Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama. Te sankcije takođe moraju biti na stolu- dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
<h2>Pregovori u Ženevi</h2>
 
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslaniciStiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
<h2>Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru</h2>
 
Donald Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama.Te sankcije takođe moraju biti na stolu - dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor“.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
Pregovori u Ženevi
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru
Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

500x500

1250x600

1084x550

Oko 250.000 ljudi pridružilo se demonstracijama u bavarskoj prijestonici, potvrdila je njemačka policija za Radio Slobodna Evropa, što predstavlja najveći protest iranske opozicije u Evropi do sad.
Još ljudi je stizalo, puneći minhenski metro iranskim zastavama i uzvicima parola.
Protest u Minhenu dio je globalnog dana akcije koji je pokrenuo Reza Pahlavi, posljednji sin iranskog šaha svrgnutog tokom Islamske revolucije 1979. godine. Velika okupljanja očekuju se i u Los Anđelesu i Torontu.
Prema izvještajima, Pahlavi je stigao na demonstracije u Minhenu.
Ljudi su u Minhen došli iz čitave Evrope, ogorčeni zbog krvavog gušenja protesta u Iranu u januaru, tokom kojih su snage sigurnosti ubile hiljade demonstranata.
“Srećna sam što se bude”
- Veoma je tužno reći, ali oni – mi – plaćamo cijenu. Naravno, ova omladina umire svaki dan. Ta krv, to je tako tragično- rekla je žena po imenu Atena. Kao i drugi demonstranti, Atena, koja je doputovala iz Milana u Italiji, nije željela navesti svoje puno ime.
Navodeći da ima rođake i prijatelje u Teheranu i drugim gradovima, Atena je rekla da su joj januarski protesti u Iranu ulili nadu uprkos reakciji snaga sigurnosti.
- Presrećna sam što se bude i što traže promjene… Ovoga puta će se promjene desiti- rekla je.
Drugi demonstrant, Rasool, rekao je da je doputovao iz Nizozemske kako bi se pridružio protestu u Minhenu.
- Postao sam ljut, postao sam uznemiren, jer moja braća i sestre, naši roditelji, nalaze se u opasnoj situaciji. Oni su svoj život ostavili na ulici za slobodu. Ovaj režim je trenutno najslabiji što je ikad bio. Zato, ako nam SAD i Evropa pomognu vojnom akcijom, narod može dovršiti posao koji je započeo- dodao je.
Pozivi na američku vojnu intervenciju
Rasoolove riječi odražavale su i slogane s brojnih transparenata koji pozivaju na američku vojnu akciju protiv Irana.
Američke pomorske snage u Persijskom zalivu ostaju raspoređene u blizini Irana, u okviru jednog od najvećih američkih vojnih pojačanja u regiji posljednjih godina. Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je podršku i ohrabrenje iranskim demonstrantima i nagovijestio da bi SAD mogle intervenisati kako bi ih zaštitile.
Međutim, čini se da su razgovori između američkih i iranskih pregovarača više fokusirani na druga pitanja, poput iranskog nuklearnog i raketnog programa te mreže paravojnih saveznika u Libanu, Iraku i Jemenu.
Govoreći na konferenciji za novinare ranije danas, Pahlavi je pozvao Trampa da djeluje.
- Iranski narod je čuo kada ste rekli ‘pomoć je na putu’ i imaju povjerenje u Vas. Pomozite im i istorija će vas upisati među najveće heroje, ne samo iranske nacije nego i cijelog svijeta- rekao je.
Pahlavi je jedan od brojnih aktera koji se bore za uticaj unutar podijeljene iranske opozicije u egzilu, od kojih su neke frakcije najavile da će juče i danas održati odvojene proteste u Minhenu — dok se svjetski lideri okupljaju u gradu na godišnjoj bezbjednosnoj konferenciji.
Dan ranije, sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim — izuzetno rijedak susret na tako visokom nivou za bivšeg prijestolonasljednika.
Video objavljen na ukrajinskoj javnoj televiziji prikazuje njih dvojicu kako se rukuju u drvenom kabinetu, a zatim sjedaju za sto. Pahlavi je zahvalio Zelenskom što je u svom obraćanju na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izrazio podršku iranskim demonstrantima.
Međutim, iako Sjedinjene Države podržavaju iranske demonstrante, one nijesu podržale Pahlavija niti bilo kog drugog opozicionog lidera u egzilu — iako je Pahlavi više puta poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa da interveniše u Iranu.
Mnogo manji protest &nbsp;juče je održao Nacionalni savjet otpora Irana, koji je osudio i sadašnje iranske vlasti i ideju o obnovi monarhije.

