Ministri energetike G7 objavili su 31. oktobra, nakon dvodnevnog sastanka u Kanadi, da zemlje te grupe nastavljaju podržavati napore Ukrajine da popravi i obnovi svoju kritičnu energetsku infrastrukturu.
Konkretno, zemlje se obavezuju da će podržati nastojanja Ukrajine da ostvari energetsku sigurnost jačanjem regionalne energetske povezanosti i obnavljanjem pouzdanog, decentralizovanijeg energetskog sistema, te da će osigurati sigurnost i diverzifikaciju međusobno povezanih lanaca snabdijevanja energijom.
G7 takođe nastavlja podržavati oporavak energetskog sektora Ukrajine putem direktne finansijske pomoći, kreditnih linija, osiguranja od rizika, usklađivanja politika i resursa, te stvaranja uslova za dugoročna ulaganja privatnog sektora.
Osim toga, ministri G7 su rekli da su, pored ovih napora, "na snazi sankcije protiv Rusije vezane za energiju" i da nastavljaju da "preduzimaju korake za jačanje mjera i demontiranje ruskih flota tankera u sjeni kako bi ograničili (ruske) prihode".
- Osuđujemo direktne napade Rusije na energetski sistem Ukrajine, koji i dalje uzrokuju razorne društvene, ekološke i ekonomske posljedice za ukrajinski narod, teško pogađajući najugroženije. Nedavni napadi Rusije na gasnu infrastrukturu Ukrajine stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u saopštenju.
Sastanak ministara energetike i zaštite okoliša zemalja G7, neformalne grupe najrazvijenijih zemalja Zapada, održan je u Torontu, 30. i 31. oktobra. Grupa je osnovana 1975. i čine je: SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka. Evropska komisija ima status posmatrača.
Od početka potpune invazije u februaru 2022. godine, Rusija napada energetsku infrastrukturu Ukrajine. Analitičari Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) predvidjeli su da bi Rusija mogla intenzivirati svoje napade kako bi pogoršala stanje energetske infrastrukture Ukrajine uoči predstojeće zime.
Posljednjih sedmica, ruska vojska je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku i gasnu infrastrukturu, koja snabdijeva ljude gasom tokom sezone grijanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

G7 obećava dalju podršku Ukrajini u obnovi energetske infrastrukture

Nakon što su održale sastanak, države članice G7 objavile su saopštenje u kojem su se fokusirale na deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, te su navele da su one potvrdile posvećenost miru i stabilnosti.
Kako se navodi, u tom kontekstu potvrđuju da Izrael ima pravo da se brani.
- Ponavljamo našu podršku sigurnosti Izraela. Takođe potvrđujemo važnost zaštite civila. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti i terora - saopšteno je.
Navode da su dosljedno dali do znanja da Iran nikada ne može imati nuklearno oružje. Zemlje su pozvale da rješavanje iranske krize dovede do šire deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući prekid vatre u Gazi.
- Ostaćemo budni u pogledu implikacija na međunarodna energetska tržišta i bićemo spremni da koordinišemo, uključujući i saradnju sa istomišljenicima, kako bismo zaštitili stabilnost tržišta - zaključili su.
Zemlje članice G7 grupe su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Zemlje G7 poručile: Izrael ima pravo da se brani, Iran je izvor terora

