<article>Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je danas da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.Vlasti su u nedjelju iz zatvora pustile više istaknutih članova opozicije, nakon višemjesečnih politički motivisanih pritvora.Mačado je na društvenim mrežama objavila da je Huan Pablo Gvanipa otet oko ponoći, u stambenom naselju Karakasa.- Teško naoružani ljudi, obučeni u civilnu odjeću, nasilno su ga odveli. Zahtijevamo njegovo trenutno oslobađanje - napisala je Mačado na mreži Iks (X).Delsi Rodriges koja vrši dužnost predsjednic Venecuele, pod pritiskom je da oslobodi stotine ljudi čija su pritvaranja prije nekoliko mjeseci ili godina povezana sa političkim aktivnostima.Oslobađanje političkih zatvorenika uslijedilo je nakon posjete Venecueli predstavnika Visokog komesara UN za ljudska prava.Vlada nije zvanično komentarisala informacije o otmici.- Uvjeren sam da se naša zemlja potpuno promijenila. Sada na svima nama da se fokusiramo na izgradnju slobodne i demokratske zemlje - rekao je Gvanipa, bivši guverner, nekoliko sati puštanja iz zatvora, gdje je proveo više od osam mjeseci.</article>

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je danas da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.
Vlasti su u nedjelju iz zatvora pustile više istaknutih članova opozicije, nakon višemjesečnih politički motivisanih pritvora.
Mačado je na društvenim mrežama objavila da je Huan Pablo Gvanipa otet oko ponoći, u stambenom naselju Karakasa.
- Teško naoružani ljudi, obučeni u civilnu odjeću, nasilno su ga odveli. Zahtijevamo njegovo trenutno oslobađanje - napisala je Mačado na mreži Iks (X).
Delsi Rodriges koja vrši dužnost predsjednic Venecuele, pod pritiskom je da oslobodi stotine ljudi čija su pritvaranja prije nekoliko mjeseci ili godina povezana sa političkim aktivnostima.
Oslobađanje političkih zatvorenika uslijedilo je nakon posjete Venecueli predstavnika Visokog komesara UN za ljudska prava.
Vlada nije zvanično komentarisala informacije o otmici.
- Uvjeren sam da se naša zemlja potpuno promijenila. Sada na svima nama da se fokusiramo na izgradnju slobodne i demokratske zemlje - rekao je Gvanipa, bivši guverner, nekoliko sati puštanja iz zatvora, gdje je proveo više od osam mjeseci.

Portal ETV

Marija Korina Mačado nakon sastanka sa Donaldom Trampom u Bijeloj kući u Vašingtonu, 15. januar 2026.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Venecuela

