Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma.&nbsp;
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je P.M. oglašen krivim i osuđen na pola godine zatvora zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
P.M. je, u periodu od 17. januara 2023.godine do 2. februara 2023.godine javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske zajednice tako što je na zvanični Fejskub profil Islamske zajednice slao više audio poruka prijeteće i uvredljive sadržine.
Time je, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, neodređeni broj osoba podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske religije.
Optuženom je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi koja će trajati dok postoji potreba za tim. Vrijeme koje će provesti u ustanovi za liječenje uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora.
- Određeno je da ova mjera može trajati i duže od izrečene kazne zatvora - navedeno je u saopštenju.
Prema ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja. Ističe se da je Viši sud od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog pravilno cijenio njegovo jasno i potpuno priznanje učinjenog djela što je doprinijelo efikasnosti postupka, njegovo loše imovno stanje i nezaposlenost. 
Pavilno je cijenjen, navode u Apelacionom sudu, i stepen krivice obzirom da je vještačenjem utvrđeno da je prilikom izvršenja krivičnog djela uračunljivost optuženog bila bitno smanjena, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno cijenio njegovu raniju osuđivanost. 
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog. 
- Imajući u vidu činjenicu da je optuženom izrečena zatvorska kazna i sadržinu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizilazi da optuženi pokazuje društveno neprilagođeno ponašanje u dužem vremenskom periodu, koje proizilazi iz njegove granično organizovane, paranoidno strukturisane i emocionalno nestabilne ličnosti, Apelacioni sud je mišljenja da je izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi (a ne na slobodi kako se ukazuje žalbom branioca) opravdano, nalazeći da će se ovom mjerom ostvariti svrha mjera bezbjednosti propisana zakonom u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Dobio šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder pozvao je sve Bošnjake u SAD-u da otkažu svaku poslušnost organizatorima koji su pozvali potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića u Ameriku, u organizaciji Islamske zajednice.
- Još jednom pozivamo rukovodstvo IZ da se bave poslom za koje su ih izabrali džematlije, a nikako da ne služe i ne budu servis političarima i političkim partijama. U ime svih stradalih u Šahovićima, Srebrenici, Plavu, Gusinju i Limskoj dolini tražimo da se svi oni koji su zaboravili stradanja Bošnjaka, podsjete od čije ruke su stradali njihovi preci - kazao je Rastoder.
On upozorava sve one koji će eventualno otići da dočekaju saradnike koji su na vlasti sa onim koji ne priznaju ove zločine i genocid, da dobro razmisle prije nego, kako kaže, pogriješe i preuzmu na sebe rizike odgovornosti od naših Bošnjaka u SAD-u.
Niti jedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku nije prisustvovalo prijemu u Konzulatu Crne Gore, koji je sinoć održan u Njujorku, iskazujući na taj način jasan protest zbog dolaska ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića na taj skup, saznaje Antena M iz udruženja.
Kako im je rečeno, iako je svako udruženje planiralo dolazak na koktel, odmah nakon što su saznali da će Ibrahimović biti prisutan, promijenili su odluku i odlučili se za bojkot skupa.
Tako su Fondacija Gusinje, Udruženje Euro Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore, Društvo crnogorskih iseljenika “13. jul” i Udruženje iseljenika iz Crne Gore “21. maj”, koja okupljaju kompletnu dijasporu u Njujorku, odlučili da bojkotuju tradicionalni koktel koji se svake godine organizuje u čast crnogorske dijaspore.
Razlog za ovaj bojkot je oštro nezadovoljstvo dijaspore iz Njujorka zbog koalicije Bošnjačke stranke sa Andrijom Mandićem i nekadašnjim Demokratskim frontom, koji, kako su im rekli njihovi izvori, negiraju postojanje bošnjačkog naroda, ne priznaju Rezoluciju o Srebrenici, slave osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te ugrožavaju interese bošnjačkog naroda i države Crne Gore.

Rastoder: Otkazati poslušnost onima koji su pozvali Ibrahimovića u SAD

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković poništila je rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima, iako je ona lično odobrila ovaj projekat dvije godine ranije (2022) - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić dodajući da zahtijevaju od Ministarstva kulture i Vlade da preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu.&nbsp;
Ovu odluku, vrijeme i način na koji je donešena u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako dodaje na u objavi na društvenoj mreži Iks (X), doživljaju kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasljeđa u Crnoj Gori.
- Tražimo i da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Islamska zajednica će o ovome obavijestiti sve relevantne subjekte i predstavnike diplomatskog kora u Crnoj Gori - naveo je Fejzić u saopštenju.
Ističe da su duboko uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.&nbsp;
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te direktno ugrožava očuvanie kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa i to iz više razloga. Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljanja za vršiteljku dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, navodeći da je nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja "nije pravno i stvarno moguće", iako je ona lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odosno 2022. godine - ističe Fejzić.
Pri tome, prema njegovim riječima, Zdravković je donijela rješenje bez davanja mogućnosti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni.
- A u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji joj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine. Hajdar pašina džamija nije samo mjesto molive, vec i značajan spomenik kulture koji svjedoči o bogatom istorijskom nasljeđu Crne Gore, ali i o istorijskim epizodama nasrtanja na iste. Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno-civilizacijske vrijednosti - poručio je Fejzić u objavi u okviru koje je tagovao premijera Milojka Spajića, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i njemačkog ambasadora Petera Feltena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frifatfejzic%2Fstatus%2F1871247607219077476%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

Rusija je večeras pokrenula novi masovni vazdušni napad na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom države, a ukrajinska protivvazdušna odbrana aktivno je dejstvovala protiv projektila i dronova, piše Kyiv Independent, prenosi Index.rs.
Napad na Kijev
U Kijevu su prve eksplozije zabilježene oko 23.45 po lokalnom vremenu. Prema informacijama lokalnih vlasti, djelovali su sistemi protivvazdušne odbrane. Vazdušne snage su prethodno izdale upozorenje na prijetnju od balističkih projektila i izvijestile o kretanju dronova ka glavnom gradu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je da se jedan dron srušio u blizini stambene zgrade u kijevskom naselju Darnicki.
Na meti i Lavov
Eksplozije su se čule i u Lavovu, najvećem gradu na zapadu Ukrajine, što je potvrdio gradonačelnik Andrij Sadovij. Prema prvim informacijama, meta napada bila je kritična infrastruktura.
Stanovnici Lavova naveli su da se čulo ukupno deset eksplozija, svega nekoliko minuta nakon što su širom zemlje oglašene vazdušne uzbune.
Prema prvim informacijama, postoji sumnja da je Rusija prema Lavovu ispalila balistički projektil srednjeg dometa tipa „Orešnik“.
Na snimku nadzorne kamere, za koji se čini da prikazuje večerašnji napad na zapadu Ukrajine, vidi se udar ruskog balističkog projektila srednjeg dometa tipa „Orešnik“ na području Lavovske oblasti.
Prema dostupnim informacijama, projektil je bio opremljen konvencionalnim višestrukim, nezavisno navođenim bojevim glavama (MIRV).
Šta je Orešnik?
Orešnik je nova ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM), sposobna da nosi više nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava koje se odvojeno usmjeravaju ka ciljevima (MIRV tehnologija).
Njena ključna karakteristika je hipersonična brzina (preko 10 Maha), zbog čega ju je, prema tvrdnjama ruskih vojnih izvora, gotovo nemoguće presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane. Prvi put je upotrijebljena u borbenim uslovima u novembru 2024. godine, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar, što je tada protumačeno kao direktno upozorenje Zapadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2009394160281997754%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009394160281997754%7Ctwgr%5Eef5ca1ab643216a1987e67353b789c17167a6a45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje predsjednika Zelenskog
Samo nekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da Rusija priprema novi veliki napad.
„Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Veoma je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sjutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme“, poručio je Zelenski.
Ovi napadi dolaze uprkos mirovnim pregovorima koji su u toku. Rusija nastavlja bombardovanje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regione ostavila u mraku i bez grijanja.
Posljedice nedavnih napada već su vidljive. U Dnjepropetrovskoj oblasti više od milion ljudi ostalo je bez vode i grijanja od jutra.

