Oko 2.000 ljudi je ubijeno na protestima u Iranu, saopštio je jedan iranski zvaničnik za novinsku agenciju Rojters.
Zvaničnik navodi da ovaj broj uključuje i pripadnike bezbjednosnih snaga, te za smrt okrivljuje „teroriste“.
Prije ovoga, posljednji podaci o broju stradalih iznosili su najmanje 646 ljudi, prema američkoj organizaciji "Human Rights Activists News Agency".
Kontinuirani prekid pristupa internetu u Iranu znači da ovi podaci nisu konačni i da je iznošenje informacija iz zemlje otežano.
Iranske vlasti se suočavaju sa najozbiljnijim izazovom od Islamske revolucije u zemlji 1979. godine, piše jutros BBC.
Sada snage bezbjednosti žestoko odgovoraju, a internet je gotovo potpuno onemogućen.
Odgovor vlasti ovakvih razmjera nije viđen u prethodnim krizama.
Mnoge ulice, koje su nekada odzvanjale gnijevnim povicima protiv režima, sada se polako stišavaju.
- U petak, 9. januara bilo je neverovatno mnogo ljudi, masa je bila ogromna i bilo je mnogo pucnjave. U subotu uveče, 10. januara sve je postalo mnogo, mnogo tiše. Ako izađete napolje, znači da želite da umrete- rekao je za BBC na persijskom stanovnik Teherana.
Ovog puta, unutrašnji potres dodatno je podstaknut prijetnjom iz inostranstva.
Američki predsjednik Donald Tramp je ponovio mogućnost vojne intervencije sedam mjeseci posle napada Sjedinjenih Država (SAD) na ključna nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela, koji je oslabio režim.
Analogijom koju često koristi američki predsjednik, to je Iranu dalo „još jednu kartu" za igru.
Tramp kaže da je Teheran pozvao da se opet sjedne za pregovarački sto.
Međutim, Iran sada u ruci nema dobre karte, a Tramp kaže da bi možda ipak morao da preduzme neku vrstu akcije prije bilo kakvog sastanka, jer pregovori neće moći da umire svu užarenost ovih nemira.
Iran neće popustiti pred zahtjevima SAD-a, među kojima je i potpuna obustava obogaćivanja uranijuma, jer bi to značilo da Teheran treba da pređe crvene linije koje su utkane u samu srž strateške doktrine ove teokratije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Iran: U protestima ubijeno oko 2000 ljudi

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Australija je danas pozvala svoje državljane koji se nalaze u Iranu da odmah napuste zemlju.
- Napustite Iran odmah. Komercijalne opcije za odlazak su i dalje dostupne, ali postaju sve više ograničene. Uskoro bi moglo doći do zatvaranja vazdušnog prostora i otkazivanja letova, što će onemogućiti kasniji odlazak - piše u upozorenju na onlajn servisu Ministarstva spoljnih poslova Australije za pomoć domaćim putnicima.
U upozorenju piše da se i dalje ne preporučuje putovanje u Iran, te da državljani Australije koji uprkos upozorenju ne napuste zemlju sami odgovaraju za svoju bezbjednost.
Njima se savjetuje da budu spremni za boravak u skloništu na duže vrijeme, te da se naprave zalihe vode, hrane i ljekova.
U upozorenju se navodi da je rad australijske ambasade u Iranu obustavljen i da je pružanje konzularne pomoći „izuzetno ograničeno“.

1250x600

Australija pozvala svoje državljane da odmah napuste Iran, moguće zatvaranje vazdušnog prostora

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovarati s milijarderom Ilonom Maskom o obnavljanju interneta u Iranu.
Narod u Iranu je već četvrti dan bez interneta koji je isključen u zemlji usred demonstracija.
- On je vrlo dobar u takvim stvarima, ima vrlo dobru kompaniju - rekao je Tramp novinarima.
Protok informacija iz Irana otežan je prekidom interneta od četvrtka usred najvećih protesta u zemlji od 2022. godine.
Mask i Tramp održavaju povremene odnose nakon što je milijarder pomogao u finansiranju Trampove pobjedničke predsjedničke kampanje. Njih dvojica su se prošle godine javno posvađali jer se Mask protivio Trampovom zakonu o porezu na potpise, ali čini se da su obnovili odnose.
Mask i Tramp su ovog mjeseca viđeni kako zajedno večeraju u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
Mask je podržao pružanje Starlinka Irancima kako bi im pomogao da zaobiđu vladina ograničenja, uključujući i usred prethodnih protesta 2022. godine. Te godine, Bijela kuća za vrijeme Džoa Bajdena angažovala se s Maskom kako bi uspostavila Starlink u Iranu nakon što je zemlju zahvatili protesti nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Satelitska usluga Starlink korištena je u drugim regijama obilježenim nemirima ili sukobima, poput Ukrajine, gdje je Mask 2022. godine naredio gašenje Starlinka tokom ključne ukrajinske ofanzive.

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tramp se oglasio o Iranu, tvrdi da Teheran želi pregovore: Razmatramo jake opcije, donijećemo odluku

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra niz vojnih i nevojnih opcija prema Iranu, nakon smrtonosnih protesta u toj zemlji, prenosi CNN pozivajući se na američke zvaničnike.
Prema njihovim navodima, Tramp je posljednjih dana upoznat sa planovima koji uključuju moguće vojne udare na iranske bezbjednosne službe zadužene za gušenje protesta, ali i sajber-operacije, nove sankcije te druge mjere usmjerene na iranski režim. Unutar administracije, međutim, postoji zabrinutost da bi vojna intervencija mogla imati suprotan efekat i ojačati podršku vlastima u Teheranu.
Razmatra se i pružanje tehnološke pomoći demonstrantima, uključujući jačanje internet povezanosti, kako bi se zaobišla informativna blokada u zemlji. O konačnim koracima Tramp još nije donio odluku, ali se, kako navode zvaničnici, ozbiljno razmišlja o akciji zbog rastućeg broja žrtava.
Istovremeno, predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf upozorio je da bi Iran u slučaju američke vojne intervencije američke vojne i komercijalne baze smatrao legitimnim ciljevima odmazde.

CNN: Tramp razmatra vojnu intervenciju u Iranu

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Službenici saobraćajne policije uhapsili su dvije osobe u Nikšiću zbog vožnje pod dejstvom kokaina.
Uhapšen je Nikšićanin S.Đ. (40), inače operativno interesantno lice, i njegov sugrađanin M.K. (26).
- Privedeni su nadležnom sudiji za prekršaje u Nikšiću - navedeno je u objavi policije na mreži X.

Nikšić: Uhapšene dvije osobe zbog vožnje pod dejstvom kokaina, jedna od njih OIL

Blokada kružnog toka na Zabjelu prema Zeti, koju su najavili mještani Botuna zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, počela je u 14 časova. Jedan od učesnika, Vukašin Stojanović poručio je da nastaviti borbu dok se ne vrate pregovorima i dok se ne obustave radovi u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> </figure>  Među okupljenima je i predsjednik Demokratske narodne partije, Milan Knežević, koji je najavio izlazak iz gradske i državne vlasti ukoliko se ne usvoje zahtevi ove partije, od kojih su neki i vezani za izgradnju kolektora. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmpFQJShimzs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, mještani Botunu najavili su da će danas blokirati kružni tok na Zabjelu, kod zgrade podgoričkog Vodovoda u znak protesta zbog početka gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Botunjana"> </figure>  Pozvali su sve Zećane da izađu na ulicu i pokažu bunt zbog gradnje postrojenja u Botunu. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Dan je danas objavio da je počelo opremanje gradilišta postrojenja. Podizvođač, nikšićka firma "Laki konstrakšn", dovozi zemlju i tampon za kontejnere, kancelarije... – Do danas su vršene pripreme, a od danas su počeli radovi na mobilizaciji gradilišta i od sada će se sprovoditi kontinuirano, u skladu sa planom izvođenja. Radi se priprema gradilišne zone, tampona za kontejnere, kancelarije i ostalu opremu, sve ono što je potrebno za početak iskopa i grubih građevinskih radova - saopšteno je tom listu iz Vodovoda.