Marija Korina Mačado

Svijet

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Ustavni sud Crne Gore će kroz svoje odluke nastaviti da demonstrira nultu toleranciju na slučajeve zlostavljanja, posebno u odnosu na lica gdje postoji sumnja da se nad njima sprovodi mučenje i drugo nečovječno ili ponižavajuće postupanje, a koja se nalaze pod kontrolom države, kao što su zatvorene ustanove, poručila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko na predstavljanju izvještaja “Monitoring suđenja slučajeva torture i rodno-zasnovanog nasilja u organizaciji Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Predsjednica Ustavnog suda, kako se navodi u saopštenju, podsjetila je da se godinama unazad Ustavni sud kroz više poznatih slučajeva bavio efikasnošću postupanja državnih organa koji se tiču torture poput slučaja Zlatarske ulice, prebijanja Milorada Mija Martinovića i slučaja Milić i Nikezić koji su dobili svoj epilog i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Kako se ističe, u analizi HRA i CŽP obuhvaćene su četiri odluke Ustavnog suda koje su se ticale mučenja. Armenko je navela da joj predstavlja zadovoljstvo što je Akcija za ljudska prava prepoznala da praksa Ustavnog suda u protekle tri godine predstavlja važan korektiv institucionalnih propusta u postupanju policije, državnih tužilaštava i sudova.
- Kao što ste i sami primijetili, važan doprinos Ustavnog suda ogleda se u predmetu koji se odnosi na neadekvatnu kaznenu politiku u skladu sa najnovijim standardima Evropskog suda za ljudska prava u slučaju mučenja u UIKS-u. Upravo je ovaj predmet predstavljao prekretnicu u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda u ovim najosjetljivijim predmetima, važnim za zaštitu prava ovih lica kako na nacionalnom nivou ali i za reputaciju države na međunarodnom nivou. Naš doprinos je dakle bio da naglasimo i uspostavimo standard da nije dovoljno da se ishoduje osuđujuća presuda, već i da kaznena politika bude takva da odvraća takvo postupanje, a posebno onih koji su upravo zaduženi za zaštitu lica pod čijom se kontrolom nalaze, daleko od očiju javnosti - istakla je Armenko.
Nakon što je Ustavni sud usvojio ustavne žalbe ovih zlostavljanih lica, navela je Armenko, oni su pokrenuli parnične postupke zbog pretrpljenih duševnih bolova.
- Sada su na potezu sudovi da poučeni našom praksom, na adekvatan način sagledaju i primijene standarde iz odluka Ustavnog suda kako se ne bi povrede ponavljale odnosno kako bi se adekvatno obeštetili na nacionalnom nivou. Podsjetiću da na poštovanje odluka Ustavnog suda u kontinuitetu pozivaju i Evropski sud za ljudska prava, i u to u najnovijoj odluci “Lipa protiv Crne Gore”, kao i Evropska komisija - kazala je Armenko.
Ona je dodala da je Ustavni sud posljednji branik zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i stoga je aktivni i krajnji sudionik u sudskim postupcima sa aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda.
- Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu, prethodno ocijeni da li je tu povredu Ustavni sud prepoznao. Dakle, nadležnost zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou ali i najveća odgovornost jeste na Ustavnom sudu. Sa druge strane, primarnu zaštitu subjektivnih i osnovnih ljudskih prava i sloboda, pružaju redovni i specijalizovani sudovi jer sudeći u predmetima, zapravo sude o ljudskim pravima - istakla je Armenko. 
Armenko je navela da je potpuno opravdano zapažanje u analizi da su podnosioci ustavnih žalbi u analiziranim predmetima mučenja u kojima je Ustavni sud odlučivao, svoju pravdu čekali i do tri godine. Upravo zbog toga je, kaže, važno što je pravilnom organizacijom rada i zalaganjem stručnog kadra, Sud došao do toga da danas nema u radu ustavne žalbe starije od dvije godine.
- Međutim bez obzira na broj ustavnih žalbi koje se nalaze pred Ustavnim sudom i opterećenost predmetima, ustavne žalbe povodom navodne kršenje prava na zabranu mučenja za Ustavni sud će uvijek biti prioritet - dodala je ona. 
Armenko je upozorila da se pred Ustavnim sudom javlja sve veći broj složenih i izazovnih predmeta koji zahtijevaju ozbiljnu analizu i obučeni kadar koji će u potpunosti primjenjivati evropske standarde kako bi građani dobili pravdu pred domaćim organima, ne čekajući odlazak pred Evropski sud gdje se takođe čeka na odlučivanje po nekoliko godina. 
- Brzo, efikasno ali nadasve kvalitetno rješavanje ovih predmeta, nije moguće bez ulaganja države a to prije svega traži donošenje novog Zakona o Ustavnom sudu jer primjenom postojećeg koji već jedanaest godina egzistira u pravnom poretku, prepoznali smo brojna pitanja koja su zrele za promjene kako bi se trajno riješilo pitanje njegovog statusa, nezavisnosti i samostalnosti po uzoru na ustavne sudove razvijenih zemalja Evropske unije čije standarde slijedimo - zaključila je Armenko.

Armenko: Osuđujuće presude za zlostavljanje nijesu dovoljne, potrebne adekvatne kazne