Minhen: Najveći protest iranske opozicije u Evropi okupio 250.000 ljudi

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan izvinio se danas svim građanima koji su pogođeni protestima koji su u toj zemlji izbili pred Novu godinu i njihovim nasilnim gušenjem.
Pezeškijan je tokom obilježavanja 46. godišnjice Islamske revolucije 1979. godine rekao da je svjestan "velike tuge" koju ljudi osjećaju tokom protesta i represije.
On je osudio "zapadnu propagandu" za koju smatra da okružuje proteste, bez navođenja konkretnih aktera.
- Stidimo se pred narodom i dužni smo da pomognemo svima koji su povrijeđeni u ovim incidentima. Ne tražimo sukob sa narodom - rekao je Pezeškijan.
On je dodao da Iran "ne traži nuklearno oružje" i da je Teheran spreman "na svaku vrstu promjene", imajući u vidu da zemlja o svom nuklearnom programu pregovara sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Predsjednik SAD Donald Tramp predložio je juče da Vašington pošalje još jedan nosač aviona ka Iranu kako bi pojačao višenedjeljne prijetnje toj zemlji.
Na obilježavanju godišnjice revolucije desetina hiljada ljudi je izašlo na ulice širom Irana kako bi podržali vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prenijela je državna televizija.
Okupljeni su mahali slikama Hamneija i skandirali "Smrt Americi!" i "Smrt Izraelu!".
O pregovorima sa Vašingtonom, ministar spoljnih poslova Abas Arakči je izjavio da Teheran još "nema puno povjerenje u Amerikance".
On je za Raša Tudej (RT) rekao da su SAD napale Iran tokom posljednje runde pregovora u junu prošle godine.
- Moramo da se pobrinemo da se taj scenario ne ponovi i to je uglavnom na Americi - naveo je Arakči.
Vašington je nedavno premjestio nosač aviona "USS Abraham Linkoln", brodove i nekoliko aviona na Bliski istok kako bi izvršio pritisak na Iran da dvije strane postignu sporazum.

Pezeškijan se izvinio svim građanima koji su pogođeni protestima i represijom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za portal Axios da razmatra slanje druge udarne skupine nosača aviona na Bliski istok kako bi se Sjedinjene Američke Države pripremile za moguću vojnu akciju ukoliko pregovori s Iranom propadnu.
Izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Iran prošlog petka u Omanu obnovili pregovore, prvi put nakon 12-dnevnog rata u junu, dok Vašington istovremeno gomila vojne snage u Persijskom zalivu. Tramp je poručio da su opcije jasne.
- Ili ćemo postići dogovor, ili ćemo morati učiniti nešto vrlo oštro, kao i prošli put- &nbsp;Druga runda pregovora očekuje se naredne sedmice.
Tramp je naveo da se u regionu već nalazi velika američka pomorska skupina te da razmatra slanje dodatne.
&nbsp;- Imamo armadu koja ide tamo, a možda će krenuti i još jedna- rekao je, aludirajući na udarne skupine nosača aviona i ratne brodove već prisutne u regionu.
Ipak, predsjednik SAD-a izrazio je optimizam da Iran sada pregovorima pristupa ozbiljnije zbog prijetnje vojnom akcijom. Podsjetio je na junsku odluku da napadne iranska nuklearna postrojenja i istakao da su ovi pregovori „vrlo drukčiji“.
Ključni spor između SAD-a i Irana ostaje pitanje nuklearnog programa, pri čemu Iran odbija odustati od prava na obogaćivanje urana. Tramp je naglasio da bi sveobuhvatni dogovor trebao obuhvatiti i iranske zalihe balističkih projektila.
U Vašington sutra stiže izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je izrazio skepsu prema postizanju „sjajnog dogovora“. Tramp tvrdi da Netanjahu takođe želi dobar dogovor, a njegov posjet je pomjeren kako bi se uklopio u predsjednikov raspored.
Istovremeno, pojačava se diplomatska aktivnost Irana. Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Larijani posjetio je Oman i Katar, ključne posrednike između SAD-a i Irana, i prenosi stajališta Teherana pred drugu rundu pregovora. Larijani je putem društvenih mreža upozorio SAD na „destruktivnu ulogu cionista“ i pozvao na oprez.

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je Sjedinjene Američke Države da poštuju njegovu zemlju uoči još jedne runde nuklearnih pregovora sljedeće sedmice nakon posredovanih razgovora u Omanu.
- Naše razmišljanje o nuklearnom pitanju zasniva se na pravima utvrđenim ugovorom o neširenju nuklearnog oružja. Iranska nacija je oduvijek odgovarala na poštovanje poštovanjem, ali ne može podnijeti jezik sile - napisao je u objavi na mreži Iks (X).
Pezeškijan je opisao razgovore održane u Omanu u petak kao "korak naprijed" i rekao da njegova administracija podržava dijalog.
Govoreći na forumu koji je u Teheranu organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova, glavni diplomata zemlje Abas Arakči istakao je da je Islamska Republika oduvijek naglašavala nezavisnost.
Arakči je tokom događaja u glavnom gradu rekao da Iran nije voljan odustati od obogaćivanja urana za civilnu upotrebu čak i ako to dovede do novih vojnih napada SAD-a i Izraela, "jer niko nema pravo da nam govori šta moramo imati, a šta ne smijemo imati".
Vrhovni iranski vojni komandant u nedjelju je izdao novo upozorenje da će cijela regija biti zahvaćena sukobom ako Iran bude napadnut.
- Iako se pripremamo, iskreno nemamo želju da vidimo izbijanje regionalnog rata - rekao je general-major Abdolrahim Musavi okupljenima na skupu zapovjednika i osoblja vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.

Pezeškijan: Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saopštile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je u štrajku glađu od 2. februara.
To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
- Osuđena je na šest godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodišnju zabranu putovanja - napisao je on.
Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Ona je uhapšena početkom decembra prošle godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav.
Puštena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri nedjelje, ostala je duže vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.
Aktivistkinja (52) je više puta osuđivana i zatvarana u posljednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog nošenja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio posljednje decenije u zatvoru.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

Hiljade ljudi protestovalo je u Berlinu u znak podrške iranskom nacionalnom ustanku povodom godišnjice iranske antimonarhijske revolucije iz 1979. godine.
Skup je uslijedio nakon protesta širom Irana, koji su počeli u decembru zbog ekonomskih teškoća, a brzo su poprimili politički karakter te su ugušeni.
Prema procjenama, otprilike 8.000 ljudi okupilo se kod Brandenburške kapije u Berlinu u 13:00 sati, izjavila je berlinska policija za Rojters dodajući da je 20.000 ljudi bilo prijavljeno za učešće.
Šahin Gobadi, član odbora za vanjske poslove Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), tvrdio je da je broj učesnika iznosio 100.000, navodeći da hiljade ljudi nisu mogle doputovati u Berlin jer su letovi otkazani zbog vremenskih neprilika.
Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo obratio se skupu putem interneta, nakon što je njegov let otkazan.
- Iako me je vrijeme u Berlinu spriječilo, kao i hiljade drugih ljudi, da vam se lično pridružim na demonstracijama, radujem se što vam se mogu priključiti virtualno na godišnjicu Iranske revolucije iz 1979. godine. Iranski narod želi demokratski i slobodan Iran i svijet bi trebalo stati uz njega - poručio je on.
Prema navodima organizatora, događaj su podržale 344 organizacije i političke ličnosti, uključujući parlamentarne grupe prijateljstva s Iranom, sindikate i aktere civilnog društva na nacionalnom i lokalnom nivou iz nekoliko evropskih zemalja, kao i 312 iranskih udruženja u Evropi.
- Poruka iranskog naroda i njegovog otpora bila je i ostaje ova: nema politike popuštanja, nema rata niti stranog uplitanja, promjena režima i suverenitet republike naroda, od naroda i putem njihovog organizovanog otpora - rekla je Marjam Rajavi, izabrana predsjednica Nacionalnog vijeća otpora Irana, na skupu u Berlinu.

Hiljade ljudi izašlo na ulice Berlina: "Želimo demokratski i slobodan Iran"

Mornarica je zaplijenila 2,4 tone kokaina na brodu u Francuskoj Polineziji, francuskoj prekomorskoj teritoriji, u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, saopštile su vlasti.
Kako se navodi, zaplenjeni kokain, koji je distribuiran iz Latinske Amerike, nije bio namijenjen za Francusku Polineziju, već za Novi Zeland i Australiju.
Ističe se da je zapljena izvršena u četvrtak na otvorenom moru uz podršku aviona oružanih snaga, čime je količina kokaina zaplijenjenog u polinezijskim vodama za jedan mjesec povećana na gotovo 12 tona, prenio je Figaro.

