Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.
U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.
- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.
On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;
Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.
- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.
Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.
- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.
Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).
Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.
- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.
Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.
- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.
Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.
- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.
U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.
- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.
Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.
- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima. <h3>Slabost izvozne baze</h3> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h3>Uvozna inflacija</h3> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo. <h3>Stanje neodrživo</h3> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h3>Ranjiva ekonomija</h3> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h3>Najviše uvozili auta</h3> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

1084x550

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je planove za dugo obećane carine do 25 odsto na uvoz automobila.
- Ono što ćemo uraditi je carina od 25 odsto za sve automobile koji se ne proizvode u SAD. Počinjemo s osnovom od 2,5 odsto, na kojoj smo i idemo na 25 odsto - rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji.
Tramp, koji na carine gleda kao na sredstvo za povećanje prihoda kako bi se nadoknadilo obećano smanjenje poreza i oživljavanje američke industrijske baze, rekao je da će novi nameti na uvoz stupiti na snagu 2. aprila, istog dana kada planira da objavi recipročne carine za zemlje odgovorne za najveći dio američkog trgovinskog deficita.&nbsp;
Naplata novih carina na automobile počela bi 3. aprila.
Što se tiče predstojeće najave za 2. aprila, Tramp je ukazao da mjere možda neće biti recipročne kako je ranije obećao.
- Učinićemo to veoma blažim. Mislim da će ljudi biti veoma iznenađeni. Biće, u mnogim slučajevima, niža od carina koju su naplaćivali decenijama - rekao je Tramp.
Akcije američkih proizvođača automobila pale su poslije vijesti usljed zabrinutosti da bi carine izazvale šokove u globalnoj automobilskoj industriji koju već potresa neizvjesnost izazvane Trampovim prijetnjama carinama i povremenim preokretima s njihovim najavama.
Američko berze takođe su završile s padom zbog zabrinutosti oko carina, koje su mučile investitore veći dio prošlog mjeseca.
Otkako je preuzeo dužnost 20. januara, Tramp je najavio i odložio carine za Kanadu i Meksiko zbog, kako navodi, njihove uloge u dopuštanju da opioid fentanil uđe u SAD, nametnuo uvozne takse na robu iz Kine iz istog razloga uveo velike carine na uvoz čelika i aluminijuma, te više puta je iznosio planove da objavi globalne recipročne carine 2. aprila.
Carine bi takođe mogle da povećaju cijene automobila za potrošače za hiljade dolara, što će uticati na prodaju novih vozila i rezultirati gubitkom radnih mjesta, pošto se američka automobilska industrija u velikoj mjeri oslanja na uvozne djelove, naveo je Centru za istraživanje u automobilskoj industriji.
SAD su 2024. uvezle automobilske proizvode u vrijednosti od 474 milijarde dolara, uključujući putničke automobile u vrijednosti od 220 milijardi dolara. Meksiko, Japan, Južna Koreja, Kanada i Njemačka, sve bliski saveznici SAD, bili su najveći izvoznici.

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

1250x600

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,88 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 479,8 milion eura, što je 15 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde eura i veći je 6,3 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 17,6 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 109 miliona eura, koje čine električna energija 75,4 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 823 miliona eura koje čine drumska vozila 313,2 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 138,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina 30,3 miliona eura i Slovenija 27,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 589,2 miliona eura, Kina 398,3 miliona eura i Njemačka 334,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 3,88 milijardi eura

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak a nije podržavalac Bošnjačke stranke (BS) u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora, navela je na mreži Iks (X) potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Prema njenim riječima, shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke je pogubno po naše društvo.
- Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda imaju drugu matičnu državu ali mi ne - dodaje Cikotić.&nbsp;
Sad već, kako kaže Cikotić, i previše liče svojim koalicionim partnerima.&nbsp;
- Drž'te se Mande i ne podvaljujte nam - zaključuje Cikotić.&nbsp;
Podsjetimo, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić je, na konferenciji pod nazivom "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu" kazala da Bošnjaci u Crnoj Gori gledaju kao svoju matičnu državu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Konferencija se održala tokom vikedna u Sarajevu. &nbsp;
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - poručila je tada Strujić-Harbić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cikotić nakon izjave Strujić-Harbić: Ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora

Elektroprivreda Crne Gore, „zlatna koka“ partijskih uhljeba, nakon što su Demokrate i Nova srpska demokratija pozapošljavali koliko su mogli, od imenovanja Zdravka Dragaša za izvršnog direktora, sada mora da zadovolji i apetite Pokreta Evropa sad čiji kadrovi se ubrzano imenuju na funkcije, a istovremeno se ljudima bliskim ovoj partiji dijele rješenja za posao i ugovori o djelu. Iz ove kompanije odbili su da nam odgovore koliko zapošljenih ima u EPCG grupi. - U Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić ukupno je zapošljeno oko 1.220 lica, a podatke o broju zapošljenih u povezanim privrednim društvima možete dobiti od njihovih PR službi – kratko su napisali. <h2>MASOVNA ZAPOŠLJAVANJA</h2> Samo u matičnoj firmi, u EPCG, ima više od 1.230 zapošljenih, tvrde izvori Portala ETV iz ove kompanije, ističući da u samo dvije od pet kćerki firmi - Solaru i Željezari, je zapošljeno blizu hiljadu ljudi. - Prema našim informacijama u Solaru više od 550, a u Željezari 289 - kažu naši izvori iz EPCG. Na sve to, kako ističu, treba dodati i više od 120 angažovanih po ugovoru o djelu. - Proizilazi da u EPCG, Solaru i Željezari plate prima više od 2.000 ljudi. Plus još tri kćerke firme - Rudnik uglja Pljevlja (RUP), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Zeta Energy Danilovgrad – dodaju naši nezvanični sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_44c55bf3b1daf70da6ff267c885ee1698b3f2319f156984b69e1ad8e2d941a2a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223070212_44c55bf3b1daf70da6ff267c885ee1698b3f2319f156984b69e1ad8e2d941a2a" data-rendition-name="original" width="1250" height="699" loading="lazy" alt="Solar gradnja"><figcaption>Solar gradnja(Photo: RTNK)</figcaption></figure>  O kolikim razmjerama partijskog zapošljavanja se radi, upozoravaju naši izvori, govori činjenica „da u sve tri elektrane – hidroelektranama Perućica i Piva i Termoelektrani Pljevlja ima nešto malo više od 400 zapošljenih“. U EPCG su odbili da nam odgovore koliko ima angažovanih po ugovoru o djelu u svakoj od kompanija EPCG grupe. - Imajući u vidu prirodu ove vrste ugovora, broj istih kontinuirano varira, pa ne možemo govoriti o egzaktnim podacima – saopštili su za Portal ETV iz PR službe EPCG. Izvori našeg portala iz ove kompanije kažu da broj „ugovoraca“ zaista nije konstantan, već da kontinuirano ide uzlaznom putanjom. - Od kada je stigao Dragaš stižu i PES-ovi „ugovorci“ tako da broj iz dana u dan raste – dodaju oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_2563f3a2d761ac56bc3a6e97277f004d82e794c3211b3e2ae146b5aa81821520.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223070212_2563f3a2d761ac56bc3a6e97277f004d82e794c3211b3e2ae146b5aa81821520" data-rendition-name="original" width="1200" height="807" loading="lazy" alt="Zdravko Dragaš"><figcaption>Zdravko Dragaš(Photo: EPCG)</figcaption></figure>  Naši sagovornici ukazuju i na nevjerovatnu kategoriju službenika u EPCG - pripravnik na neodređeno vrijeme?! Pitali smo kompaniju koliko je takvih pripravnika angažovano i koliko novca se izdvaja za njihove plate, ali smo uskraćeni za odgovor. - Sva radna mjesta u Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić definisana su i usklađena sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom – saopštili su nam iz EPCG. <h2>PARTIJSKA RASPODJELA FUNKCIJA</h2> Sa Dragaševim dolaskom na čelo EPCG koncem prošle godine počela je i nova partijska raspodjela funkcija u kompaniji, između Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića i Nove srpske demokratije, predsjednika Skupštine Andrije Mandića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_a7ff9a3543df8a86b967cca81cd523522f17da4023f27bb006a8ffd613235888.