Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za portal Axios da razmatra slanje druge udarne skupine nosača aviona na Bliski istok kako bi se Sjedinjene Američke Države pripremile za moguću vojnu akciju ukoliko pregovori s Iranom propadnu.
Izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Iran prošlog petka u Omanu obnovili pregovore, prvi put nakon 12-dnevnog rata u junu, dok Vašington istovremeno gomila vojne snage u Persijskom zalivu. Tramp je poručio da su opcije jasne.
- Ili ćemo postići dogovor, ili ćemo morati učiniti nešto vrlo oštro, kao i prošli put- &nbsp;Druga runda pregovora očekuje se naredne sedmice.
Tramp je naveo da se u regionu već nalazi velika američka pomorska skupina te da razmatra slanje dodatne.
&nbsp;- Imamo armadu koja ide tamo, a možda će krenuti i još jedna- rekao je, aludirajući na udarne skupine nosača aviona i ratne brodove već prisutne u regionu.
Ipak, predsjednik SAD-a izrazio je optimizam da Iran sada pregovorima pristupa ozbiljnije zbog prijetnje vojnom akcijom. Podsjetio je na junsku odluku da napadne iranska nuklearna postrojenja i istakao da su ovi pregovori „vrlo drukčiji“.
Ključni spor između SAD-a i Irana ostaje pitanje nuklearnog programa, pri čemu Iran odbija odustati od prava na obogaćivanje urana. Tramp je naglasio da bi sveobuhvatni dogovor trebao obuhvatiti i iranske zalihe balističkih projektila.
U Vašington sutra stiže izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je izrazio skepsu prema postizanju „sjajnog dogovora“. Tramp tvrdi da Netanjahu takođe želi dobar dogovor, a njegov posjet je pomjeren kako bi se uklopio u predsjednikov raspored.
Istovremeno, pojačava se diplomatska aktivnost Irana. Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Larijani posjetio je Oman i Katar, ključne posrednike između SAD-a i Irana, i prenosi stajališta Teherana pred drugu rundu pregovora. Larijani je putem društvenih mreža upozorio SAD na „destruktivnu ulogu cionista“ i pozvao na oprez.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je Sjedinjene Američke Države da poštuju njegovu zemlju uoči još jedne runde nuklearnih pregovora sljedeće sedmice nakon posredovanih razgovora u Omanu.
- Naše razmišljanje o nuklearnom pitanju zasniva se na pravima utvrđenim ugovorom o neširenju nuklearnog oružja. Iranska nacija je oduvijek odgovarala na poštovanje poštovanjem, ali ne može podnijeti jezik sile - napisao je u objavi na mreži Iks (X).
Pezeškijan je opisao razgovore održane u Omanu u petak kao "korak naprijed" i rekao da njegova administracija podržava dijalog.
Govoreći na forumu koji je u Teheranu organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova, glavni diplomata zemlje Abas Arakči istakao je da je Islamska Republika oduvijek naglašavala nezavisnost.
Arakči je tokom događaja u glavnom gradu rekao da Iran nije voljan odustati od obogaćivanja urana za civilnu upotrebu čak i ako to dovede do novih vojnih napada SAD-a i Izraela, "jer niko nema pravo da nam govori šta moramo imati, a šta ne smijemo imati".
Vrhovni iranski vojni komandant u nedjelju je izdao novo upozorenje da će cijela regija biti zahvaćena sukobom ako Iran bude napadnut.
- Iako se pripremamo, iskreno nemamo želju da vidimo izbijanje regionalnog rata - rekao je general-major Abdolrahim Musavi okupljenima na skupu zapovjednika i osoblja vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.

Pezeškijan: Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saopštile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je u štrajku glađu od 2. februara.
To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
- Osuđena je na šest godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodišnju zabranu putovanja - napisao je on.
Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Ona je uhapšena početkom decembra prošle godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav.
Puštena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri nedjelje, ostala je duže vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.
Aktivistkinja (52) je više puta osuđivana i zatvarana u posljednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog nošenja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio posljednje decenije u zatvoru.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

Hiljade ljudi protestovalo je u Berlinu u znak podrške iranskom nacionalnom ustanku povodom godišnjice iranske antimonarhijske revolucije iz 1979. godine.
Skup je uslijedio nakon protesta širom Irana, koji su počeli u decembru zbog ekonomskih teškoća, a brzo su poprimili politički karakter te su ugušeni.
Prema procjenama, otprilike 8.000 ljudi okupilo se kod Brandenburške kapije u Berlinu u 13:00 sati, izjavila je berlinska policija za Rojters dodajući da je 20.000 ljudi bilo prijavljeno za učešće.
Šahin Gobadi, član odbora za vanjske poslove Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), tvrdio je da je broj učesnika iznosio 100.000, navodeći da hiljade ljudi nisu mogle doputovati u Berlin jer su letovi otkazani zbog vremenskih neprilika.
Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo obratio se skupu putem interneta, nakon što je njegov let otkazan.
- Iako me je vrijeme u Berlinu spriječilo, kao i hiljade drugih ljudi, da vam se lično pridružim na demonstracijama, radujem se što vam se mogu priključiti virtualno na godišnjicu Iranske revolucije iz 1979. godine. Iranski narod želi demokratski i slobodan Iran i svijet bi trebalo stati uz njega - poručio je on.
Prema navodima organizatora, događaj su podržale 344 organizacije i političke ličnosti, uključujući parlamentarne grupe prijateljstva s Iranom, sindikate i aktere civilnog društva na nacionalnom i lokalnom nivou iz nekoliko evropskih zemalja, kao i 312 iranskih udruženja u Evropi.
- Poruka iranskog naroda i njegovog otpora bila je i ostaje ova: nema politike popuštanja, nema rata niti stranog uplitanja, promjena režima i suverenitet republike naroda, od naroda i putem njihovog organizovanog otpora - rekla je Marjam Rajavi, izabrana predsjednica Nacionalnog vijeća otpora Irana, na skupu u Berlinu.

Hiljade ljudi izašlo na ulice Berlina: "Želimo demokratski i slobodan Iran"

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kaže da će se nova runda razgovora s Vašingtonom održati uskoro i da će izgradnja povjerenja potrajati.
Arakči kaže da je prva runda pregovora u Omanu koja je juče održana bila dobar početak.
Dodaje da je razvijanje nuklearnog programa neotuđivo pravo Irana koje se mora nastaviti.
- Čak ni bombardovanjem ne bi mogli uništiti naše kapacitete - kazao je Arakči.
Dodaje da je Iran spreman da postigne uvjerljiv sporazum.
Međutim, on kaže da je "suvereni stav Irana protivljenje transferu uranijuma u inostranstvo".
- Iranski nuklearni slučaj će se riješiti samo pregovorima - dodaje Arakči.
Gooreći o održanim razgovorima, američki predsjednik Donald Tramp je kazao da vjeruje da će dogovor biti postignut, ali je ujedno uputio prijetnju Iranu rekavši da znaju kakve će biti posljedice ukoliko dogovor ne bude postignut.

Arakči o nuklearnom programu: SAD ni bombardovanjem ne može uništiti kapacitete Irana