Počela blokada Botunjana na kružnom toku kod Vodovoda, tu je i Milan Knežević

Suspenzija lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića čin je političke represije, a ne odgovorne uprave, ocijenili su iz Demokratske narodne partije (DNP) i poručili da Podgorica nije privatna firma, već grad svih građana.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović suspendovao je Dajkovića do okončanja disciplinskog postupka koji je, kako je saopšteno iz Glavnog grada, protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.
Iz DNP-a su u reagovanju naveli da najoštrije osuđuje „sramno, osiono i politički motivisano ponašanje gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića“.
&nbsp;- Koji je suspendovao sa posla Dajkovića samo zato što je imao hrabrosti da pruži podršku građanima Zete i Botuna u njihovoj opravdanoj borbi za zdravu životnu sredinu- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Takav postupak, kako su kazali iz DNP-a, predstavlja brutalnu zloupotrebu funkcije i opasan presedan, jer se jasno šalje poruka da će svako ko digne glas protiv loših odluka vlasti biti kažnjen.&nbsp;
&nbsp;- Suspendovati čovjeka zato što je došao da da podršku građanima koji mirno protestuju protiv ugrožavanja njihovog zdravlja i života – to je čin političke represije, a ne odgovorne uprave- istakli su iz DNP-a.
&nbsp;Prema njihovim riječima, posebno je licemjerno Mujovićevo ponašanje ako se zna da su kafići u centru grada tokom radnog vremena prepuni opštinskih službenika koji satima kafenišu, dok uredno primaju plate koje finansiraju građani.&nbsp;
&nbsp;- Za takvo ponašanje, koje je postalo javna tajna, niko nikada nije suspendovan, niti sankcionisan- kazali su iz DNP-a.&nbsp;
&nbsp;Iz te partije su naveli da pružaju punu podršku Dajkoviću, jer je on tog dana, kako su kazali, uradio ono što bi uradio svaki čovjek koji ima savjest.
&nbsp;- Poručujemo gradonačelniku Mujoviću da Podgorica nije privatna firma niti jednoumna politička kasarna, već grad svih građana- naglasili su iz DNP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su poručili da neće ćutati pred nepravdom i pristati na zastrašivanje.&nbsp;
&nbsp;- I nećemo dozvoliti da se ljudskost kažnjava, a demonstacija sile i bahatost nagrađuju. DNP će, zajedno sa građanima, nastaviti borbu za pravdu, slobodu i dostojanstvo svakog čovjeka u Crnoj Gori- ističe se u reagovanju.

DNP: Suspenzija Dajkovića čin političke represije

Hrvatski ministar vanjskih posloa Gordan Grlić Radman kazao je da je važno da dvije države započnu razgovore o školskom brodu Jadran.
Hrvatska vlada nedavno je osnovala komisiju za povrat Jadrana i druge vojne imovine od Crne Gore, što je bio i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskratila saglasnost Crnoj Gori za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici. Na čelu te komisije je Grlić Radman.
- &nbsp;Važno je da Crna Gora formira komisiju i da se počne razgovarati o tom pitanju. Na čelu hrvatske komisije sam ja, a vidjećemo koga će Vlada Crne Gore odrediti, ako to bude Dragan Krapović - naravno, važno je da krenemo u te razgovore i određeno prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane - istakao je Grlić Radman novinarima u Kotoru.
On je kazao i da ne zna zbog čega je sporna ploča u Morinju, ističući da podsjeća na jedan teški period - raspad bivše države i preko 300 onih koji su prisilino izloženi patnjama, zlostavljanju i torturu..
- Jedna osoba je, prije samog dolaska u Morinj ubijena, a dvije tri-osobe su preminule uslijed teškog zlostavljanja, mučenja i torture. Mnogi su i kasnije, nakon raspuštanja logora, zbog posljedica mučenja, ranije preminuli - naglasio je Grlić Radman.
Govoreći o Lori, hrvatski ministar je rekao da to bio vojni zatvor u bivšoj državi i kasnije.
- Postoje pojedinci koji su počinili zločin, sigurno je da neki i dalje služe kaznu. Na kraju i Hrvatska se suočavala sa vladinom prava i procesuiranjem ratnih zločina, tako da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Još potražujemo 13-14 nestalih, tako da očekujemo odgovor Crne Gore što je sa tim pitanjem - istakao je Grlić Radman.
Govoreći o crnnogorskom putu ka Evropskoj uniji, Grlić Radman je rekao da ne bi govorio o blokiranju, već o tome da li su ili ne ispunjene obaveze.
- Jednako kao što je Hrvatska radila na zatvaranju poglavlja po novoj metodologiji - onog trenutka kada smo sve ispunili, završili smo pregovore. U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati za susjeda stabilnu, sigurnu, prosperitne Crnu Goru - poručio je Grlić Radman.
Uskoro opširnije...

Tag: iran