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223070212_a7ff9a3543df8a86b967cca81cd523522f17da4023f27bb006a8ffd613235888" data-rendition-name="original" width="1024" height="717" loading="lazy" alt="Milojko Spajić i Andrija Mandić"><figcaption>Milojko Spajić i Andrija Mandić(Photo: Dan/Srđan Boljević)</figcaption></figure>  Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanje koliko je nakon dolaska Dragaša bilo smjena na rukovodećim pozicijama i zašto. - Razrješenja i imenovanja menadžmenta se, kao i do sada, sprovode u skladu sa internim aktima i zakonskim odredbama, a shodno poslovnim potrebama kompanije i strateškim usmjerenjima poslovodstva – odgovor je na ovo pitanje. Već u januaru smijenjen je dugogodišnji rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić, a na tu poziciju imenovan Luka Prodanović. Potom je Krivokapić postavljen za Prodanovićevog pomoćnika?! - Ova direkcija pripala je NSD i oni su imenovali Prodanovića, čovjeka bez dana iskustva u radu sa trgovinom električne energije. Zato je PES, očito tražio da Krivokapić bude njegov zamjenik, da, koliko-toliko saniraju štetu – kažu naši izvori. Portalu ETV iz EPCG su na pitanje zašto je smijenjen Krivokapić i što je Prodanovića preporučilo za funkciju, odgovorili da „razrješenja i imenovanja menadžmenta se, kao i do sada, sprovode u skladu sa internim aktima i zakonskim odredbama, a shodno poslovnim potrebama kompanije i strateškim usmjerenjima poslovodstva“. - Imenovanje Luke Prodanovića sprovedeno je u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim aktima Elektroprivrede Crne Gore, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u radu i nesmetanog funkcionisanja Direkcije za upravljanje energijom. Kolega Darko Krivokapić, u međuvremenu je imenovan na poziciju pomoćnika izvršnog direktora za trgovinu električnom energijom i ostaje važan dio naše kompanije i sigurni smo da će nastaviti da pruža ogroman doprinos njenom daljem radu – odgovorili su iz EPCG na naša pitanja. Smijenjen je i Tomaš Damjanović, rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije, a na tu poziciju imenovana je Milica Abramović. U raspodjeli funkcija između NSD i PES-a pozicije se dočepao i Nikola Madžgalj, koji je, prema riječima naših izvora, u EPCG počeo da radi prije nešto duže od dva mjeseca – 17. decembra 2025. - Postavljen je za direktora Direkcije za pravne poslove, a slovi za kadar PES-a. Imalo je desetine starijih i iskusnijih pravnika u EPCG, ali ova funkcija je dogovorena za njega – kažu naši izvori. Madžgalj je prethodno radio u Sava osiguranju. Na pitanje što ga je preporučilo za prvog čovjeka Direkcije iz EPCG su odgovorili da je imenovan „nakon što je prethodni rukovodilac te direkcije još u oktobru prošle godine podnio zahtjev za razrješenje“. - Imenovanje Nikole Madžgalja sprovedeno je u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim aktima Elektroprivrede Crne Gore, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u radu i nesmetanog funkcionisanja Direkcije za pravne poslove – saopštili su Portalu ETV iz EPCG. Nezvanični sagovornici tvrde i da je Bojan Bošković 9. februara, po partijskoj liniji, počeo da radi u EPCG kao glavni inžinjer za građevinske poslove u Direkciji za razvoj i investicije. Iz