Šef njemačke diplomatije Johan Vadeful izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, da približavanje Srbije Evropskoj unij zahtijeva prave reforme i posvećenost zajedničkim vrijednostima i stavovima.
- Hvala na otvorenom i konstruktivnom razgovoru sa predsjednikom Srbije o budućem putu Srbije ka EU. Približavanje EU zahtijeva prave reforme i jasnu posvećenost našim zajedničkim vrijednostima i stavovima. Njemačka je spremna da podrži Srbiju u ovom ključnom trenutku- napisao je Vadeful na platformi Iks (X).&nbsp;
Vučić je ranije danas na Instagramu napisao da je sa Vadefulom razgovarao o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i izazovima u oblasti geopolitike, bezbjednosti i ekonomije.
- U vremenu tektonskih promjena u svijetu, pojačanih tenzija i polarizacija, Srbija ozbiljno donosi odluke i nastavlja dijalog i saradnju sa partnerima, od kojih je Njemačka jedan od najvažnijih-- naveo je Vučić nakon razgovora u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije.
Kako je dodao, sa Vadefulom je razgovarao o realizaciji zajedničkih projekata, posebno u oblastima energetike i infrastrukture, uz zahvalnost Njemačkoj na kontinuiranoj podršci ekonomskom razvoju Srbije i sprovođenju reformi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vučić sa Vadefulom: Približavanje EU zahtijeva prave reforme

Njemački vojnici neće učestvovati u mirovnim stabilizacionim snagama u Pojasu Gaze, kazao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
- Ove snage nijesu predviđene samo kao posrednici između sukobljenih strana, već po potrebi moraju i da obezbjeđuju mir. Međutim, mnogi ne mogu da zamisle da njemački vojnici upravo to rade u ovoj regiji - rekao je Vadeful (Hrišćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za novinsku agenciju DPA.
On je ukazao da njemački vojnici „u dogledno vrijeme“ neće učestvovati ni u drugim procesima u Pojasu Gaze.
- Trenutno niko od nas ne očekuje učešće u međunarodnoj stabilizacionoj misiji - kazao je Vadeful.&nbsp;
Njemačka bi, kako je dodao, mogla „konstruktivno da učestvuje“ u radu struktura predviđenih Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Gazi iz oktobra.
On je naveo i eventualno učešće Njemačke u radu mirovnog savjeta, iako do sada niko nije uputio poziv Njemačkoj da učestvuje u tom tijelu.
- Nakon konsultacija zemalja koje bi učestvovale u radu bezbjednosnih snaga, sada je potreban dogovor o političkom okviru i bezbjednosnoj strukturi koju bi garantovale međunarodne snage i palestinske bezbjednosne strukture - rekao je Vadeful.
Njemačka bi mogla da učestvuje kao posrednik u obezbjeđivanju bezbjednosti Izraela, pri čemu je njemački ministar vanjskih poslova ukazao na „posebnu odgovornost“ Njemačke kada je riječ o bezbjednosti i opstanku Izraela.
On je istovremeno poručio da Njemačka trenutno u Gazi obezbjeđuje veliki dio humanitarne pomoći i da je spremna da preuzme „centralnu ulogu“ u obnovi Pojasa Gaze.