Crna Gora se nalazi u prelomnom trenutku evropskih integracija, a političke igre unutar vladajuće većine, prema ocjenama analitičara, ozbiljno ugrožavaju dosadašnji napredak zemlje. Na to upozorava i hrvatski analitičar Davor Đenero, ukazujući na rastuće opstrukcije i podjele unutar crnogorske vlasti. Hrvatski analitičar Davor Đenero za Portal ETV kazao je da je, kada je svojevremeno hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova trojicu parlamentarnih aktera u Crnoj Gori – Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, odnosno lidere tri parlamentarne stranke koje su tada činile parlamentarnu većinu – proglasilo nepoželjnima u Republici Hrvatskoj, time jasno definisalo kako gleda na pristupni proces Crne Gore Evropskoj uniji. „Tokom cijelog tog procesa, kako u vrijeme administracija DPS-a, tako i u vrijeme sadašnje vlasti – pri čemu je u periodu Krivokapićeve i prelazne Abazovićeve vlade pristupni proces bio zamrznut – Hrvatska je podržavala crnogorsko pristupanje Evropskoj uniji“, naveo je Đenero, dodajući da je, uprkos tome, odnos prema tom procesu u posljednjih godinu i po dana postao „podijeljen“. Prema njegovim riječima, „iskreno se vjeruje ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević i ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću, te postoji uvjerenje da oni zastupaju interese političke većine u Crnoj Gori koja je evropski orijentisana“. Međutim, kako ističe, očigledno je da unutar Vlade djeluju i proruske i velikosrpske političke opcije – „upravo one tri koje je Hrvatska apostrofirala, proglašavajući njihove lidere nepoželjnima“ – za koje je jasno da u okviru vladajuće koalicije djeluju sa ciljem opstrukcije pristupnog procesa. Đenero se osvrnuo i na dešavanja nakon novogodišnjeg incidenta u Botunu, navodeći da „politička igra istupanja Milana Kneževića iz koalicije i ‘predomišljanje’ Andrije Mandića, uz njegov ostanak na poziciji kontrolne vlasti, odnosno na poziciji sa koje može blokirati političke procese u državi“, prema mišljenju hrvatskih diplomata i analitičara, ozbiljno ugrožava šansu da Crna Gora tokom ove godine zatvori preostalih dvadeset pregovaračkih poglavlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero (Foto: UGC)</figcaption> </figure>  „Crna Gora se nalazi u izuzetno osjetljivom periodu pregovora. Postignut je momentum i sada je vrijeme za brzo završavanje preostalih obaveza“, kazao je Đenero, ali je dodao da je očigledno kako Mandić i Knežević planiraju skretanje rasporeda parlamentarnih rasprava – sa evropskih tema na kvaziidentitetska pitanja, sa pitanja o kojima je moguće postići dogovor koji donosi dodatnu vrijednost i prelazak na igru sa pozitivnim ishodom, na pitanja koja proizvode podjele i ugrožavaju temelje ustavnog poretka Crne Gore. Govoreći o poziciji Hrvatske, Đenero je naveo da, „uprkos nekim otvorenim pitanjima, od kojih bi većina mogla ostati neriješena i nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, interes Hrvatske jeste da se Crna Gora što prije ‘stavi pod krov’ i da se članstvom u Uniji zaštiti od patogenih uticaja“. Ipak, kako je zaključio u izjavi za Portal ETV, „mnogi analitičari i diplomate ostaju skeptični“, jer strahuju da bi „ova jasno definisana politička grupa mogla sprovesti regresivni udar i zaustaviti crnogorski pretpristupni dijalog“.

Đenero kategoričan: Hrvatska vjeruje u rad i dobre namjere Gorčević i Ibrahimovića, ali ne i Bečića, Mandića i Kneževića

Službenici Stanice granične policije Bijelo Polje su juče uhapsili A. D. (32) koji je osumnjičeni za krijumčarenje mašine i prateće opreme vrijedne više od 6.500 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
On je kontrolisan juče u mjestu Čampari, dok je upravljao vozilom marke Jeep podgoričkih registarskih oznaka sa priključnom prikolicom kojim je upravljalo A. D. krećući se iz pravca Republike Srbije.
- Kontrolom priključne prikolice pronađena je mašina za preradu drveta sa pratećom opremom, ukupne vrijednosti više od 6.500 eura, za koje A. D. nije posjedovao prateću dokumentaciju - navodi se u saopštenju.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao krivično djelo krijumčarenje i po čijem je nalogu A. D. uhapšen.
- On će danas biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje mašine i prateće opreme vrijedne više od 6.500 eura

