Napadi SAD usporili iranski nuklearni program samo za nekoliko mjeseci

Prema izvještaju američke obavještajne službe, nuklearni program Irana unazađen je samo za nekoliko mjeseci nakon napada SAD, a nije „potpuno i u potpunosti uništen“, kako je tvrdio predsjednik Donald Tramp, navode dva izvora upoznata sa prvim procjenama.

Izvještaj koji je u ponedjeljak objavila Obavještajna agencija Ministarstva odbrane SAD (DIA) protivrječi izjavama Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua o stanju iranskih nuklearnih postrojenja. Prema riječima upućenih, iako su napadi izvedeni u nedjelju na nuklearna postrojenja Fordo, Natanz i Isfahan izazvali značajna oštećenja, objekti nisu potpuno uništeni. Sagovornici su insistirali na anonimnosti jer nijesu ovlašćeni da javno govore o ovome.

Sjedinjene Američke Države i dalje se nadaju da će obnoviti pregovore sa Iranom kako bi ga uvjerile da potpuno odustane od nuklearnog programa, ali pojedini stručnjaci strahuju da bi američki napadi – i mogućnost da Iran zadrži dio svojih kapaciteta – mogli natjerati Teheran da krene ka razvoju funkcionalnog nuklearnog oružja.

Procjena takođe sugeriše da je bar dio visoko obogaćenog uranijuma, koji je neophodan za izradu nuklearnog oružja, premješten iz više lokacija prije američkih napada i da je preživio, a da su iranske centrifuge, ključne za dalje obogaćivanje uranijuma do nivoa potrebnog za oružje, uglavnom ostale netaknute, tvrde sagovornici.

Na duboko ukopanom postrojenju za obogaćivanje uranijuma Fordo, gdje su američki nevidljivi bombarderi B-2 bacili više bombi probijača bunkera, došlo je do urušavanja ulaza i oštećenja infrastrukture, ali podzemni dio kompleksa nije uništen, pokazuje procjena. Sagovornici navode da su obavještajni zvaničnici ranije i upozoravali da bi moglo doći do takvog ishoda nakon napada na Fordo.

Bijela kuća negira navode

Bijela kuća je snažno odbacila izvještaj DIA, nazvavši ga „apsolutno netačnim“.

- Odavanje ovog navodnog izvještaja jasan je pokušaj da se omalovaži predsjednik Tramp i diskredituju hrabri piloti koji su izveli savršeno planiranu misiju uništenja iranskog nuklearnog programa - izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Levit i dodala da „svi znaju šta se desi kada se četrnaest bombi od po 13.500 kilograma precizno baci na cilj - potpuno uništenje".

CIA i Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) odbili su da komentarišu izvještaj DIA. ODNI koordinira rad 18 američkih obavještajnih agencija, uključujući DIA, koja pripada Ministarstvu odbrane i bavi se prikupljanjem obavještajnih podataka o stranim vojskama i kapacitetima protivnika. Izraelska vlada takođe još nije objavila zvanične procjene o efektima američkih napada.

Posebni izaslanik predsjednika Trampa, Stiv Vitkof, koji tvrdi da je pročitao izvještaje o šteti iz američkih i drugih izvora, ponovio je sinoć da su napadi onemogućili Iran da razvije nuklearno oružje i ocijenio kao skandalozno to što je izvještaj dospio do novinara.

- To je čin izdaje i mora se istražiti - rekao je Vitkof za Foks njuz.

Tramp je u prethodnim danima u izjavama i objavama na društvenim mrežama, uključujući i utorak, tvrdio da su iranska postrojenja „potpuno uništena“ i da Iran nikada neće obnoviti svoj nuklearni program.

Netanjahu je u utorak u obraćanju na televiziji rekao kako je decenijama obećavao da Iran neće imati nuklearno oružje.

- I evo... uništili smo iranski nuklearni program – kazao je on, zahvalio se Trampu i dodao da je američko pridruživanje Izraelu „istorijski čin“.

O izvještaju američke obavještajne službe prvi je izvijestio CNN u utorak.

Nezavisni eksperti su i ranije sumnjali da je Iran vjerovatno već sklonio ključne komponente svog nuklearnog programa zbog mogućnosti da SAD iskoriste bombe probijače bunkera.

Buldožeri i kamioni viđeni na satelitskim snimcima par dana prije napada podstakli su spekulacije da je Iran možda premjestio svoju zalihu od pola tone obogaćenog uranijuma na nepoznatu lokaciju. A činjenica da nuklearna postrojenja nijesu u potpunosti uništena znači da Iran i dalje može brzo pokrenuti obogaćivanje uranijuma do nivoa neophodnog za pravljenje bombe.

Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, ali je obogatio značajne količine uranijuma daleko iznad nivoa potrebnog za civilnu upotrebu. Prema procjenama SAD i drugih zemalja, prije napada, vrhovno vjersko vođstvo Irana još nije dalo nalog za pravljenje operativnog nuklearnog oružja, ali direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi više puta je upozorio da Iran već ima dovoljno obogaćenog uranijuma da napravi više nuklearnih bombi, ukoliko to odluči.

Potpredsjednik SAD, Džej Di Vans, rekao je u ponedjeljak na Foks njuzu da čak i ako Iran i dalje kontroliše zalihe od 408,6 kilograma obogaćenog uranijuma, što je blizu nivoa potrebnog za izradu oružja, SAD su im onemogućile da ga pretvore u nuklearno oružje.

- Ako imaju uranijum obogaćen do 60%, a nemaju kapacitet da ga obogate na 90% i dalje da ga pretvore u nuklearno oružje, to je uspješna misija. To je uništenje njihovog nuklearnog programa, zbog čega predsjednik, mislim, s pravom koristi taj izraz - rekao je Vans.

Prema podacima UN-ove agencije, teoretski je dovoljno oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog na 60% da se daljim obogaćivanjem do 90% proizvede jedna atomska bomba.

Što kažu stručnjaci

Iranski ministar vanjskih poslova, Abas Aragči, obavijestio je 13. juna šefa IAEA Rafaela Grosija – na dan kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana – da će Teheran „preduzeti posebne mjere za zaštitu naše nuklearne opreme i materijala“.

Američka firma za satelitsko snimanje i analizu, Maksar Tehnolodžis, saopštila je da su njihovi sateliti 19. juna, tri dana prije američkih napada, snimili kamione i buldožere na lokaciji Fordo.

Naknadni snimci „pokazali su da su ulazi u tunele podzemnog kompleksa zatrpani zemljom prije američkih vazdušnih udara“, rekao je Stiven Vud, viši direktor u Maksaru. 

- Vjerujemo da su neki od kamiona viđenih 19. juna prevozili zemlju koja je korišćena u toj operaciji – kazao je on.

Pojedini stručnjaci smatraju da su ti kamioni mogli biti korišćeni i za iznošenje zaliha obogaćenog uranijuma.

- Moguće je da je Iran premjestio materijal obogaćen na 60% iz Forda i utovario ga na kamione -  rekao je Erik Bruer, bivši analitičar američke obavještajne službe, a sada zamjenik potpredsjednika u organizaciji Inicijativa za nuklearnu prijetnju.

On je dodao da je Iran mogao premjestiti i drugu opremu, uključujući centrifuge, ali da je transport tih delikatnih uređaja daleko komplikovaniji, jer lako mogu biti oštećeni.

Pored zaliha obogaćenog uranijuma, Iran je u posljednje četiri godine proizveo i centrifuge ključne za obogaćivanje, bez nadzora IAEA.

Iran je 12. juna saopštio i da je izgradio treće postrojenje za obogaćivanje uranijuma, koje će ubrzo biti aktivirano. Direktor IAEA Rafael Grosi rekao je da se to postrojenje nalazi u Isfahanu, gdje Iran već ima više nuklearnih lokacija. Nakon što su te lokacije napadnute i od strane Izraela i od strane SAD, nejasno je da li i koliko brzo Isfahanska postrojenja, uključujući tunele, mogu ponovo postati operativna.

Ipak, s obzirom na opremu i materijale koji su vjerovatno i dalje pod kontrolom Teherana, Iran ima „prilično čvrstu osnovu za obnovu tajnog programa i za izradu nuklearne bombe“, rekao je Bruer.

Kelsi Davenport, direktorka za politiku neširenja nuklearnog oružja u nevladinoj organizaciji Asocijacija za kontrolu naoružanja, smatra da „ako je Iran već sklonio svoje centrifuge, može izgraditi tajno postrojenje za obogaćivanje male površine, ubaciti uranijum već obogaćen na 60% i brzo ga dodatno obogatiti do nivoa potrebnog za oružje“.

Međutim, Bruer je istakao da bi Iran, ako bi pokrenuo tajni nuklearni program, imao ozbiljan hendikep jer je u izraelskim i američkim napadima izgubio ključnu opremu i stručni kadar, koji su neophodni za pretvaranje obogaćenog uranijuma u funkcionalno nuklearno oružje.