Njemački vojnici neće učestvovati u mirovnim stabilizacionim snagama u Pojasu Gaze, kazao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
- Ove snage nijesu predviđene samo kao posrednici između sukobljenih strana, već po potrebi moraju i da obezbjeđuju mir. Međutim, mnogi ne mogu da zamisle da njemački vojnici upravo to rade u ovoj regiji - rekao je Vadeful (Hrišćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za novinsku agenciju DPA.
On je ukazao da njemački vojnici „u dogledno vrijeme“ neće učestvovati ni u drugim procesima u Pojasu Gaze.
- Trenutno niko od nas ne očekuje učešće u međunarodnoj stabilizacionoj misiji - kazao je Vadeful.&nbsp;
Njemačka bi, kako je dodao, mogla „konstruktivno da učestvuje“ u radu struktura predviđenih Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Gazi iz oktobra.
On je naveo i eventualno učešće Njemačke u radu mirovnog savjeta, iako do sada niko nije uputio poziv Njemačkoj da učestvuje u tom tijelu.
- Nakon konsultacija zemalja koje bi učestvovale u radu bezbjednosnih snaga, sada je potreban dogovor o političkom okviru i bezbjednosnoj strukturi koju bi garantovale međunarodne snage i palestinske bezbjednosne strukture - rekao je Vadeful.
Njemačka bi mogla da učestvuje kao posrednik u obezbjeđivanju bezbjednosti Izraela, pri čemu je njemački ministar vanjskih poslova ukazao na „posebnu odgovornost“ Njemačke kada je riječ o bezbjednosti i opstanku Izraela.
On je istovremeno poručio da Njemačka trenutno u Gazi obezbjeđuje veliki dio humanitarne pomoći i da je spremna da preuzme „centralnu ulogu“ u obnovi Pojasa Gaze.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački ministar: Naši vojnici neće učestvovati u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On se u Vili Gorica sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Ibrahimović je poručio da je prisustvo njegovog kolege ali i cijelog njegovog tima potvrda da Crna Gora i Njemačka njeguju prijateljske odnose.
Dodao je da imamo potvrdu da Njemačka podržava evropski put Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana.
"Crna Gora jeste pouzdan partner i može da jača svoj međunarodni ugled. Podsjetio sam kolegu Vadefula na našu ambiciju i da smo obradovani najpozitivnijim izvještajem EK do sada", kazao je ministar Ibrahimović.
Ibrahimović očekuje da ćemo uz pomoć naših evropskih partnera u decembru zatvoriti pet poglavlja.
"Crna Gora drži kontinuitet i drži zamah", poručuje.
Ibrahimović ističe da su njemački investitori poželjni u našoj državi, te da su njemački turisti dobrodošli u Crnu Goru.
Vadeful podsjeća da je proces proširenja nužan.
"Ovo jeste Evropa i ljudi koji ovdje žive zaslužuju da budu dio Evrope", dodaje.
Navodi da njemačka vlada ohrabruje Crnu Goru da slijedi taj put, sprovođenjem reformi i ističe "ako ne posustanete na tom putu taj put može biti uspješan".
"Jaka EU je najbolji doprinos za blagostanje u Evropi", kaže njemački ministar.
Važno je naglašava da su događaji devedesetih iza nas i mnogo toga je učinjeno da bi život bio bolji.
"Crna Gora je uspješna priča koja je uspjela premostiti sve tenzije" navodi.
Zahvalni smo Crnoj Gori što sprovodite sankcije Rusiji, dodao je.
"Drago mi je što &nbsp;ćete vi biti domaćin sljedećeg Berlinskog procesa", kazao je Vadeful.
Crna Gora se, ponavlja, nalazi na dobrom putu i Njemačka je spremna da pruži svaku podršku ali, kako dodaje, reforme se mogu desiti samo u Crnoj Gori.
Ibrahimović o vizama
Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, kazao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanja novinara.
"U stalnoj sam komunikaciji sa premijerom i u narednih 10 do 15 dana ćemo ukinuti tu suspenziju. Na dobrom smo putu da uskladimo našu viznu politiku sa viznom politikom EU", kazao je ministar.

