Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kazao je da se Iran nalazi u sukobu velikih razmjera sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i Evropom.
- Prema mom mišljenju, nalazimo se u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, oni ne žele da naša zemlja stoji na vlastitim nogama - rekao je Pezeškijan.
Čak je kazao da je taj rat gori od rata u Iraku.
- Ovaj rat je daleko složeniji i teži od tog rata. U ratu s Irakom, situacija je bila jasna, ispalili su rakete i bilo je jasno gdje ćemo uzvratiti. Ali ovdje, oni nas sada opsjedaju u svakom pogledu, stavljaju nas pod pritisak i u teške uglove, stvarajući probleme - ekonomski, kulturno, politički i u smislu sigurnosti - kazao je Pezeškijan.
Dao je ove komentare uoči posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Sjedinjenim Američkim Državama, gdje planira informisati američkog predsjednika Donalda Trampa o opcijama za potencijalne buduće napade na Iran.
Izrael je obavijestio SAD da nedavne iranske raketne vježbe mogu prikrivati pripreme za potencijalni napad.
U junu je Izrael izveo vazdušne napade i tajne operacije na iranske vojne i nuklearne lokacije, ubivši više od 1.000 ljudi, uključujući visoke zvaničnike i nuklearne naučnike.
Iran je uzvratio lansiranjem stotina raketa i dronova na Izrael, ubivši najmanje 33 osobe, među kojima i vojnika koji nije bio na dužnosti.
Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu u presretanju iranskih napada, a kasnije su se pridružile izraelskoj kampanji, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja 22. juna.

Iranski predsjednik: Nalazimo se u ratu velikih razmjera s Izraelom, SAD-om i Evropom

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Ikramudin Sari, bivši policijski komandant u avganistanskim provincijama Tahar i Baglan tokom perioda republike prije dolaska Talibana na vlast, ubijen je iz vatrenog oružja uveče 24. decembra ispred svoje kancelarije u Teheranu.
Izvori bliski njemu i antitalibanskom Nacionalnom frontu otpora Avganistana potvrdili su ubistvo, navodeći da su Sari i jedan njegov pratilac poginuli, dok je treća osoba ranjena.
Ali Majsam Nazari, portparol opozicione grupe, optužio je Talibane da stoje iza atentata. Talibani se za sada nisu oglasili. Bivši zvaničnici republike i antitalibanske grupe osudili su napad i pozvali Iran da sprovede istragu i identifikuje počinioce.
Teheran se još uvijek nije zvanično oglasio povodom ubistva.
Sari je druga istaknuta antitalibanska figura ubijena u Iranu u poslednjih nekoliko mjeseci.
U septembru je Maruf Golami, komandant blizak Ismailu Kanu koji je živeo u Mašhadu, ubijen iz vatrenog oružja. Kan, bivši ratni zapovjednik i guverner provincije Herat, koji je nakon talibanskog preuzimanja vlasti pobjegao u Iran, tada je zatražio pravdu od Teherana.
Sari je obavljao funkciju načelnika policije u Baglanu od 2017. do 2019. godine, a potom i u Taharu, za vreme tadašnjeg predsjednika Avganistana Ašrafa Ganija. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine, pobjegao je u Iran, gde se zalagao da se bivši pripadnici avganistanskih bezbjednosnih snaga koji traže boravak ne deportuju.
Hiljade bivših avganistanskih vojnika i policajaca potražile su utočište u Iranu od 2021. godine, iz straha od talibanske odmazde, uprkos tvrdnjama te grupe da je proglašena amnestija. Talibani negiraju bilo kakve prekogranične operacije.
Iran do sada nije zvanično priznao talibansku vladu od njenog povratka na vlast, ali zvanični Teheran održava diplomatske, bezjednosne i ekonomske odnose s Kabulom.

