Američki pregovarači ušli su danas u treću rundu nuklearnih pregovora s Iranom u Ženevi, zahtijevajući da Teheran demontira svoja glavna nuklearna postrojenja i preda cjelokupne zalihe obogaćenog uranijuma Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kao dio sporazuma bez vremenskog ograničenja, prenose američki mediji.
Očekuje se da će američka strana izvršiti pritisak na Iran da zatvori tri ključna nuklearna postrojenja, Fordov, Natanz i Isfahan i da preostali obogaćeni uranijum, procijenjen na oko deset tona, prebaci u SAD, objavio je "Wall Street Journal".
Vašington takođe insistira da svaki sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja.
Kada je riječ o obogaćivanju uranijuma, SAD ima politiku nulte tolerancije, iako bi američki pregovarači mogli biti spremni da dopuste Iranu da upravlja reaktorom u Teheranu za obogaćivanje na vrlo niskom nivou, isključivo u medicinske svrhe, navodi list.
Američki državni sekretar Marko Rubio u srijedu je rekao da Iran trenutno ne obogaćuje uranijum, prenosi Anadolija.
Međutim, Vašington zasad nudi samo ograničeno ublažavanje sankcija, uz mogućnost dodatnih ustupaka ukoliko Iran tokom vremena pokaže dosljedno poštivanje sporazuma, naveli su američki zvaničnici za medije.
Portal "Axios" objavio je da su razgovori u Ženevi vođeni u dva formata, indirektno i direktno između američkih i iranskih pregovarača, iako ni Vašington ni Teheran nijesu odmah javno potvrdili direktni kanal komunikacije.&nbsp;
SAD je pokazao određenu fleksibilnost u vezi s iranskim zahtjevom da zadrži pravo na obogaćivanje, ali samo ukoliko Teheran može dokazati da ne postoji put ka razvoju nuklearnog oružja.
Iako Vašington dugoročno želi da Iran smanji svoj program balističkih projektila i podršku regionalnim saveznicima, ta pitanja su za sada ostavljena po strani kako bi fokus ostao na nuklearnom dosjeu.
Sastanak u Ženevi bio je najduži u tri runde održane uz posredovanje Omana, trajao je više od tri i po sata i očekuje se da će biti nastavljen nakon pauze.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD traži od Irana demontažu nuklearnih postrojenja i predaju zaliha obogaćenog uranijuma

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) danas u Ženevi održavaju novi krug pregovora u cilju rješavanja dugotrajnoga nuklearnog spora i sprječavanja novih američkih napada na Iran.
Dvije države su ovog mjeseca obnovile pregovore u nastojanju da riješe dugotrajni sukob zbog iranskoga nuklearnog programa, za koji Vašington, druge zapadne zemlje i Izrael vjeruju da je usmjeren na razvoj nuklearnog oružja.
&nbsp;Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, učestvovaće pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, rekao je američki zvaničnik za Rojters.
Tramp je u utorak, u govoru o stanju nacije, ukratko iznio mogućnost napada na Iran, rekavši da preferira rješenje diplomatskim putem, ali da neće dopustiti Teheranu da posjeduje nuklearno oružje.
&nbsp;SAD gomilaju veliku vojnu silu na Bliskom istoku, što podstiče strahove od šireg regionalnog sukoba.
&nbsp;&nbsp;U junu prošle godine SAD se pridružio Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja. Iran je zaprijetio snažnom odmazdom u slučaju novog napada.
&nbsp;Tramp je 19. februara rekao da Iran mora postići dogovor u roku od 10 do 15 dana, upozorivši da će se u suprotnom dogoditi „zaista loše stvari“.
&nbsp;Arakči je u utorak izjavio da Iran želi pravedan i brz sporazum, ali je ponovio da se neće odreći prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju. Vašington obogaćivanje uranija u Iranu smatra mogućim putem prema nuklearnom oružju.
&nbsp;- Dogovor je nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prednost- rekao je Arakči u objavi na mreži X.
&nbsp;Rojters je u nedjelju objavio da Teheran nudi nove ustupke u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćivanje uranijuma, nastojeći izbjeći američki napad, prenosi Hina.
&nbsp;Očekuje se i da će se generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi tokom razgovora nalaziti u Ženevi i održati sastanke s obje strane.

