Nakon što su održale sastanak, države članice G7 objavile su saopštenje u kojem su se fokusirale na deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, te su navele da su one potvrdile posvećenost miru i stabilnosti.
Kako se navodi, u tom kontekstu potvrđuju da Izrael ima pravo da se brani.
- Ponavljamo našu podršku sigurnosti Izraela. Takođe potvrđujemo važnost zaštite civila. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti i terora - saopšteno je.
Navode da su dosljedno dali do znanja da Iran nikada ne može imati nuklearno oružje. Zemlje su pozvale da rješavanje iranske krize dovede do šire deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući prekid vatre u Gazi.
- Ostaćemo budni u pogledu implikacija na međunarodna energetska tržišta i bićemo spremni da koordinišemo, uključujući i saradnju sa istomišljenicima, kako bismo zaštitili stabilnost tržišta - zaključili su.
Zemlje članice G7 grupe su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zemlje G7 poručile: Izrael ima pravo da se brani, Iran je izvor terora

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) složili su se tokom sastanka u zapadnoj Kanadi da bi se Rusija mogla suočiti sa daljim sankcijama ako se odupre pritisku za prekid vatre u Ukrajini.
Šefovi finansija G7 osudili su "brutalni rat" Rusije u saopštenju od 22. maja na kraju sastanka i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne urode plodom, istražiti sve moguće opcije, uključujući "dalje pooštravanje sankcija".
U saopštenju se takođe navodi da će ruska imovina koja se nalazi u jurisdikcijama G7 ostati zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu Ukrajini.
Pored toga, ministri su se obavezali da će sarađivati kako bi osigurali da nijedna zemlja ili entitet koji su finansirali ili snabdijevali "rusku ratnu mašineriju" neće imati pravo da profitira od rekonstrukcije Ukrajine.
- To je veoma važna izjava - rekao je kanadski ministar finansija Fransao Filipe Šampanj, nazivajući je fundamentalnim stubom saopštenja, u kojem nisu imenovane Kina ili druge zemlje optužene za snabdijevanje Rusije kritičnim komponentama.
Sastanak ministara postavlja temelje za samit G7 sredinom juna u obližnjem planinskom odmaralištu u Kanadi. Predsjednik SAD Donald Tramp će prisustvovati samitu, potvrdila je Bijela kuća 22. maja.
Ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko prisustvovao je razgovorima i pozvao G7 da nastavi da vrši pritisak na Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pomenuo sastanak G7 u svom večernjem video obraćanju, ali je rekao da je Ukrajina spremna da preduzme "najbrže moguće korake" kako bi okončala rat.
- Interes Ukrajine nije da produži rat, već da bude spremna za bilo kakav razvoj događaja. Svijetu je jasno da je krivica Rusije što rat još uvijek traje. Radimo sve neophodne pripremne radove sa naše strane. Potrebna je recipročna spremnost Rusije - a nje sada nema - naveo je on.
Diplomatski napori za okončanje sukoba su se ubrzali i prošle nedjelje kada su ruski i ukrajinski zvaničnici održali svoje prve razgovore licem u lice nakon više od tri godine.
Međutim, Kremlj je 22. maja saopštio da novi mirovni pregovori sa Ukrajinom "još uvijek nisu dogovoreni", osporavajući izvještaje da će dvije zemlje uskoro održati pregovore u Vatikanu.
Tramp je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 19. maja u pozivu za koji je rekao da je cilj bio okončanje "krvoprolića", ali ni poziv ni raniji direktni razgovori nisu rezultirali bilo kakvim ustupcima od strane Rusije.
Putin je ove nedjelje iznenada posjetio Kursku oblast Rusije, rekavši po povratku da ruske snage rade na uspostavljanju tampon zone duž granice sa Ukrajinom.
- Naše snage su trenutno angažovane na rješavanju ovog zadatka, neprijateljske vatrene tačke se aktivno suzbijaju i rad je u toku - rekao je Putin 22. maja.
To je bila Putinova prva posjeta otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske trupe koje su okupirale dijelove regiona od pokretanja invazije prošle godine koja je, izgleda, iznenadila Rusiju. Kijev je odbacio Putinov plan za tampon zonu i kritikovao izjave kao dodatni dokaz da Rusija nema interes za mir.
- Ove nove agresivne tvrdnje jasno odbacuju mirovne napore i pokazuju da je Putin bio i ostao jedini razlog zašto se ubijanje nastavlja - rekao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks (X).
Putin je takođe izdao uputstva za izradu sveobuhvatnog programa obnove za južne ruske regione pogođene ukrajinskim napadima dronova i požarima, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk.