Ibrahimović: U narednih 15 dana ćemo ukinuti aktuelnu suspenziju za državljane Turske

Srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željka Cvijanović izjavila je večeras da je u razgovoru sa njemačkim ministrom inostranih poslova Johanom Vadefulom izrazila opredijeljenost ka evropskom putu BiH i ukazala da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH.
Željka Cvijanović naglasila je u razgovoru sa Vadefulom i da je jasno da se BiH na putu ka Evropskoj uniji „ne može kretati kao strani protektorat“.
- Ukazala sam da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, a da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti- navela je ona na društvenoj mreži Iks nakon sastanka sa Vadefulom u Sarajevu, koji je prethodno razgovarao sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice Kristijanom Šmitom.
Željka Cvijanović ukazala je i na „važnost izbalansiranog pristupa inostranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te punog uvažavanja njene decentralizovane ustavne strukture“.
Vadeful je posjetom Sarajevu započeo turneju po zemljama Zapadnog Balkana, a sastao se isključivo sa Željkom Cvijanović iz Predsjedništva BiH, jer su preostala dva člana te institucije bila na putu u SAD.
Nakon razgovora sa Šmitom, Vadeful je naglasio da institucije BiH, nastale u skladu sa Dejtonskim sporazumom, uživaju puno povjerenje Njemačke, dok je Šmit nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma.
- Upravo u tom duhu Vlada Njemačke se zalaže za pristupanje BiH Evropskoj uniji i nastaviće napore da je podržimo u tome- poručio je Šmit.
Nakon BiH, Vadeful će posjetiti Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Telefonski razgovor Konakovića i Vadefula: Njemačka ostaje ključni partner BiH na evropskom putu
Ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, u večerašnjem telefonskom razgovoru potvrdili su da Njemačka ostaje ključni partner BiH na njenom evropskom putu, razvojnoj agendi i reformskim procesima.
- Ministri su naglasili da dugogodišnje i pouzdano partnerstvo nastavlja da donosi konkretne rezultate institucijama, zajednicama i građanima širom zemlje- objavljeno je na nalogu MSP BiH na društvenoj mreži X.
Zbog Konakovićeve posjete SAD-u i istovremene posjete Vadefula BiH, dvojica zvaničnika nisu se mogli sastati uživo, ali je telefonski razgovor poslužio kao važna prilika za usklađivanje stavova i pripremu njihovog narednog susreta. Konaković je posebno istakao značaj Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u zaštiti Dejtonskog sporazuma, institucionalne stabilnosti, demokratskog poretka i suvereniteta BiH.
Naglasio je da su „bonska ovlaštenja“ visokog predstavnika „neophodan instrument u situacijama kada se institucije suočavaju sa direktnim prijetnjama i destabilizujućim političkim postupcima“, ističući da ta ovlaštenja ostaju ključna za očuvanje integriteta Dejtonskog okvira.
Konaković je ponovio snažnu opredijeljenost BiH evropskim i evroatlantskim integracijama, naglašavajući da se time jača regionalna saradnja i dugoročna stabilnost.
Izrazio je i duboku zahvalnost Njemačkoj i ostalim partnerima na kontinuiranoj podršci BiH u postizanju strateških ciljeva i jačanju institucija, navodi se u objavi MSP BiH.

Cvijanović sa Vadefulom: Krajnje je vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH

Zemlje Zapadnog Balkana, u svjetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave sa reformama i da pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima, izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful uoči posjete Zapadnom Balkanu.
- Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nijesu predmet pregovora- rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana, prenijela je agencija dpa.
Šef njemačke diplomatije je naglasio da su zemlje regiona "neraskidivi dio evropske porodice" i da Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva".
- Onaj ko želi da postane dio te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odogovornost, makar to zahtijevalo i teške korake- rekao je Vadeful.
On je pojasnio da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju svoj izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet.
- Mi u Njemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude- rekao je Vadeful.
Dpa podsjeća da se Njemačka poslije napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa.
Prema njegovim riječima, NATO partneri Crna Gora i Albanija postigli su značajan progres na putu prema Evropskoj uniji, a druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj mjeri, da slijede taj put.
Vadefula turneja po šest država Zapadnog Balkana prvo vodi u BiH, a zatim 17. novembra putuje u Crnu Goru i Albaniju. Već istog dana uveče šef njemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda u utorak nastavlja turneju posjetom Kosovu a zatim Sjevernoj Makedoniji.

Vadeful: Ko želi u EU mora da preuzme odgovornost, makar to zahtijevalo i teške korake

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful boraviće sjutra u posjeti Crnoj Gori.
&nbsp;Kako je najavljeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Vadeful će se u Vili Gorica sastati sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
&nbsp;Navodi se da će Ibrahimović i Vadeful nakon sastanka dati izjave za javnost.