Iran i SAD nastavljaju nuklearne pregovore

Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u svom govoru o stanju nacije da nikada neće dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje i obećao da će nastaviti pregovore radi okončanja rata u Ukrajini.
&nbsp;Govoreći skoro sat i 50 minuta, Tramp je iskoristio zajedničku sjednicu Kongresa da prikaže dostignuća svoje administracije kao početak "zlatnog doba", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Kako navodi RSE, Tramp je Iran predstavio kao direktnu i stalnu prijetnju, prisjetivši se i američkih vojnih udara na tu zemlju u junu prošle godine.
&nbsp;- Nakon [operacije] Ponoćni čekić, upozoreni su da ne pokušavaju ponovo obnoviti svoj program naoružanja, posebno nuklearno oružje. Ipak, oni ponovo počinju sve ispočetka- rekao je Tramp.
&nbsp;On je kazao da je nejgova preferencija da se taj problem riješi kroz diplomatiju.
&nbsp;- Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terorizma, što oni daleko jesu, ima nuklearno oružje. Ne možemo to dopustiti- naveo je Tramp.
&nbsp;Njegove riječi dolaze usred masovnog američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku i uoči novih američko-iranskih pregovora zakazanih za 26. februar. Pregovori su primarno usmjereni na iranski nuklearni program, za koji Teheran insistira da je namijenjen u mirnodopske, civilne svrhe, poput proizvodnje električne energije.
&nbsp;Tramp je rekao da njegova administracija "radi veoma naporno" da okonča rat u Ukrajinu, pozivajući se na više mjeseci pregovora koji su prošle sedmice nastavljeni trilateralnim sastancima u Ženevi u Švajcarskoj.
&nbsp;Tramp je dodao da se rat nikada ne bi desio da je on bio predsjednik, i ponovo istakao strašnu ljudsku cijenu sukoba.
&nbsp;- Dvadeset i pet hiljada vojnika umire svakog mjeseca. Zamislite to, 25 &nbsp;vojnika umire mjesečno- rekao je Tramp.
&nbsp;On je pohvalio povećanu proizvodnju nafte i plina, tvrdeći da bi povećanje američke proizvodnje, zajedno s onim što je opisao kao "svijetli novi početak" u Venecueli, pomoglo smanjenju globalnih cijena energije.
&nbsp;Nazvavši Venecuelu "novim prijateljem i partnerom", Tramp je rekao da su SAD osigurale 80 miliona barela nafte nakon svrgavanja dugogodišnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
&nbsp;Govoreći o trgovini, Tramp je rekao da će carine koje plaćaju strane zemlje na kraju zamijeniti moderan sistem poreza na dohodak i olakšati finansijski teret za Amerikance.

Tramp: Nikada nećemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Iran spreman da ograniči nuklearni program ako SAD ispune zahtjeve

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei dao je upute najbližim saradnicima kako da postupe u slučaju da pogine u potencijalnim američkim ili izraelskim napadima.
Prema pisanju Njujork tajmsa, Hamenei je predstavio planove za nepredviđene situacije koji uključuju naredbe o nasljeđivanju i hitne lance komandovanja.
Prema izvještaju, na vrhuncu nacionalnih protesta prošlog mjeseca i usred rastućih američkih prijetnji vojnom akcijom, Hamenei je postavio dugogodišnjeg lojalistu Alija Larijanija na centralnu upravljačku ulogu, efektivno ga postavljajući na čelo državnih poslova.
Pozivajući se na intervjue s visokim iranskim zvaničnicima, pripadnicima Revolucionarne garde i bivšim diplomatama, Njujork tajms izvještava da je Larijani od tada nadgledao gušenje protesta, upravljao osjetljivom nuklearnom diplomatijom s Vašingtonom i koordinirao sa saveznicima, uključujući Rusiju, Katar i Oman.
Takođe se kaže da vodi ratno planiranje dok se Iran priprema za moguće američke napade.
Hamenei je navodno imenovao više slojeva nasljednika za ključne vojne i političke pozicije i delegirao ovlaštenja za donošenje odluka uskom krugu ljudi u slučaju prekida komunikacija ili njegovog atentata.
Iako se Larijani ne smatra vjerovatnim nasljednikom vrhovnog vođe, opisan je kao jedan od najpouzdanijih kriznih menadžera.
Iran je stavio svoje oružane snage u stanje visoke pripravnosti, postavio raketne sisteme u blizini Iraka i duž Perzijskog zaliva te sproveo vojne vježbe u pripremi za potencijalni sukob, izvještava novinska agencija.

Vrhovni vođa Irana očekuje atentat, saradnicima je predstavio planove o nasljediku

Studenti na nekoliko univerziteta u Iranu organizovali su antivladine proteste, prve takve skupove od prošlomjesečne smrtonosne represije vlasti.
BiBiSi (BBC) je potvrdio snimak demonstranata koji su u subotu marširali kampusom Tehnološkog univerziteta Šarif u glavnom gradu Teheranu. Kasnije su viđeni sukobi između njih i pristalica vlade.
Na drugom teheranskom univerzitetu održan je protest sjedenjem, a izvještaji govore o skupu na sjeveroistoku.
Studenti su odavali počast hiljadama poginulih u masovnim protestima u januaru.
Sjedinjene Američke Države (SAD) jačaju svoje vojno prisustvo u blizini Irana, a predsjednik Donald Tramp je rekao da razmatra ograničeni vojni udar.
SAD i njihovi evropski saveznici sumnjaju da Iran radi na razvoju nuklearnog oružja, što je Iran oduvijek negirao.
Američki i iranski zvaničnici sastali su se u utorak u Švajcarskoj i izjavili da je postignut napredak u pregovorima usmjerenim na ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Ali, uprkos prijavljenom napretku, Tramp je nakon toga rekao da će svijet u narednih 10 dana saznati hoće li biti postignut dogovor s Iranom ili će SAD poduzeti vojnu akciju.

Iranski studenti održali antivladine proteste na univerzitetima, zabilježeni sukobi