1250x600

1084x550

Ministri finansija G7 za veći pritisak na Rusiju ako ne bude prekida vatre u Ukrajini

Ministri spoljnih poslova zemalja grupe G7 nazvali su nedavne kineske vojne vježbe oko Tajvana provokatorskim i destabilizujućim, tražeći dijalog za "mirno rješenje problema".
- Ove sve češće i destabilizirajuće aktivnosti povećavaju napetosti između Kine i Tajvana i rizikuju globalnu sigurnost i prosperitet - rekli su diplomati u zajedničkom saopštenju u nedjelju.
Dodali su da su nastavljaju da ohrabruju mirno rješenje problema putem konstruktivnog dijaloga između Kine i Tajvana.
Prošle nedjelje kineska vojska održala je dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, među ostalim i vežbe s bojevom municijom dugog dometa u Istočnom kineskom moru, što predstavlja eskalaciju vježbi oko ostrva.

G7: Kineske vojne vježbe oko Tajvana faktor destabilizacije

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.
- Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.
Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir”.
- Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji - istakla je američka ministarka finansija.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
- Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukraine FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini - naglašava se u saopštenju.
Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.
- Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost - navodi se u saopštenju.
Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država”.&nbsp;
- Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost - zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.
U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022, prenosi Tanjug.

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Ministri odbrane zemalja Grupe sedam (G7) razvijenih ekonomija obećali su u subotu da će podržati "nepovratni put" Ukrajine ka konačnom članstvu u NATO-u i obećali nastavak vojne podrške "kratkoročno i dugoročno" dok se Kijev bori protiv invazije Rusije.
Lideri su takođe osudili Moskvu zbog njene vojne agresije kao i korišćenja "hibridnog ratovanja" i "neodgovorne nuklearne retorike", prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Podvlačimo našu namjeru da nastavimo da pružamo pomoć Ukrajini, uključujući vojnu pomoć u kratkoročnom i dugoročnom periodu - navodi se u zajedničkom saopštenju G7 posle samita u Napulju.
- Podržavamo Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u - dodaje se.
Italija, koja predsjedava G7 u 2024, bila je domaćin sastanka u kojem su učestvovale i SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Japan i predstavnici Evropske unije i NATO-a.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je prisustvovao događaju, "izrazio je zahvalnost za stalnu podršku u borbi protiv ruske agresije", saopštila je njegova kancelarija.
Ministri odbrane G7 naveli su u saopštenju da "smatraju imperativom da nastave da podržavaju potrebe za obrazovanjem i obukom ukrajinskih odbrambenih i bezbjednosnih snaga... s obzirom na potrebu za regeneracijom i rekonstitucijom snaga".
Ukazano je na odluku G7 da stavi na raspolaganje procijenjenih 50 milijardi dolara korišćenjem prihoda od zamrznutih ruskih sredstava za podršku Ukrajini, uključujući vojnu, budžetsku pomoć i pomoć u rekonstrukciji.
- Smatramo da je prioritet da radimo sada na pronalaženju rješenja da ukrajinska vojska bude interoperabilne s državama članicama koje je podržavaju i NATO-om, sposobnom da brani Ukrajinu sada i da odvrati dalje napade u budućnosti. Ovaj proces mora biti zasnovan na koordinisanim i održivim akcijama relevantnih državnih i međunarodnih aktera - navodi se u saopštenju.
U njemu se ukazuje da se Ukrajina "skoro tri godine branila od ruskog brutalnog i potpunog ilegalnog agresorskog rata".
- Osuđujemo Rusiju, koja je zauzela stav konfrontacije i destabilizacije na globalnom nivou, pribjegavajući i hibridnom ratu i neodgovornoj upotrebi nuklearne retorike - naveli su ministri odbrane zemalja G7.
Od februara 2022, kada je poslao desetine hiljada vojnika preko granice da napadnu Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta nagovijestio i prijetio da je Rusija spremna da iskoristi svoj nuklearni arsenal – najveći na svijetu – da bi se odbranila.