Ministar vanjskih poslova Njemačke sjutra u Crnoj Gori

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful u ponedjeljak će boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori gdje će se sastati sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
- Njemačka je dugo bliski partner zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu u EU, takođe i kroz Berlinski proces. Fokus putovanja će stoga biti na izazovima i napretku u procesu pristupanja. Jer jedno je sigurno: Zapadni Balkan je dio evropske porodice - navodi se u saopštenju Ambasade Njemačke.
Vadeful planira da zvanično posjeti svih šest zemalja Zapadnog Balkana, počev od nedjelje, 16. novembra.

Šef njemačke diplomatije stiže u Crnu Goru, sastaće se sa Spajićem i Ibrahimovićem

Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful boraviće u ponedjeljak u posjeti Crnoj Gori.
Kako je najavljeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Vadeful će se u Vili Gorica sastati sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem.
&nbsp;Navodi se da će Ibrahimović i Vadeful nakon sastanka dati izjave za javnost.

Ministar vanjskih poslova Njemačke u ponedjeljak u Crnoj Gori

Ruski napadi na Kijev, uključujući i napad na diplomatsku misiju EU u ukrajinskoj prijestonici, ne smiju ostati bez odgovora, rekao je danas njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
- Prošle noći smo ponovo na strašan način iskusili kako je Rusija napala i bombardovala Kijev, stradali su civili, djeca, a napadnuta je i delegacija Evropske unije. To ne smije ostati bez posljedica - rekao je Vadeful novinarima.
Na pitanje na konferenciji za medije sa svojim estonskim kolegom da da više detalja, Vadeful je odbio da pojašnjava, rekavši da Njemačka želi pokazati da razmatra dalji odgovor i da će bilo koja akcija biti preduzeta zajednički sa EU.
Takođe je pozdravio napore predsjednika SAD Donald Tramp ka miru u ratu u Ukrajini, dodajući da ih ruski predsjednik Vladmir Putin još nije dovoljno uvažio.
- Zato pretpostavljam da će Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmotriti daljnje sankcije - rekao je Vadeful, dodajući da je Evropa odlučna da nastavi sa jasnom politikom sankcija.

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Iz Koalicije za budućnost Crne Gore oglasili su se povodom izjave Njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula da je Crna Gora na dobrom putu ka učlanjenju u Evropsku uniju (EU), ističući da je na ovaj način, šef njemačke diplomatije dao crveni karton domaćim i inostranim protivnicima i kočničarima evropske budućnosti Crne Gore.
U saopštenju navode da je od sinoć sinhronizovana akcija domaćih političkih aktera i njima ideološki bliskih medija da se jedna veoma važna izjava zataška.&nbsp;
- Toliko se trude da bi čovjek pomislio da je u pitanju neka beznačajna tema, a ne stav jedne od ključnih zemalja Evropske unije - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnjemacki-sef-diplomatije-crna-gora-na-jako-dobrom-putu-ka-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To šta je ministar Vadeful zapravo poručio je, dodaju , veoma jednostavno, a opet dovoljno snažno da zaboli sve one koji ovih dana pažljivo konstruišu lažnu sliku Crne Gore: 
 
- Neke zemlje preduzimaju hvale vrijedne korake. Imaju priliku uskoro pristupiti EU. Trenutno smatramo da je Crna Gora na jako dobrom putu - rekao je šef njemačke diplomatije za Hrvatsku radio-televiziju, saopštavaju iz ZBCG. 
 
Prije svega, kao koalicija Za budućnost Crne Gore snažno pozdravljaju ovakvu izjavu.
- Čini se jasnim da gospodina Vadefula ne interesuju feljtoni u pojedinim medijskim koncernima, saopštenja opozicionih partija čiji počasni predsjednici imaju desetine miliona eura na ofšor računima i protiv kojih se formiraju predmeti za kriminalne i korupcionaške afere, ali ni izvještaji lišeni stvarnosti koje podnose ljudi čiji bi zadatak trebao da bude da predstavljaju njemačku državu u Crnoj Gori. Na kraju, ključna poruka je takođe poslata zemlji za čiju nacionalnu televiziju je ministar i dao samu izjavu. Poruka koja je prenešena diplomatskim vokabularom glasi - bilo kakav pomen „blokade i sabotaže“ procesa pristupanja EU od strane zemalja članica koje u proteklom periodu najmanje dijele evropske vrijednosti, naići će na snažnu reakciju Njemačke - ističe se u saopštenju ZBCG. 
 
