Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je danas da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.
Vlasti su u nedjelju iz zatvora pustile više istaknutih članova opozicije, nakon višemjesečnih politički motivisanih pritvora.
Mačado je na društvenim mrežama objavila da je Huan Pablo Gvanipa otet oko ponoći, u stambenom naselju Karakasa.
- Teško naoružani ljudi, obučeni u civilnu odjeću, nasilno su ga odveli. Zahtijevamo njegovo trenutno oslobađanje - napisala je Mačado na mreži Iks (X).
Delsi Rodriges koja vrši dužnost predsjednic Venecuele, pod pritiskom je da oslobodi stotine ljudi čija su pritvaranja prije nekoliko mjeseci ili godina povezana sa političkim aktivnostima.
Oslobađanje političkih zatvorenika uslijedilo je nakon posjete Venecueli predstavnika Visokog komesara UN za ljudska prava.
Vlada nije zvanično komentarisala informacije o otmici.
- Uvjeren sam da se naša zemlja potpuno promijenila. Sada na svima nama da se fokusiramo na izgradnju slobodne i demokratske zemlje - rekao je Gvanipa, bivši guverner, nekoliko sati puštanja iz zatvora, gdje je proveo više od osam mjeseci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Korina Mačado: Opozicionar otet nekoliko sati nakon puštanja iz zatvora

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado rekla je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao potencijalne nasljednice na čelu države nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.
Nobelov institut saopštio je da Mačado svoju nagradu ne može pokloniti Trampu, priznanje za kojim je on dugo tragao.
Čak i ako se pokaže da je gest isključivo simboličan, riječ je o neuobičajenom potezu s obzirom na to da je Tramp faktički "gurnuo Mačado u stranu", iako je godinama bila lice otpora u Venecueli.
On je signalizovao spremnost da sarađuje s vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga osoba u Madurovoj hijerarhiji.
- Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir - rekla je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu prema Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila "kao priznanje za njegov jedinstven angažman" za njihovu "slobodu".
Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, te je naveo da mu je bila čast upoznati je.
- Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio. Tako divan gest uzajamnog poštovanja. Hvala ti Marija - napisao je Tramp. 
Bijela kuća je potom objavila fotografiju Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom uredu dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Tekst u okviru glasi: "Uručeno kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u osiguravanju slobodne Venecuele".

Mačado uručila Trampu svoju Nobelovu nagradu za mir

Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".
Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.
Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".
- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.
Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".
Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.
Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je opozicionu liderku Mariju Korinu Mačado kao potencijalnu vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele zbog njene odluke da je prošle godine prihvatila Nobelovu nagradu za mir, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na dva izvora bliska Bijeloj kući, u izvještaju se navodi da pokušaji Mačado da pohvali Trampa nakon što je primila nagradu nijesu bili dovoljni da umire američkog predsjednika, koji, kako se navodi, otvoreno priželjkuje tu nagradu i smatra da je upravo on zaslužio da je dobije.
- Da je odbila nagradu i rekla: "Ne mogu je prihvatiti jer je Donald Tramp trebalo da je dobije" danas bi bila predsjednica Venecuele - rekao je jedan od izvora.
Prihvatanje nagrade od strane Mačado opisano je kao „krajnji grijeh“, naveo je izvor.
Umjesto toga, Vašington trenutno sarađuje sa potpredsjednicom svrgnutog Nikolasa Madura, vršiteljkom dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez, koja je juče izjavila da je operacija hapšenja njenog prethodnika imala „cionistički prizvuk“.

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je liderku opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado nazvao "demonskom vješticom".
Mačado je nagrađena "zbog svoje neumorne borbe za demokratiju" u toj južnoameričkoj zemlji.
- Oko 90 odsto stanovništva odbacuje demonsku vješticu Sajone - rekao je Maduro, misleći na osvetoljubivo biće iz venecuelanskih legendi, ali bez pominjanja imena svoje protivnice i njene nedavno osvojene nagrade.
Vlada u Karakasu često ovako naziva Mariju Korinu Mačado.
- Želimo mir i imaćemo ga, ali mir sa slobodom, sa suverenitetom - dodao je Maduro, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) rasporedile brodove u Karipsko more sa ciljem borbe protiv trgovine drogom iz Venecuele, optužujući šefa države da predvodi kartel.
Marija Korina Mačado podržava ove manevre.
Ona je svoju Nobelovu nagradu posvetila američkom predsjedniku Donaldu Trampu i venecuelanskom narodu.

Maduro nazvao dobitnicu Nobelove nagrade za mir demonskom vješticom

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 867,15 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 413,18 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
&nbsp;Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih 11 mjeseci iznosio je 453,97 miliona eura, što je neznatan rast u odnosu na isti period 2024.
&nbsp;- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 8,08 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
&nbsp;Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 111,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 301,95 miliona.
&nbsp;Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 543,6 miliona eura, što čini 62,69 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 437,93 miliona eura, a u preduzeća i banke 105,67 miliona eura.
&nbsp;Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 287,73 miliona eura, što je 9,62 odsto više nego u istom periodu 2024. Preostalih 4,13 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Tag: marija-korina-macado