Ministri finansija G7 za veći pritisak na Rusiju ako ne bude prekida vatre u Ukrajini

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) složili su se tokom sastanka u zapadnoj Kanadi da bi se Rusija mogla suočiti sa daljim sankcijama ako se odupre pritisku za prekid vatre u Ukrajini.

Šefovi finansija G7 osudili su "brutalni rat" Rusije u saopštenju od 22. maja na kraju sastanka i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne urode plodom, istražiti sve moguće opcije, uključujući "dalje pooštravanje sankcija".

U saopštenju se takođe navodi da će ruska imovina koja se nalazi u jurisdikcijama G7 ostati zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu Ukrajini.

Pored toga, ministri su se obavezali da će sarađivati kako bi osigurali da nijedna zemlja ili entitet koji su finansirali ili snabdijevali "rusku ratnu mašineriju" neće imati pravo da profitira od rekonstrukcije Ukrajine.

- To je veoma važna izjava - rekao je kanadski ministar finansija Fransao Filipe Šampanj, nazivajući je fundamentalnim stubom saopštenja, u kojem nisu imenovane Kina ili druge zemlje optužene za snabdijevanje Rusije kritičnim komponentama.

Sastanak ministara postavlja temelje za samit G7 sredinom juna u obližnjem planinskom odmaralištu u Kanadi. Predsjednik SAD Donald Tramp će prisustvovati samitu, potvrdila je Bijela kuća 22. maja.

Ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko prisustvovao je razgovorima i pozvao G7 da nastavi da vrši pritisak na Rusiju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pomenuo sastanak G7 u svom večernjem video obraćanju, ali je rekao da je Ukrajina spremna da preduzme "najbrže moguće korake" kako bi okončala rat.

- Interes Ukrajine nije da produži rat, već da bude spremna za bilo kakav razvoj događaja. Svijetu je jasno da je krivica Rusije što rat još uvijek traje. Radimo sve neophodne pripremne radove sa naše strane. Potrebna je recipročna spremnost Rusije - a nje sada nema - naveo je on.

Diplomatski napori za okončanje sukoba su se ubrzali i prošle nedjelje kada su ruski i ukrajinski zvaničnici održali svoje prve razgovore licem u lice nakon više od tri godine.

Međutim, Kremlj je 22. maja saopštio da novi mirovni pregovori sa Ukrajinom "još uvijek nisu dogovoreni", osporavajući izvještaje da će dvije zemlje uskoro održati pregovore u Vatikanu.

Tramp je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 19. maja u pozivu za koji je rekao da je cilj bio okončanje "krvoprolića", ali ni poziv ni raniji direktni razgovori nisu rezultirali bilo kakvim ustupcima od strane Rusije.

Putin je ove nedjelje iznenada posjetio Kursku oblast Rusije, rekavši po povratku da ruske snage rade na uspostavljanju tampon zone duž granice sa Ukrajinom.

- Naše snage su trenutno angažovane na rješavanju ovog zadatka, neprijateljske vatrene tačke se aktivno suzbijaju i rad je u toku - rekao je Putin 22. maja.

To je bila Putinova prva posjeta otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske trupe koje su okupirale dijelove regiona od pokretanja invazije prošle godine koja je, izgleda, iznenadila Rusiju. Kijev je odbacio Putinov plan za tampon zonu i kritikovao izjave kao dodatni dokaz da Rusija nema interes za mir.

- Ove nove agresivne tvrdnje jasno odbacuju mirovne napore i pokazuju da je Putin bio i ostao jedini razlog zašto se ubijanje nastavlja - rekao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks (X).

Putin je takođe izdao uputstva za izradu sveobuhvatnog programa obnove za južne ruske regione pogođene ukrajinskim napadima dronova i požarima, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk.