Na deset eura uvoza samo jedan euro izvoza

Crna Gora je u 2025. godini uvezla poljoprivredne proizvode vrijedne 1,06 milijardi eura, dok je izvoz iznosio svega 106 miliona – gotovo deset puta manje.

To znači da na svakih 10 eura uvoza dolazi manje od jednog eura izvoza, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 9,98 odsto, piše Dan.

Najveći dio hrane dolazi iz Srbije, koja učestvuje sa više od trećine ukupnog uvoza. Zvanični podaci pokazuju i dugoročan trend pogoršanja jer je uvoz u posljednjih 15 godina više nego udvostručen, sa oko 446 miliona eura u 2012. na preko milijardu u 2025, dok je izvoz rastao znatno sporije, sa oko 64 na tek nešto više od 106 miliona eura.

Uvoz hrane u Crnu Goru dostigao je više od milijardu eura, dok izvoz ostaje deset puta manji, tek nešto iznad 100 miliona. To znači da na svakih 10 eura koje država potroši na uvoz poljoprivrednih proizvoda izvoz donosi manje od jednog eura, što jasno ukazuje na dubok i dugotrajan strukturni disbalans u domaćoj ekonomiji.

Prema podacima iz dokumenta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede „Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima, 2025. godina (preliminarni podaci)“, ova računica proizilazi iz odnosa ukupnog izvoza i uvoza, prenio je „Bankar“.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u 2025. godini dostigla je 1,2 milijarde eura, ali struktura te razmjene otkriva dubok disbalans. Prema istim podacima, uvoz je iznosio 1,064 milijarde eura, dok je izvoz ostao na svega 106 miliona eura.

Trend rasta uvoza posebno dolazi do izražaja kada se posmatra posljednja decenija. Još 2012. godine Crna Gora je uvozila poljoprivredne proizvode u vrijednosti od oko 446 miliona eura, dok je u 2025. taj iznos više nego udvostručen. Istovremeno, izvoz je rastao znatno sporije, sa oko 64 miliona na nešto više od 106 miliona eura.

Takva dinamika jasno pokazuje da se jaz između uvoza i izvoza kontinuirano produbljuje. Samo u posljednjih godinu dana uvoz je povećan za više od 88 miliona eura, dok je izvoz rastao simbolično.

Struktura uvoza dodatno potvrđuje visok stepen zavisnosti od stranih tržišta. Najviše se uvozi meso, čija je vrijednost premašila 157 miliona eura, zatim proizvodi za ishranu, proizvodi od žitarica i mlijeko sa mliječnim prerađevinama. Među značajnim kategorijama su i bezalkoholna pića, voće i žive životinje.

S druge strane, izvoz je znatno koncentrisan i oslanja se na proizvode sa većom dodatom vrijednošću. Najveći izvozni prihodi ostvareni su od sušenog i dimljenog mesa, jakih alkoholnih pića i vina, dok značajan udio imaju i prerađevine od mesa, voće i povrće.

Geografski posmatrano, spoljnotrgovinska razmjena i dalje je dominantno regionalna. Srbija je i dalje najvažniji partner, sa više od trećine ukupnog uvoza i preko 40 odsto izvoza, dok značajan udio imaju i zemlje Evropske unije poput Hrvatske, Italije i Njemačke.

Sveukupno posmatrano, podaci Ministarstva poljoprivrede i Monstata potvrđuju da Crna Gora ima izražen strukturni deficit u poljoprivredi. Domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta, dok se izvoz zadržava na ograničenom broju proizvoda i tržišta. Bez značajnijeg jačanja proizvodnje i prehrambene industrije, zavisnost od uvoza hrane nastaviće da raste i u narednim godinama.