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) složili su se tokom sastanka u zapadnoj Kanadi da bi se Rusija mogla suočiti sa daljim sankcijama ako se odupre pritisku za prekid vatre u Ukrajini.
Šefovi finansija G7 osudili su "brutalni rat" Rusije u saopštenju od 22. maja na kraju sastanka i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne urode plodom, istražiti sve moguće opcije, uključujući "dalje pooštravanje sankcija".
U saopštenju se takođe navodi da će ruska imovina koja se nalazi u jurisdikcijama G7 ostati zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu Ukrajini.
Pored toga, ministri su se obavezali da će sarađivati kako bi osigurali da nijedna zemlja ili entitet koji su finansirali ili snabdijevali "rusku ratnu mašineriju" neće imati pravo da profitira od rekonstrukcije Ukrajine.
- To je veoma važna izjava - rekao je kanadski ministar finansija Fransao Filipe Šampanj, nazivajući je fundamentalnim stubom saopštenja, u kojem nisu imenovane Kina ili druge zemlje optužene za snabdijevanje Rusije kritičnim komponentama.
Sastanak ministara postavlja temelje za samit G7 sredinom juna u obližnjem planinskom odmaralištu u Kanadi. Predsjednik SAD Donald Tramp će prisustvovati samitu, potvrdila je Bijela kuća 22. maja.
Ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko prisustvovao je razgovorima i pozvao G7 da nastavi da vrši pritisak na Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pomenuo sastanak G7 u svom večernjem video obraćanju, ali je rekao da je Ukrajina spremna da preduzme "najbrže moguće korake" kako bi okončala rat.
- Interes Ukrajine nije da produži rat, već da bude spremna za bilo kakav razvoj događaja. Svijetu je jasno da je krivica Rusije što rat još uvijek traje. Radimo sve neophodne pripremne radove sa naše strane. Potrebna je recipročna spremnost Rusije - a nje sada nema - naveo je on.
Diplomatski napori za okončanje sukoba su se ubrzali i prošle nedjelje kada su ruski i ukrajinski zvaničnici održali svoje prve razgovore licem u lice nakon više od tri godine.
Međutim, Kremlj je 22. maja saopštio da novi mirovni pregovori sa Ukrajinom "još uvijek nisu dogovoreni", osporavajući izvještaje da će dvije zemlje uskoro održati pregovore u Vatikanu.
Tramp je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 19. maja u pozivu za koji je rekao da je cilj bio okončanje "krvoprolića", ali ni poziv ni raniji direktni razgovori nisu rezultirali bilo kakvim ustupcima od strane Rusije.
Putin je ove nedjelje iznenada posjetio Kursku oblast Rusije, rekavši po povratku da ruske snage rade na uspostavljanju tampon zone duž granice sa Ukrajinom.
- Naše snage su trenutno angažovane na rješavanju ovog zadatka, neprijateljske vatrene tačke se aktivno suzbijaju i rad je u toku - rekao je Putin 22. maja.
To je bila Putinova prva posjeta otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske trupe koje su okupirale dijelove regiona od pokretanja invazije prošle godine koja je, izgleda, iznenadila Rusiju. Kijev je odbacio Putinov plan za tampon zonu i kritikovao izjave kao dodatni dokaz da Rusija nema interes za mir.
- Ove nove agresivne tvrdnje jasno odbacuju mirovne napore i pokazuju da je Putin bio i ostao jedini razlog zašto se ubijanje nastavlja - rekao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks (X).
Putin je takođe izdao uputstva za izradu sveobuhvatnog programa obnove za južne ruske regione pogođene ukrajinskim napadima dronova i požarima, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk.

1250x600

1084x550

Ministri finansija G7 za veći pritisak na Rusiju ako ne bude prekida vatre u Ukrajini

Ministri spoljnih poslova zemalja grupe G7 nazvali su nedavne kineske vojne vježbe oko Tajvana provokatorskim i destabilizujućim, tražeći dijalog za "mirno rješenje problema".
- Ove sve češće i destabilizirajuće aktivnosti povećavaju napetosti između Kine i Tajvana i rizikuju globalnu sigurnost i prosperitet - rekli su diplomati u zajedničkom saopštenju u nedjelju.
Dodali su da su nastavljaju da ohrabruju mirno rješenje problema putem konstruktivnog dijaloga između Kine i Tajvana.
Prošle nedjelje kineska vojska održala je dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, među ostalim i vežbe s bojevom municijom dugog dometa u Istočnom kineskom moru, što predstavlja eskalaciju vježbi oko ostrva.

G7: Kineske vojne vježbe oko Tajvana faktor destabilizacije

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.
- Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.
Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir”.
- Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji - istakla je američka ministarka finansija.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
- Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukraine FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini - naglašava se u saopštenju.
Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.
- Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost - navodi se u saopštenju.
Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država”.&nbsp;
- Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost - zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.
U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022, prenosi Tanjug.

