Vadeful poslije sastanka G7: Napetosti sa SAD su „otklonjene”

Na ministarskom sastanku G7 kod Pariza razjašnjeno je dosta toga: ciljevi Sjedinjenih Američkih Država u Iranu, ali i njemačko-američki odnosi koji su u posljednje vrijeme bili zategnuti. U Francuskoj, koja ove godine predsjedava G7, održan je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica i gostiju, 26. i 27. marta, u mjestu Voks de Serne, blizu Pariza. Američki državni sekretar Marko Rubio, za razliku od svojih kolega, stigao je tek u noći uoči drugog i posljednjeg dana sastanka.

Razgovori su bili fokusirani na deeskalaciju tenzija na Bliskom istoku i u Iranu, kao i na nastavak podrške Ukrajini u pogledu energetike i vojnih kapaciteta.

U neočekivano objavljenom i relativno kratkom zajedničkom saopštenju o Iranu, ministri vanjskih poslova G7 zatražili su „hitan prekid napada na civile i civilnu infrastrukturu. Ne može biti opravdanja za namjerno gađanje civila u situacijama oružanog sukoba, kao ni za napade na diplomatska predstavništva“.

Ministri su u saopštenju takođe naglasili da je, prema njihovom stavu, apsolutno neophodno trajno obnoviti slobodnu plovidbu kroz Ormuski moreuz. On mora biti bezbjedan, a prolaz slobodan.

Prijateljski razgovor sa Rubiom

Predsjednik SAD Donald Tramp u posljednje vrijeme više puta je kritikovao njemačku vladu zbog njenog stava o ratu u Iranu. Međutim, nakon susreta sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom, njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (CDU) ocijenio je za ARD da je atmosfera bila pozitivna. Na sastanku ministara vanjskih poslova G7 razgovori su vođeni u „prijateljskom“ tonu.

A šta je sa Trampovim zamjerkama? „To je moglo da se razjasni“, rekao je Vadeful. Njemačka ima veliki interes za dobre odnose sa SAD i za zajedničko oblikovanje vanjske i bezbjednosne politike, kazao je njemački ministar.

Rubio je, kako je naveo, jasno rekao da SAD u ovom trenutku od Njemačke „ne očekuju vojno angažovanje“. Tek kada borbena dejstva budu okončana, o tome bi moglo ponovo da se razgovara – ali ni tada to „nije izvjesno“. Na vojni angažman po završetku rata Njemačka je, kako je naglasio Vadeful, „od početka bila spremna“.

I kancelar Fridrih Merc izjavio je danas, na jednom skupu u organizaciji lista „Frankfurter algemajne cajtung“, da može konkretno da zamisli angažovanje Bundesvera na uklanjanju mina.

Vojni ciljevi u prvom planu

Kada je riječ o ratnim ciljevima SAD, sada je razjašnjeno „ono što je dugo bilo nejasno“, rekao je Vadeful. Naime, da je cilj isključivo uništavanje vojnih kapaciteta Irana i da se ne teži drugim ciljevima.

Iz SAD su ranije stizale različite izjave o ratnim ciljevima. Između ostalog, predsjednik Tramp je na početku rata jasno stavio do znanja da priželjkuje „promjenu režima“, odnosno trajnu promjenu političkih prilika u Iranu. Pritom je pozvao građane Irana da sada „preuzmu vlast“.

Taj cilj, međutim, SAD do sada nijesu zvanično formulisale – i neće ga ni formulisati, „što je danas ponovo postalo jasno“, rekao je Vadeful.

Iranske rakete prijetnja i za Evropu

Kada je riječ o vojnim sposobnostima Irana, ranije je fokus bio prije svega na nuklearnom naoružanju, a sada je u središtu pažnje i raketno naoružanje.

- Nedavno smo vidjeli lansiranje raketa koje vjerovatno mogu da lete više od 4.000 kilometar. To bi predstavljalo neposrednu prijetnju i za nas u Evropi.- rekao je Vadeful, osvrćući se na napad na vojnu bazu koju koriste SAD i Velika Britanija.

Iran, koji se decenijama neprijateljski ponaša u regionu, mora biti vojno ograničen. 

- Taj cilj izričito dijelimo sa SAD- kazao je.

Cilj – sporazum sa Iranom

Njemačka ima interes da rat ne potraje dugo – i zbog ekonomskih posljedica. „Sa nadom slušamo da bi moglo doći do razgovora. Oni se pripremaju“, rekao je ministar. On je ohrabrio SAD da započnu te razgovore.

Na kraju pregovora mora postojati sporazum sa Iranom, istakao je Vadeful. Samo tako može se obezbijediti „bezbjednost i pouzdanost, i u Ormuskom moreuzu“.

U njemačkoj vladi postoji saglasnost da za ovaj sukob „ne postoji vojno rješenje, već je potrebna diplomatija“.

Protivno međunarodnom pravu? Berlin čeka stav SAD

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer je tokom jedne svečanosti u Ministarstvu vanjskih poslova ocijenio rat u Iranu kao protivpravan sa stanovišta međunarodnog prava. Vadeful se nije direktno izjasnio o tom pitanju.

Kako je rekao, kada SAD iznesu konačnu procjenu, tada će se oglasiti i njemačka vlada.

Ipak, jasno je da se i Iran ponašao protivno međunarodnom pravu. Međunarodno pravo, stoga, ne može imati za cilj „zaštitu Irana“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova.

Vadeful: Pomoć Ukrajini ne smije da oslabi zbog Irana

Pored rata u Iranu, centralna tema ministarskog sastanka bio je i ruski napad na Ukrajinu. Vadeful je upozorio: „Ne smije biti popuštanja kada je riječ o očuvanju odbrambene sposobnosti Ukrajine.“ To bi išlo naruku šefu Kremlja Vladimiru Putinu.

- Putin se na ciničan način nada da će eskalacija na Bliskom istoku skrenuti pažnju sa njegovih zločina u Ukrajini. Ta računica ne smije da uspije- rekao je Vadeful.

Pritisak na Rusiju mora ostati snažan – kroz sankcije, mjere protiv ruske „flote u sjenci“ i pritisak na energetski sektor. Vadeful je pritom ukazao i na odgovornost SAD, koje su nedavno privremeno ublažile sankcije na isporuke ruske nafte. „To je zadatak svih partnera u G7.“

Američki državni sekretar Rubio napisao je na mreži X da je na sastanku ponovo naglasio da predsjednik SAD Donald Tramp nastoji da što prije postigne prekid vatre i pregovaračko rješenje rata u Ukrajini.

G7, pored Njemačke, čine i Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD. Na poziv francuskog ministra Žan-Noela Baroa, sastanku su prisustvovali i ministri vanjskih poslova partnera kao što su Indija, Brazil, Saudijska Arabija, Južna Koreja i Ukrajina.