<p>Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  <p>Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće:</p> <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> <p>Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti.</p> <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> <p>Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.</p> <h3>Slabost izvozne baze</h3> <p>Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija).</p> <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> <p>Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove.</p> <h3>Uvozna inflacija</h3> <p>Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar.</p> <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> <p>1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju.</p> <p>2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz.</p> <p>3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže.</p> <p>4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.</p> <h3>Stanje neodrživo</h3> <p>Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna.</p> <p>Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora.</p> <h3>Ranjiva ekonomija</h3> <p>Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije.</p> <p>Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%.</p> <p>Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom.</p> <h3>Najviše uvozili auta</h3> <p>Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura.</p> <p>Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

<p>Švajcarski izvoz oštro je smanjen u maju, uz dvocifreni pad isporuka hemijskih i farmaceutskih proizvoda i satova, pokazali su podaci carinske uprave.</p>
<p>Ukupni švajcarski izvoz realno je u maju na mjesečnom nivou potonuo 10,2 odsto, gotovo trostruko snažnije nego u aprilu, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Pritom je samo izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda pao 18,7 odsto. Još je snažnije potonuo izvoz satova, 20,3 odsto.</p>
<p>Uvoz se stabilizovao i porastao 0,5 odsto, nakon 10,4-odstotnog pada u aprilu.</p>
<p>Švajcarska je u maju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 1,98 milijardi CHF ili 2,4 milijarde USD, manji 64 odsto nego u prethodnom mjesecu.</p>
<p>Podaci udruženja proizvođača satova pokazuju pad izvoza od 9,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji maj, uglavnom zbog smanjenih isporuka na američko tržište. U aprilu je dostigao najviši nivo otkada udruženje objavljuje podatke budući da su uvoznici nastojali da preduhitre nove američke carine.</p>

Portal ETV

1250x600

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

<p>Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.</p>
<p>Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.</p>
<p>- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.</p>
<p>U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.</p>
<p>Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.</p>
<p>Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.</p>
<p>Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).</p>

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

<p>Izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu, gasovodima iz sovjetske ere koji prolaze kroz Ukrajinu, zaustavljen je u prvim satima nove godine jer je tranzitni ugovor istekao, a zaraćeni Moskva i Kijev nisu uspjeli da postignu dogovor o nastavku protoka.</p>
<p>Ruski energetski div Gasprom saopštio je u srijedu da je izvoz gasa preko Ukrajine u Evropu zaustavljen u osam sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao.</p>
<p>Ukrajina je u srijedu saopštila da je tranzit ruskog prirodnog gasa preko njene teritorije obustavljen od sedam sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivajući se na „nacionalnu bezbjednost".</p>
<p>- Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je istorijski događaj - poručio je ministar energetike<b> German Galuščenko</b>.</p>
<p>Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodišnjeg ugovora između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.</p>
<p>- Rusija gubi svoja tržišta, pretrpeće financijske gubitke. Evropa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog gasa - rekao je.</p>
<p>Zatvaranjem najstarije ruske gasne rute prema Evropi okončana je decenija napetih odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je sljedeće godine prestala da kupuje gas od Rusije.</p>
<p>Zaustavljanje dotoka gasa očekivalo se zbog rata, koji je započeo u februaru 2022. Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produžiti ugovor.</p>
<p>Tranzit gasa preko Ukrajine činio je otprilike polovinu ukupnog ruskog izvoza gasa gasovodima u Evropu.</p>
<p>Rusija još izvozi gas kroz Turski tok na dnu Crnog mora.</p>
<p>TurkStream ima dvije linije – jednu za tursko tržište, a drugu za potrošače u srednjoj Evropi, uključujući Mađarsku i Srbiju.</p>
<p>Evropska unija udvostručila je napore da smanji zavisnost od ruske energije nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022, tražeći alternativne izvore.</p>
<p>Preostali kupci ruskog gasa preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, takođe su dogovorili alternativne opcije.</p>
<p>Austrija je u decembru odlučila da raskine dugoročni ugovor s Gaspromom, Slovačka je zaprijetila Kijevu osvetom.</p>
<p>Slovački čelnik <b>Robert Fico</b>, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU-a, osudio je odluku Kijeva i kao odgovor otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom.</p>
<p>- Prihvatanje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogrešno - pisao je Fico Briselu, ističući „veliki finansijski učinak u kompikovanom međunarodnom periodu“.</p>
<p>Slovački premijer zapretio je prekidom dostave električne energije koja je Ukrajini očajnički potrebna je je njena energetska infrastruktura oštećena gotovo trogodišnjim ruskim bombardovanjem.</p>
<p>Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja. Kaže da će sada morati da uvede mjere za smanjenje potrošnje gasa za trećinu i proglasila je 60-dnevno vanredno stanje.</p>
<p>Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 miliona dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gasprom izgubiti blizu pet milijardi dolara u prodaji gasa.</p>

