Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se očekuje da će zajednička američko-izraelska kampanja pokrenuta u subotu protiv Irana trajati oko četiri sedmice.
- Uvijek je to bio proces od četiri sedmice. Koliko god snažna bila, to je velika zemlja, trajaće četiri sedmice ili manje- rekao je Tramp za „Dejli mejl“.
Komentari su uslijedili dok je operacija ušla u drugi dan.
Američke snage su u prva 24 sata pogodile iranske komandne centre, lokacije balističkih projektila, mornaričke brodove i sisteme protivvazdušne odbrane, rasporedivši B-2 „stelt“ bombardere, borbene avione, nosače aviona na nuklearni pogon i razarače s vođenim projektilima, među ostalim sredstvima, prema navodima Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je ranije rekao da je eliminisano 48 iranskih lidera te da operacije „napreduju brže od plana“.
Teheran je uzvratio napadima dronovima i projektilima usmjerenim na zemlje Zaliva. Tri američka vojnika su poginula, a pet je teško ranjeno od početka operacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Očekujem da će američko-izraelska kampanja u Iranu trajati oko četiri sedmice

Izraelske i američke vlasti su sedmicama pratile kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prikupljajući informacije koje su omogućile da se prvi napad na Teheran izvede iznenada, usred dana, prema riječima izraelskog vojnog zvaničnika i osobe upoznate s operacijom.
Konačna serija američko-izraelskih napada na Iran uslijedila je toliko brzo da su udari bili gotovo istovremeni – tri napada na tri lokacije u roku od jednog minuta – pri čemu su, kako se navodi, usmrćeni Hamnei i oko 40 visokih zvaničnika, uključujući šefa Revolucionarne garde i ministra odbrane zemlje, rekao je izraelski vojni zvaničnik u nedjelju.
Dnevni napadi dali su dodatni element iznenađenja, kazao je isti izvor, dodajući da je izvođenje velikog broja brzih i koordinisanih udara bilo ključno kako bi se spriječilo bjekstvo i skrivanje ključnih zvaničnika nakon prvog napada.
Uoči operacije, CIA je mjesecima pratila kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu zemlje. Obavještajni podaci dijeljeni su s izraelskim zvaničnicima, a vrijeme napada je djelimično prilagođeno upravo na osnovu tih informacija o lokaciji iranskih lidera.

1250x600

1084x550

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Mohamad Rad, vođa parlamentarnog krila Hezbolaha, navodno je ubijen u napadu izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na ciljeve u Libanu, saopštile su jutros saudijske televizijske kuće Al Arabija i Al Hadat.
Libanski predsjednik Džozef Aun poručio je da lansiranje raketa prema Izraelu šteti naporima da se Liban poštedi regionalnog sukoba, a dopisnici Al Arabije kazali su da su sve škole i obrazovne ustanove u Libanu zatvorene odlukom ministarstva obrazovanja.
Izrael je objavio da su udari uslijedili kao odmazda nakon što je Hezbolah tokom noći ispalio više projektila na sjever Izraela. Iz IDF-a su saopštili da su pogodili nekoliko visokopozicioniranih članova Hezbolaha u Bejrutu te „ključnog teroristu Hezbolaha“ u južnom Libanu, ali nijesu potvrdili imena.
IDF: Napadi na Hezbolah će se nastaviti
Komandant Sjeverne komande IDF-a, general-major Rafi Milo, komentarisao je napade: „Hezbolah je izabrao iranski režim umjesto libanske države i pokrenuo napad na naše civile. Bili smo spremni – i skupo će platiti.“
- Neposredno nakon Hezbolahove raketne paljbe, u skladu s planom, pokrenuli smo prvi veliki talas napada na Bejrut i južni Liban, ciljajući visoke operativce, komandne centre i terorističku infrastrukturu. Takođe radimo na evakuaciji civila iz južnog Libana prije novih napada- izjavio je general-major Milo.

