Ministri energetike G7 objavili su 31. oktobra, nakon dvodnevnog sastanka u Kanadi, da zemlje te grupe nastavljaju podržavati napore Ukrajine da popravi i obnovi svoju kritičnu energetsku infrastrukturu.
Konkretno, zemlje se obavezuju da će podržati nastojanja Ukrajine da ostvari energetsku sigurnost jačanjem regionalne energetske povezanosti i obnavljanjem pouzdanog, decentralizovanijeg energetskog sistema, te da će osigurati sigurnost i diverzifikaciju međusobno povezanih lanaca snabdijevanja energijom.
G7 takođe nastavlja podržavati oporavak energetskog sektora Ukrajine putem direktne finansijske pomoći, kreditnih linija, osiguranja od rizika, usklađivanja politika i resursa, te stvaranja uslova za dugoročna ulaganja privatnog sektora.
Osim toga, ministri G7 su rekli da su, pored ovih napora, "na snazi sankcije protiv Rusije vezane za energiju" i da nastavljaju da "preduzimaju korake za jačanje mjera i demontiranje ruskih flota tankera u sjeni kako bi ograničili (ruske) prihode".
- Osuđujemo direktne napade Rusije na energetski sistem Ukrajine, koji i dalje uzrokuju razorne društvene, ekološke i ekonomske posljedice za ukrajinski narod, teško pogađajući najugroženije. Nedavni napadi Rusije na gasnu infrastrukturu Ukrajine stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u saopštenju.
Sastanak ministara energetike i zaštite okoliša zemalja G7, neformalne grupe najrazvijenijih zemalja Zapada, održan je u Torontu, 30. i 31. oktobra. Grupa je osnovana 1975. i čine je: SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka. Evropska komisija ima status posmatrača.
Od početka potpune invazije u februaru 2022. godine, Rusija napada energetsku infrastrukturu Ukrajine. Analitičari Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) predvidjeli su da bi Rusija mogla intenzivirati svoje napade kako bi pogoršala stanje energetske infrastrukture Ukrajine uoči predstojeće zime.
Posljednjih sedmica, ruska vojska je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku i gasnu infrastrukturu, koja snabdijeva ljude gasom tokom sezone grijanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

G7 obećava dalju podršku Ukrajini u obnovi energetske infrastrukture

Nakon što su održale sastanak, države članice G7 objavile su saopštenje u kojem su se fokusirale na deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, te su navele da su one potvrdile posvećenost miru i stabilnosti.
Kako se navodi, u tom kontekstu potvrđuju da Izrael ima pravo da se brani.
- Ponavljamo našu podršku sigurnosti Izraela. Takođe potvrđujemo važnost zaštite civila. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti i terora - saopšteno je.
Navode da su dosljedno dali do znanja da Iran nikada ne može imati nuklearno oružje. Zemlje su pozvale da rješavanje iranske krize dovede do šire deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući prekid vatre u Gazi.
- Ostaćemo budni u pogledu implikacija na međunarodna energetska tržišta i bićemo spremni da koordinišemo, uključujući i saradnju sa istomišljenicima, kako bismo zaštitili stabilnost tržišta - zaključili su.
Zemlje članice G7 grupe su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Zemlje G7 poručile: Izrael ima pravo da se brani, Iran je izvor terora