Administracija Donalda Trampa spremna je razmotriti prijedlog koji bi Iranu omogućio "simbolično" obogaćivanje uranija, pod uslovom da ne ostavlja nikakav mogući put ka izradi nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Axios.
Ovo sugeriše da bi moglo postojati određeno otvaranje, makar i vrlo ograničeno, između crvenih linija koje su SAD i Iran postavili u vezi sa sporazumom kojim bi se ograničile iranske nuklearne sposobnosti i spriječio rat.
Istovremeno, Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Irana.
Američki zvaničnici navode da je prag za predstojeći iranski nuklearni prijedlog izuzetno visok, jer bi plan morao uvjeriti brojne skeptike unutar Trampove administracije, ali i u regionu.
- Predsjednik Tramp će biti spreman prihvatiti sporazum koji je suštinski i koji može politički prodati kod kuće. Ako Iranci žele spriječiti napad, trebalo bi nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Iranci stalno propuštaju priliku. Ako budu igrali igre, strpljenja neće biti mnogo - rekao je visoki američki zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u petak da će iranski prijedlog biti finalizovan u naredna dva ili tri dana, iako su američki i izraelski zvaničnici rekli Axiosu, da bi Tramp mogao narediti napad već ovog vikenda.
Neki Trampovi savjetnici zagovaraju strpljenje. Oni tvrde da će, kako vrijeme prolazi i kako se povećava američko vojno prisustvo, rasti i Trampova pregovaračka moć.
Međutim, čak i neki od njegovih najbližih savjetnika priznaju da ne znaju šta će Tramp odlučiti, niti kada.
- Predsjednik još nije odlučio da izvrši napad. Znam to jer napad još nije izvršen. Možda to nikada i ne učini. Možda se sjutra probudi i kaže: "To je to'" - rekao je jedan visoki Trampov savjetnik.
Taj savjetnik je naveo da je Pentagon Trampu predstavio brojne opcije.
- Imaju opciju za svaki scenario. Jedan scenario uključuje uklanjanje ajatolaha, njegovog sina i mule. Šta će predsjednik izabrati, niko ne zna. Mislim da ni on sam to ne zna - rekao je savjetnik, misleći na vrhovnog vođu Alija Hameneija i njegovog sina Mojtabu, koji se smatra potencijalnim nasljednikom.
Drugi izvor potvrdio je da je plan za ubistvo Hameneija i njegovog sina Trampu predstavljen prije nekoliko sedmica.
Još jedan visoki Trampov savjetnik rekao je da "drži sve opcije otvorenim", te da "u svakom trenutku može donijeti odluku o napadu".
- Mediji mogu nagađati o razmišljanjima predsjednika koliko god žele, ali samo predsjednik Tramp zna šta može ili ne mora učiniti - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli.
Javne pozicije SAD-a i Irana o obogaćivanju uranija djeluju nespojivo, ali izjave Arakčija i visokog američkog zvaničnika sugerišu da još postoji određeni prostor za dogovor.
Iran trenutno ne obogaćuje uranij jer su centrifuge u njegovim nuklearnim postrojenjima u velikoj mjeri uništene vazdušnim udarima prošlog juna. SAD i Izrael poručuju da bi ponovo napali ukoliko bi obogaćivanje bilo nastavljeno.
Međutim, vrhovni vođa Ali Hamenei bio je izričit da Iran neće odustati od prava na obogaćivanje, za koje Iran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.
Tramp je više puta, uključujući i prošle sedmice, rekao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja.
Arakčhi je u petak, gostujući u emisiji "Morning Joe" na MS NOW-u, tvrdio da američka strana tokom razgovora u Ženevi u utorak nije tražila od Irana da pristane na "nulto obogaćivanje".
Takođe je negirao da je Iran na tim razgovorima ponudio privremenu suspenziju svog programa obogaćivanja.
- Ono o čemu sada razgovaramo jeste kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude miran i da zauvijek ostane miran - rekao je Arakči, dodajući da bi Iran zauzvrat preduzeo "mjere izgradnje povjerenja" u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Nakon razgovora u Ženevi, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Arakčija da dostavi detaljan prijedlog koji bi adresirao sve američke zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Visoki američki zvaničnik rekao je da su Vitkof i Kušner Arakčiju prenijeli da je Trampova pozicija "nulto obogaćivanje" na iranskom tlu.
Ipak, isti zvaničnik je naveo da će SAD razmotriti prijedlog ukoliko on uključi "malo, simbolično obogaćivanje", pod uslovom da Iranci ponude detaljne dokaze da to ne predstavlja prijetnju.
Izvor upoznat s razgovorima rekao je Axiosu da su i omanski i katarski posrednici posljednjih dana poručili Iranu i SAD-u, da svaki sporazum mora omogućiti objema stranama da proglase pobjedu i, ako je moguće, da bude prihvatljiv i za zemlje Zaljeva i Izrael.
Arakči je na to aludirao i u intervjuu u petak.
- To bi trebalo biti "win-win" sporazum. To je najteži dio. Mora uzeti u obzir interese i zabrinutosti obje strane - istakao je on.
Dok se region priprema za mogućnost rata, američki zvaničnik je insistirao da će SAD sačekati iranski prijedlog prije donošenja odluke o daljim koracima i eventualnoj novoj rundi pregovora.
Tramp je u petak rekao da Iran "bolje da pregovara o poštenom sporazumu". Tvrdio je da je ubijeno 32.000 demonstranata, pozivajući se na brojke iranske opozicije koje su znatno veće od većine drugih procjena.
- Narod Irana je potpuno drugačiji od lidera Irana. To je vrlo tužna situacija… Jako mi je žao iranskog naroda. Oni žive u paklu - rekao je Tramp na konferenciji za novinare.
Arakči je rekao u emisiji "Morning Joe" da će nacrt iranskog prijedloga biti dostavljen SAD-u nakon konačnog odobrenja političkog rukovodstva u Teheranu.
Naveo je da će plan uključivati "političke obaveze i tehničke mjere" kako bi se osiguralo da je iranski nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.
Američki zvaničnik je naglasio da svaki prijedlog mora biti "vrlo detaljan" i dokazati da će iranski nuklearni program biti "benigan".
- Vidjećemo šta će nam dostaviti u pisanom obliku. Na osnovu toga ćemo procijeniti koliko su ozbiljni. Lopta je na njihovoj strani - rekao je zvaničnik.
Arakči je rekao da je u pregovore uključen i Rafael Grosi, čelnik UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela, te da je predložio "tehničke mjere" koje bi osigurale da se iranski nuklearni program ne može "preusmjeriti u nemirnodopske svrhe".
Takve "tehničke mjere" mogle bi podrazumijevati povratak UN-ovih inspektora u Iran s robusnim mandatom nadzora, kao i uklanjanje ili razrjeđivanje 450 kilograma visoko obogaćenog uranija koji je zatrpan u iranskim nuklearnim postrojenjima nakon američkih i izraelskih bombardovanja.