Zaustavljen izvoz ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine: Istekao ugovor o tranzitu

<p>Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.</p>
<p>- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.</p>
<p>Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.</p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.</p>
<p>Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.</p>
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
<p>Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.</p>
<p>- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori,<b> Milutin Đuranović</b>.</p>
<p>Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.</p>
<p>- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.</p>
<p>I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.</p>
<p>- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.</p>
<p>Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.</p>
<p>- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.</p>
<p>U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.</p>
<p>Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.</p>
<p>- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.</p>
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
<p>Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.</p>
<p>Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.</p>
<p>Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.</p>
<p>Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.</p>
<p>Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.</p>
<p>Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.</p>
<p>- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.</p>
<h2>Gdje su problemi?</h2>
<p>Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.</p>
<p>- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.</p>
<p>Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.</p>
<p>- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.</p>
<p>Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.</p>
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
<p>Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.</p>
<p>Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.</p>
<p>- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.</p>
<p>On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.</p>
<p>- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.</p>
<p>Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.</p>
<p>- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.</p>
<p>Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.</p>
<p>Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.</p>
<p>Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,</p>
<p>To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.</p>

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

<p>Kineske vlasti danas su saopštile da u potpunosti zabranjuju izvoz u SAD rijetkih metala galijuma, germanijuma i antimona i visoko-tehnoloških materija koje mogu da se koriste u vojne svrhe, kao odgovor na američko ograničenje uvoza poluprovodnika i proizvoda koji ih sadrže.</p>
<p>Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je taj potez mjesec dana nakon što je Vašington proširio spisak kineskih proizvođača koji će biti podložni kontroli, a koji proizvode kompjuterske čipove, softver i memorijske čipova potrebne za napredne aplikacije.</p>
<p>&nbsp;Eskalacija trgovinskih odnosa uslijedila je nakon što je novoizabrani predsjednik SAD DonaldTramp zaprijetio da će jako podići carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja.</p>
<p>- Kina je uložila snažan protest Americi zbog novih mjera u vezi sa kontrolom uvoza poluprovodnika, sankcija protiv kineskih kompanija i zlonamjernog gušenja tehnološkog napretka Kine - rekao je danas portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian na redovnom brifingu.</p>

Kina zabranila izvoz rijetkih metala u SAD

<p>Vlada Rusije saopštila je da će privremena zabrana izvoza benzina biti ukinuta za proizvođače goriva i produžena do 31. januara naredne godine za sve ostale izvoznike.</p>
<p>- Privremena zabrana izvoza benzina, uvedena do kraja ove godine, produžena je do 31. januara naredne godine - saopštila je Vlada i dodala da se ograničenje neće odnositi na isporuke koje vrše direktni proizvođači naftnih derivata.</p>
<p>Prihvatljivi proizvođači uključuju preduzeća sa proizvodnim kapacitetom većim od milion tona godišnje, prenosi Capital.ba.</p>
<p>Odluka je donesena da bi se održala stabilna situacija na domaćem tržištu, podržala ekonomija prerade nafte i suzbio takozvani sivi izvoz benzina, što podrazumijeva šemu u kojoj trgovci kupuju gorivo po nižoj cijeni na domaćem tržištu i prodaju ga u inostranstvu po višoj.</p>
<p>Rusija je od 1. marta uvela zabranu izvoza benzina u inostranstvo, osim u zemlje Evroazijske ekonomske unije, koja je privremeno obustavljena krajem maja i ponovo uvedena u avgustu.</p>

Moskva odobrila izvoz benzina

<p>Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,88 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 479,8 milion eura, što je 15 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde eura i veći je 6,3 odsto.</p>
<p>- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 17,6 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 109 miliona eura, koje čine električna energija 75,4 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 823 miliona eura koje čine drumska vozila 313,2 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 138,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina 30,3 miliona eura i Slovenija 27,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 589,2 miliona eura, Kina 398,3 miliona eura i Njemačka 334,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).</p>

Spoljnotrgovinska razmjena 3,88 milijardi eura

<p>Predsjednik Opštine Budva, <b>Nikola Jovanović</b>, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;</p>
<p>- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” <b>Mladen Mikijelj</b> prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;</p>
<p>Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;</p>
<p>- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

<p>Kancelarija za ljudska prava UN saopštila je da poziva vlast u Srbiji da "poštuje slobodu izražavanja i slobodu na mirno okupljanje".</p>
<p>- Pažljivo pratimo situaciju u Srbiji nakon izvještaja o nasilju, uznemiravanju i proizvoljnom hapšenju demonstranata. Pozivamo vlasti da pokaže uzdržanost i poštuje slobodu izražavanja i mirnog okupljanja. Pozivamo na mjere koje će izgraditi povjerenje kako bi se otvorio put za obnovu društvenog dijaloga - saopštila je kancelarija za ljudska prava na svom X profilu.</p>
<p>Podsjećamo, tokom večeri i noći je ponovo privođeno više studenata i građana. Policija je nastavila sa razbijanjem blokada. Građanska neposlušnost se nastavlja, blokirano je nekoliko lokacija a mnoge linije GSP ne saobraćaju.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUNHumanRights%2Fstatus%2F1940438725663576148%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940438725663576148%7Ctwgr%5Eead56191b349adafb19995d72709a1271a6880a7%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kancelarija za ljudska prava UN: Pozivamo vlast u Srbiji da poštuje slobodu izražavanja i okupljanja