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) složili su se tokom sastanka u zapadnoj Kanadi da bi se Rusija mogla suočiti sa daljim sankcijama ako se odupre pritisku za prekid vatre u Ukrajini.
Šefovi finansija G7 osudili su "brutalni rat" Rusije u saopštenju od 22. maja na kraju sastanka i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne urode plodom, istražiti sve moguće opcije, uključujući "dalje pooštravanje sankcija".
U saopštenju se takođe navodi da će ruska imovina koja se nalazi u jurisdikcijama G7 ostati zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu Ukrajini.
Pored toga, ministri su se obavezali da će sarađivati kako bi osigurali da nijedna zemlja ili entitet koji su finansirali ili snabdijevali "rusku ratnu mašineriju" neće imati pravo da profitira od rekonstrukcije Ukrajine.
- To je veoma važna izjava - rekao je kanadski ministar finansija Fransao Filipe Šampanj, nazivajući je fundamentalnim stubom saopštenja, u kojem nisu imenovane Kina ili druge zemlje optužene za snabdijevanje Rusije kritičnim komponentama.
Sastanak ministara postavlja temelje za samit G7 sredinom juna u obližnjem planinskom odmaralištu u Kanadi. Predsjednik SAD Donald Tramp će prisustvovati samitu, potvrdila je Bijela kuća 22. maja.
Ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko prisustvovao je razgovorima i pozvao G7 da nastavi da vrši pritisak na Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pomenuo sastanak G7 u svom večernjem video obraćanju, ali je rekao da je Ukrajina spremna da preduzme "najbrže moguće korake" kako bi okončala rat.
- Interes Ukrajine nije da produži rat, već da bude spremna za bilo kakav razvoj događaja. Svijetu je jasno da je krivica Rusije što rat još uvijek traje. Radimo sve neophodne pripremne radove sa naše strane. Potrebna je recipročna spremnost Rusije - a nje sada nema - naveo je on.
Diplomatski napori za okončanje sukoba su se ubrzali i prošle nedjelje kada su ruski i ukrajinski zvaničnici održali svoje prve razgovore licem u lice nakon više od tri godine.
Međutim, Kremlj je 22. maja saopštio da novi mirovni pregovori sa Ukrajinom "još uvijek nisu dogovoreni", osporavajući izvještaje da će dvije zemlje uskoro održati pregovore u Vatikanu.
Tramp je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 19. maja u pozivu za koji je rekao da je cilj bio okončanje "krvoprolića", ali ni poziv ni raniji direktni razgovori nisu rezultirali bilo kakvim ustupcima od strane Rusije.
Putin je ove nedjelje iznenada posjetio Kursku oblast Rusije, rekavši po povratku da ruske snage rade na uspostavljanju tampon zone duž granice sa Ukrajinom.
- Naše snage su trenutno angažovane na rješavanju ovog zadatka, neprijateljske vatrene tačke se aktivno suzbijaju i rad je u toku - rekao je Putin 22. maja.
To je bila Putinova prva posjeta otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske trupe koje su okupirale dijelove regiona od pokretanja invazije prošle godine koja je, izgleda, iznenadila Rusiju. Kijev je odbacio Putinov plan za tampon zonu i kritikovao izjave kao dodatni dokaz da Rusija nema interes za mir.
- Ove nove agresivne tvrdnje jasno odbacuju mirovne napore i pokazuju da je Putin bio i ostao jedini razlog zašto se ubijanje nastavlja - rekao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks (X).
Putin je takođe izdao uputstva za izradu sveobuhvatnog programa obnove za južne ruske regione pogođene ukrajinskim napadima dronova i požarima, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk.

1250x600

1084x550

Ministri finansija G7 za veći pritisak na Rusiju ako ne bude prekida vatre u Ukrajini

Ministri spoljnih poslova zemalja grupe G7 nazvali su nedavne kineske vojne vježbe oko Tajvana provokatorskim i destabilizujućim, tražeći dijalog za "mirno rješenje problema".
- Ove sve češće i destabilizirajuće aktivnosti povećavaju napetosti između Kine i Tajvana i rizikuju globalnu sigurnost i prosperitet - rekli su diplomati u zajedničkom saopštenju u nedjelju.
Dodali su da su nastavljaju da ohrabruju mirno rješenje problema putem konstruktivnog dijaloga između Kine i Tajvana.
Prošle nedjelje kineska vojska održala je dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, među ostalim i vežbe s bojevom municijom dugog dometa u Istočnom kineskom moru, što predstavlja eskalaciju vježbi oko ostrva.

G7: Kineske vojne vježbe oko Tajvana faktor destabilizacije

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.
- Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.
Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir”.
- Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji - istakla je američka ministarka finansija.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
- Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukraine FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini - naglašava se u saopštenju.
Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.
- Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost - navodi se u saopštenju.
Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država”.&nbsp;
- Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost - zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.
U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022, prenosi Tanjug.

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Ministri odbrane zemalja Grupe sedam (G7) razvijenih ekonomija obećali su u subotu da će podržati "nepovratni put" Ukrajine ka konačnom članstvu u NATO-u i obećali nastavak vojne podrške "kratkoročno i dugoročno" dok se Kijev bori protiv invazije Rusije.
Lideri su takođe osudili Moskvu zbog njene vojne agresije kao i korišćenja "hibridnog ratovanja" i "neodgovorne nuklearne retorike", prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Podvlačimo našu namjeru da nastavimo da pružamo pomoć Ukrajini, uključujući vojnu pomoć u kratkoročnom i dugoročnom periodu - navodi se u zajedničkom saopštenju G7 posle samita u Napulju.
- Podržavamo Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u - dodaje se.
Italija, koja predsjedava G7 u 2024, bila je domaćin sastanka u kojem su učestvovale i SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Japan i predstavnici Evropske unije i NATO-a.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je prisustvovao događaju, "izrazio je zahvalnost za stalnu podršku u borbi protiv ruske agresije", saopštila je njegova kancelarija.
Ministri odbrane G7 naveli su u saopštenju da "smatraju imperativom da nastave da podržavaju potrebe za obrazovanjem i obukom ukrajinskih odbrambenih i bezbjednosnih snaga... s obzirom na potrebu za regeneracijom i rekonstitucijom snaga".
Ukazano je na odluku G7 da stavi na raspolaganje procijenjenih 50 milijardi dolara korišćenjem prihoda od zamrznutih ruskih sredstava za podršku Ukrajini, uključujući vojnu, budžetsku pomoć i pomoć u rekonstrukciji.
- Smatramo da je prioritet da radimo sada na pronalaženju rješenja da ukrajinska vojska bude interoperabilne s državama članicama koje je podržavaju i NATO-om, sposobnom da brani Ukrajinu sada i da odvrati dalje napade u budućnosti. Ovaj proces mora biti zasnovan na koordinisanim i održivim akcijama relevantnih državnih i međunarodnih aktera - navodi se u saopštenju.
U njemu se ukazuje da se Ukrajina "skoro tri godine branila od ruskog brutalnog i potpunog ilegalnog agresorskog rata".
- Osuđujemo Rusiju, koja je zauzela stav konfrontacije i destabilizacije na globalnom nivou, pribjegavajući i hibridnom ratu i neodgovornoj upotrebi nuklearne retorike - naveli su ministri odbrane zemalja G7.
Od februara 2022, kada je poslao desetine hiljada vojnika preko granice da napadnu Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta nagovijestio i prijetio da je Rusija spremna da iskoristi svoj nuklearni arsenal – najveći na svijetu – da bi se odbranila.

Ministri odbrane G7 podržali "nepovratni put" Ukrajine u NATO

Ministri odbrane bogatih zemalja iz Grupe sedam (G7) počeli su danas sastanak u Napulju, a domaćin Italija upozorila je da je globalni bezbjednosni okvir sve ugroženiji zbog suprotstavljenih vizija svijeta.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je u uvodnom govoru da kratkoročne prognoze za globalnu bezbjednost ne mogu biti pozitivne.
On je upozorio da su tenzije podstaknute konfrontacijom između „dvije različite, možda nekompatibilne vizije svijeta“.
Okupljanje predstavnika zemalja G7 prvi je ministarski sastanak grupe posvećen odbrani i uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su izraelske snage ubile vođu Hamasa Jahju Sinvara, čiju smrt neki zapadni čelnici vide kao mogućnost povećanja izgleda za okončanje sukoba u Gazi.
Italija je rotirajući predsjedavajući G7 u 2024. u trenutku kad se Zapad bori i s napredovanjem ruskih vojnih snaga u Ukrajini, kineskim vojnim aktivnostima oko Tajvana, kao i pojačanim napetostima duž granice Sjeverne i Južne Koreje.
- Brutalna ruska agresija u Ukrajini i doista kritična situacija na Bliskom istoku u kombinaciji s golemom nestabilnošću u dijelu subsaharske Afrike i sve većim napetostima u indo-pacifičkoj regiji, još više ističu pogoršanje globalnoga bezbjednosnog okvira - rekao je u uvodnom govoru Krozeto.
Italijanski zvaničnici su rekli da se kolegama na sastanku u Napulju pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
Između ostalog se očekuje rasprava o razvoju situacije u njegovoj zemlji.
Upozorivši da kratkoročne prognoze, kada je posrijedi globalna sigurnost, „ne mogu biti pozitivne“, istaknuti član stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Krozeto &nbsp;je rekao da na napetosti naročito utiče ukob između „dviju različitih i vjerovatno nekompatibilnih vizija svijeta“.
Na jednoj su strani zemlje i organizacije koje vjeruju u svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, rdok su „s druge strane oni koji sustavno ne poštuju demokratiju da bi ostvarili vlastite ciljeve, čak i namjerno koristeći vojnu silu“, naveo je on.
Uz Italiju, G7 čine Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, a sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i NATO-a.

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Tag: g7