Tramp ima i plan za ubistvo vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija i njegovog sina

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da njegova zemlja neće pognuti glavu pod pritiskom svjetskih sila usred nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- Svjetske sile se postrojavaju kako bi nas natjerale da pognemo glavu, ali mi nećemo pognuti glavu uprkos svim problemima koje nam stvaraju - rekao je Pezeškijan u govoru koji je uživo prenosila državna televizija.
U međuvremenu, iranski studenti su na skupovima za ljude ubijene tokom nedavnog talasa demonstracija uzvikivali parole protiv vlade, prenijeli su u subotu lokalni i mediji iz dijaspore.
Iranci su ove sedmice ponovo uzvikivali protestne slogane kako bi obilježili 40. dan od smrti hiljada ljudi, dok je talas demonstracija dosezao vrhunac 8. i 9. januara.
Prema analizama svjetskih medija, Sjedinjene Američke Države se pripremaju za ozbiljan sukob s Iranom ukoliko pregovori ne donesu rezultat.
Već ranije je objavljeno da se priprema dugotrajna, višesedmična operacija protiv Irana koja bi mogla uključivati udare na sigurnosne objekte i nuklearnu infrastrukturu te zemlje.
Trenutno su glavne borbene sposobnosti SAD-a u regiji raspoređene na ratnim brodovima i borbenim avionima, a svaka veća kampanja bombardovanja imala bi podršku i bombardera baziranih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Iranski predsjednik o prijetnjama: "Svjetske sile se postrojavaju, ali mi nećemo pognuti glavu uprkos tome"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da razmatra mogućnost vojnog napada na Iran.
Tramp želi da izvrši pritisak na Teheran, kako bi postigao sporazum o ograničenju iranskog nuklearnog programa, prenose agencije.
Ministarstvo spoljnih poslova Irana je saopštilo da će nacrt predloga sporazuma sa Vašingtonom biti spreman u narednih nekoliko dana, prenosi N1.
Tramp je u četvrtak poručio da će se dogoditi "loše stvari" ukoliko Teheran u roku od 10 do 15 dana ne pristane na dogovor.
Odgovarajući danas na pitanje da li razmišlja o ograničenim vojnim napadima, Tramp je poručio: Najviše što mogu reći je da to razmatram.