Ministri odbrane G7 podržali "nepovratni put" Ukrajine u NATO

Ministri odbrane bogatih zemalja iz Grupe sedam (G7) počeli su danas sastanak u Napulju, a domaćin Italija upozorila je da je globalni bezbjednosni okvir sve ugroženiji zbog suprotstavljenih vizija svijeta.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je u uvodnom govoru da kratkoročne prognoze za globalnu bezbjednost ne mogu biti pozitivne.
On je upozorio da su tenzije podstaknute konfrontacijom između „dvije različite, možda nekompatibilne vizije svijeta“.
Okupljanje predstavnika zemalja G7 prvi je ministarski sastanak grupe posvećen odbrani i uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su izraelske snage ubile vođu Hamasa Jahju Sinvara, čiju smrt neki zapadni čelnici vide kao mogućnost povećanja izgleda za okončanje sukoba u Gazi.
Italija je rotirajući predsjedavajući G7 u 2024. u trenutku kad se Zapad bori i s napredovanjem ruskih vojnih snaga u Ukrajini, kineskim vojnim aktivnostima oko Tajvana, kao i pojačanim napetostima duž granice Sjeverne i Južne Koreje.
- Brutalna ruska agresija u Ukrajini i doista kritična situacija na Bliskom istoku u kombinaciji s golemom nestabilnošću u dijelu subsaharske Afrike i sve većim napetostima u indo-pacifičkoj regiji, još više ističu pogoršanje globalnoga bezbjednosnog okvira - rekao je u uvodnom govoru Krozeto.
Italijanski zvaničnici su rekli da se kolegama na sastanku u Napulju pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
Između ostalog se očekuje rasprava o razvoju situacije u njegovoj zemlji.
Upozorivši da kratkoročne prognoze, kada je posrijedi globalna sigurnost, „ne mogu biti pozitivne“, istaknuti član stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Krozeto &nbsp;je rekao da na napetosti naročito utiče ukob između „dviju različitih i vjerovatno nekompatibilnih vizija svijeta“.
Na jednoj su strani zemlje i organizacije koje vjeruju u svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, rdok su „s druge strane oni koji sustavno ne poštuju demokratiju da bi ostvarili vlastite ciljeve, čak i namjerno koristeći vojnu silu“, naveo je on.
Uz Italiju, G7 čine Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, a sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i NATO-a.

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Skandal povezan sa Džefrijem Epstinom ponovo je u centru pažnje američke javnosti. Objavljivanje više od 33.000 stranica dokumenata iz istrage Ministarstva pravde, te pritisak žrtava i kongresmena da se otvore svi preostali fajlovi, vratili su ovo pitanje u vrh političke debate.
Posebna pažnja usmjerena je na predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Iako Tramp tvrdi da je cijela priča "politički napad" i "prevara", činjenica da se njegovo ime više puta spominje u kontekstu Epstinove mreže čini ga ranjivim. U narednim mjesecima afera bi mogla krenuti u tri pravca.
U prvom scenariju, ako se javno objave svi preostali fajlovi, postoji mogućnost da se u njima nađu kompromitirajući detalji. Ukoliko se Tramp ili drugi visoki političari i poslovni ljudi pojave u dokumentima na način koji bi ukazivao na njihovu povezanost s Epstinovim zločinima, politički udar mogao bi biti ogroman.
Žrtve i njihove porodice već najavljuju da će same sastaviti listu osoba koje su, prema njihovim tvrdnjama, imale bliske veze s Epstinom. Republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, inače Trampova savezica, izjavila je da je spremna "imenovati svako ime". To bi moglo izazvati lavinu koja se više ne bi mogla kontrolisati.
Drugi scenario je da u dokumentima nema ništa zaista novo. Iako žrtve dobijaju medijsku pažnju, bez svježih dokaza afera može ostati na nivou stalnog podsjećanja i opterećenja. U tom slučaju, Tramp i republikanci bi trpjeli određeni politički gubitak, ali ne pretjerano značajan.
Treća mogućnost je da priča s vremenom izgubi snagu. Tramp je već bezbroj puta pokazao sposobnost da preživi skandale koji bi druge političare uništili. Ako ne bude novih otkrića, afera Epstin bi mogla završiti u istom košu s brojnim teorijama zavjere i poluzaboravljenim aferama iz američke politike.
Tramp i njegovi saradnici bi u tom slučaju mogli ponavljati staru mantru: "preživjeli smo ranije, preživjet ćemo i ovo". Priča bi ostala prisutna na marginama interneta, ali bez stvarnog političkog učinka.