Preživjele žrtve osuđenog seksualnog prestupnika Džefrijja Epstina objavile su javni apel tokom Superbol utakmice, pozivajući na potpunu transparentnost "najvećeg skandala seksualne trgovine na svijetu".
Emotivni video, koji je objavila organizacija "World Without Exploitation" (Svijet bez eksploatacije), prikazuje preživjele kako se obraćaju javnosti, zahtijevajući od Amerikanaca da stanu uz njih i izvrše pritisak na američku državnu tužiteljicu Pem Bondi da objavi sve informacije povezane sa slučajem.
Završna poruka apela glasi:
"Stanite uz nas. Recite državnoj tužiteljici Pem Bondi: Vrijeme je za istinu."
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F8tMraY6o%2F8tMraY6o.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tajming reklame tokom jednog od najgledanijih televizijskih događaja u godini pokazuje odlučnost preživjelih da zadrže pritisak javnosti na Ministarstvo pravosuđa. Uprkos tome što je Ministarstvo pravosuđa 30. januara objavilo tri miliona stranica zapisa, 2.000 video zapisa i 180.000 slika prema novom "Zakonu o transparentnosti Epsteinovih dosjea" (Epstein Files Transparency Act), koji je potpisao predsjednik Donald Tramp, preživjele i njihovi zastupnici tvrde da je potrebno više transparentnosti.&nbsp;
Objava predstavlja samo polovinu od šest miliona dokumenata koji su prvobitno pregledani, dok preostali dosjei sadrže materijal o seksualnom zlostavljanju djece, informacije o žrtvama i zakonski zaštićene zapise.
Epstinova kriminalna istorija proteže se na više od decenije. Istraga o Epstinu počela je 2005. godine kada su roditelji 14-godišnje djevojčice prijavili da je bila zlostavljana u domu ovog milionera u Palm Biču na Floridi. Policija je identifikovala najmanje 35 djevojčica sa sličnim pričama o tome kako je Epstin plaćao učenicama srednjoškolskog uzrasta 200 ili 300 dolara za seksualizovane masaže.
U periodu od 2008. do 2009. služio je zatvorsku kaznu na Floridi nakon što je priznao krivicu za navođenje na prostituciju maloljetne osobe, uprkos policijskim dokazima koji su pokazivali da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Ponovo je uhapšen 2019. pod optužbom za seksualnu trgovinu, ali je umro u zatvoru mjesec kasnije u onome što je proglašeno samoubistvom.&nbsp;
Njegova saradnica Gilejn Maksvel osuđena je 2022. godine za pomoć u vrbovanju maloljetnih žrtava i trenutno služi dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu. Pregled internih zapisa Ministarstva pravosuđa koji je uradio Asošijejted press otkriva da su, iako su istražitelji prikupili značajne dokaze da je Epstin seksualno zlostavljao maloljetne djevojčice, pronašli ograničene dokaze da je vodio lanac seksualne trgovine koji je služio moćnim muškarcima. Video snimci i fotografije zaplijenjeni iz Epstinovih domova u Njujorku, Floridi i na Djevičanskim ostrvima nisu prikazivali zlostavljanje žrtava niti su implicirali bilo koga drugog u njegove zločine, prema dopisu tužioca iz 2025. godine.
Ispitivanje Epstinovih finansijskih rekorda, uključujući uplate subjektima povezanim sa uticajnim ličnostima u akademiji, finansijama i globalnoj diplomatiji, nije pronašlo povezanost sa kriminalnim aktivnostima, navodi se u drugom internom dopisu iz 2019. Iako je jedna Epstinova žrtva iznijela vrlo javne tvrdnje da ju je "posuđivao" svojim bogatim prijateljima, agenti to nisu mogli potvrditi i nisu pronašli druge žrtve koje bi ispričale sličnu priču, navodi se u zapisima.
Novoobjavljeni dokumenti navodno sadrže navode koji uključuju nekoliko poznatih javnih ličnosti, uključujući Trampa. Zamjenik državnog tužioca Tod Blenš naglasio je da to što je neko imenovan u dosjeima ne dokazuje da je počinio zločin. Bondi je prošle godine rekla za Foks njuz da Epstinova "lista klijenata" stoji "upravo sada na mom stolu", ali su agenti FBI-a pisali nadređenima navodeći da takva lista klijenata ne postoji.
Prošlog februara, nadzorni specijalni agent FBI-a napisao je da, iako se u medijskim izvještajima pominje "lista klijenata", istražitelji tokom istrage nisu pronašli takvu listu. Skoro 3,5 miliona stranica je sada u javnom vlasništvu prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosjea, saopštilo je Ministarstvo pravosuđa. Blenš je rekao da je više od šest miliona stranica prvobitno identifikovano kao materijal koji potencijalno potpada pod ovaj zakon.
Preživjele žrtve Epstina rekle su u nedjeljnom apelu:
"Ne možete tek tako 'krenuti naprijed' nakon najvećeg lanca seksualne trgovine na svijetu. Vi ga razotkrijete."
Danijel Benski, jedna od preživjelih, nedavno je izjavila za SiEnEn (CNN): "U ovom trenutku imamo vrlo malo povjerenja u Ministarstvo pravosuđa".
Preživjele i njihovi zastupnici pozivaju na nastavak pritiska javnosti na Ministarstvo pravosuđa da objavi sve preostale dokumente koji se zakonski mogu učiniti javnim. Počevši od kasnije ove sedmice, EnBiSi njuz (NBC News) izvještava da će članovi Kongresa moći početi sa pregledom neredigovane (originalne) verzije Epstinovih dosjea, prema riječima dva izvora upoznata sa planovima Ministarstva pravosuđa.

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Tagovi

Armenko: Osuđujuće presude za zlostavljanje nijesu dovoljne, potrebne adekvatne kazne

Đenero kategoričan: Hrvatska vjeruje u rad i dobre namjere Gorčević i Ibrahimovića, ali ne i Bečića, Mandića i Kneževića

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje mašine i prateće opreme vrijedne više od 6.500 eura

Epstinove žrtve objavile video tokom Superbola i poslale poruku tužiteljki: "Vrijeme je za istinu"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO