Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima. <h3>Slabost izvozne baze</h3> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h3>Uvozna inflacija</h3> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo. <h3>Stanje neodrživo</h3> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h3>Ranjiva ekonomija</h3> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h3>Najviše uvozili auta</h3> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

1084x550

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je planove za dugo obećane carine do 25 odsto na uvoz automobila.
- Ono što ćemo uraditi je carina od 25 odsto za sve automobile koji se ne proizvode u SAD. Počinjemo s osnovom od 2,5 odsto, na kojoj smo i idemo na 25 odsto - rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji.
Tramp, koji na carine gleda kao na sredstvo za povećanje prihoda kako bi se nadoknadilo obećano smanjenje poreza i oživljavanje američke industrijske baze, rekao je da će novi nameti na uvoz stupiti na snagu 2. aprila, istog dana kada planira da objavi recipročne carine za zemlje odgovorne za najveći dio američkog trgovinskog deficita.&nbsp;
Naplata novih carina na automobile počela bi 3. aprila.
Što se tiče predstojeće najave za 2. aprila, Tramp je ukazao da mjere možda neće biti recipročne kako je ranije obećao.
- Učinićemo to veoma blažim. Mislim da će ljudi biti veoma iznenađeni. Biće, u mnogim slučajevima, niža od carina koju su naplaćivali decenijama - rekao je Tramp.
Akcije američkih proizvođača automobila pale su poslije vijesti usljed zabrinutosti da bi carine izazvale šokove u globalnoj automobilskoj industriji koju već potresa neizvjesnost izazvane Trampovim prijetnjama carinama i povremenim preokretima s njihovim najavama.
Američko berze takođe su završile s padom zbog zabrinutosti oko carina, koje su mučile investitore veći dio prošlog mjeseca.
Otkako je preuzeo dužnost 20. januara, Tramp je najavio i odložio carine za Kanadu i Meksiko zbog, kako navodi, njihove uloge u dopuštanju da opioid fentanil uđe u SAD, nametnuo uvozne takse na robu iz Kine iz istog razloga uveo velike carine na uvoz čelika i aluminijuma, te više puta je iznosio planove da objavi globalne recipročne carine 2. aprila.
Carine bi takođe mogle da povećaju cijene automobila za potrošače za hiljade dolara, što će uticati na prodaju novih vozila i rezultirati gubitkom radnih mjesta, pošto se američka automobilska industrija u velikoj mjeri oslanja na uvozne djelove, naveo je Centru za istraživanje u automobilskoj industriji.
SAD su 2024. uvezle automobilske proizvode u vrijednosti od 474 milijarde dolara, uključujući putničke automobile u vrijednosti od 220 milijardi dolara. Meksiko, Japan, Južna Koreja, Kanada i Njemačka, sve bliski saveznici SAD, bili su najveći izvoznici.

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

1250x600

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,88 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 479,8 milion eura, što je 15 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde eura i veći je 6,3 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 17,6 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 109 miliona eura, koje čine električna energija 75,4 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 823 miliona eura koje čine drumska vozila 313,2 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 138,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina 30,3 miliona eura i Slovenija 27,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 589,2 miliona eura, Kina 398,3 miliona eura i Njemačka 334,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 3,88 milijardi eura

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Predsjednik Skupštine Media centra, Dragoljub Vuković, pozvao je Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AVM) da sankcioniše odgovorne koji odbijaju usvajanje novih odluka o osnivanju lokalnog javnog emitera.
Vuković je saopštio da je Media centar danas dostavio novu inicijativu predstavnicima pet opština, sa zahtjevom da hitno usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera.
– Inicijative su dostavljene predsjednicima skupština opština i predsjednicima opština Andrijevica, Berane, Budva, Nikšić i Glavni grad Podgorica, naveo je Vuković.
Podsjetio je da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama usvojen 7. juna 2024, a stupio na snagu 19. juna iste godine te da je rok za usaglašavanje akata istekao 19. marta 2025.
– U članu 190 Zakona propisano je: Osnivački akti lokalnih i regionalnih javnih emitera uskladiće se sa ovim zakonom u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, kazao je Vuković.
Istakao je da su opštine u obavezi da hitno preduzmu potrebne korake:
– Media centar poziva najodgovornije u opštinama da bez odlaganja usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera, sa čijim usvajanjem kasne već osam mjeseci. Takođe, pozivamo AVM da iskoristi svoje nadležnosti i sankcioniše odgovorne za kršenje zakona, poručio je Vuković.
Posebno je ukazao na ključne novine koje novi zakon uvodi u rad lokalnih javnih emitera, prije svega u postupku imenovanja članova savjeta.
– Da bi se smanjio politički uticaj, obaveza je da se novim odlukama propiše da članove savjeta imenuju ovlašćeni predlagači — nevladine organizacije, sportske organizacije, udruženja privrednika, sindikati i druga relevantna udruženja sa teritorije opštine, naveo je Vuković.
Dodao je da se važne promjene odnose i na razrješenje članova savjeta.
– Umjesto prakse da razrješenje pokreće skupština opštine, sada je propisano da to može učiniti isključivo savjet javnog emitera. Time se sprečava politički uticaj na rad savjeta, naglasio je on.
Vuković je podsjetio da novi osnivački akt javnog emitera mora obuhvatiti niz važnih pitanja, uključujući djelatnost emitera, postupak imenovanja i razrješenja organa, finansiranje, javnost rada i mehanizme za podnošenje prigovora građana.
Istakao je da je Media centar, u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, AVM-om, Zajednicom opština, Sindikatom medija i lokalnim emiterima, pripremio Model odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i Model Statuta.
– Modeli su već dostavljeni predsjednicima opština i skupština kako bi se ubrzao proces usklađivanja sa zakonom, rekao je Vuković.
On je upozorio da je neophodno odmah započeti pripremu nacrta odluka, jer se mora sprovesti i javna rasprava prije upućivanja akta u skupštinsku proceduru.
– Upozoravamo Skupštinu Glavnog grada da ne sprovodi postupak imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica prije usaglašavanja akta sa zakonom, jer nova odluka ne predviđa člana ispred Advokatske komore, naglasio je Vuković.
Dodao je da su do sada nove odluke usvojile opštine: Herceg Novi, Pljevlja, Rožaje, Cetinje, Danilovgrad, Kotor, Tivat, Bar, Bijelo Polje i Ulcinj.

Vuković: AVM da sankcioniše odgovorne koji odbijaju da usvoje nove Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Ajde, začudi se

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: uvoz