Afera s Epstinom ponovo u centru pažnje: Tri moguća raspleta i šta svaki znači za Trampa

Novi sistem nabavke oružja u Ukrajini predstavlja veliki korak udaljavanja od sovjetskog modela centralizovane birokratije i odgovara na logističke izazove koje Kijev ima u ratu iscrpljivanja protiv Rusije.
Takođe, odražava promjenu u načinu vođenja borbi sa masovnih mehanizovanih napada ka fleksibilnijim taktikama koje koriste bespilotne letilice (dronove), ukazuje predsjednik Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju (USCC) Serhij Kuzan u analizi za Centar za evropske analize.
Dronovi sada nanose oko 80 odsto štete neprijateljskoj opremi i ljudstvu, i u suštini su postali glavno oružje rata. Brzo mijenjajuće prijetnje na frontu zahtijevaju od komandanta da brzo nabave specifičnu opremu za konkretne situacije.
Odgovor na to bio je prebaciti proces nabavke u njihove ruke.
Uspjeh u ratu zavisi od više faktora, a među najvažnijima su sposobnost prilagođavanja novim izazovima, tehnološka nadmoć i efikasna logistika. Promjena u sistemu nabavke ima za cilj da unaprijedi sve tri oblasti.
Rat je ubrzao razvoj vojne tehnologije, pa je ciklus izrade novih modela ili unapređenja postojećih skraćen na tri do četiri mjeseca.
Zbog toga je vojska morala brzo da se prilagodi kako bi obezbijedila kontinuiranu i pravovremenu isporuku opreme frontu u traženim količinama i specifikacijama.
Prije nego što je sistem decentralizovan, ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka. Zbog kašnjenja u isporukama, dronovi i druga oprema često su stizali zastarjeli do linije fronta.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da proces nabavke oružja izmjesti iz centra i tako skrati vrijeme između porudžbine i isporuke. Za ovu misiju je zadužen pukovnik Pavlo Palisa, bivši komandant 93. odvojene mehanizovane brigade, izabran zbog svog poznavanja fronta.
Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica da sami kupuju potrebnu opremu &nbsp;od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje - kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom prijetnji sa kojima se suočavaju.
Za šest mjeseci, za ovu svrhu je izdvojeno oko 312 miliona dolara, a jedinice mjesečno dobijaju fiksne iznose za kupovinu dronova i druge opreme. Brigade dobijaju 650.000 dolara mjesečno, dok se pukovima dodjeljuje do 385.000 dolara.
Vojne jedinice postale su 40 odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva zahvaljujući novom programu, izjavio je pukovnik Pavlo Palisa. One sada mogu da testiraju nove tehnologije u realnom vremenu i brzo prilagode opremu svojim potrebama.
Inovacije se dešavaju izuzetno brzo, naročito u oblasti elektronskog ratovanja - tehnologije koje su bile najsavremenije u januaru već su izgubile efikasnost do marta, kaže komandant bataljona bespilotnih sistema 35. odvojene mornaričke brigade Volodimir Ščur.
- Ranije smo morali sami da modifikujemo dronove, što je oduzimalo vrijeme i novac. Sada stižu za 10 do 15 dana - rekao je on.
Informacije o konkretnim problemima i potrebama sada brzo stižu do proizvođača opreme, što omogućava dalje unapređenje i razvoj naoružanja i značajno povećava borbenu sposobnost.
Nakon uspjeha programa, decentralizovani pristup proširen je i van domena dronova i elektronskog ratovanja, sada uključuje i direktnu nabavku vozila, koja su stalne mete neprijateljskih napada.
Revolucija na bojnom polju dodatno je podstakla razvoj ukrajinske odbrambene industrije, koja se neumorno fokusira na proizvodnju jurišnih dronova, pomorskih dronova, kopnenih robotskih sistema, sistema za izviđanje i elektronsko ratovanje, kao i sredstava za njihovo neutralisanje.
Dobijanje podataka i zahtjeva direktno sa linije fronta pomaže proizvođačima da inoviraju i eliminišu zastarjelu tehnologiju.
Kijev i dalje centralizuje nabavku sporije razvijajućih segmenata vojne industrije, poput municije, artiljerije i oklopnih vozila, dok se raketni programi realizuju kroz kombinaciju državnog nadzora i privatnih proizvođača.
Iskustvo i primjer Ukrajine dragocjeni su za NATO, posebno za pripremu armija i nabavnih struktura članica za nove izazove. Uz sve veću prijetnju iz Rusije i prisustvo dronova u NATO vazdušnom prostoru, lekcija o brzini i sposobnosti da se odgovori na konkretne potrebe vojnika na terenu mora biti naučena, zaključuje Kuzan.

Ukrajina ima novi sistem nabavke oružja i to je značajno povećalo borbenu sposobnost

Egipat neće tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid - rekao je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati.
- Raseljavanje nije opcija i to je crvena linija za Egipat i nećemo dozvoliti da se to dogodi. Raseljavanje znači likvidaciju i kraj palestinskog cilja i ne postoji pravni, moralni ili etički osnov za iseljavanje ljudi iz njihove domovine - rekao je Abdelati novinarima u Nikoziji, prenosi Rojters.
Ponavljajući tvrdnju egipatskog rukovodstva da se u Gazi čini genocid, rekao je da je situacija tamo van zamislivog.
- Tamo je u toku genocid, masovno ubijanje civila, vještačko izgladnjivanje koje su stvorili Izraelci - rekao je Abdelati.
Izraelske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar. Međutim ranije je uvijek poricao takve optužbe i tvrdi da su sve njegove akcije opravdane, te da je riječ o samoodbrani.

Egipatski šef diplomatije: Nećemo tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid

Francuski tužioci su optužili dvojicu muškaraca za krivična djela nakon što su uhapšeni u Parizu sa 10 miliona eura vrijednim švajcarskim nakitom skrivenim u donjem vešu.
Oni su priznali da su ukrali nakit od osobe u Švajcarskoj, saopštilo je parisko tužilaštvo, prenosi portal "Svisinfo".
Osumnjičeni, obojica stariji od 18 godina, optuženi su u srijedu za grupnu pljačku i poslati su u pritvor, rekli su izvori bliski istrazi, prenio je "Svisifo", potvrdivši izvještaj lista "Parizjen".
Dvojica muškaraca, tunišanske nacionalnosti priznali su da su ukrali nakit iz kuće u Švajcarskoj, rekao je izvor, dodajući da su ukrali roleks sat, ogrlicu, naušnice i prstenje sa dragim kamenjem.
Prema "Parizjenu", krađa se dogodila u Ženevi.
Javni tužilac je procijenio da je vrijednost plijena 10 miliona eura.
Dvojica muškaraca zaustavljena su tokom rutinske kontrole dok su izlazili iz brzog voza na pariskoj stanici Gar-d-Lion.
Policija je otkrila nakit sakriven u donjem vešu jednog od osumnjičenih, zamotanog u čarapu, prema riječima izvora bliskog slučaju.

