Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros Njujork Tajms.
To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.
Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka i odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.
Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.
Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi da pregovara s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.
<h2>Znakoviti potezi SAD-a i Britanije</h2>
Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.
Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za Njujork Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.
<h2>Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami</h2>
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.
Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“
Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.
<h2>Iran planira protivudar balističkim projektilima</h2>
Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.
Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.
Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.
<h2>Oštra reakcija Teherana</h2>
Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. 
- Amerika će morati da napadne region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima - rekao je on.
Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.
Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.
<h2>Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a</h2>
Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.
Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da oštro reaguje“.
<h2>Nafta, vazdušne snage i američka mornarica</h2>
Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Asošiejted Presa, riječ je o neesencijalnim zaposlenima iz ambasade u Bagdadu i o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.
Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.
Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.
<h2>Izraelski udar postaje sve rizičniji</h2>
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo da obnavlja te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.
U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.
Američki nosač aviona USS Karl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letilica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.
Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Njujork Tajms: Izrael se sprema da napadne Iran

Iranska državna televizija objavila je da su obavještajne službe došle do velike količine osjetljivih i strateških dokumenata koji navodno pripadaju Izraelu, uključujući informacije o nuklearnim projektima i postrojenjima. Nije precizirano kako su dokumenta pribavljena niti šta tačno sadrže.
Ove tvrdnje dolaze u jeku povećanih tenzija između Irana i Izraela, posebno zbog iranskog nuklearnog programa, koji Izrael vidi kao egzistencijalnu prijetnju.
Iran negira da razvija nuklearno oružje, tvrdeći da je njegov program isključivo u civilne svrhe. Međutim, izraelski premijer Netanjahu više puta je najavljivao moguću vojnu akciju.
Od Islamske revolucije 1979. godine, Iran ne priznaje Izrael, a dvije zemlje godinama vode rat u sjenci, uz međusobne optužbe za špijunažu, atentate i sabotaže.
Prošle godine, Iran je direktno napao izraelsku teritoriju, kao odgovor na navodne izraelske napade na iranske ciljeve u Siriji i Libanu.

1250x600

Iran tvrdi da je došao do osjetljivih izraelskih dokumenata

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je danas da je nuklearno oružje "neprihvatljivo". 
- Ako je u pitanju nuklearno oružje, da, mi takođe smatramo da je ova vrsta oružja neprihvatljiva - rekao je Aragči u govoru koji je prenosila televizija.
On je dodao da se Iran "slaže po ovom pitanju" sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
U toku su nuklearni pregovori Irana i SAD. Dvije strane se ne slažu oko pitanja obogaćivanja uranijuma, koje Iran smatra svojim pravom.

Šef iranske diplomatije: Nuklearno oružje neprihvatljivo

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Iran i SAD pripremaju se danas za petu rundu pregovora oko iranskog nuklearnog programa, u Rimu, a glavna tema će biti obogaćivanje uranijuma.
Svi američki zvaničnici, od predsjednika Donalda Trampa pa dalje, insistiraju da se Iranu nikako ne smije dozvoliti da nastavi da obogaćuje uranijum, što bi bio uslov za sporazum, prema kome bi se ukinule sankcije iranskoj privredi.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči jutros je u onlajn poruci naveo da bi potpuna zabrana obogaćivanja uranijuma značila da "nema" sporazuma. Arakči je na mreži Iks napisao da nije komplikovano naći put do sporazuma i da je vrijeme da se donese odluka.
Ameriku će na pregovorima u Rimu ponovo predstavljati izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i direktor za planiranje politika u Stejt departmentu Majkl Anton.
Zvaničnici nisu rekli na kom mjestu će se pregovori odgvijati, ali jedna od prethodnih rundi održanih u Rimu odvijala se u ambasadi Omana.
Ministar spoljnih poslova Omana Badr al Busaidi posreduje u pregovorima pošto je Oman povjerljiv sagovornik i Teherana i Vašingtona.
Cilj pregovora je da se ograniči iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD uvele zemlji.
Tramp je više puta prijetio da će narediti vazdušne udare na iranski nuklearni program ako se sporazum ne postigne. Iranski zvaničnici sve više upozoravaju da bi mogli da nastoje da naprave nuklearno oružje sa svojim zalihama uranijuma obogaćenog na nivo koji je blizu nivoa potrebnog za oružje.
Obogaćivanje uranijuma ostaje ključna sporna tačka u pregovorima.
Vitkof je u jednom trenutku predložio da bi Iran mogao da obogaćuje uranijum do 3,67 odsto, ali je kasnije počeo da govori da svako obogaćivanje uranijuma mora da stane. S vremenom su SAD zaoštrile stav oko toga.
U međuvremenu Izrael prijeti da će gađati iranska nuklearna postrojenja sam ako se osjeća pod prijetnjom, što dalje komplikuje tenzije na Bliskom istoku već povećane ratom Izraela i Hamasa u pojasu Gaze.
Iranski ministar spoljnih poslova Arakči upzorio je juče da će Iran preduzeti specijalne mjere da odbrani svoja nuklearna postrojenja ako Izrael nastavi da im prijeti, upozoravajući takođe SAD da će ih smatrati saučesnikom u bilo kom izraelskom napadu.
Ipak uprkos čvrste retorike iz Irana, zemlji je potreban sporazum pošto je privreda pogođena sankcijama.
Trampova administracija takođe nastavlja da uvodi nove sankcije Iranu, uključujući i protekle nedjelje, kada su SAD zabranile prodaju natrijum perhlorata Iranu. Iran je prema izvještajima dobijao taj hemijski proizvod u isporukama iz Kine u svojoj luci Šakid Radžai blizu Bandar Abasa. U velikoj neobjašnjenoj eksploziji u toj luci poginule su desetine ljudi, a više od 1.000 je povrijeđeno u aprilu tokom jedne od rundi iransko-američkih pregovora.