Francuska Polinezija: Mornarica zaplijenila 2,4 tone kokaina

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajednički gasnu elektranu instalirane snage 500 megavata, saopšteno je danas tokom posjete Beogradu predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je najavio ulaganje „značajnih sredstava“ u Srbiju.
- Projekat izgradnje gasne elektrane u Srbiji biće jedna od najvećih investicija Azerbejdžana u Evropi- rekao je Alijev na zajedničkoj konferenciji za medije nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Alijev je istakao da Azerbejdžan i Srbija imaju „veoma jasne planove“ za budućnost, posebno u oblasti energetike i saobraćaja, s ciljem unapređenja saradnje u tim sektorima.
Potpisan niz bilateralnih sporazuma
Azerbejdžan je nedavno započeo isporuke prirodnog gasa Srbiji, koja je do sada bila dominantno oslonjena na ruski gas.
- Dogovorili smo povećanje količina za izvoz, a taj gas biće pretvoren u električnu energiju. Tako ćemo imati čistu energiju za domaće tržište, a u bliskoj budućnosti i mogućnost izvoza- naveo je Alijev.
Vučić je ocijenio da bi gasna elektrana, koja bi mogla biti izgrađena u okolini Niša, mogla biti otvorena 2029. godine.
Tokom sastanaka dvije delegacije potpisan je i niz bilateralnih sporazuma o daljem unapređenju ekonomske saradnje, a najavljeno je i skoro uspostavljanje direktne avio-linije između Beograda i Bakua.

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajedno gasnu elektranu

Predsjednik Šahovskog saveza, fide majstor, Jovan Milović i velemajstor Denis Kadrić nalaze se na čelu tabele 78. Prvenstva Crne Gore nakon sedam odigranih kola.&nbsp;
Milović i Kadrić upisali su danas po dvije pobjede i uoči derbija imaju po šest bodova.
Milović je u šestom kolu savladao internacionalnog majstora Blaža Kalezića u izuzetno zanimljivoj partiji, nakon što je serijom taktičkih udara došao do pobjede.
U popodnevnom kolu, bijelim figurama nadigrao je Olega Jaksina, još jednom demonstrirajući izvanrednu tehniku u završnicama.&nbsp;
Kadrić je u šestom kolu opravdao ulogu favorita protiv Mirsada Đokovića, da bi u sedmom iskoristio prednost početnog poteza u duelu sa internacionalnim majstorom Aleksandrom Tomićem.&nbsp;
Milović i Kadrić sastaće se sjutra u osmom kolu, a bijele figure vodiće Milović.
Pola poena iza vodećeg dvojca nalazi se desetostruki šampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić koji je u današnjim duelima savladao internacionalnog majstora Bogdana Podlesnika i fide majstora Miloša Pečuricu.
Da će uzbuđenja trajati do poslednjeg kola, potvrđuje i podatak da se na diobi četvrtog mjesta nalazi čak osam igrača.
Parovi osmog kola: Milović - Kadrić, Jaksin - Đukić, Kalezić - Draganić, Nikčević - Vukčević, Skvorcov - Šuković, Tomić - Pečurica, Petrov - Podlesnik, Šćekić - Ivanović.
Osmo kolo na programu je sjutra u 16 sati.

Šah: Jovan Milović i Denis Kadrić na čelu tabele uoči derbija

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević istakao je kako se u Crnoj Gori vodi kampanja protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Vučić i Srpska pravoslavna crkva su krivci za sve u Crnoj Gori- rekao je on gostujući na Pinku.
On se izvinio građanima Srbije zbog toga što, kako je istakao, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović toj državi danas nije čestitao Dan državnosti.
- Čestitali su svi brojni svjetski zvanični...Ali Milatović nije. To je nezamislivo- kazao je on.
Dodao je kako je Milatović na poziciju predsjednika izabran velikim dijelom glasova Srba, te da njegov brat živi u Beogradu.

Tag: iran

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Minhen: Najveći protest iranske opozicije u Evropi okupio 250.000 ljudi

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Pezeškijan se izvinio svim građanima koji su pogođeni protestima i represijom

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Pezeškijan: Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

Hiljade ljudi izašlo na ulice Berlina: "Želimo demokratski i slobodan Iran"

Francuska Polinezija: Mornarica zaplijenila 2,4 tone kokaina

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajedno gasnu elektranu

Šah: Jovan Milović i Denis Kadrić na čelu tabele uoči derbija

Knežević: Izvinjavam se Srbiji jer Milatović nije čestitao Dan državnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO