Muslimani u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji dobili novog poglavara
Dosadašnji sarajevski muftija Nedžad Grabus danas je preuzeo dužnost poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i tako postao vrhovni vjerski autoritet muslimana u toj zemlji, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
Svečanost ustoličenja Nedžada Grabusa (58) održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. On je za reisa izabran 10. oktobra glasanjem u posebnom izbornom tijelu Sabora Islamske zajednice u BiH, s mandatom od sedam godina, koji se može produžiti za isti period. Na toj poziciji naslijediće Huseina Kavazovića, koji je na čelu Islamske zajednice bio prethodnih 14 godina.
Dokument pod nazivom menšura, odnosno ukaz o imenovanju za reisul-ulemu, kojim se potvrđuju zakonitost izbora i šerijatska ovlašćenja, Grabusu je, u prisustvu zvanica i gostiju iz 23 države, uručio predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić.
„Odlučno dižemo glas protiv ubijanja nevinih ljudi bilo gdje u svijetu“
U prvoj propovijedi nakon polaganja zakletve Grabus je kazao da se namjerava osloniti na podršku svih koji žele da doprinose opštem dobru.
„Istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, kazao je novi reis, dodajući da svi ljudi imaju isto porijeklo, te da svaki oblik diskriminacije predstavlja kršenje Božjeg poretka.
„Odlučno dižemo glas protiv ubijanja nevinih ljudi bilo gdje u svijetu. Dužnost vjernika je da istrajno rade na uspostavljanju mira i međusobnog poštovanja u cijelom svijetu“, kazao je Grabus.
Najavio je da će, kao reis, raditi na jačanju dijaloga sa svim vjerskim zajednicama.
Funkcija reisul-uleme, sa sjedištem u BiH, uspostavljena je 1882. godine, u periodu vladavine Austrougarske monarhije.
Vodio projekat izgradnje džamije u Ljubljani
Grabus, koji je sada postao 14. reis, rođen je u Travniku, a školovao se u Sarajevu, gdje je 1994. godine diplomirao na Fakultetu islamskih nauka. Doktorirao je 2008. godine. Na tom fakultetu od 2021. godine radi kao redovni profesor. Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od 15. septembra 2021. godine bio je sarajevski muftija.
Vodio je projekat izgradnje džamije i Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, a tadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor odlikovao je Grabusa zbog zasluga za razvoj međureligijskog i međukulturnog dijaloga.
Upravo ga je dugogodišnje djelovanje u Sloveniji profilisalo kao snažnog zagovornika autonomne i institucionalno snažne Islamske zajednice, koju je u svom kandidacionom programu opisao kao zajednicu vrijednosti, a ne moći.
Upozorio je i na neophodnost pronalaženja primjerenih odgovora na izazove koje predstavljaju vaninstitucionalna tumačenja i praktikovanje islama, odnosno na opasnosti od vjerskih podjela među muslimanima u Bosni i Hercegovini, podstaknutih radikalnim religijskim praksama „uvezenim“ tokom rata i nakon njega.