Iran i SAD održavaju petu rundu pregovora u Rimu

Iranski parlament ratifikovao je 21. maja dvadesetogodišnji sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu između Irana i Rusije, čiji je cilj jačanje političkih, vojnih i ekonomskih veza između dvije zemlje.
- Poslanici su usvojili opšte odredbe i detalje nacrta sveobuhvatnog sporazuma o strateškom partnerstvu između Irana i Rusije - javila je agencija IRNA, prenosi AFP.
Ruski poslanici su u aprilu već ratifikovali tekst, koji predviđa veću saradnju između Moskve i Teherana u rješavanju "zajedničkih bezbjednosnih prijetnji".
Međutim, tekst nije sporazum o međusobnoj odbrani, poput onog koji su prošle godine potpisali Rusija i Sjeverna Koreja.
Iransko-ruski dokument predviđa da, ako je jedna strana žrtva agresije, "druga neće pružiti pomoć agresoru".
Sporazum takođe predviđa jačanje vojne saradnje između Irana i Rusije, dvije zemlje koje su meta zapadnih sankcija i koje dijele zajedničku želju da se suprotstave onome što opisuju kao američku hegemoniju.
Zapadne zemlje optužuju Iran da Rusiji isporučuje dronove i rakete kratkog dometa za rat protiv Ukrajine.
Sporazum takođe ima za cilj jačanje ekonomskih i političkih veza između Moskve i Teherana, posebno u oblasti energetike, finansija i borbe protiv terorizma.
Tekst sporazuma su u januaru potpisali iranski predsjednik Masud Pezeškijan i njegov ruski kolega Vladimir Putin, tokom posjete predsjednika Irana Rusiji.

Parlament Irana ratifikovao sporazum o partnerstvu s Rusijom

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Trojica iranskih državljana optužena su u Velikoj Britaniji za špijunske aktivnosti u korist Irana, objavila je danas policija u Londonu, poslije istrage koju je sprovela policijska antiteroristička jedinica.
Oni se sumnjiče za sprovođenje špijunskih aktivnosti između 14. avgusta 2024. i 16. februara 2025, saopštila je policija.
Oni su pod „vrlo ozbiljnim optužbama“, rekao je u saopštenju komandant te jedinice Dominik Marfi.
Trojica muškaraca uhapšena 3. maja danas će se pojaviti pred sudom u Londonu.
Komandant antiterorističke jedinice rekao je da su optužbe podignute poslije „vrlo kompleksne i brze istrage“, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Optuženi su za sprovođenje aktivnosti koje mogu pomoći stranoj obavještajnoj službi, koja je prema navodima policije Iran.
Jedan od optuženih je takođe optužen za sprovođenje nadzora, izviđanja i potrage iz otvorenih izvora sa namjerom činjenja ozbiljnog nasilja protiv nekog u Velikoj Britaniji, saopštila je policija.&nbsp;
Druga dvojica su optužena za nadzor i izviđanja sa namjerom da ozbiljno nasilje protiv nekog u Britaniji izvrše drugi.
Četvrti muškaraca uhnapšen je 9. maja u okviru istrage, ali je oslobođen bez optužbi u četvrtak.
Njih trojica uhapšeni su na osnovu Zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji daje policiji ovlašćenja da uhapsi nekog bez naloga za hapšenje ako postoji razumna sumnja da su uključeni u aktivnosti vezane za prijetnju strane sile.