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, kruže snimci udara „Orešnika“

Više državno tužilaštvo u Podgorici i policija još nijesu utvrdili koliko osoba je učestvovalo u ubistvu Sima Markovića, čije beživotno tijelo je pronađeno 30. decembra u Budvi.
Zbog sumnje da je ispalio smrtonosne hice u tog Budvanina, uhapšen je Nikola Boljević iz Podgorice. Ipak, istražiteljima još nije poznato da li je on imao pomagača, odnosno koliko osoba je umiješano u organizaciju i izvršenje djela i bjekstvo.&nbsp;
Osim toga, u spisima predmeta, kako "Dan" nezvanično saznaje, nema ni slova o motivu zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio 20 godina starijeg Markovića.
Na čauri pronađeni DNK tragovi Boljevića?
Beživotno tijelo Budvanina 30. decembra pronašao je radnik CEDIS-a, koji je o tome obavijestio policiju u 15 sati i 26 minuta. Kako je precizirao, nepomično tijelo u besvjesnom stanju bilo je u blizini Crkve Svetog Spasa i seoskog groblja u mjestu Markovići, na oko dva kilometra od magistralnog puta Cetinje – Budva.&nbsp;
Tužilaštvo sumnja da je ubistvo izvršeno tako što je jedno lice, ili više lica, danima pratilo Markovićevo kretanje i navike kako bi bili sigurni kada i gdje će biti najpovoljnije da izvrše krivično djelo. Utvrdili su da svakodnevno, maltene u isto vrijeme, dolazi u Markoviće, gdje je imao uzgajivačnicu lovačkih pasa. Kritičnog dana čekali su ga na tom mjestu i u njegovom pravcu ispalili više projektila, nakon čega su pobjegli. Po prijavi da je pronađeno beživotno tijelo, policajci su izašli na lice mjesta, gdje su pronašli više tragova, među kojima i 11 čaura iz pištolja rasutih od tijela stradalog u pravcu ulaza u crkvenu portu. Inspektori su odmah identifikovali ubijenog i utvrdili da se radi o Markoviću. U blizini tijela pronađeno je i vozilo koje je Marković koristio.
Osumnjičeni Boljević identifikovan je na osnovu vještačenja čaura koje su pronađene na licu mjesta. Naime, na jednoj od čaura utvrđeno je prisustvo biološkog materijala od najmanje dvije osobe, pri čemu rezultat DNK analize daje ekstremno jaku podršku hipotezi da je Boljević jedan od donora biološkog materijala.
U pritvoru po četiri osnova
Osumnjičenom Boljeviću pritvor je određen po četiri zakonska osnova. Naime, sudija za istragu je utvrdio da postoji opasnost da bi osumnjičeni mogao pobjeći jer mu prijeti visoka kazna zatvora za djela koja mu se stavljaju na teret. Takođe, ocijenjeno je i da postoji opasnost da bi sa slobode mogao uticati na svjedoke koje je potrebno saslušati u nastavku istrage, prije svega osoba koje se dovode u vezu sa stanom u kojem je Boljević uhapšen u Spužu.
Osumnjičeni mladić ranije je osuđivan, pa je sud ocijenio da je opravdana tvrdnja tužilaštva da bi mogao ponoviti krivično djelo. Zaključeno je i da djelo za koje se ovaj Podgoričanin sumnjiči ima karakter izuzetno teškog djela, jer je ubistvo izvršeno u naseljenom mjestu i po danu. Zbog toga je opravdan i četvrti osnov za određenje pritvora.
Odmah po objavljivanju informacije da je Marković ubijen spekulisalo se da je likvidacija nastavak obračuna zavađenih kotorskih klanova. Pojedini mediji su objavili da je Marković nedavno na jednoj svadbi uzeo mikrofon i prozivao odbjeglog Radoja Zvicera, koji slovi za vođu "kavačkog klana". Zbog toga se spekulisalo da ga je veoma brzo stigla kazna zbog navodnih prijetnji koje tada izrekao. Ipak, o tome u zvaničnim spisima nema nijedne riječi. Rat klanova, niti bilo koji drugi motiv zasad se ne spominju kao mogući razlog zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio Markovića.
Osumnjičeni mladić uhapšen je 3. januara u stanu svog zeta u Spužu. Prilikom hapšenja u stanu su pronađeni municija i droga. Za dio municije, pištolj i drogu Boljević je priznao da pripadaju njemu. Ipak, tvrdio je da nema nikakve veze sa ubistvom. Prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, najavio je da će u daljem postupku objasniti zbog čega je nosio pištolj.

Budvanin ubijen blizu crkve, policija pronašla 11 čaura

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Masovni protesti u Iranu, Tramp zaprijetio: Ako počnu ubijati ljude, udarićemo snažno

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Tag: islamska-zajednica