Sve u svemu, izjava njemačkog ministra čist je, dodaju, dokaz da je ova parlamentarna većina odradila sjajan posao, da će taj posao nastaviti i ubrzati, te da će upravo ona uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.
- Sve analize, kolumne, feljtoni koje su to dovodile u pitanje sada djeluju izuzetno smiješno, kada vidimo stav prvog čovjeka njemačke diplomatije. Na ovaj način, zaustavljene su i sve lažne konstrukcije koje se tiču parlamentarne većine, a koje su hranili opozicija, njima bliski mediji i pojedine naivne žrtve njihove propagande iz redova parlamentarne većine. Njemački ministar je jasno i glasno rekao ono što građani već odavno znaju – Crna Gora ide naprijed sa ovom parlamentarnom većinom, a onaj ko želi da gleda unazad, neka se slobodno put tamo i okrene, ali neka ne očekuje da će u tom pravcu ići i ostatak Crne Gore - zaključili su.&nbsp;

ZBCG: Vadeful dao crveni karton domaćim i inostranim kočničarima evropske budućnosti Crne Gore

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun Čen Ži, kojeg su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile za prevaru i pranje novca zbog vođenja mreže prevara na internetu iz Kambodže, uhapšen je i izručen Kini.
Čen je navodno upravljao operacijama kompleksa za prisilni rad širom Kambodže, gdje su radnici žrtve trgovine ljudima držani u objektima sličnim zatvorima okruženim visokim zidovima i bodljikavom žicom.
Osnovao je "Prince Group", multinacionalni konglomerat za koji vlasti tvrde da je služio kao paravan za jednu od najvećih azijskih transnacionalnih kriminalnih organizacija, prema podacima američkog ministarstva pravde.
- Kambodžanske vlasti uhapsile su tri kineska državljanina - Čen Žija, Su Đi Lianga i Šao Đi Huija - i izručile ih Narodnoj Republici Kini - saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Operacija je izvedena u utorak u okviru saradnje u borbi protiv transnacionalnog kriminala i prema zahtjevu kineskih vlasti nakon nekoliko mjeseci zajedničke istražne saradnje.
Američke vlasti su u oktobru otkrile optužnicu protiv Čena, biznismena optuženog da je upravljao kompleksima u Kambodži gdje su radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima provodili prevare s kriptovalutama koje su mu donijele milijarde dolara.
Suočava se s do 40 godina zatvora ako bude osuđen u SAD-u za optužbe za prevaru putem elektronskih komunikacija i pranje novca, a koje uključuju otprilike 127.271 bitkoin koje je Vašington zaplijenio, vrijednih više od 11 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Centri za prevare širom Kambodže, Mjanmara i regije koriste lažne oglase za posao kako bi privukli strane državljane u namjenski izgrađene komplekse, gdje su prisiljeni vršiti onlajn prevare.
Američki tužioci tvrde da "Prince Group" posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, finansijskih usluga i potrošačkih poslova.

Kineski tajkun uhapšen u Kambodži, tereti se za prevaru tešku nekoliko milijardi dolara

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži TruthSocial objavio da je Venecuela prihvatila da novcem od nafte kupuje isključivo američke proizvode.
Kako je naveo u objavi, to je bila odluka vlasti u Venecueli koje predvodi Delsi Rodrigez. Jasno je, naravno, da je donijeta pod pritiskom iz Vašingtona.
- Upravo sam obaviješten da će Venecuela, novcem koji dobije iz našeg novog naftnog sporazuma, kupovati isključivo proizvode proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama - objavio je Tramp.
Rekao je da će ti proizvodi uključivati američke poljoprivredne proizvode, ljekove, medicinske uređaje i opremu za unapređenje električne mreže i energetskih postrojenja Venecuele.
- Drugim riječima, Venecuela se obavezuje da će poslovati sa SAD-om kao svojim glavnim partnerom. To je mudra odluka i vrlo dobra stvar za narod Venecuele i SAD-a - napisao je američki predsjednik.
Podsjetimo, Tramp je u utorak rekao da je Venecuela prihvatila predati 30 do 50 miliona barela nafte SAD-u te da će novac od prodaje ići isključivo Vašingtonu.

Tag: johan-vadeful