Tri Iranca optužena u Britaniji zbog sumnje na špijunske aktivnosti

Američki predsjednik Donald Tramp je danas rekao da su se SAD i Iran “nekako” dogovorili o uslovima sporazuma o nuklearnom potencijalu Irana što daje jednu mjeru povjerenja da će uskoro biti postignut sam sporazum.
U razgovoru s novinarima na poslovnom okruglom stolu u Dohi u Kataru Tramp je opisao pregovore američkog izaslanika Stiva Vitkofa i ministra spoljnih poslova Irana Abasa Aragšija kao “vrlo ozbiljne… o dugoročnom miru”.
Ipak tokom cijele posjete sa arapskim liderima u Zalivu ove nedjelje američki predsjednik je naglašavao da je vojna akcija protiv iranskih nuklearnih postrojenja mogućnost ako pregovori ne uspiju.
- Iran je na neki način prihvatio uslove… neće praviti, kako ja to prijateljski nazivam, ‘nuklearnu prašinu’. Neće biti pravljenja nikakve ‘nuklearne prašine’ u Iranu - rekao je Tramp.
Nije dao detalje, ali je ukazao da se dolazi do sve većeg usaglašavanja sa uslovima koje je on tražio.
Vodeći politički, vojni i nuklearni savjetnik iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Hameneija, rekao je u srijedu za NBC da je Teheran spreman da se otarasi svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma koji može biti korišćen za oružje, i da pristane da obogaćuje uranijum samo do nižih nivoa, potrebnih za civilnu upotrebu i da dozvoli međunarodnim inspektorima da nadziru proces. Ali Šamkani je dodao da zauzvrat Iran hoće ukidanje svih ekonomskih sankcija odmah.
Tramp je rekao da su njegovi zahtjevi bili direktni.
- Ne mogu da imaju nuklearno oružje. To je samo jedna stvar. Vrlo je jednostavno. Nije kao da moram da vam dam 30 strana detalja. To je samo jedna rečenica. Ne mogu da imaju nuklearno oružje - rekao je Tramp.
Američki predsjednik je ipak juče nagovjestio da očekuje da Teheran napravi druge ustupke u okviru potencijalnog sporazuma.
- Iran mora da prestane da sponzoriše terorizam, da prestane sa svojim krvavim ratovima preko posrednika, i da trajno i provjerljivo prekine nastojanje da dođe do nuklearnog oružja - rekao je Tramp na sastanku u Saudijskoj Arabiji s liderima iz Savjeta za saradnju zemalja Zaliva (GCC). I tada je rekao da Iranci “ne mogu da imaju nuklearno oružje”.
Tramp je ukazivao na zemlje iz Persijskog Zaliva kao što su Saudijska Arabija i Katar kao uzore za ekonomski razvoj u regionu zahvaćenom sukobima. On je apelovao na zvničnike Katara da koriste svoj uticaj i podstaknu Iran da se dogovori sa SAD o nuklearnom sporazumu.
Tramp je ove nedjelje na bliskoistočnoj turneji tokom koje je posjetio Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, a Abu Dabi u Emiratima je posljednje mjesto na njegovom bliskoistočnom putovanju.

Tramp: SAD i Iran se nekako dogovorili o nuklearnom sporazumu

Broj žrtava u poplavama u jednoj od najsiromašnijih provincija Južne Afrike Istočni Kejp porastao je danas na najmanje 78, a zvaničnici su saopštili da su pokušaji spasavanja u prvim satima nakon katastrofe bili "paralizovani" zbog nedostatka resursa.
Zvaničnici pokrajinske vlade nisu dali tačan broj nestalih, ali su rekli da će se akcije spasavanja nastaviti u petak.
Spasilački timovi su danas proveli treći dan radeći kroz ruševine i poplavnu vodu kako bi pronašli nestale osobe i izvukli tijela nakon što su obilne kiše izazvale izlivanje rijeke iz korita. Najgore poplave pogodile su grad Mtatu i okolna područja, odnoseći žrtve zajedno sa djelovima njihovih kuća i automobila.
Premijer provincije Istočni Kejp rekao je da su poplave pogodile ljude dok su spavali. Voda je bila visoka od tri do četiri metra, dodao je.&nbsp;
Rekao je da su se lokalne vlasti mučile da pokrenu efikasnu akciju spasavanja jer se katastrofa dogodila u, kako je rekao, regionu kome hronično nedostaju resursi.
Dodao je da uglavnom ruralna provincija Istočni Kejp na jugoistoku Južne Afrike, u kojoj živi oko 7,2 miliona ljudi, ima samo jedan spasilački helikopter.&nbsp;
- Region nema specijalizovane ronioce ili jedinice sa psima što znači da su morali biti pozvani sa drugih mjesta da pomognu - istakao je on.
Poplave su pogodile provinciju nakon što je ekstremno hladni front donio obilne kiše, jake vjetrove i snijeg djelovima istočne i južne Južne Afrike. Meteorolozi su prošle nedjelje upozoravali na štetne vremenske uslove.