Tramp razmatra mogućnost vojnog napada na Iran

Više mještana Botuna privedeno je u Centar bezbjednosti Podgorica nakon izjava ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića u programu jedne televizijske kuće, saopšteno je danas iz Opštine Zeta.
Kako tvrde iz Opštine Zeta, Dragićević, kojeg nazivaju portparolom Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pozvao je bezbjednosni sektor da reaguje nakon govora mještana na protestu u Botunu, nakon čega su oni dovedeni u CB Podgorica.
- Još jednom pozivamo direktora UP, ministra unutrašnjih poslova, ali i odlazećeg gradonačelnika Mujovića i direktora Vodovoda Nišavića, da zajedno sa svojim aktivistima, radnicima i mašinama napuste Botun i da se uvaži odluka SO Zeta donijeta krajem godine gdje je gradnja zabranjena turskom konzorcijumu - tvrde iz Opštine Zeta.&nbsp;
Ovakav odnos su, kažu, imali do 2020. godine, pa im se čini da se te mračne godine ponovo vraćaju.
- Gdje se po nalogu jednog čovjeka, ovog puta nebitnog i bez javne funkcije, maltretiraju naši sugrađani. Nećemo ćutati na ovaj teror, već još jednom pozivamo čelnike grada, države i bezbjednosnog sektora da u miru napuste Botun i spuste tenzije. Svako naredno hapšenje naših sugrađana, podrazumijevaće radikalizaciju protesta i prilika u Botunu - poručuju iz te lokalne samouprave.&nbsp;
Dragićević, za kojeg tvrde da je navodni čuvar prava i pravde, se, kažu, nikad do 2020. godine nije oglasio niti mu je na pamet palo da kontroliše poslove Mila Đukanovića, Ane Kolarević, Aca i Blaža Đukanovića, Brana Gvozdenovića i ostalih vedeta DPS-a.
- Ali zato danas sa još jednim bivšim DPS-ovcem Mujovićem, zdušno brani posao Ivana Vukovića koji je potpisao ugovor sa Turcima. Pametnome dosta! - kažu iz Opštine Zeta.
Poručuju i da je ovo još jedan u nizu pokušaja disciplinovanja Zete.
- Nakon sramne akcije u Botunu, isključivanja naše opštine iz kapitalnog projekta, pokušaja uzimanja dijela naknade za aerodrom u Zeti, ovo predstavlja još jedan udar na slobodu misli, govora, izražavanja i prava na protest koji su garantovani Ustavom Crne Gore. Još jednom pozivamo nadležne organe da hitno na slobodu puste mještane Botuna kako bi podignute tenzije splasnule, a volja naroda Zete iskazana na referenudumu poštovala od donosica odluka - zaključuje se u saopštenju.

Više Botunjana privedeno u CB Podgorica; Opština Zeta: Svako naredno hapšenje podrazumijevaće radikalizaciju protesta

Opština Bar saopštila je da pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da avio liniju Podgorica-Bari proglasi za liniju u javnom interesu u vazdušnom saobraćaju koja će saobraćati tokom cijele godine.
- Opština Bar čiji je Bari pobratimski grad, kandidovala je u novembru prošle godine Ministarstvu saobraćaja da upravo liniju sa Barijem proglasi prioritetnom i od javnog značaja- istakli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, ukidanjem tradicionalne brodske linije Bar-Bari-Bar, izgubili smo jednu od najznačajnijih veza sa ovim dijelom Evrope, što je značajno smanjilo broj putnika, turista ali i ekonomsku aktivnost ovog značajnog tržišta sa ovim gradom i državom.
- Italija, tržište sa 60 miliona stanovnika, najveći je crnogorski susjed i jedna od najvažnijih država EU kojoj Crna Gora teži i predstavlja ogroman potencijal za razvoj- naglasili su.
Upravo zato, kako su zaključili, očekuju da će ova linija djelimično nadoknaditi priliv turista i biznisa sa ovog tržišta i ispuniti očekivanja u smislu jačanja konkurentnosti Bara, ali i ukupnog crnogorskog primorja i države.

Opština Bar: Avio linija Podgorica-Bari od velikog značaja za razvoj turizma i ekonomije

U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak počinju uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja, Isnija Kilaja, Fadila Fazliua i Hajredina Kučija.
Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). 
Svi optuženi izjasnili su se kao nevini.
Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija.
Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza.
U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka.
Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa.
Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda.
Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Prema navodima tužilaštva, optuženi su svojim koordinisanim radnjama pokušali narušiti sposobnost Specijalizovanih komora i Kancelarije specijalnog tužioca da efikasno vode istrage i zaštite ključne dokaze, posebno iskaze svjedoka.
Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu.
Sadašnji predmet odnosi se isključivo na pokušaje uticanja na pravosuđe.

U Hagu počinju uvodne izjave u slučaju protiv Tačija i ostalih zbog ometanja pravde

Osobe iz kavačkog kriminalnog klana procesuirane su za najteža krivična djela i protiv te organizacije bila su obezbijeđena tri svjedoka saradnika, dok je jedna osoba bila svjedok saradnik protiv škaljarske grupe a jedna osoba je svjedočila protiv oba klana. To je danas u Višem sudu izjavio Milorad Žižić, bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, a tokom svjedočkog iskaza na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkconeru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da tadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović nije tražio da se bilo ko izostavi.
- Nijednom se nije desilo da Čađenović ne prihvati naš prijedlog da nekoj osobi ne bude dodijeljen status svjedoka saradnika, ali smo svaki iskaz detaljno provjeravali - kazao je Žižić odgovarajući na pitanja Čađenovića
Ukazao je i da je Milan Kankaraš bio svjedok saradnik u predmetu protiv oba klana.
- Prvi predmet kodnog naziva “Barbi”, formiran je nakon prve izjave koju je Kankaraš dao 25. marta 2020. godine. Tada su procesuirani Krsto Vujić, Jovo Riznić, Slobodan Vico, Zoran Mrvaljević, a koji su označeni kao članovi škaljarskog klana - rekao je Žižić.
Objasnio je kada su uzimali izjavu od Milana Kankaraša 25.marta tada nije bio obaviješten tužilac Čađenović, tek nakon uzimanja izjave obaviješteno je Specijalno državno tužilaštvo i tada je u rad dodijeljen predmet tužiocu Čađenoviću.
Žižić je na pitanje Čađenovića kazao da su prvo članove škaljarskog klana procesuirali, jer je za njih tada bilo više dokaza, dok je za članove kavačkog bilo potrebno da se prikupljaju podaci i izuzimaju predmeti jer nije bilo dovoljno dokaza ali i da se provjere neki podaci preko Interpola.
Žižić je bio decidan i da je procesuiranje Duška Roganovića bio prioritet
i da nikad nijesu dobili uputstva od Čađenovića da se ne prikupljaju dokazi protiv njega.
- Naprotiv, imali smo prioritet da se on procesuira - istakao Žižić&nbsp;
Kada je riječ o Jovanu Žmukiću, članu kavačkog klana, Žižiću je poznato da je on prijetio porodici Milana Kankaraša, zbog čega je Čađenović izdao nalog za hapšenje.
- Tada nam je bilo neobično da se sa pripadnicima škaljarskog klana, procesuira i kavčanin Žmukić. Nijesmo dobijali uputstva od Čađenovića da ga za nešto ne procesuiramo - kazao je Žižić.
On će i na narednom ročištu odgovarati na pitanja Čađenovića koji je rekao da ima otprilike 100 pitanja za Žižića.
Proces vodi sudija Veljko Radovanović.

Tag: iran