Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom u subotu s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, naglašavajući važnost održavanja otvorenih kanala dijaloga između SAD-a i Venecuele te izražavajući nadu u smanjenje napetosti između ove dvije zemlje.
Prema izvorima iz turskog predsjedništva, razgovor je obuhvatio bilateralne odnose između Turske i Venecuele, kao i regionalna pitanja. Erdoganov poziv dolazi u trenutku dok su odnosi između Karakasa i Vašingtona i dalje napeti, a SAD su uvele ekonomske sankcije Venecueli.
Turska i Venecuela razvijaju sve bliže odnose od 2016. godine, uprkos minimalnoj interakciji tokom decenija nakon uspostavljanja diplomatskih veza 1950. godine.
Odnos je karakterizovan, kako analitičari navode, zajedničkim frustracijama dva lidera zbog zapadnih politika i američkih sankcija.
"Turkish Airlines" je u decembru 2016. godine pokrenuo direktne letove koji povezuju Istanbul i Karakas preko Havane, dok su ekonomska partnerstva između zemalja rasla.
Izvoz zlata iz Venecuele u Tursku porastao je sa nule na 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci 2018. godine, a Rojters je izvijestio da je te godine iz Venecuele u Istanbul transportovano 23 tone rudnog zlata.
Ankara se pojavila kao ključni podržavalac Madura tokom predsjedničke krize u Venecueli, podržavajući ga u odnosu na lidera opozicije Huana Guaidoa. Kada je Guaido pokušao preuzeti predsjednička ovlašćenja 2019. godine, Erdogan je osudio taj potez putem društvenih mreža, navodeći da samo demokratski izbori mogu odrediti kako se zemlja upravlja.
Turski predsjednik posjetio je Karakas u decembru 2018. godine, čineći ga jednim od rijetkih značajnih svjetskih lidera koji su putovali u Venecuelu tokom političkih previranja.

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Predsjednik SAD Donald Tramp je odobrio moguće operacije unutar Venecuele, ali je takođe ponovo uspostavio tajne kanale komunikacije s Vladom predsjednika Nikolasa Madura, piše Njujork tajms.
Sa najvećim američkim nosačem aviona koji se sada nalazi u Karibima, predsjednik Tramp odobrio je dodatne mjere za vršenje pritiska na Venecuelu i pripremu za mogućnost šire vojne kampanje, prema riječima više osoba upoznatih s tim pitanjem, navodi ovaj medij.
Tramp je, prema tim izvorima, prenosi Njujork tajms, dao zeleno svjetlo planovima CIA-e za tajne aktivnosti unutar Venecuele, operacije koje bi mogle biti namijenjene pripremi bojnog polja za dalja dejstva. Istovremeno, kažu oni, odobrio je i novu rundu tajnih pregovora, koji su u jednom trenutku rezultirali time da je Maduro ponudio da se povuče nakon odlaganja od nekoliko godina - prijedlog koji je Bijela kuća odbila, navodi se u tekstu.
Nije jasno kakve bi te tajne aktivnosti mogle biti niti kada bi mogle biti sprovedene, navodi se. Tramp još nije odobrio, kako piše, slanje borbenih snaga na teren u Venecueli, pa bi sljedeća faza rastuće kampanje pritiska njegove administracije na Madurovu vladu mogla uključivati sabotažu ili neku vrstu sajber, psiholoških ili informativnih operacija.
Predsjednik još nije donio odluku, kako se navodi, o širem pravcu djelovanja u Venecueli, niti je javno izložio svoj krajnji cilj osim suzbijanja protoka droge iz regiona. Vojni i obavještajni planeri pripremili su više opcija za različite scenarije.
Vojni planeri pripremili su spiskove potencijalnih objekata za proizvodnju droge koji bi mogli biti gađani. Pentagon takođe planira napade na vojne jedinice bliske Maduru. Tramp je prošle sedmice održao dva sastanka u Situacionoj sali Bijele kuće kako bi razgovarao o Venecueli i razmotrio opcije sa svojim najvišim savjetnicima.

1250x600

1084x550

Njujork tajms: Tramp dao "zeleno svjetlo" CIA za tajne operacije unutar Venecuele

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ponovo razmatra ponudu lidera Venecuele Nikolasa Madura koja bi Americi dala skoro pa potpunu kontrolu nad ogromnim rezervama nafte koje ima ova država, otkriva Njujork tajms.
Kako piše ovaj američki medij, već nekoliko dana Tramp okuplja svoje najbliže saradnike, uključujući potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, kako bi razmatrali situaciju s Venecuelom.
Maduro je, kako tvrdi Njujork tajms, napravio nekoliko ponuda kako bi izbjegao vojnu konfrontaciju sa SAD-om. Dok su sve odbijene odmah, jedna od njih je ponovo na stolu.
Naime, Maduro je SAD-u ponudio kontrolu nad rezervama nafte, koji iznose više od 300 milijardi barela, kako bi izbjegao gubitak vlasti i rat protiv Amerike.
Dok je ponuda, kao i neke prethodne iz Karakasa, odbijena u startu, sada je ponovo u razmatranju, a potez Trampa da u Karipsko more pošalje nosač aviona Gerald Ford, najveći kojeg posjeduje Amerika, shvaćen je kao jačanje pozicije SAD-a u ovom okršaju.
Njujork tajms piše kako je ovo povratak takozvane "diplomatije vojnih brodova" iz 19. vijeka, kada su zapadne zemlje pod prijetnjom svoje mornarice primoravale centralnoameričke i južnoameričke nacije da postupaju u skladu sa njihovim zahtjevima.
Podsjetimo, zvaničnici SAD-a u javnosti govore kako je grupisanje vojske u Karipskom moru pritisak na Venecuelu zbog navodnog sponzorisanja narkokartela, ali američki mediji otkrivaju da je pravi razlog nastojanje pojedinih dijelova Trampove administracije da se promijeni vlast u Venecueli.