Najmanje 78 mrtvih u poplavama u Južnoj Africi

Vlada Crne Gore imenovala je Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kako se navodi u saopštenju, Janović je imenovan danas bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
- Rješenje o imenovanju biće dostupno ujutru na portalu Vlade Crne Gore - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4924%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-sporno-sto-janovic-nema-iskustva-u-ovom-poslu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.
Janović je u decembru prošle godine imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, nakon što je ostavku na tu funkciju podnio Boris Milić.

Vlada imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ukupno 13 policajaca i načelnika iz Kočana i Štipa uhapšeno je večeras u okviru istrage požara u kočanskoj diskoteci "Puls", javila je televizija Telma.&nbsp;
Kako je navela, ti novouhapšeni policijski službenici i načelnici bili su na funkciji ili dužnosti u noći kada je izbio požar u diskoteci "Puls" u Kočanima, u kojem su poginule 62 osobe, a povrijeđeno skoro 200.
Istragu protiv policajaca vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije, a 13 uhapšenih su prethodno ispitivani u postupku pred Unutrašnjom kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Svi večeras privedeni su, kako se navodi, osumnjičeni za izazivanje javne opasnosti.
Do sada je istraga požara u diskoteci "Puls" obuhvatila 14 policajaca i načelnika zbog njihovih postupaka prije 2024. godine.
Ovo je prvo hapšenje policajaca koji su obavljali načelničke položaje ili su bili na dužnosti 16. marta kada je "Puls" izgorio.
U istrazi požara u diskoteci Puls sada su osumnjičene su ukupno 74 osobe i tri firme, od kojih njih 47 istražuje osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 27 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.
Smrtonosni požar u diskoteci u Kočanima, gradu 100 kilometara istočno Skoplja, desio se u nedjelju 16. marta poslije ponoći zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK.

Uhapšeno 13 policajaca i načelnika u istrazi požara u diskoteci Puls u Kočanima

Američka država Kalifornija danas je objavila da će pravno goniti saveznu državu da bi odbranila svoju politiku podrške električnim vozilima koja je pod prijetnjom rezolucije koju je ranije danas potpisao predsjednik Donald Tramp.
- Politika republikanskog predsjednika dovodi u pitanje naše živote, našu ekonomiju i našu životnu sredinu - rekao je javni tužilac Kalifornije Rob Bonta.
Američki predsjednik je danas potpisao rezoluciju kojom se ukida ambiciozna politika u prilog električnih vozila u Kaliforniji, saveznoj državi gdje su na vlasti demokrate.
- Mi zvanično branimo američku automobilsku industriju od uništenja - rekao je Tramp na događaju organizovanom u Bijeloj kući.
On je zatim potpisao rezoluiju koju je Kongres izglasao u maju namijenjenu da se spriječi Kalifornija da zabrani prodaju automobila na unutrašnje sagorijevanje od 2035. godine.
- Pod prethodnom administracijom savezna vlada dozvolila je kalifornijskim ljevičarima diktatorsko ovlašćenje da kontrolišu budućnost cijele automobilske industrije - rekao je Tramp.
On je ocijenio da kalifornijski propisi nameću proizvođačima automobila iz cijele zemlje prinudnu trasformaciju tržišta, pošto ne mogu da se liše kalifornijskog tržišta kao najvećeg u SAD.
Tramp je rekao da bi "užasni" kalifornijski plan bio kraj za motor na unutrašnje sagorijevanje, koji, kako je dodao, "većina ljudi do sada više voli".
- Ako želite električna vozila možete kupiti eleketrična vozila, ali treba da vam se ostavi izbor - dodao je Tramp.
Kalifornijske vlasti su rekle da su spremne da se na sudu bore da očuvaju svoje pravo koje im dozvoljava da određuju strože ekološke norme od saveznih.
Kalifornija, savezna država sa najvećim brojem stanovnika u zemlji, i koja većinski glasa za demokrate je redovna meta aktuelnog predsjednika SAD, piše Frans pres.

Kalifornija najavila da će sudski osporiti Trampove odluke oko vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: iran