<article>Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.</article>

Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".
Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.
Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".
- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.
Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".
Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.
Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marija Korina Mačado

Venecuela

Nikolas Maduro

Svijet

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Direktorat za zaštitu i spašavanje ima izrađen nacionalni plan za borbu protiv poplava, a trebalo bi da ga imaju i sve opštine. Situacija u Crnoj Gori je ozbiljna, ali nije katastrofalna, kazao je generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova organizovalo je konferenciju za medije povodom aktuelne situacije sa poplavama širom Crne Gore.
Miodrag Bešović saopštio je da se proteklih dana situacija zakomplikovala usljed velike količine padavina.
- Svi naši kapaciteti su angažovani, službenici u opštinskim timovima stalno su na terenu. Imamo komunikaciju i sa kolegama iz Albanije o količini vode koju oni ispuštaju zbog obilnih padavina u toj zemlji - rekao je Bešović.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju od sjutra se očekuje manje padavina, pa bi vodostaj rijeka trebalo da opada.
- Vodostaji su u jadranskom i u dunavskom slivu u opadanju ili stagniraju. Sjutra nas očekuju bolje vremenske prilike i nadamo se da će vodostaji dalje opadati - kazao je Bešović.
Bešović je kazao da su obezbijedili smještaj za građane u područjima najteže pogođenim poplavama, ali da zasad nisu pokazali veće interesovanje.
Danas je situacija najkomplikovanija u Danilovgradu, Podgorici i Nikšiću, a iznijeti su presjeci stanja i za ostale opštine.
- U Danilovgradu situacija je i dalje najkritičnija. Saobraćaj je u toj opštini zatvoren na više lokacija, a u mjestu Sekulići nekoliko kuća je poplavljeno. Tokom noći evakuisano je 12 osoba - saopštio je on.
- Podijeljene su vreće sa pijeskom, kabanice, čizme i druga oprema lokalnim službama, a u nekim slučajevima direktno građanima. Imamo veću količinu opreme koja bi bila neophodna u slučaju neke značajnije elementarne nepogode - izjavio je Bešović.
Situacija jeste vanredna, ali nije katastrofalna, ocijenio je Bešović.
Podsjetio je da smo imali jaku požarnu sezonu prije aktuelnih poplava, navodeći da će to uskoro postati normalna pojava zbog klimatskih promjena.
- Apelujem na medije da ne prenose neprovjerene informacije od nekih osoba sa društvenih mreža. Trenutno je vodostaj Skadarskog jezera neka tri metra ispod kritičnog nivoa, možete da zamislite koliko je to na površinu jezera - pojasnio je Bešović odgovarajući na novinarska pitanja.
Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić naveo je da nekoliko opština još nema plan zaštite i spašavanja i pozvao je lokalne vlasti da što hitnije izrade takav dokument.
- Očigledno je da te mjere zaštite u prethodnom periodu nisu sprovođene na način na koji bismo voljeli da su sprovođene - kazao je Tmušić.
Građani na sajtu MUP-a mogu pronaći koristan vodič za postupanje u vanrednim situacijama.
Pres konferenciji prisustvuju Radomir Šćepanović, načelnik Direkcije za operativne poslove, Zlatko Mićanović, načelnik Operativno-komunikacionog centra Direktorata za zaštitu i spašavanje, Vojin Vojinović, načelnik Područne jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje Podgorica i Nikola Blečić, načelnik Direkcije za logistiku i tehničku podršku.

Bešović: Situacija se zakomplikovala usljed velike količine padavina, ali nije katastrofalna

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je, povodom postupanja Uprave policije, primila 66 pritužbi, što je osam više nego 2024. godine.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da je broj pritužbi povećan za 13,8 odsto i da je najveći broj pritužbi iz Podgorice.
- Rast broja pritužbi ukazuje na pojačanu aktivnost građana u korišćenju ustavnog i zakonskog prava na podnošenje pritužbi, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja policijskih postupanja sa aspekta zakonitosti, proporcionalnosti i poštovanja ljudskih prava- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su ocijenili da se taj porast može tumačiti i kao rezultat povećane informisanosti građana o mehanizmima zaštite, jačanja povjerenja u instituciju Zaštitnika, kao i promjena u društvenim očekivanjima u pogledu standarda policijskog postupanja.&nbsp;
&nbsp;- Problematika u pritužbama je uglavnom ista i odnosi se na povrede procesnih prava uhapšenih osoba - nedovoljno ili neblagovremeno obavještavanje o razlozima hapšenja, neomogućavanje ili odlaganje kontakta sa advokatom, neobavještavanje članova porodice, produženo zadržavanje bez zakonskog osnova ili mimo propisanih rokova- kazali su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su dodali da se pritužbe odnose i na primjenu fizičke sile i sredstava prinude koja nije bila nužna ni srazmjerna okolnostima konkretnog slučaja, neopravdanu upotrebu vatrenog oružja ili prijetnje njegovom upotrebom i grubo i neprimjereno ponašanje policijskih službenika (vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje).
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su, upitani o stanju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kazali da kontinuirano prate postupanje UIKS-a, uključujući uslove boravka i zdravstvenu zaštitu u Upravi i Istražnom zatvoru.
&nbsp;Kako su naveli, posljednja posjeta predstavnika Zaštitnika UIKS-u bila je 26. decembra.
&nbsp;- Stanje se u osnovi nije značajno promijenilo u odnosu na prethodne godine i zahtijeva sistemske reforme, kako bi se osigurali standardi u skladu sa međunarodnom praksom, posebno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani nehumanog i ponižavajućeg tretmana- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su naveli da, iako je zdravstvena zaštita u UIKS-u formalno organizovana i pritvorenicima dostupna, u izvještajima i preporukama ukazuju na niz sistemskih ograničenja.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su istakli da se ta ograničenja prije svega odnose na nepostojanje umreženosti sa javnozdravstvenim sistemom, koja za posljedicu ima da ljekarima u UIKS-u nije omogućeno da se blagovremeno i potpuno upoznaju za zdravstvenim stanjem pritvorenika ili osobe na izdržavanju kazne zatvora.
&nbsp;Oni su ukazali i na to što nema ni mogućnosti elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda.
&nbsp;Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, problemi su i neujednačeni higijensko-materijalni uslove u pojedinim objektima, kao i dugo čekanje specijalističkih pregleda.&nbsp;
&nbsp;„Ovi faktori u praksi mogu otežati efikasno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu“, naveli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su kazali da je, u predmetima koje je razmatrao Zaštitnik, uključujući one koji su bili u fokusu interesovanja javnosti, utvrđeno da su nadležni organi preduzimali mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, obezbjeđivali ljekarske preglede i dokumentovali zdravstveno stanje uhapšenih i pritvorenih, u mjeri mogućeg.
&nbsp;Institucija Zaštitnika je, kako su dodali, nastavila da insistira na preporukama koje bi suštinski doprinijele boljoj zdravstvenoj zaštiti osoba koje borave u UIKS-u.
&nbsp;Oni su podsjetili da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da uhapšenim osobama obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i humane uslove boravka.&nbsp;
&nbsp;- Zaštitnik će i dalje insistirati na sprovođenju preporuka i na sistemskim reformama, jer dugogodišnji problemi poput prenatrpanosti i infrastrukturnih ograničenja ne mogu biti riješeni pojedinačnim mjerama, dok istovremeno predstavljaju veliki rizik za kršenje ljudskih prava- poručili su iz te institucije.

Ombudsman: Prošle godine 66 žalbi na postupanje policije

Mladić od 18 godina je preminuo, pošto je tokom noći izboden u jednom ugostiteljskom objektu u mjestu Tovariševu kod Bačke Palanke.
Policija je dobila poziv oko tri ujutru, posle čega su pripadnici MUP-a izašli na teren, ali mladić je nedugo zatim podlegao povredama u vozilu hitne pomoći, objavio je Tanjug.
Tanjug nezvanično saznaje da je tužilac kvalifikovao ovaj čin kao krivično djelo ubistva.
Uviđaj je obavljen i MUP radi na rasvjetljavanju okolnosti.
Kako su objavili pojedini mediji, ubica je pobjegao i za njim se traga, a u selu vlada opsadno stanje.

Mladić ubijen kod Bačke Palanke: Izboden u ugostiteljskom objektu

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Sport

Jovanka Radičević bez zadrške o tome zašto nikada nije proglašena sportistkinjom Crne Gore: To je sramotno

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

Tagovi

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Bešović: Situacija se zakomplikovala usljed velike količine padavina, ali nije katastrofalna

Ombudsman: Prošle godine 66 žalbi na postupanje policije

Mladić ubijen kod Bačke Palanke: Izboden u ugostiteljskom objektu

PRATITE TVe UŽIVO