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je narod Sjedinjenih Američkih Država da odigra "herojsku ulogu" u zaustavljanju onoga što bi moglo postati "tragedija za cijeli naš američki kontinent".
Govoreći rano u subotu, Maduro je naglasio da će mir i međunarodno pravo na kraju prevladati u Venezueli, ističući da će narod Venecuele "znati kako da osigura svoju stabilnost i svoje puno suvereno pravo na postojanje".
Venecuelski predsjednik postavio je i ključno pitanje: "Žele li oni još jednu Gazu u Južnoj Americi?" Obraćajući se američkoj javnosti, dodao je: "Čovječanstvo već dovoljno pati od boli koju je izazvao genocid u Gazi."
Ovo se dešava nakon pokretanja nove vojne kampanje u Latinskoj Americi, nazvane Operacija Southern Spear, pod izgovorom Donalda Trampa o "ratu protiv droge", koja je do sada rezultirala smrtonosnim operacijama i naglo povećanim tenzijama usred rastuće militarizacije regije.
Sekretar za rat Pit Hegset otkrio je da je, po nalogu predsjednika Donalda Trampa, Pentagon pokrenuo operaciju, tvrdeći da će ona "štititi našu Domovinu od droge koja ubija naš narod".
Južna komanda je još u januaru predstavila Operaciju Southern Spear, najavivši upotrebu naprednih tehnologija, uključujući robotizirana površinska plovila dugog djelovanja, male robotske presretačke čamce i robotske vazdušne jedinice sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kako bi podržali napore u borbi protiv narkotika.
U međuvremenu, Venecuela tvrdi da Vašington zapravo želi promjenu režima i otimanje resursa.
U tom kontekstu, Bolivarijanski savez za narode naše Amerike (ALBA) upozorio je da bi guranje američke kampanje pritiska ka "nepromišljenoj vojnoj agresiji" protiv jedne suverene države gurnulo cijeli karipski bazen u "neviđene potrese".
Svaki pokušaj nametanja sile, navodi se, odmah bi ugrozio političku, ekonomsku i društvenu stabilnost širom Latinske Amerike i Kariba. Alijansa je ponovila da region "mora ostati zona mira".
Prema saopštenju, SAD ne brane demokratske principe, nego ponovo "recikliraju istu intervencionističku agendu ukorijenjenu u Monroovoj doktrini". Vašington se optužuje da želi da oživi "oligarhijsku političku klasu koju je porazio narod Venecuele i koju region odbacuje", dodajući da su slični pokušaji "propadali ranije i da će propasti ponovo".

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je Donalda Trampa da izbjegne „vječni rat“ i tenzije u regionu, nakon što je u Karibe stigao najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford. U intervjuu za CNN iz Karakasa, Maduro je poručio: „Nema više Libije. Nema više Avganistana. Živio mir.“
Nedugo nakon toga, Trampov ministar odbrane Pit Hegset najavio je operaciju „Južno koplje“, uz poruku da će SAD „štititi zapadnu hemisferu“ i boriti se protiv narko-trgovine. Međutim, analitičari ukazuju da Venecuela nije proizvođač kokaina niti dio lanca krijumčarenja fentanila, pa mnogi ovakvo raspoređivanje snaga vide kao politički pritisak s ciljem svrgavanja Madura.
Američki mediji javljaju da su vojni zvaničnici Trampu predstavili i opcije za moguće operacije u Venecueli, uključujući kopnene napade.
U odgovoru, venecuelanski ministar spoljnih poslova Ivan Gil upozorio je SAD da se „ne usude“, dok izvori navode da je režim pripremio planove za gerilski otpor i sabotaže na više od 280 lokacija u slučaju invazije, kao i strategiju „anarhizacije“ kojom bi Karakas bio učinjen neupotrebljivim za strane snage.

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro u četvrtak je uputio apel na engleskom jeziku, dok rastu tenzije između Vašingtona i Karacasa.
Madurov komentar uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je odobrio tajnu akciju protiv te južnoameričke nacije, usred eskalacije američke vojne kampanje protiv navodnih trgovaca drogom na Karibima i Pacifiku.
- Da, mir, da, mir zauvijek, mir zauvijek. Bez ludog rata, molim vas - poručio je Maduro na sastanku sa sindikatima koji su povezani s ljevičarskim liderom, bivšim vozačem autobusa i sindikalnim vođom.
Sjedinjene Države su rasporedile nevidljive ratne avione i brodove mornarice kao dio onoga što nazivaju naporima protiv narkotika, ali još nisu objavile dokaze da su njihove mete, osam brodova i polupodmornica, krijumčarile drogu.
U američkim napadima, koji su počeli 2. septembra, poginulo je najmanje 37 ljudi, prema podacima AFP-a zasnovanim na američkim podacima.
Regionalne tenzije su se rasplamsale kao rezultat kampanje, a Maduro optužuje Vašington da traži promjenu režima.
Prošle sedmice, Tramp je rekao da je odobrio tajnu akciju CIA-e protiv Venecuele i da razmatra napade na navodne narkokartele na kopnu.
Američki predsjednik optužuje Madura da vodi narkokartel, što venecuelanski lider poriče.

Maduro apeluje na Trampa: Bez ludog rata u Venecueli, mir zauvijek

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nikolas-maduro