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Ministri odbrane zemalja Grupe sedam (G7) razvijenih ekonomija obećali su u subotu da će podržati "nepovratni put" Ukrajine ka konačnom članstvu u NATO-u i obećali nastavak vojne podrške "kratkoročno i dugoročno" dok se Kijev bori protiv invazije Rusije.
Lideri su takođe osudili Moskvu zbog njene vojne agresije kao i korišćenja "hibridnog ratovanja" i "neodgovorne nuklearne retorike", prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Podvlačimo našu namjeru da nastavimo da pružamo pomoć Ukrajini, uključujući vojnu pomoć u kratkoročnom i dugoročnom periodu - navodi se u zajedničkom saopštenju G7 posle samita u Napulju.
- Podržavamo Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u - dodaje se.
Italija, koja predsjedava G7 u 2024, bila je domaćin sastanka u kojem su učestvovale i SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Japan i predstavnici Evropske unije i NATO-a.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je prisustvovao događaju, "izrazio je zahvalnost za stalnu podršku u borbi protiv ruske agresije", saopštila je njegova kancelarija.
Ministri odbrane G7 naveli su u saopštenju da "smatraju imperativom da nastave da podržavaju potrebe za obrazovanjem i obukom ukrajinskih odbrambenih i bezbjednosnih snaga... s obzirom na potrebu za regeneracijom i rekonstitucijom snaga".
Ukazano je na odluku G7 da stavi na raspolaganje procijenjenih 50 milijardi dolara korišćenjem prihoda od zamrznutih ruskih sredstava za podršku Ukrajini, uključujući vojnu, budžetsku pomoć i pomoć u rekonstrukciji.
- Smatramo da je prioritet da radimo sada na pronalaženju rješenja da ukrajinska vojska bude interoperabilne s državama članicama koje je podržavaju i NATO-om, sposobnom da brani Ukrajinu sada i da odvrati dalje napade u budućnosti. Ovaj proces mora biti zasnovan na koordinisanim i održivim akcijama relevantnih državnih i međunarodnih aktera - navodi se u saopštenju.
U njemu se ukazuje da se Ukrajina "skoro tri godine branila od ruskog brutalnog i potpunog ilegalnog agresorskog rata".
- Osuđujemo Rusiju, koja je zauzela stav konfrontacije i destabilizacije na globalnom nivou, pribjegavajući i hibridnom ratu i neodgovornoj upotrebi nuklearne retorike - naveli su ministri odbrane zemalja G7.
Od februara 2022, kada je poslao desetine hiljada vojnika preko granice da napadnu Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta nagovijestio i prijetio da je Rusija spremna da iskoristi svoj nuklearni arsenal – najveći na svijetu – da bi se odbranila.

Ministri odbrane G7 podržali "nepovratni put" Ukrajine u NATO

Ministri odbrane bogatih zemalja iz Grupe sedam (G7) počeli su danas sastanak u Napulju, a domaćin Italija upozorila je da je globalni bezbjednosni okvir sve ugroženiji zbog suprotstavljenih vizija svijeta.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je u uvodnom govoru da kratkoročne prognoze za globalnu bezbjednost ne mogu biti pozitivne.
On je upozorio da su tenzije podstaknute konfrontacijom između „dvije različite, možda nekompatibilne vizije svijeta“.
Okupljanje predstavnika zemalja G7 prvi je ministarski sastanak grupe posvećen odbrani i uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su izraelske snage ubile vođu Hamasa Jahju Sinvara, čiju smrt neki zapadni čelnici vide kao mogućnost povećanja izgleda za okončanje sukoba u Gazi.
Italija je rotirajući predsjedavajući G7 u 2024. u trenutku kad se Zapad bori i s napredovanjem ruskih vojnih snaga u Ukrajini, kineskim vojnim aktivnostima oko Tajvana, kao i pojačanim napetostima duž granice Sjeverne i Južne Koreje.
- Brutalna ruska agresija u Ukrajini i doista kritična situacija na Bliskom istoku u kombinaciji s golemom nestabilnošću u dijelu subsaharske Afrike i sve većim napetostima u indo-pacifičkoj regiji, još više ističu pogoršanje globalnoga bezbjednosnog okvira - rekao je u uvodnom govoru Krozeto.
Italijanski zvaničnici su rekli da se kolegama na sastanku u Napulju pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
Između ostalog se očekuje rasprava o razvoju situacije u njegovoj zemlji.
Upozorivši da kratkoročne prognoze, kada je posrijedi globalna sigurnost, „ne mogu biti pozitivne“, istaknuti član stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Krozeto &nbsp;je rekao da na napetosti naročito utiče ukob između „dviju različitih i vjerovatno nekompatibilnih vizija svijeta“.
Na jednoj su strani zemlje i organizacije koje vjeruju u svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, rdok su „s druge strane oni koji sustavno ne poštuju demokratiju da bi ostvarili vlastite ciljeve, čak i namjerno koristeći vojnu silu“, naveo je on.
Uz Italiju, G7 čine Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, a sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i NATO-a.

