo ko drugi. A onaj ko to ne vidi, teško može govoriti o miru i pomirenju - poručio je Čauši.

Čauši: Nijesam “dva u jedan” — ja sam samo čovjek

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: kina