Saudijski mediji: Izrael ubio vođu Hezbolaha; IDF: Napadi na Liban će se nastaviti

Snimci mobilnih telefona koji prikazuju jezike plamena i gusti, crni dim koji kulja s broda u Ormuskom moreuzu zloslutna su slika koja potkrepljuje strahove od poremećaja globalnog snabdijevanja naftom usred sukoba SAD-a i Izraela s Iranom.
Moreuz je vitalna globalna trgovinska ruta za naftu i tečni prirodni gas. „Skajlajt“, tanker za naftu i hemikalije od 7.600 tona, nalazio se sjeverno od omanske luke Hasab, blizu najuže tačke moreuza, gdje je plovni put širok samo tri kilometra.
Bio je to jedan od tri civilna broda za koja se navodi da su pogođena u regionu 1. marta, dok je Centralna komanda SAD-a saopštila da je izvela udar na iransku mornaričku korvetu u blizini.
Usred previranja, Rojtersova analiza podataka s veb-stranice MarineTraffic pokazala je da je najmanje 150 brodova, uključujući mnoge tankere za naftu i gas, bacilo sidro. Kako se činilo da brodovi stoje, pojavili su se oprečni izvještaji o tome da li je Iran proglasio moreuz zatvorenim.
Još nema panike
- Vidimo da je moreuz otvoren. Ali ono što sprečava brodove i zašto mnoge međunarodne naftne kompanije savjetuju da se moreuz ne koristi jeste osiguranje- rekla je Amena Bakr, šefica istraživanja za Bliski istok i OPEK+ u kompaniji za trgovinske obavještajne podatke Kpler, tokom vebinara 1. marta.
Troškovi osiguranja su toliko visoki da nijedan brod ne bi mogao sebi da priušti ili ne želi da rizikuje prolazak kroz moreuz u ovom trenutku.
- Onog trenutka kada tržište dobije tu vijest – da je moreuz zatvoren, da više nema protoka sirove nafte i tako dalje – tada će nastupiti panika- dodala je.
Za sada se to nije dogodilo. Ipak, cijena globalne referentne nafte marke Brent porasla je za čak 10 odsto 1. marta i mnogi analitičari su očekivali da će cijene dalje rasti.
- Očekujemo da će cijene (poslije vikenda) biti mnogo bliže 100 dolara po barelu i možda će premašiti taj nivo ako dođe do produženog prekida rada moreuza- rekao je za Rojters Ajaj Parmar, direktor za energetiku i preradu nafte u kompaniji ICIS.
Bakr je zauzela konzervativniji stav, ali je rekla da će uticaj ovog rata na globalne cijene nafte biti mnogo veći nego tokom dvanaestodnevnog sukoba s Iranom u junu 2025. godine.
- Tokom tog sukoba, cijena nafte je skočila na 80 dolara, a zatim je ponovo pala. Sada je ovo manje orkestriran sukob. Onaj prethodni bio je gotovo predstava. Imali ste vatromet, zemlje su unaprijed upozoravale druge zemlje da će ih pogodi- irekla je ona.
Govoreći iz Dubaija, za koji je Bakr rekla da je u stanju šoka zbog iranskih napada „bez presedana“, dodala je: „Sada ne dobijamo ova upozorenja. Dakle, nalazimo se u potpuno drugoj zoni. Očekujem da će cijene nafte biti između 85 i 90 dolara.“
Ulazak OPEK+ i Rusije
Visoke cijene nafte mogle bi izazvati širi ekonomski šok, podstaći inflaciju i intenzivne političke pritiske u mnogim zemljama.
Postoji mnogo načina na koje bi sukob s Iranom mogao izazvati rast cijena. Iranska nafta je pod oštrim sankcijama, ali zemlja i dalje prodaje veliku količinu nafte Kini, na primjer. Ako se ove zalihe prekinu usred dugotrajnog rata, Kina će morati da ih potraži negdje drugo.
U međuvremenu, potencijalni iranski napadi dronovima ili raketama navodno su doveli do zatvaranja proizvodnje naftnih polja u Iraku kao mjere predostrožnosti.
Ako se zatvori Ormuski moreuz, to će uticati i na izvoz nafte iz Kuvajta i drugih država Persijskog zaliva. Postoje alternativne izvozne rute, korišćenjem cjevovoda preko pustinje Saudijske Arabije, ali je kapacitet ograničen.
Proizvođači nafte iz OPEK+ sastali su se 1. marta kako bi se dogovorili o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno, kako bi se nadoknadili potencijalni rizici u pogledu cijena.
Grupu čini osam zemalja: Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.
- Zemlje će nastaviti pažljivo da prate i procjenjuju tržišne uslove i... ponovo su potvrdile važnost usvajanja opreznog pristupa- navodi se u saopštenju.
U saopštenju nije pomenut sukob s Iranom. Međutim, jeste u posebnom saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojem se upozorava da bi zaustavljanje brodova u Ormuskom moreuzu moglo „stvoriti značajan disbalans na globalnim tržištima nafte i gasa“. U stvari, to je disbalans od kojeg bi Rusija mogla imati koristi.
Niske globalne cijene nafte i oštre sankcije ruskoj nafti, uključujući ograničenje cijena koje je nametnula G7, snažno su pogodile zemlju. Izvještaj Centra za istraživanje energije i čistog vazduha iz februara navodi da su ruski prihodi od izvoza sirove nafte opali za 18 odsto u posljednjoj godini.
Jedan od glavnih ruskih kupaca je Kina. Pad globalne ponude nafte mogao bi značiti dobrodošao porast kineskih porudžbina kako bi se nadoknadio manjak iz Irana ili drugih dobavljača iz Persijskog zaliva.

Napadi na brodove bude strahove oko globalnog snabdijevanja naftom usljed sukoba sa Iranom

Najmanje sedam osoba je ranjeno kada je iranska raketa večeras pogodila kvart Jerusalima, saopštila je izraelska hitna služba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Zvučne sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u mnogim djelovima Izraela, a eksplozije su se čule iznad zapadnih djelova Jerusalima, nakon što je izraelska vojska saopštila da je uočila projektile lansirane iz Iran prema Izraelu, prenosi Klix.ba - Odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnje - navedeno je u saopštenju Israel Defense Forces (IDF), uz poziv građanima da ostanu u skloništima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRT_com%2Fstatus%2F2028220305345269795%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028220305345269795%7Ctwgr%5Ef97020b6569e81aa12128c06ed19d8652d95f8b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Građani su upozoreni da ne objavljuju niti dijele lokacije, ili video-snimke mjesta udara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, stižu informacije da je prilikom udara rakete pogođeno vozilo u pokretu u Jerusalimu.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F5uMDCgoH%2F5uMDCgoH.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Tom prilikom povrijeđeno je sedam osoba, od kojih najmanje jedna ima teške povrede. Medicinski timovi odgovaraju na dojave o udaru balističke rakete na put u okolini Jerusalima, navode izraelski mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Prema izvještajima, ostaci iranskih raketa pogodili su kuću na Zapadnoj obali, a padali su i na javne površine grada, uključujući ulice i trgove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de" data-rendition-name="original" width="6135" height="4090" loading="lazy" alt="Napad na Jerusalim"> </figure>

(FOTO i VIDEO) Vatreno nebo nad Jerusalimom: Najmanje sedam povrijeđenih u novom iranskom napadu

NATO nastavlja da pažljivo prati razvoj događaja u Iranu i okolnom regionu, saopštio je danas portparol vojne komande Alijanse za operacije u Evropi, pukovnik Martin O'Donel.
- Vrhovni komandant NATO za Evropu, američki general Aleksus Grinkevič, nastavlja aktivne i stalne razgovore sa vojnim liderima na obije strane Atlantika, kao i sa generalnim sekretarom Alijanse - rekao je O'Donel, portparol Vrhovne vojne komande NATO-a za operacije u Evropi, prenosi Tanjug.
Kako je naveo, vrhovni komandant je radio i nastaviće da radi na usklađivanju veoma čvrste i odlučne pozicije NATO kako bi se osigurala bezbjednost za sve 32 članice Alijanse, i kako bi se ona odbranila od potencijalnih prijetnji kao što su balističke rakete ili bespilotne letjelice, koje dolaze iz ovog, ili drugih regiona.