1250x600

Njemački ministar: Naši vojnici neće učestvovati u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On se u Vili Gorica sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Ibrahimović je poručio da je prisustvo njegovog kolege ali i cijelog njegovog tima potvrda da Crna Gora i Njemačka njeguju prijateljske odnose.
Dodao je da imamo potvrdu da Njemačka podržava evropski put Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana.
"Crna Gora jeste pouzdan partner i može da jača svoj međunarodni ugled. Podsjetio sam kolegu Vadefula na našu ambiciju i da smo obradovani najpozitivnijim izvještajem EK do sada", kazao je ministar Ibrahimović.
Ibrahimović očekuje da ćemo uz pomoć naših evropskih partnera u decembru zatvoriti pet poglavlja.
"Crna Gora drži kontinuitet i drži zamah", poručuje.
Ibrahimović ističe da su njemački investitori poželjni u našoj državi, te da su njemački turisti dobrodošli u Crnu Goru.
Vadeful podsjeća da je proces proširenja nužan.
"Ovo jeste Evropa i ljudi koji ovdje žive zaslužuju da budu dio Evrope", dodaje.
Navodi da njemačka vlada ohrabruje Crnu Goru da slijedi taj put, sprovođenjem reformi i ističe "ako ne posustanete na tom putu taj put može biti uspješan".
"Jaka EU je najbolji doprinos za blagostanje u Evropi", kaže njemački ministar.
Važno je naglašava da su događaji devedesetih iza nas i mnogo toga je učinjeno da bi život bio bolji.
"Crna Gora je uspješna priča koja je uspjela premostiti sve tenzije" navodi.
Zahvalni smo Crnoj Gori što sprovodite sankcije Rusiji, dodao je.
"Drago mi je što &nbsp;ćete vi biti domaćin sljedećeg Berlinskog procesa", kazao je Vadeful.
Crna Gora se, ponavlja, nalazi na dobrom putu i Njemačka je spremna da pruži svaku podršku ali, kako dodaje, reforme se mogu desiti samo u Crnoj Gori.
Ibrahimović o vizama
Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, kazao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanja novinara.
"U stalnoj sam komunikaciji sa premijerom i u narednih 10 do 15 dana ćemo ukinuti tu suspenziju. Na dobrom smo putu da uskladimo našu viznu politiku sa viznom politikom EU", kazao je ministar.

Ibrahimović: U narednih 15 dana ćemo ukinuti aktuelnu suspenziju za državljane Turske

Srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željka Cvijanović izjavila je večeras da je u razgovoru sa njemačkim ministrom inostranih poslova Johanom Vadefulom izrazila opredijeljenost ka evropskom putu BiH i ukazala da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH.
Željka Cvijanović naglasila je u razgovoru sa Vadefulom i da je jasno da se BiH na putu ka Evropskoj uniji „ne može kretati kao strani protektorat“.
- Ukazala sam da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, a da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti- navela je ona na društvenoj mreži Iks nakon sastanka sa Vadefulom u Sarajevu, koji je prethodno razgovarao sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice Kristijanom Šmitom.
Željka Cvijanović ukazala je i na „važnost izbalansiranog pristupa inostranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te punog uvažavanja njene decentralizovane ustavne strukture“.
Vadeful je posjetom Sarajevu započeo turneju po zemljama Zapadnog Balkana, a sastao se isključivo sa Željkom Cvijanović iz Predsjedništva BiH, jer su preostala dva člana te institucije bila na putu u SAD.
Nakon razgovora sa Šmitom, Vadeful je naglasio da institucije BiH, nastale u skladu sa Dejtonskim sporazumom, uživaju puno povjerenje Njemačke, dok je Šmit nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.
- Upravo u tom duhu Vlada Njemačke se zalaže za pristupanje BiH Evropskoj uniji i nastaviće napore da je podržimo u tome- poručio je Šmit.
Nakon BiH, Vadeful će posjetiti Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Telefonski razgovor Konakovića i Vadefula: Njemačka ostaje ključni partner BiH na evropskom putu
Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, u večerašnjem telefonskom razgovoru potvrdili su da Njemačka ostaje ključni partner BiH na njenom evropskom putu, razvojnoj agendi i reformskim procesima.
- Ministri su naglasili da dugogodišnje i pouzdano partnerstvo nastavlja da donosi konkretne rezultate institucijama, zajednicama i građanima širom zemlje- objavljeno je na nalogu MSP BiH na društvenoj mreži X.
Zbog Konakovićeve posjete SAD-u i istovremene posjete Vadefula BiH, dvojica zvaničnika nisu se mogli sastati uživo, ali je telefonski razgovor poslužio kao važna prilika za usklađivanje stavova i pripremu njihovog narednog susreta. Konaković je posebno istakao značaj Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u zaštiti Dejtonskog sporazuma, institucionalne stabilnosti, demokratskog poretka i suvereniteta BiH.
Naglasio je da su „bonska ovlaštenja“ visokog predstavnika „neophodan instrument u situacijama kada se institucije suočavaju sa direktnim prijetnjama i destabilizujućim političkim postupcima“, ističući da ta ovlaštenja ostaju ključna za očuvanje integriteta Dejtonskog okvira.
Konaković je ponovio snažnu opredijeljenost BiH evropskim i evroatlantskim integracijama, naglašavajući da se time jača regionalna saradnja i dugoročna stabilnost.
Izrazio je i duboku zahvalnost Njemačkoj i ostalim partnerima na kontinuiranoj podršci BiH u postizanju strateških ciljeva i jačanju institucija, navodi se u objavi MSP BiH.