U Francuskoj dvojica muškaraca optužena za krađu nakita vrijednog 10 miliona eura

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Mada kompanija “Gold Security DOO”, čiji je sadašnji izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata Anđele Vojinović, postoji od 2019. godine, budžetska plaćanja zabilježena su tek od kraja 2023. godine, pokazuje portal „Moj novac“ Instituta Alternativa, koja bilježi sva budžetska plaćanja duže od decenije unazad. Tačnije, prvi ugovor ove kompanije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova potpisan je 24. novembra 2023. godine, nepunih mjesec dana nakon što je na mjesto ministra unutrašnjih poslova došao Danilo Šaranović, partijski kolega Anđele Vojinović, pošto je 31. oktobra 2023. u Skupštini Crne Gore izabrana Vlada Milojka Spajića. Portal „Moj novac“ pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova 17 puta tranferovalo budžetski novac kompaniji „Gold Security DOO“ za održavanje softvera, a iznosi su se kretali od 300 eura do 28.858,50 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec" data-rendition-name="original" width="1161" height="620" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  „Moj novac“ je obračunao da je od decembra 2023. do kraja 2024. godine kompaniji „Gold Security DOO“ iz budžeta isplaćeno ukupno 147.300,49 eura, od čega je samo jedna transakcija, ona u visini 28.858,50 eura, obavljena u 2023. godini, a sve ostale u 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64" data-rendition-name="original" width="1324" height="623" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  Više izvora M portala iz MUP-a tvrdi da su najmanje tri ugovora realizovana u formi jednostavnih nabavki, odnosno da su objedinjene nabavke unaprijed podijeljene na više djelova kako bi se izbjegao tenderski postupak. Uvid u ugovore koje je ova kompanija potpisivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova govori da su ih od novembra 2023. do kraja marta 2024. godine potpisivali tadašnja izvršna direktorica „Gold Security DOO“ Tijana Tomić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a nakon što je 29. marta 2024. godine došao na mjesto novog izvršnog direktora, ugovore sa Šaranovićem je potpisivao Pavle Vojinović, suprug Anđele Vojinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be" data-rendition-name="original" width="1229" height="1380" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1" data-rendition-name="original" width="1218" height="1435" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Pavle Vojinović je u vrijeme dok je Tomić bila izvršna direktorka bio na poziciji rukovodioca tehničkog sektora u „Gold Security DOO“, kako je naveo na svom LinkedIn profilu koji je ugašen juče nakon teksta M portala. Posljednji ugovor koji je Tomić potpisala sa Šaranovićem u „Gold Security DOO“ zaveden je na datum 29. mart 2024. godine, što se poklapa da dolaskom Vojinovića na mjesto izvršnog direktora, a „težina“ tog ugovora iznosila je 116.401 euro.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa" data-rendition-name="original" width="1229" height="1453" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3" data-rendition-name="original" width="1229" height="396" loading="lazy" alt="Podaci "><figcaption>Podaci(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Prema portalu „Moj novac“, kompaniji „Gold Security DOO“ je u toku 2023. godine iz budžeta isplaćeno ukupno 28.858 eura preko MUP-a, dok je u 2024. godini taj iznos nekoliko puta veći – čak 118.441 euro. „Gold security DOO“ je sklopila 14 ugovora (jedan kao dio konzorcijuma) tokom 2023. i 2024. godine sa različtim državnim i lokalnim institucijama, među kojima su osim MUP-a i EPCG, Aerodromi Crne Gore, opštine Herceg Novi i Tivat, RTV Nikšić, Monteput... Na čelu svih ovih kompanija i institucija nalaze se kadrovi iz koalicija sa Demokratama ili iz redova samih Demokrata. Većina tih ugovora potpisana je nakon što je na mjesto izvršnog direktora „Gold Security DOO“ došao suprug poslanice Anđele Vojinović, Pavle. Ukupna vrijednost svih individualnih ugovora koje je „Gold Security DOO“ potpisala sa državnim i lokalnim institucijama i kompanijama tokom 2023. i 2024. godine iznosi 615.069 eura, pokazuje portal „Moj novac“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b" data-rendition-name="original" width="677" height="627" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f" data-rendition-name="original" width="1137" height="366" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  <a href="https://mportal.me/politika/tender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andjele-vojinovic" target="_blank">M portal je juče objavio da je „Gold Security DOO“ krajem avgusta ove godine dobila još jedan tender Ministarstva unutrašnjih poslova vrijedan 120.000 eura, a da je ta kompanija bila jedina prijavljena.</a> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.

Prvi ugovori sa MUP-om potpisani nakon izbora Danila Šaranovića za ministra

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Tag: g7