NATO: Pažljivo pratimo razvoj događaja u Iranu i regionu

Čelnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke, poznati kao E3, objavili su zajedničko saopštenje povodom aktuelnih napada na Bliskom istoku.
Iranske raketne napade opisali su kao „neselektivne i nesrazmjerne“, te poručili da će „preduzeti korake“ kako bi zaštitili svoje nacionalne interese i interese saveznika u regionu.
U saopštenju se navodi da bi ti koraci potencijalno mogli da uključuju omogućavanje neophodnih i proporcionalnih odbrambenih mjera radi uništavanja iranskih projektila i dronova na njihovom izvoru.
Lideri su se saglasili da će u tome sarađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima u regionu.
U trenutku objave saopštenja, britansko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da je 94.000 britanskih državljana registrovalo svoje prisustvo u zemljama Persijskog zaliva kod vlade.

Britanija, Francuska i Njemačka: Možda ćemo preduzeti nužne odbrambene mjere protiv Irana

Tek svaki četvrti Amerikanac podržava vazdušne udare SAD i Izraela na Iran, dok svaki drugi smatra da američki predsjednik Donald Tramp iskazuje preteranu sklonost ka upotrebi vojne sile, pokazuju danas objavljeni rezultati istraživanja javnog mnenja Rojtersa i agencije Ipsos.
Oko 27 odsto učesnika ankete je podržalo vazdušne udare, dok im se 43 odsto protivi, a 29 odsto je odgovorilo da nisu sigurni.
Poslije američkih napada na Venecuelu, Siriju i Nigeriju proteklih nekoliko mjeseci, oko 56 odsto ispitanika je ocenilo da se Tramp suviše oslanja na upotrebu vojne sile da bi ostvario interese SAD.
Istraživanje je počelo u subotu, kada su SAD i Izrael napali Iran, i obuhvatilo je 1.282 odrasla učesnika, navodi Rojters.

Istraživanje: Tek svaki četvrti Amerikanac podržava napade SAD i Izraela na Iran

Članice Evropske unije (EU) pozvale su na maksimalnu uzdržanost i puno poštovanje međunarodnog prava u sukobu u Iranu i širom Bliskog istoka, saopštila je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku u bezbjednost Kaja Kalas.
- Pozivamo na maksimalnu uzdržanost, zaštitu civila i puno poštovanje međunarodnog prava, uključujući principe Povelje UN i međunarodnog humanitarnog prava - navodi se u saopštenju koje je Kalasova objavila u ime svih članica bloka.
U saopštenju se naglašava da se mora izbjeći ometanje najvažnijih pomorskih ruta, uključujući Ormuski moreuz.
- EU ponovo izražava solidarnost sa iranskim narodom i podržava težnje ka budućnosti u kojoj se njegova prava i slobode u potpunosti poštuju - dodaje se u objavi, prenosi Srna.

EU zemlje pozvale na maksimalnu uzdržanost

Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti, naveo je u autorskom tekstu Jair Lapid, 14. premijer Izraela i trenutno lider opozicije.&nbsp;
Lapid je, povodom izraelsko-američkog napada na Iran, napisaoautorski tekst za The Economist.
- Ove redove pišem iz skloništa u svojoj kući. Sa mnom su supruga, kćerka i trojica mladih pripadnika obezbjeđenja koji su pomalo posramljeni cijelom situacijom. Ovo nije lak trenutak. Niko ne voli da mu život bude ugrožen. Ali, kao i ogromna većina izraelskih građana, vjerujem da je ovo nužno - naveo je Lapid u autorskom tekstu.
Ono što se odigralo proteklih dana predstavlja, navodi on, rijetkost u sukobima 21. vijeka: "pravedan rat".&nbsp;
- Rat u kojem postoji moralna jasnoća između dobra i zla. Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti - ocijenio je Lapid.
Prema njegovim riječima, ako iranski režim uspije da razvije nuklearno oružje, na čemu aktivno radi, svijet je u opasnosti.&nbsp;
- Ako nastavi da unapređuje svoj program balističkih projektila, Izrael i svaka druga zemlja na Bliskom istoku su u opasnosti. Ako ajatolasi ostanu na vlasti u Teheranu, građani Irana su u opasnosti - istakao je on.
Vladavina ajatolasa, kaže Lapid, nije „vlada“ u uobičajenom smislu te riječi. To je, smatra on, teroristička organizacija koja je otela državu.&nbsp;
- Svi koji su u protekla 24 sata pitali zašto iranski nuklearni program opravdava rat postavljaju pogrešno pitanje. Pravo pitanje glasi: šta bi se dogodilo da je Al-Qaeda 11. septembra 2001. posjedovala nuklearno oružje? Da li bi ga upotrijebila protiv Amerike i Izraela? Odgovor je jednostavan: naravno da bi - stava je on.
Po istoj logici, navodi Lapid, ako Iran dođe do nuklearnog oružja, upotrijebiće ga. Podsjeća da je Iran već koristio balističke projektile, i to ne samo protiv Izraela.&nbsp;
- Takva je priroda tog režima; takvi su njegovi ciljevi - dodao je on.
Izrael je, kaže, stalno u političkoj oluji.&nbsp;
- U toj oluji sam s pravom stekao reputaciju „Netanjahuovog najžešćeg političkog rivala“. Oštro sam kritikovao način na koji su vođeni pojedini segmenti operacija u Gazi, kao i način na koji vlada Benjamin Netanjahu nije obuzdala nasilje doseljenika na Zapadnoj obali. Ipak, kada je riječ o ovoj vojnoj kampanji, stojim iza vlade i iza operacije u Iranu. Zašto? Zato što ovo nije političko pitanje – ovo je pitanje opstanka - kazao je Lapid.
Poručio je da je cijeli Izrael ujedinjen pred iranskom prijetnjom, iza svojih vojnika i pilota i u zahvalnosti predsjedniku Donaldu Trampu na, kako kaže, rijetkom liderstvu i hrabrosti koju je pokazao.&nbsp;
- Po ovom pitanju nema opozicije ni koalicije. U svim godinama koje sam proveo u politici ne sjećam se takvog konsenzusa - kazao je Lapid.
Kako je naveo, bilo je jasno, kao i svima uključenima, da Iranci nijesu pregovarali u dobroj vjeri u Omanu i Ženevi.&nbsp;
- Kupovali su vrijeme kako bi obogaćivali uranijum i razvijali balističke projektile. Slali su svoje terorističke posrednike – od Iraka do Libana, od Sudana do Gaze – da šire haos, terorizam i smrt širom Bliskog istoka. Istovremeno su nastavili da guše i ubijaju sopstveni narod. Brutalnost s kojom je režim postupao prema mladim Irancima koji su tražili samo slobodu i osnovna prava nije samo potresna; ona otkriva karakter nasilnih vođa u Teheranu. Režim koji ne oklijeva da ubije desetine hiljada svojih građana, zašto bi oklijevao da ubije Amerikance, Izraelce ili umjerene muslimane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu - dodao je Lapid.
Takvi režimi, smatra on, uvijek prave istu grešku: "ne razumiju da demokratija nije slabost, već izvor snage".
- Budući da sami poznaju samo prijetnje i brutalnost, vjeruju da će ih stalno zastrašivanje zaštititi od suočavanja. Umjesto toga, probudili su najveću vojnu silu koju je čovječanstvo ikada poznavalo - kazao je on.
Ističe da je ta sila sebi postavila teške, ali ostvarive ciljeve.&nbsp;
- Amerika i Izrael učiniće ono što je potrebno: osigurati da Iran ne posjeduje nuklearno oružje niti balističke projektile i lansirne sisteme. Takođe je potrebno zadati udarac Revolucionarnoj gardi i miliciji Basidž kako bi se spriječilo dalje ugnjetavanje iranskog naroda - naglasio je Lapid.
Ipak, konstatuje da pitanje opstanka ovog režima terora ne zavisi samo od Amerike i Izraela. Eliminacija „vrhovnog vođe“ Alija Hamneija, smatra Lapid, nije samo opravdana, "kao što priliči diktatoru odgovornom za smrt – već bi mogla biti trenutak kada iranski narod pronađe snagu da promijeni svoju sudbinu".&nbsp;
- Iranska omladina pokazala je izuzetnu hrabrost kada je izašla na ulice u januaru. Ostaje da se vidi hoće li iznjedriti vlastitog Nelsona Mandelu ili Leha Valensu koji će ih povesti ka slobodi - naglasio je on.
Lapid je kazao da svi imaju gorka sjećanja na pokušaje nametanja vlada i sistema spolja. To, kako navodi, uspijeva samo kada autentičan i jasan glas za slobodu dolazi iz samog naroda.
- U prvim satima rata poslao sam poruku na persijskom jeziku iranskom narodu: „Narode Irana, vi nijeste naši neprijatelji. Vaše proteste pratili smo sa divljenjem i poštovanjem. Stojimo uz vas protiv ovog zlog režima – režima koji je donio samo smrt i razaranje vašoj zemlji i cijelom regionu. Kada se ovaj rat završi i ovaj režim nestane, molićemo se za mir između naših istorijskih naroda i za početak nove ere na Bliskom istoku.“ Za dobrobit iranskog naroda, nadam se da će pronaći snagu da promijeni sopstvenu sudbinu. Ako to učine, pronaći će ispruženu ruku Izraela za mir - poručio je Lapid.