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Uprava policije saopštila je da je 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom incidenta ispred Vile Gorica 8. jula ove godine, uz pojašnjenje da se postupanje prema njima pokreće tek sada jer je Osnovno državno tužilaštvo tek 20. oktobra utvrdilo da u njihovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, već samo prekršaja.
Podsjećamo, protest crnogorskih naučnika, umjetnika i građanskih aktivista povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, odžan je ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, 8. jula ove godine.&nbsp;
Iz Policije su naveli da je prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade, došlo do narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike od strane okupljenih.
- Radi pojašnjenja vremenskog okvira u kojem je postupala Uprava policije, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon sprovedenih službenih mjera i radnji povodom ovog događaja, cjelokupne spise predmeta dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalji rad i postupanje 17. jula 2025. godine. Državno tužilaštvo je 20. oktobra 2025. godine, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica dostavilo izjašnjenje u kojem se navodi da se u radnjama identifikovanih lica ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Nakon dostavljene ocjene spisa predmeta od strane tužilaštva, policijski službenici su bili u obavezi da u zakonskom roku koji teče počev od datuma prijema spisa, a ne manjem od 60 dana, podnesu Sudu za prekršaje u Podgorici zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka - dodaju iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se ističe, zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) prekršajni postupak je pokrenut protiv sljedećih 35 lica: D. M. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11), I.N. (čl. 11 i 12), F.J. (čl. 11 i 12), V.K. (čl. 11), D. D. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11 i 12), M.P. (čl. 11 i 12), A.LJ. (čl. 12), D.R. (čl. 12), M.Đ. (čl. 11), R.T. (čl. 11 i 12), B.M. (čl. 11 i 12), D.M. (čl. 11 i 12), H.J.R. (čl. 12), V.L. (čl. 11 i 12), M.G. (čl. 11 i 12), S. S. (čl. 12), M.V. (čl. 12), P.N. (čl. 12), Lj.V. (čl. 12), B.Š. (čl. 12), L.D. (čl. 12), M.S. (čl. 12), M.K. (čl. 12), M. M. (čl. 12), H. H. (čl. 12), S. S. (čl. 12), I.K. (čl. 12), A.R. (čl. 12), S.L. (čl. 12), M.Š. (čl. 12), E.Š. (čl. 12), D.I. (čl. 11 i 12), O.H. (čl. 11).
Prema njihovim riječima, policijski službenici su o pokretanju prekršajnog postupka telefonskim putem obavijestili određeni broj procesuiranih lica, dok je za preostali broj lica sa kojima Uprava policije nije mogla stupiti u kontakt, obavještenje upućeno pisanim putem - službenom poštom na adrese stanovanja pomenutih lica.&nbsp;
- Shodno Zakonu, nadležni Sud za prekršaje obavještava navedena lica o pravima i obavezama u postupku pred ovim sudom - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Imajući u vidu zahtjeve pojedinih neovlašćenih lica da im se dostavi spisak procesuiranih osoba iz ovog događaja a istovremeno poštujući odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, naglašavaju da Uprava policije podatke o procesuiranim licima ne može dostaviti na uvid neovlašćenim licima, već isključivo nadležnom državnom tužilaštvu i sudu, te mehanizmima kontrole rada Policije.
- Takođe, ističemo da su službenici Uprave policije, i pored aktivnog napada na policijske službenike, obaveze zaštite stićenog objekta i prostora oko istog, bili maksimalno trpeljivi i tolerantni i prema okupljenim građanima koji su pokušali da probiju policijski kordon upotrijebili najblaže sredstvo prinude - ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, koji je po hemijskom svojstvu blaže od dejstva suzavca, i to isključivo u cilju odbijanja aktivnog napada usmjerenog prema policijskim službenicima i štićenom objektu - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Iz Uprave policije su podjsetili da je prilikom intervencije povrijeđeno šest policijskih službenika.
- A imajući u vidu navedeno, posebno zabrinjava činjenica da Savjet za građansku kontrolu rada policije nije osudio nasilje od strane građana, kamenovanje policijskih službenika, gađanje jajima, flašama, predmetima i druge oblike javno vidljivog destruktivnog ponašanja, omalovažavanja i ponižavanja policijskih službenika, uključujući i gašenje cigarete na policijski štit, koji ujedno predstavlja i simbol zaštite države Crne Gore i njenih institucija. Policijski službenici nastavljaju sa identifikacijom lica koja su fizički napala i povrijedila policijske službenike, o čijem ishodu ćemo blagovremeno obavijestiti državno tužilaštvo i javnost - istakli su iz UP.&nbsp;
Kako navode, službenici Uprave policije će, kako u ovom, tako i u svim drugim ili sličnim slučajevima, postupati isključivo u skladu sa principima zakonitosti, profesionalizma, operativne nezavisnosti, neselektivnosti, depolitizacije i transparentnosti, bez obzira na vrstu javnog okupljanja.

UP: Tužilaštvo tek u oktobru utvrdilo da nema krivičnog već prekršajnog djela, zbog toga policija tek sada procesuirala 35 učesnika incidenta

Glavni grad sa više nego duplo većim budžetom od Budve ne može da isplati ni 500 eura zimnice zaposlenima, Budva može, Podgorica neće, ukazao je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić.
- Neko tu ili ne zna da upravlja ili ne želi. &nbsp;Da li je gradonačelnik odlučio da “disciplinuje” zaposlene Glavnog grada ili se odluke kroje prema političkom ukusu većine protiv neistomišljenika? U oba slučaja, račun plaćaju građani i radnici. Vrijeme je za odgovore, a ne izgovore. Politika ili Ljudi?- upitao je Terzić n mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1999167992538505573%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Da li gradonačelnik neisplaćivanjem zimnice ''disciplinuje'' zaposlene Glavnog grada

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: g7