Kineski izvoz u martu porastao 2,5 odsto, naglo usporavanje dok rat u Iranu podiže neizvjesnost

Kineski izvoz je u martu porastao 2,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je značajno usporavanje u odnosu na prva dva mjeseca, u trenutku kada rat u Iranu povećava neizvjesnost zbog kretanja cijena energije i globalne potražnje.

Podaci o martovskom izvozu koje je u utorak objavila kineska carinska uprava bili su ispod očekivanja analitičara i oštro niži od rasta izvoza od 21,8 odsto zabilježenog u januaru i februaru.

Uvoz je prošlog mjeseca skočio 27,8 odsto, nakon rasta od 19,8 odsto na godišnjem nivou u prva dva mjeseca ove godine.

Izvoz tehnološki povezanih proizvoda, uključujući i skok isporuka poluprovodnika iz Kine podstaknut globalnim bumom vještačke inteligencije, pogonio je snažan rast kineskog izvoza početkom 2026. godine.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da bi posljedice produženog rata u Iranu mogle uticati na ukupnu globalnu potražnju za kineskim proizvodima tokom ove godine.

- Kineski izvoz je usporio kako rat u Iranu počinje utjecati na globalnu potražnju i lance snabdijevanja - rekao je Geri Ng, viši ekonomist za Aziju i Pacifik u francuskoj banci Natixis.

Uprkos snažnom oporavku rasta kineskog izvoza u januaru i februaru, potražnja će vjerovatno slabiti zbog energetskog šoka izazvanog ratom, naveli su ekonomisti Bank of America predvođeni Helen Qiao u nedavnoj istraživačkoj bilješci. Rizici će, napisali su, "proizlaziti iz trajnog globalnog usporavanja ukupne potražnje ako sukob potraje duže nego što se trenutno očekuje".

Povišene carine američkog predsjednika Donalda Trampa na kineski izvoz i napetosti između Vašingtona i Pekinga takođe opterećuju kineske isporuke u SAD posljednjih mjeseci, pa Kina pojačava izvoz na druga tržišta, uključujući Evropu, jugoistočnu Aziju i Latinsku Ameriku.

Analitičari pomno prate i Trampovu planiranu posjetu Pekingu u maju, na sastanak s kineskim liderom Si Đinpingom, nakon odgode uzrokovane ratom u Iranu.

Kinesko rukovodstvo je za 2026. godinu postavilo cilj rasta ekonomije od 4,5 do 5 odsto, što je najniži cilj od 1991. godine.

Kina je u 2025. ostvarila ciljani rast od "oko 5 odsto" zahvaljujući snažnom izvozu i rekordnom trgovinskom suficitu od 1,2 biliona dolara, a analitičari smatraju da će izvoz i ove godine vjerovatno ostati ključni pokretač ekonomskog rasta, s obzirom na to da produžena kriza u sektoru nekretnina u zemlji pritišće domaću potražnju i investicije.