kompanije, međutim, tvrde da to nije tačno i da je on bio jedini koji se javio na oglas koji su raspisali. - S obzirom na to da je imenovani ispunjavao sve opšte i posebne uslove, predviđene konkursom, donijeta je odluka o izboru kandidata u skladu sa zakonom i internim procedurama kompanije – odgovorili su na naše pitanje. Izvori Portala ETV, s druge strane, tvrde da je konkurs bio namješten, odnosno da se znalo da je „to mjesto njegovo“. <h2>ROTACIJE RUKOVODILACA</h2> Novi šef FC Snabdijevanje je, prema našim informacijama, Aleksandar Dačević, završio je PMF, specijalista Računarskih nauka. Od 2015. radi u EPCG, a bio je angažovan za billing sistem. Na poziciji prvog čovjeka Snabdijevanja do sada je bio Jovan Kasalica (funkcioner NSD), koji je, kažu naši izvori, premješten na mjesto rukovodioca Sektora za ICT (informacione tehnologije), a Brano Poleksić, koji je bio rukovodilac tog sektora, postavljen je za zamjenika Kasalice. Rotiran je i Miro Vračar (funkcioner NSD), sa funkcije rukovodioca FC Proizvodnja, prebačen je za rukovodioca Glavne finansijske direkcije. Novi šef Proizvodnje je Momčilo Blagojević, doktor nauka geologije/hidrogeologije, naši izvori kažu kadar PES-a, a u EPCG radi od marta 2022. Bio je koordinator tehničkog direktora za HE, prije toga zamjenik rukovodioca FC Proizvodnja za HE. Za direktora Direkcije za obnovljive izvore energije imenovan je Radovan Radojević. - To mjesto po partijskom dogovoru pripada NSD. Radojević u EPCG radi od 2006, a od 2014, punih 12 godina bio je glavni za nabavke – kažu naši izvori. Bojan Đordan, takođe kadar NSD, koji je bio šef Direkcije za obnovljive izvore energije, sada je Radojevićev zamjenik. - Na mjesto rukovodioca Sektora za nabavke, umjesto Radojevića, dolazi Andrija Lazović, ekonomista, u EPCG je od 2010. Kadar PES-a. Radio je u nabavkama, bio je zamjenik Radojevića – kažu naši izvori. Direktor Direkcije za razvoj i investicije ostao je Ivan Mrvaljević, ali je, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, dobio pomoćnika iz PES-a, kao i rukovodilac Direkcije za ljudske resurse Predrag Krivokapić. <h2>SAVJETNIK DO SAVJETNIKA</h2> Nezvanični sagovornici Portala ETV ukazuju i da menadžment EPCG brutalno zloupotrebljava institut savjetnika, pa se na te pozicije postavljaju partijski ljudi ili oni koje su uklonili sa funkcija. - Tehnički direktor Ljubiša Đurković, kadar NSD, prednjači. Mislimo da ni on sam ne zna koliko ih ima. Od savjetnika za obnovljive izvore energije, ekonomska pitanja, pravna, do savjetnika za proizvodnju... A ti ljudi bukvalno ništa ne rade. Zamislite apsurdnu situaciju - tehnički direktor ima savjetnika za proizvodnju, a postoji Direkcija za proizvodnju?! To je neprihvatljivo – kategorični su sagovornici Portala ETV. Iz EPCG nijesu odgovorili na naše pitanje koliko Đurković ima savjetnika. - Broj i struktura savjetnika tehničkog direktora definisani su Aktom o sistematizaciji i portfolijom njegovih obaveza i odgovornosti, uz puno poštovanje svih zakonskih odredbi – napisali su u odgovoru. Nezvanični sagovornici Portala ETV iz EPCG pribojavaju se da ove godine slijedi nova serija zapošljavanja po partijskoj liniji. - Očigledno je PES shvatio da je NSD masovnim partijskim zapošljavanjem u elektroenergetskom sektoru pojačao svoju bazu, pa su i oni odlučili da, u susret izborima 2027. godine osnaže stranku „dijeljenjem“ ugovora o radu svojim biračima – uvjereni su naši izvori. Prosječna plata u EPCG iznosi oko 1.200 eura.