Cvijanović sa Vadefulom: Krajnje je vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH

Zemlje Zapadnog Balkana, u svjetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave sa reformama i da pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima, izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful uoči posjete Zapadnom Balkanu.
- Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nijesu predmet pregovora- rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana, prenijela je agencija dpa.
Šef njemačke diplomatije je naglasio da su zemlje regiona "neraskidivi dio evropske porodice" i da Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva".
- Onaj ko želi da postane dio te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odogovornost, makar to zahtijevalo i teške korake- rekao je Vadeful.
On je pojasnio da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju svoj izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet.
- Mi u Njemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude- rekao je Vadeful.
Dpa podsjeća da se Njemačka poslije napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa.
Prema njegovim riječima, NATO partneri Crna Gora i Albanija postigli su značajan progres na putu prema Evropskoj uniji, a druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj mjeri, da slijede taj put.
Vadefula turneja po šest država Zapadnog Balkana prvo vodi u BiH, a zatim 17. novembra putuje u Crnu Goru i Albaniju. Već istog dana uveče šef njemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda u utorak nastavlja turneju posjetom Kosovu a zatim Sjevernoj Makedoniji.

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful boraviće sjutra u posjeti Crnoj Gori.
&nbsp;Kako je najavljeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Vadeful će se u Vili Gorica sastati sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
&nbsp;Navodi se da će Ibrahimović i Vadeful nakon sastanka dati izjave za javnost.

Ministar vanjskih poslova Njemačke sjutra u Crnoj Gori

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful u ponedjeljak će boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori gdje će se sastati sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
- Njemačka je dugo bliski partner zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu u EU, takođe i kroz Berlinski proces. Fokus putovanja će stoga biti na izazovima i napretku u procesu pristupanja. Jer jedno je sigurno: Zapadni Balkan je dio evropske porodice - navodi se u saopštenju Ambasade Njemačke.
Vadeful planira da zvanično posjeti svih šest zemalja Zapadnog Balkana, počev od nedjelje, 16. novembra.

Šef njemačke diplomatije stiže u Crnu Goru, sastaće se sa Spajićem i Ibrahimovićem

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful boraviće u ponedjeljak u posjeti Crnoj Gori.
Kako je najavljeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Vadeful će se u Vili Gorica sastati sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
&nbsp;Navodi se da će Ibrahimović i Vadeful nakon sastanka dati izjave za javnost.

Ministar vanjskih poslova Njemačke u ponedjeljak u Crnoj Gori

Ruski napadi na Kijev, uključujući i napad na diplomatsku misiju EU u ukrajinskoj prijestonici, ne smiju ostati bez odgovora, rekao je danas njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
- Prošle noći smo ponovo na strašan način iskusili kako je Rusija napala i bombardovala Kijev, stradali su civili, djeca, a napadnuta je i delegacija Evropske unije. To ne smije ostati bez posljedica - rekao je Vadeful novinarima.
Na pitanje na konferenciji za medije sa svojim estonskim kolegom da da više detalja, Vadeful je odbio da pojašnjava, rekavši da Njemačka želi pokazati da razmatra dalji odgovor i da će bilo koja akcija biti preduzeta zajednički sa EU.
Takođe je pozdravio napore predsjednika SAD Donald Tramp ka miru u ratu u Ukrajini, dodajući da ih ruski predsjednik Vladmir Putin još nije dovoljno uvažio.
- Zato pretpostavljam da će Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmotriti daljnje sankcije - rekao je Vadeful, dodajući da je Evropa odlučna da nastavi sa jasnom politikom sankcija.