Bivši avganistanski komandant policije ubijen u Iranu

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Karakas i Vašington postigli dogovor o izvozu venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Prema njegovim ruhečima, cilj dogovora je preusmjeravanje isporuka sa Kine i sprječavanje većih rezova u proizvodnji nafte u Venecueli, prenio je AP.
Tramp je naveo da dogovor obuhvata između 30 i 50 miliona barela nafte koja je pod američkim sankcijama.
Kako je navedeno, Bijela kuća organizuje sastanak u petak sa rukovodiocima američkih naftnih kompanija, kako bi se razgovaralo o Venecueli.
Prema osobi upoznatoj sa planovima, koja je želela da ostane anonimna, sastanku u Bijeloj kući trebalo bi da prisustvuju predstavnici kompanija "Ekson", "Ševron" i "KonokoFilips".
S obzirom na to da se nafta trguje po ceni od oko 56 dolara po barelu, Trampova najavljena transakcija mogla bi da vredi i do 2,8 milijardi dolara.
SAD u proseku troše oko 20 miliona barela nafte i srodnih proizvoda dnevno, što bi značilo da bi isporuka iz Venecuele predstavljala ekvivalent oko dva i po dana američkog snabdijevanja.
Uprkos najvećim dokazanim rezervama sirove nafte na svetu, Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno, znatno manje od prosječne dnevne proizvodnje SAD, koja je u oktobru iznosila 13,9 miliona barela.
Kancelarija za štampu venecuelanske vlade nije odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi.
Prema anketi sprovedenoj tokom vikenda, Amerikanci su podeljeni po pitanju hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura: oko četiri od deset ispitanika podržalo je slanje američke vojske, približno isti procenat bio je protiv, dok je ostatak neodlučan.
Gotovo polovina ispitanika protivi se tome da SAD preuzmu kontrolu nad Venecuelom i imenuju novu vladu, dok je velika većina navela da bi o budućem vođstvu trebalo da odlučuje narod Venecuele.
Maduro se u ponedjeljak pred američkim sudom izjasnio da nije kriv po saveznim optužbama za trgovinu drogom.
Američke snage uhapsile su njega i njegovu suprugu Siliju Flores u subotu u ranim jutarnjim satima, tokom racije na kompleks koji su obezbjeđivali kubanski stražari.

Tramp: SAD i Venecuela postigli dogovor o izvozu nafte vrijedan dvije milijarde dolara

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Dragićević je objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Dragićević: Crnogorski zvaničnici ni riječi o poplavama, u Danilovgradu sinoć evakuisano 11 građana

Iako meteorolozi najavljuju slabljenje kiše tokom dana, hidrolozi upozoravaju da je situacija i dalje zahtjevna, te da su vodostaji na metar od maksimuma otkada se vrše mjerenja.
Saobraćaj na više magistralnih puteva zbog odrona i pucanja asfalta je i dalje obustavljen, a hidrolog Ervin Kalač je u "Bojama jutra" TV Vijesti pozvao na opez.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da su usljed povećanog protoka rijeke Drim, započela kontrolisana ispuštanja vode iz hidroelektrana Koman i Vau i Dejes i upozorio da bi to moglo dovesti do naglog porasta nivoa Skadarskog jezera, ali Kalač kaže da je nivo Skadarskog jezera za sada povoljan i da nema razloga za brigu.
- Što se tiče Danilovgrada, situacija je takva da od početka ovog perioda uopšte nismo imali nikakve padove vodostaja, imali smo juče u jednom periodu malu stagnaciju, a nakon toga opet imamo neki rast, tako da je situacija dosta složena i zahtijeva oprez. U odnosu na ono što je vremenska prognoza, nadamo se da će u toku naredna dva dana doći do smirivanja situacije, ali opet kažem, pitanje su mali slivovi, vodostaji su već poprilično došli, visoki, tako da moramo biti na oprezu - ističe Kalač.