<p>Sjedinjene Američke Države obustavile su isporuku dijela naoružanja koje se prethodna adminstracija obavezala da će poslati Ukajini. Kijev navodi da nijesu zvanično obaviješteni o odluci, ali i da ovakva odluka ohrabruje Rusiju. A Moskva je odluku - pozdravila.</p>
<p>Rakete Helfajer, precizna artiljerija i, najbitnije, raketni sistemi Patriot Amerika neće poslati Ukrajini kako je obećano. Odluka je donijeta, saopštila je Bijela kuća, nakon revizije vojne podrške i pomoći stranim zemljama. Politiko, pak, piše da je unutrašnja procjena Pentagona utvrdila da su neke zalihe preniske da bi se to oružje slalo Ukrajini.</p>
<p>- Ova odluka je za nas svakako veoma neprijatna. Bolna je naročito imajući u vidu terorističke napade Rusije protv Ukrajine, mirnih gradova, sela, građana Ukrajine koji umiru skoro svaki dan u tim terorističkim napadima - kaže poslanik<b> Fedir Venislavski</b>.</p>
<p>Portparol Kremlja <b>Dmitrij Peskov</b> kazao je da je, koliko su razumjeli, razlog te odluke su prazna skladišta, skladišta gdje se to oružje drži.&nbsp;</p>
<p>- U svakom slučaju, što se manje oružja da Ukrajini to je bliži kraj specijalne vojne operacije - kaže Peskov.</p>
<h2>Građani Ukrajine nijesu iznenađeni</h2>
<p>- Ja nijesam iznenađena, da budem iskrena. Nekako sam to i očekivala, posebno ako uzmemo u ozbir razvoj događaja posljednja 3-4 mjeseca. Sarađujemo sa evropskim partnerima i mislim da je naše rukovodstvo vidjelo da će se ovo desiti, nestabilno ponašanje Trampa i njegovog tima i njihove unutrašnje razmirice - kaže <b>Nastja Iščenko</b>.</p>
<p>Ako dođemo u situaciju da nema više protivvazdušne odbtrane ja ću se odseliti iz Kijeva, jer mi je moja bezbednost na prvom mestu, kaže <b>Oksana Kuročkina</b>.</p>
<p>Za Ukrajinu su od ključnog značaja Patriot sistemi kojih ima, prema izvještajima, šest do osam. Njima štiti kritičnu infrastrukturu i velike gradove - i nemaju zamjenu u obaranju raketa Kindžal.</p>
<p>- Svako prebacivanje tog oružja prema međunarodnim pravilima trgovine i snabdijevanja oružjem mora da odobri proizvođač. To jest, ako Sjedinjene Države odobre transfer tih sistema zemljama koje ih imaju, onda Ukrajina ima šanse da ih dobije - kaže Venislavski.</p>
<p>Patriote bi Ukrajina mogla da dobije iz evropskih zemalja ili Izraela, ako zeleno svijetlo za to daju SAD. Odluka da se pomoć suspenduje dolazi u periodu intenzivnih napada Rusije na Ukrajinu.</p>

SAD obustavile isporuku dijela naoružanja Ukrajini: Kijev nije obaviješten, Moskva pozdravlja odluku

<p>Izraelska vojska je u ponedjeljak koristila bombu tešku 230 kg – snažno i neselektivno oružje koje stvara razoran udarni talas i raspršuje šrapnele po širokom području – kada je napala cilj u prepunom kafiću na obali u Gazi, pokazuje dokaz koji je pregledao britanski Guardian.</p>
<p>Stručnjaci za međunarodno pravo navode da je upotreba takvog oružja, uprkos poznatom prisustvu velikog broja nezaštićenih civila, uključujući djecu, žene i starije osobe, gotovo sigurno nezakonita i može predstavljati ratni zločin.</p>
<p>Fragmenti oružja pronađeni u ruševinama kafića al-Baka, koje je fotografisao <i>Guardian</i>, identifikovani su od strane eksperata za naoružanje kao dijelovi MK-82 bombe opšte namjene, američke proizvodnje, široko korišćene u mnogim bombardovanjima posljednjih decenija.</p>
<p>Veliki krater nastao eksplozijom dodatno potvrđuje da je korišćena velika i snažna bomba poput MK-82, navode dva stručnjaka za oružje.</p>
<p>Portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) izjavio je da se napad na kafić trenutno preispituje, te da su „prije udara preduzete mjere kako bi se umanjio rizik za civile putem vazdušne osmatračke opreme“.</p>
<p>Prema izjavama ljekara i drugih zvaničnika, između 24 i 36 Palestinaca je ubijeno u napadu na kafić, dok su desetine drugih ranjene. Među poginulima su poznati filmski reditelj, umjetnik, domaćica stara 35 godina i četvorogodišnje dijete. Među povrijeđenima su i 14-godišnji dječak i 12-godišnja djevojčica.</p>
<p>Prema međunarodnom pravu zasnovanom na Ženevskim konvencijama, vojske ne smiju izvoditi napade koji uzrokuju „slučajni gubitak civilnih života“ koji je „pretjeran ili nesrazmjeran“ u odnosu na očekivanu vojnu korist.</p>
<p>Iako je pitanje šta se smatra prihvatljivim podložno tumačenju, stručnjaci ističu da bi samo cilj čije bi uništenje imalo veoma značajan uticaj na tok sukoba mogao opravdati smrt desetina civila.</p>
<p>Kafić je imao dvije etaže – otvoreni gornji sprat i prizemlje sa velikim prozorima okrenutim ka plaži i moru – a prilazi su bili jasno vidljivi iz vazduha.</p>
<p>Geri Simpson iz <i>Human Rights Watcha</i> kazao je: „Izraelska vojska nije rekla tačno koga je gađala, ali je tvrdila da je koristila vazdušnu osmatračku opremu kako bi smanjila civilne žrtve, što znači da su znali da je kafić bio pun gostiju u to vrijeme. Vojska je takođe morala biti svjesna da upotreba velike navođene bombe iz vazduha može usmrtiti i osakatiti mnoge civile. Korišćenje tako velikog oružja na očigledno prepunom mjestu povećava vjerovatnoću da je napad bio nezakonit, nesrazmjeran ili neselektivan i trebalo bi da bude istražen kao ratni zločin“.</p>
<p>Endru Ford, docent za pravo ljudskih prava na Gradskom univerzitetu u Dublinu, izjavio je da je napad bio šokantan.</p>
<p>- Kada se teška municija koristi u prepunim civilnim prostorima, čak i uz najbolju preciznost na svijetu... to će nužno izazvati neselektivan ishod koji nije u skladu sa Ženevskim konvencijama - rekao je on.</p>
<p>Porodični kafić al-Baka osnovan je prije gotovo 40 godina i bio je poznat kao mjesto za odmor mladih i porodica u Gazi. Služio je mali izbor sokova, čaja i keksa.</p>
<p>Iako velika većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze trpi ozbiljnu nestašicu hrane i prijetnju glađu, neki i dalje imaju ušteđevinu ili plate koje im omogućavaju da posjećuju preostale kafiće.</p>
<p>Luka u kojoj se nalazio kafić al-Baka nije bila pokrivena nijednom od evakuacionih naredbi koje je izdao IDF.</p>
<p>Mark Šak, vanredni profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Kopenhagenu, rekao je: „Gotovo je nemoguće vidjeti kako se upotreba takve municije može opravdati. Ako govorimo o 20, 30, 40 ili više civilnih žrtava, to bi morala biti meta od izuzetnog značaja... Za koalicione snage u Avganistanu i Iraku, prihvatljiv broj civilnih žrtava za najviše vojne ciljeve bio je manji od 30 – i to samo u izuzetnim slučajevima“.</p>
<p>Trevor Bol, istraživač oružja i bivši američki vojni tehničar za uklanjanje eksplozivnih naprava, identifikovao je JDAM repnu sekciju i termalnu bateriju, što, kako kaže, ukazuje na to da je bačena ili MPR500 ili MK-82 bomba.</p>
<p>Još jedan stručnjak s bogatim iskustvom u novijim sukobima dao je istu identifikaciju. Treći stručnjak nije mogao dati pouzdanu procjenu na osnovu dostupnih fotografija.</p>
<p>Izrael posjeduje širok spektar municije i često koristi znatno manja oružja za precizne napade na pojedince u Gazi, Libanu, pa i u nedavnim vazdušnim udarima na Iran.</p>
<p>IDF je ranije ove godine izjavio da čak ni najsavremenije metode za procjenu rizika za civile nijesu savršene, te da izbor municije „predstavlja profesionalnu odluku u zavisnosti od prirode cilja“.</p>
<p>U toj izjavi se navodi "Dok su neki ciljevi pogodni za manje eksplozivne naprave, drugi mogu zahtijevati težu municiju kako bi se postigao uspjeh misije – na primjer, kada se uništavaju objekti izgrađeni od tvrdih materijala, veliki objekti ili podzemni tuneli“.</p>

Guardian otkriva: Američka bomba ubila desetine ljudi u kafiću u Gazi, napad izvršen bez upozorenja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: izvoz