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EU očekuje da Vašington ispoštuje sporazum nakon blokade Trampovih carina

Najveći srpski i beogradski derbi između Crvene zvezde i Partizana bio je vatren od samog početka, a gostujuće "Crno-bijele" dočekala žestoka provokacija na početku.
Navijači Crvene zvezde okačili su gostujućim pristalicama parolu o Franji Tuđmanu iznad njihove južne tribine na stadionu Rajko Mitić.
- Svaki pravi Grobar Tuđmana Franju slavi - stajalo je iznad tribine s gostujućim navijačima, nakon čega je nastao pravi haos na tom dijelu stadiona.
Ovaj potez izazvao je žestoku reakciju navijača Partizana, pokušali su da bakljama zapale transparent, a onda su se popeli na krov i uspjeli ga zapaliti.
To nije bilo sve. Zvezda je igrala mnogo bolje, a nakon drugog postignutog gola za domaći tim, kojeg je Marko Arnautović postigao nakon saat vremena igre, nastao je novi haos na južnoj tribini.
Navijači Partizana su zapalili stolice, pa je u jednom trenutku gorjelo nekoliko desetina stolica. Zbog opšte sigurnosti, utakmica je odmah nakratko prekinuta, a reagovali su i vatrogasci i spriječili da nastane potpuni požar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2025625506310209810&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vatren beogradski derbi: Partizanovce dočekala poruka o Tuđmanu, oni zapalili i nju i dio tribine

Jedna policajka je ubijena, a 24 osobe su ranjene nakon što je nekoliko eksplozivnih uređaja detonirano u Lavovu na zapadu Ukrajine, u napadu za koji je predsjednik Volodimir Zelenski okrivio Rusiju.
- Preliminarno je utvrđeno da su detonirane improvizovane naprave - objavila je policija na Telegramu.
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovi na Telegramu je incident opisao kao teroristički čin i naveo da je stradala 23-godišnja policajka. Dvanaest osoba je i dalje u bolnici, dok su dvije u teškom stanju, rekao je.
Ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko saopštio je da je jedna žena privedena u okviru istrage.
Policija je navela da je do prve eksplozije došlo kada je patrola stigla na mjesto provale u prodavnicu, dok je druga eksplozija uslijedila nešto kasnije.
Zelenski je, obraćajući se putem noćnog video-obraćanja, optužio Rusiju da stoji iza napada i naveo da su napadači regrutovani putem interneta.&nbsp;
- Ukrajinska obavještajna služba vjeruje da će Rusija „nastaviti da sprovodi ovakve aktivnosti, ozbiljne napade na Ukrajince. Moramo zaštititi ljude - rekao je Zelenski.
Četvrta godišnjica početka invazije na Ukrajinu obilježava se ove sedmice.

Teroristički napad u Ukrajini: Ubijena policajka, 24 osobe ranjene u eksplozijama bombi

U centru Novog Sada u toku su dva skupa koja razdvajaju kordoni policije. Na Trgu slobode okupili su se studenti i građani, a ispred Srpskog narodnog pozorišta okupljen je veliki broj pristalica Srpske napredne stranke. U SNP-u obilježava se 200 godina od rođenja Svetozara Miletića.
Plato ispred Srpskog narodnog pozorišta popunjen je simpatizerima SNS-a još od 18 časova, iako je svečanost zakazana za 20h. Pozorišni trg koji se nalazi ispred samog pozorišta okružen je pripadnicima policije u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
U blizini spomenika Svetozaru Miletiću, nedaleko od Pozorišnog trga, nalaze se građani i studenti koji su pozvali na protest.
Ovaj skup nosi naziv „Dalje ruke od Miletića“, jer studenti i građani negoduju zbog prisustva državnih funkcionera svečanosti kojom će biti obilježeno 200 godina od rođenja Svetozara Miletića.
Okupljeni studenti i građani uzvikuju „Pumpaj“, „Ubice“ i „Miloše ološe“, poruku koja je upućena bivšem gradonačelniku Novog Sada Milošu Vučeviću.
Policijske snage počele su da se okupljaju još jutros, a Gradska kuća, koja se nalazi na samom Trgu slobode puna je policije.
Inače, studenti u blokadi Univerziteta u Novom Sadu objavili su na svojim nalozima na društvenim mrežama da je ranije danas policija došla na adrese nekoliko studenata i pozvala ih na informativni razgovor zbog organizacije večerašnjeg protesta.
- Pripadnici policije su danas došli na vrata nekolicini studenata UNS-a koji su učestvovali u organizaciji današnjeg skupa i pozvali ih na informativni razgovor. Budući da nisu imali pisane pozive već su fizički došli na kućne adrese studenata, ovo vidimo kao još jedan vid zastrašivanja studenata i pokušaja sprečavanja mirnog, nenasilnog skupa. Imamo da vam poručimo samo jedno: Ne plašimo vas se -poručili su novosadski studenti.

Tag: johan-vadeful