Iran će napasti američke baze na Bliskom istoku ukoliko ga napadnu američke snage koje su raspoređene u regionu, izjavio je danas iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Naglasio je da se to ne bi smjelo tumačiti kao napad na zemlje domaćine tih baza.
Aragči je govorio za katarsku televiziju Al Jazeera, dan nakon što su Teheran i Vašington obećali da će nastaviti indirektne pregovore o iranskom nuklearnom pitanju, posle, kako su obije strane navele, pozitivnih razgovora održanih u Omanu.
Iako Aragči nije naveo datum naredne runde pregovora, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi oni mogli biti održani već početkom sljedeće sedmice.
- I mi i Vašington smatramo da bi razgovori trebalo da se uskoro održe - rekao je Aragči, prenosi britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Tramp je zaprijetio napadom na Iran nakon jačanja američkog vojnog prisustva u regionu, zahtijevajući da Teheran odustane od obogaćivanja uranijuma, zbog bojazni da može napraviti nuklearno oružje, kao i od razvoja balističkih raketa i podrške naoružanim grupama širom regiona. Iran već dugo negira da ima namjeru da militarizuje svoj nuklearni program.
Iako obije strane nagovještavaju spremnost da obnove diplomatiju oko dugotrajnog nuklearnog spora Irana sa Zapadom, Aragči je odbacio mogućnost proširenja pregovora na druge teme.
- Svaki dijalog zahtijeva uzdržavanje od pretnji i pritisaka. Teheran razgovara isključivo o nuklearnom pitanju. O drugim temama ne razgovaramo sa SAD - rekao je on.
Prošlog juna SAD su bombardovale iranska nuklearna postrojenja, pridruživši se tako izraelskom napadu na tu zemlju koji je trajao 12 dana.
Teheran je potom saopštio da je obustavio obogaćivanje uranijuma.
Iranski odgovor tada je uključivao raketni napad na američku bazu u Kataru, zemlji koja održava dobre odnose i sa Teheranom i sa Vašingtonom.
U slučaju novog američkog napada, posljedice bi mogle biti slične, rekao je Aragči.
- Ne bismo mogli da napadnemo američku teritoriju, ali bismo gađali njihove baze u regionu. Nećemo napadati susedne zemlje, već američke baze koje se u njima nalaze. To je velika razlika - dodao je on.
Iran poručuje da želi da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranijuma i da bi uključivanje raketnog programa u pregovore ostavilo zemlju ranjivom na eventualne izraelske napade.

Iran prijeti bombardovanjem američkih baza na Bliskom istoku ako bude napadnut

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Iranski i američki zvaničnici trebali bi danas da se sastanu u Omanu na rundi diplomatskih razgovora koja se smatra posljednjim pokušajem da se spriječi velika vojna eskalacija u Perzijskom zaljevu.
&nbsp;Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof, koji je vodio pregovore u ime predsjednika Donalda Trampa sa ciljem okončanja sukoba od Pojasa Gaze do Ukrajine, predvodi će američku delegaciju u razgovorima s ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem i sa još nekoliko visokih iranskih zvaničnika.
&nbsp;Kako prenosi Slobodna Ervopa, tačan dnevni red razgovora još nije poznat.
&nbsp;Ono što je jasno jeste da su ulozi visoki, posebno nakon što je Vašington posljednjih dana rasporedio ratne brodove u vodama Bliskog istoka.
&nbsp;- Dok se pregovora, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo opcija na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta - rekla je novinarima u četvrtak portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.
&nbsp;Trenutna konfrontacija podstaknuta &nbsp;je nakon dvosedmičnih nemira u Iranu, tokom kojih su vlasti pokrenule smrtonosni obračun za koji organizacije za ljudska prava tvrde da je odnio živote hiljada civila i šokirao svijet.

Diplomatski sastanak SAD-a i Irana u Omanu

Iran je danas zaplijenio dva strana naftna tankera u Persijskom zalivu, javila je državna televizija, tvrdeći da su brodovi švercovali gorivo.
U izvještaju nije navedeno čiji su tankeri i pod kojom zastavom su plovili.
Regionalni komandant mornarice Revolucionarne garde Irana Hejdar Honarijan Modžarad rekao je da su tankeri prevozili oko milion litara goriva (oko 6.300 barela), uključujući dizel, i da su zaplijenjeni u blizini ostrva Farsi i prebačeni u Bušer.
On je naveo da je petnaest članova posade dva tankera u pritvoru, ne navodeći njihova državljanstva.
Iran u regionu povremeno zapljenuje brodove za prevoz nafte na osnovu sličnih optužbi.
U decembru je zaplijenio strani tanker dok je prolazio strateški važnim Hormuskim moreuzom, i priveo 16 članova posade.
Iran je zaplijenio jedan brod i mjesec ranije, u istoj zoni.
Zapad je za niz napada minama u kojima su oštećeni tankeri 2019. okrivio Iran, kao i za napad dronom 2021. na tanker povezan sa Izraelom, u kojem su poginula dva evropska člana posade.
Ti napadi su počeli nakon što se predsjednik SAD Donald Tramp, tokom svog prvog mandata, jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila postignutog 2015. godine.

Iran zaplijenio dva naftna tankera u Persijskom zalivu

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: iran