Bivši premijer Izraela: Konačno jedan pravedan rat

Grčka je odlučila da pošalje dvije fregate, dva aviona F-16 i sistem odbrane od dronova na Kipar, nakon što je napadnuta britanska baza na tom ostrvu.
U dva odvojena incidenta dronovi su lansirani prema toj bazi. Prvi napad izveden je tokom noći, dok je drugi talas zaustavljen.
Kao reakciju na napad, grčka vojska je odlučila da uputi dvije fregate, dva aviona F-16 i sistem za odbranu od dronova, a Kipar bi sjutra trebalo da posjeti ministar odbrane Grčke Nikos Dendijas.
Sistem za odbranu od dronova, poznat pod nazivom „Kentaur“, biće instaliran na jednoj od fregata koja uskoro stiže na Kipar.
Podsjećamo, Kipar i Velika Britanija nijesu direktno uključeni u američko-izraelske operacije protiv Irana.
Ipak, baza Akrotiri ustupljena je tim zemljama kao podrška tokom napada, kao i brojne druge baze evropskih država koje se nalaze na Bliskom istoku i u širem regionu.

Reakcija na napad na britansku bazu: Grčka šalje avione i brodove na Kipar

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je odvojene telefonske razgovore sa ministrima vanjskih poslova Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman, tokom kojih je poručeno da je hitna deeskalacija i očuvanje stabilnosti na Bliskom istoku od ključnog značaja za regionalnu i globalnu bezbjednost.
Ibrahimović je razgovarao sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova UAE, Abdulahom bin Zajed Al Nahjanom, kao i sa ministrom vanjskih poslova Omana, Badrom bin Hamadom Al Busaidijem. Tema razgovora bila je aktuelna bezbjednosna situacija na Bliskom istoku i implikacije najnovijih dešavanja u regionu.
Ministar je istakao da Crna Gora pažljivo prati situaciju nakon izraelske i američke operacije u Iranu i naknadne eskalacije, te uputio riječi podrške i solidarnosti državama pogođenim napadima, uz osudu narušavanja njihovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Naglasio je da je u ovom trenutku od posebne važnosti smirivanje tenzija i izbjegavanje daljih eskalatornih poteza koji bi mogli dodatno ugroziti stabilnost regiona.
Ibrahimović je ponovio da Crna Gora podržava sve napore usmjerene na zaštitu civila i kritične infrastrukture, uz odgovorno djelovanje i uzdržanost svih aktera.
Istakao je i potrebu intenziviranja diplomatskih napora radi obnove bezbjednosti i stabilnosti na Bliskom istoku, ocjenjujući da je to od presudnog značaja za širu regionalnu i globalnu bezbjednost. U tom kontekstu poručio je da će Crna Gora, kao posvećen evroatlantski saveznik, nastaviti da podržava kredibilne međunarodne inicijative usmjerene ka dijalogu i dugoročnoj stabilnosti.
Sagovornici iz UAE i Omana zahvalili su na podršci Crne Gore i potvrdili opredijeljenost svojih država za očuvanje stabilnosti i smanjenje tenzija, ističući spremnost nadležnih organa da, po potrebi, pruže asistenciju crnogorskim državljanima.

Ibrahimović razgovarao sa šefovima diplomatija UAE i Omana: Podrška deeskalaciji na Bliskom istoku

Predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović pružila je podršku Idi Marković, najoštrije osuđujući prijetnje i mizogine poruke upućene putem društvenih mreža, te pozvala nadležne institucije na hitnu i odlučnu reakciju.
Brajović je ocijenila da se mržnja i prijetnje sve češće šire društvenim mrežama, dok, kako navodi, institucije predugo ćute.
– Mizogine poruke i monstruozne prijetnje, poput onih o „guranju u gepek“, postale su zastrašujuća svakodnevnica u našem društvu. To ne smije i ne može biti normalno – poručila je Brajović.
Ona je naglasila da Forum žena SDP Podgorica najoštrije osuđuje svaki vid nasilja i prijetnji upućenih ženama.
– Nasilje, bilo verbalno ili fizičko, nije i nikada neće biti oblik borbe. Zahtijevamo od nadležnih institucija da hitno i odlučno reaguju i jednom zauvijek stanu na kraj nasilnicima. Ćutanje je saučesništvo – istakla je Brajović.
Dodala je da će pružiti punu podršku svakoj ženi koja je izložena napadima, pritiscima i prijetnjama.
– Dižemo glas protiv mizoginije, protiv nasilja i protiv sistema koji ga toleriše. Nećemo se povući. Nećemo ćutati. Solidarnost je naša snaga – zaključila je Brajović.

Brajović: Hitna reakcija institucija zbog prijetnji Idi Marković

Ujedinjeno Kraljevstvo je pristalo na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država da dozvoli korišćenje britanskih vojnih baza za „odbrambene“ napade na iranske zalihe raketa, rekao je premijer Kir Starmer u video-obraćanju objavljenom u nedelju, prenosi CNN.
Starmer je naglasio da Velika Britanija nije bila uključena u početne napade na Iran, ali je naveo da su kontinuirani iranski napadi na region Zaliva doveli u opasnost živote brojnih britanskih državljana u inostranstvu, turista i vojnika. Takođe je rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo izvuklo pouke iz „grešaka u Iraku“ i da se „neće sada pridružiti ofanzivnim akcijama“.
Ali jedini način da se prijetnja zaustavi jeste da se rakete unište na izvoru – u njihovim skladištima ili na lanserima koji se koriste za njihovo ispaljivanje“, rekao je Starmer, dodajući da će britanske baze biti korišćene samo u tu „specifičnu i ograničenu odbrambenu svrhu“, rekao je britanski premijer.
Ovo je najavio, kako podsjeća CNN, svega nekoliko sati prije nego što je napadački dron pogodio vazduhoplovnu bazu britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Akrotiri na Kipru.
"Takođe ćemo dovesti stručnjake iz Ukrajine, zajedno sa našim sopstvenim stručnjacima, kako bismo pomogli partnerima u Zalivu da obaraju iranske dronove koji ih napadaju“, dodao je.
<h2>Stav SAD i Trampovo razočaranje</h2>
U intervjuu za britanski list The Telegraph, objavljenom u ponedeljak, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je „veoma razočaran“ što je Starmer blokirao SAD u korišćenju njihovih baza na ostrvima Čagos i na Kipru.
Tramp je rekao da je Ujedinjenom Kraljevstvu „bilo potrebno previše vremena“ da pristane na korišćenje svojih baza, dodajući da „zvuči kao da je bio zabrinut zbog zakonitosti“, prenio je The Telegraph.

Tag: iran