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Grupa građanskih aktivista i građana Plava obratili su se Portalu ETV s ozbiljnim pritužbama na rad menadžmenta Nacionalnog parka Prokletije upozoravajući da sprovode praksu koja zastrašuje mještane ove opštine. - Čak i osobe koje vjekovima borave na svojim katunima tokom sezone bivaju sankcionisane ako pokušaju da izvrše rekonstrukciju svojih objekata, uz krivične prijave podnošene protiv njih kao da se radi o ozbiljnim kriminalcima – tvrde oni. <h3>ZAŠTIĆENO PODRUČJE BEZ ZAŠTITE</h3> Naglašavaju da se oni zalažu za poštovanje zakona, ali da smatraju „da je obaveza nadležnih institucija da građanima jasno i precizno objasne koja gradnja je dozvoljena i da se pronađu kompromisna rešenja koja će biti u skladu sa zakonom i potrebama lokalnog stanovništva“. - Kao građanski aktivisti, podržavamo turizam i njegov razvoj, ali se oštro protivimo ovakvom pristupu i načinu upravljanja Nacionalnim parkom – kategorični su oni. Tvrde i da je stanje u Nacionalnom parku zabrinjavajuće, te da je prethodna godina izgubljena kada je riječ o sistemskoj zaštiti ovog zaštićenog područja. - Godinama unazad suočavamo se sa ozbiljnim problemima i sumnjama na nezakonite radnje iz perioda prethodnih uprava. Posebno zabrinjava činjenica da su tri pitke rijeke u okviru Nacionalnog parka – Treskavička, Babinopoljska i Hridska – stavljene u cijevi za izgradnju mini hidroelektrana. Postavljamo javno pitanje: ko je izdao saglasnosti, ko je odobrio elaborate i ko je dao dozvole za krčenje šuma u zoni vodotokova – pitaju oni. Upozoravaju da je prema dostupnim informacijama, planirano čak 14 mini hidrocentrala na teritoriji opštine Plav. - Zahvaljujući pritisku javnosti i podršci nevladinih organizacija, među kojima posebno ističemo organizaciju „Sačuvajmo rijeke“, spriječeni su dalji pokušaji devastacije riječnih tokova. Podsjećamo i da su 2019. godine određeni objekti dati Nacionalnom parku na valorizaciju u turističke svrhe, ali do danas nijesu privedeni namjeni – pišu oni. Tokom elementarnih nepogoda u maju 2020. godine, ističu, u Nacionalnom parku je „izvaljeno oko 20.000 kubika drvne mase“. - Od tada počinje ozbiljna borba sa potkornjakom – problemom koji je odmah iza požara po štetnosti za šumske ekosisteme. Vlada Crne Gore je 2021. godine, na osnovu člana 31 Zakona o zaštiti prirode, donijela zaključak kojim su omogućene sanacione mjere u zaštićenim područjima. Međutim, 2022. godine dolazi do promjena u rukovodstvu Agencije za zaštitu životne sredine i, umjesto nastavka sistemske sanacije, dolazi do poništavanja tendera za prodaju sanitarne drvne mase i zastoja u sprovođenju mjera – objašnjavaju ekološki aktivisti i građani Plava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Potkornjak Prokletije"><figcaption>Potkornjak uništava šume u Plavu</figcaption></figure>  Borba protiv potkornjaka, podsjećaju, „svedena je na postavljanje feromonskih klopki, koje služe isključivo za monitoring, odnosno praćenje stanja na terenu, a ne za suzbijanje najezde“. - Time problem nije riješen, već je dodatno produbljen. Tokom 2023. i 2024. godine vođena je intenzivna medijska borba kako bi se problem stavio u fokus javnosti. Tek 2025. godine dobijeno je rješenje o doznaci sanitarne sječe u Nacionalnom parku Prokletije. Međutim, sprovedene mjere su nedovoljne i parcijalne – smatraju oni. Na teritoriji koja gravitira opštini Plav, objašnjavaju, postoji 154 odjeljenja iz dvije gazdinske jedinice, a doznaka je, pišu, izvršena u svega šest odjeljenja, u obimu od oko 9.000 kubika drvne mase, dok je u preostalih 148 odjeljenja evidentirano prisustvo oboljelih stabala bez adekvatne reakcije. Oni zahtijevaju uvođenje stroge i nezavisne kontrole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, terenski obilazak kompletnog područja Nacionalnog parka, evidentiranje svakog zaraženog stabla i objavljivanje preciznih podataka o stvarnom stanju, hitnu i sveobuhvatnu primjenu zakonom propisanih sanacionih mjera. <h3>PROŠLA GODINA IZGUBLJENA</h3> - Nacionalni park Prokletije predstavlja prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Odsustvo sistemskog djelovanja i odgovornosti dovodi u pitanje njegovu budućnost – zaključuju oni. Ukazali su i na nerealizovane aktivnosti iz Programa upravljanja NP Prokletije za 2025. godinu, iako su, kako ističu, „jasno definisane u zvaničnom dokumentu, sa naznačenim nosiocima i obezbijeđenim ili planiranim finansijskim sredstvima“. Bila je predviđena gradnja vidikovaca na lokacijama Kofiljača, Horolac, Vezirova brada i Bogićevića. Tokom 2024. godine urađeno je idejno rješenje - vidikovac, postavljanje zaštitnih ograda, odmorišnog mobilijara i panoramskih tabli. Planirani budžet je 22.000 eura, a odgovorni za projekat biili su direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Nije realizovana ni gradnja i rekonstrukcija odmarališta i česmi na ulazima u katune Treskavac, Hasova Bogićevića, Hrid, Popadija, Grebajski Zastan i Horolac. Planirani budžet je 7.400 eura, odgovorni su bili, takođe direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Planom je bila predviđena rekonstrukcija i adaptacija karaula (Gradine), a projekat je kandidovan za kapitalne investicije, ali do realizacije nije došlo. Odgovorni su bili direktor Nacionalnih parkova, direktor Parka Prokletije i Služba za promociju, marketing i turizam, te Ministarstvo unutrašnjih poslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf" data-rendition-name="original" width="1334" height="750" loading="lazy" alt="Karaula Gradine"><figcaption>Ništa od rekonstrukcije karaule Gradine</figcaption></figure>  U planu za 2025. bila je predviđena i izrada rampi ispred Centra za posjetioce u Gusinju i novog centra za posjetioce. Iako je idejno rješenje urađeno, rampe nijesu izgrađene, a kapitalni budžet je iznosio 804.000 eura, dok su odgovorni bili direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. U Parku, iako je bilo planirano, nijesu postavljene sedam najavnih i sedam informativnih tabli, kao ni unaprjeđenje postojećeg sistema signalizacije. Za to je bilo predviđeno 17.000 eura

Tag: uvoz