Nivo Skadarskog jezera za sada povoljan, oprez u Danilovgradu

Sukob koji traje duže od godine u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima između aktuelnog predsjednika podružnice Milana Lekića i predsjednika Opštine Darija Vraneša, prema nezvaničnim informacijama, biće okončan na Vranešovu štetu, jer je, u međuvremenu napavio neprijatelje i od Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji sada, takođe, insistiraju na njegovoj smjeni. Izvori Portala ETV kažu da je Lekić konačno uspio da obezbijedi prevagu u Odboru, odnosno da dobije većinsku podršku za smjenu Vraneša, koju je prvi put pokušao još u septembru 2024. godine. Ipak, ne ide sve lagano, kako je Lekić zamislio i dobio „zeleno svjetlo“ od lidera partije, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. U Odboru ima više struja, pa iako je svim predloženim kandidatima zajedničko da su lojalni Lekiću, on sada mora naći kompromis ko je od njih najprihvatljiviji većini. <h2>TROJE KANDIDATA</h2> Portal Antena M objavio je prije nekoliko dana da kao najozbiljniji kandidati za novog predsjednika Opštine slove Bojan Strunjaš i poslanica NSD Milica Rondović, ali su, prema riječima naših izvora, znatnom dijelu Odbora neprihvatljivi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš "><figcaption>Bojan Strunjaš(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  - Strunjašu se zamjera što je u raspodjeli funkcija dobio poziciju direktora Srednje stručne škole u Pljevljima, jer neki smatraju da mu to nije pripadalo, a pozvaju se i na njegovu navodnu sklonost prekomjernom uživanju alkohola. Ima čak i onih koji mu prigovaraju zbog bliskih veza sa predsjednikom Srbije Aleksandom Vučićem, koje datiraju još iz vremena kada su zajedno bili u Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. S druge strane, Milici Rondović se zamjera da je važila za miljenicu i kadar bivšeg direktora jedne osnovne škole u Pljevljima iz redova DPS-a – kažu izvori Portala ETV iz NSD.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9" data-rendition-name="original" width="1207" height="873" loading="lazy" alt="Milica Rondović"><figcaption>Milica Rondović(Photo: NSD)</figcaption></figure>  Njihovoj kandidaturi, tvrde oni, najviše se protivi odbornik NSD-a u lokalnom parlamentu Slobodan Radović koji, navodno, godinama ima ambiciju da bude predsjednik odbora stranke. - On Lekića i ekipu konstantno podsjeća da je napravio brojne ustupke kada se birao predsjednik Opštine 2023. godine, ali i menadžment Rudnika uglja i rukovodstvo OO NSD u Pljevljima prošle godine, kao i kada je za šefa Kluba odbornika postavljen deseti sa izborne liste Marko Potparić – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marko Potparić"><figcaption>Marko Potparić(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  Radović je zapošljen u Rudniku uglja, a bio je treći na izbornoj listi na izborima 2022. - U privatnim razgovorima često ističe da ima dobre odnose sa Ivicom Dačićem – tvrde izvori Portala ETV. A ambiciju da bude novi predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ima i Potparić, kojeg podržava jedna struja. - On važi za Lekićevog čovjeka od povjerenja. Zapošljen je u Rudniku. Od svih odbornika NSD on je jedini uvijek stao u odbranu Lekića i njegove supruge, direktorice gradskog preduzeća „Čistoća“ – kažu naši sagovornici. Ko će od kandidata koji se pominju – Strunjaš, Rondović ili Potparić dobiti podršku većine članova pljevaljskog odbora NSD, prema riječima naših sagovornika, skoro je pa nebitno, jer su svi lojalni Lekiću i bez zadrške će ispunjavati njegove naloge. <h2>SLIJEDI NOVI SPORAZUM</h2> Portal PV Informer objavio je prije nekoliko dana da su od više izvora iz „parlamentarne većine dobili informaciju da će nakon praznika biti određenih konsultacija i dogovora unutar parlamentarne većine“, kao i „da bi se moglo očekivati ubrzo poslije praznika zakazivanje nove sjednice Skupštine opštine Pljevlja“. Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da bude razmatran i Prijedlog budžeta za 2026. godinu nije održana 29. decembra, zbog nedostatka kvoruma. Pet dana ranije odbori Pokreta Evropa sad i Demokrata pozvali su NSD da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti, odnosno zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera. Ocijenili su da koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“, te da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Zbog neusvajanja budžeta u Pljevljima će morati da se uvede privremeno finansiranje. Ova situacija nije mnogo zabrinula NSD, jer su 31. decembra saopštili da će „nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih, a ujedno i budućih, koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti u Pljevljima u cilju rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi“. - Nova srpska demokratija je svjesna toga da problem postoji, ali da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema svojim građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana u Opštini Pljevlja – poručili su oni tada, jasno adresirajući da je problem Dario Vraneš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Pljevaljski parlament"><figcaption>Pljevaljski parlament(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>PRIPREMA LI VRANEŠ ODGOVOR?</h2> Portal ETV objavio je 1. avgusta prošle godine da Milan Lekić priprema novi udar na Vraneša, nakon neuspjelog godinu ranije, ali da sada ima i punu podršku lidera partije Andrije Mandića. Pisali smo da Vraneš ima zaštitu vlasti u Srbiji i obećanje da će, ako pokuša da ga sruši, protiv Lekića u Srbiji, navodno odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kazali su tada naši nezvanični sagovornici, ističući da je Lekićev kandidat za novog predsjednika Opštine Bojan Strujaš. Izvori Portala ETV tada su tvrdili i da Vraneš sa svojim „krilom“ iz NSD pravi novu političku platformu. On, za sada, odbija da komentariše krizu vlasti u Pljevljima i očiglednu namjeru partije, ali i većine u lokalnom parlamentu, da ga smijeni sa mjesta predsjednika Opštine.

Tag: iran