Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči uputio je danas prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nakon krvavog obračuna Teherana sa demonstrantima, piše agencija AP.
Aragči je upozorio da će Iran "uzvratiti svim što ima ako bude ponovo pod napadom", u trenutku kada se američka grupa nosača aviona kreće iz Azije ka Zapadu, ka Bliskom istoku.
Šef iranske diplomatije je iznio prijetnju u članku objavljenom u listu Volstrit džurnal. On je ponovio da je "nasilna faza nemira trajala manje od 72 sata" i okrivio iranske demonstrante za nasilje.
- Za razliku od uzdržanosti koju je Iran pokazao u junu 2025, naše moćne oružane snage nemaju problema da uzvrate svim što imaju ako se ponovo nađemo pod napadom. Ovo nije prijetnja, već realnost koju smatram da moram eksplicitno da prenesem, jer kao diplomata i veteran, prezirem rat - napisao je Aragči, misleći tu na dvanaestodnevni rat koji je Izrael pokrenuo protiv Irana.
Kako je rekao, "sukob će biti žestok, obuhvatiće širi region i imaće uticaj na obične ljude širom svijeta".
Abasu Aragčiju je otkazano učešće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zbog situacije u Iranu.
- Iranski ministar spoljnih poslova neće prisustvovati Davosu. Iako je pozvan prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko nedjelja znači da nije ispravno da iranska vlada bude zastupljena u Davosu ove godine - saopštio je Svjetski ekonomski forum.

AP: Iranski ministar uputio do sada najdirektniju prijetnju SAD - uzvratiće svim što imaju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.
- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.
Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.
Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.
<h3>„Novo vođstvo“ za Iran</h3>
Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.
Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.
Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.
Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.
Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.
Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.
<h3>„Najteže“ kazne</h3>
Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.
- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Najmanje 5.000 ljudi je ubijeno u protestima u Iranu, uključujući oko 500 pripadnika snaga bezbjednosti, rekao je danas iranski zvaničnik, rekavši da se poziva na provjerene podatke i optužujući „teroriste i naoružane izgrednike za ubijanje nevinih Iranaca“.
Protesti širom zemlje izbili su 28. decembra zbog ekonomske krize, a tokom dvije nedjelje prerasli su u masovne demonstracije sa zahtjevima za smjenu vjerskih vlasti, koje su uzvratile tvrdom represijom države, zbog kojih je došlo do najkrvavijih nemira u toj zemlji još od Islamske revolucije 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta prijetio da će intervenisati ukoliko Iran nastavi da ubija demonstrante. U objavi na društvenim mrežama u petak, zahvalio je liderima Teherana jer su otkazali planirana pogubljenja 800 osoba.
Sljedećeg dana, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei javno je nazvao Trampa „kriminalcem“ zbog podrške demonstrantima.
- Nećemo uvlačiti zemlju u rat, ali nećemo dozvoliti da domaći ili međunarodni kriminalci ostanu nekažnjeni - rekao je Hamenei, priznajući „nekoliko hiljada smrtnih slučajeva“ koje je pripisao „teroristima i izgrednicima povezanim sa SAD i Izraelom“.
Iransko pravosuđe je nagovijestilo da bi pogubljenja mogla biti nastavljena, prenosi Rojters.
- Niz akcija je identifikovano kao Mohareb, što spada među najteže islamske kazne - rekao je portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir na konferenciji za novinare danas.
Mohareb, islamski pravni pojam koji znači vođenje rata protiv Boga, po iranskom zakonu se kažnjava smrću.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je juče da je broj poginulih dostigao 3.308, dok su još 4.382 slučaja pod istragom. Grupa je takođe navela da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranski zvaničnik je rekao da je verifikovan broj poginulih, dodajući da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i naoružavali one koji su izlazili na ulice.
Tamošnja vlast redovno krivi strane neprijatelje, uključujući SAD i Izrael, za nemire u zemlji.
Prema navodima stanovnika i državnih medija, nasilna represija je uglavnom ugušila proteste.
Jedan stanovnik Teherana rekao je da je vidio kako pripadnici interventne policije direktno pucaju na grupu demonstranata, uglavnom mladih muškaraca i žena. Video snimci koji kruže društvenim mrežama, od kojih je neke verifikovao Rojters, prikazuju pripadnike snaga bezbjednosti kako nasilno suzbijaju demonstracije širom zemlje.
Iranski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, rekao je i da su najžešći sukobi i najveći broj poginulih zabilježeni u kurdskim područjima Irana na sjeverozapadu zemlje.

Najmanje 5.000 mrtvih u Iranu, vlasti nagovještavaju nastavak pogubljenja

Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na severozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
- Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti - rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra prošle godine zbog teškog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali više od dvije nedjelje, dostigao 3.308, a da je još 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
Grupa je saopštila i da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sedištem u Norveškoj, saopštila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.

1250x600

1084x550

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

Predsjednik SAD Donald Tramp ociijenio je danas da se bliži kraj vladavine Vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija rekavši da je vrijeme „da se potraži novo vođstvo u Iranu“, javlja američki onlajn medij Politiko.
Tramp je rekao za Politiko da vlasti u Teheranu vladaju represijom i nasiljem, i okrivio Hamneija za „uništavanje zemlje“.
- Ono za šta je on kriv, kao lider zemlje, jeste potpuno uništenje zemlje i upotreba nasilja na nivoima kakav nikada ranije nije viđen. Da bi zemlja funkcionisala, čak i na vrlo niskom nivou, vođstvo bi trebalo da se fokusira na pravilno upravljanje svojom zemljom, kao što ja radim u SAD, a ne na ubijanje hiljada ljudi kako bi zadržalo kontrolu - rekao je Tramp komentarišući nedavne Hamneijeve objave na društvenoj mreži Iks.
U njima, Hamnei je Trampa nazvao „kriminalcem“, optuživši ga za nerede i mnogobrojne smrti u Iranu.
- Smatramo da je predsjednik SAD kriv zbog žrtava, štete i kleveta koje je nanio iranskoj naciji… SAD su napravile opsežne pripreme za organizovanje ove pobune. Pobuna je bila uvod u još veće planove. Iranska nacija je pobijedila SAD - napisao je Hamnei na Iksu, dodavši da „SAD moraju da odgovaraju“.
Tramp je u komentaru za Politiko dodao da je Hamnei „bolestan čovjek“ i da je zbog lošeg vođstva Iran „najgore mjesto za život na svijetu“.
- Taj čovjek je bolestan, čovjek koji bi trebalo da vodi svoju zemlju kako treba i da prestane da ubija ljude. Njegova zemlja je najgore mjesto za život bilo gdje na svijetu - zbog lošeg vođstva - rekao je Tramp.

Tramp: Vrijeme je da se potraži novo vođstvo u Iranu

Iran je danas počeo postepeno da ukida stroga ograničenja u komunikacijama koja su uvedena tokom masovnih antivladinih protesta, javlja iranska agencija Fars.
Isti izvor navodi da su vlasti u okviru faznog plana obnovile mogućnost slanja SMS poruka širom zemlje, nakon osam dana gotovo potpune blokade interneta.
Zvaničnici su naveli da je odluka donesena nakon što je "stabilizovana" bezbjednosna situacija i uhapšeni ključni pripadnici "terorističkih organizacija" povezani sa nasiljem tokom protesta, prenosi "Skaj njuz".
Vlasti su najavile postepeno ukidanje i drugih kontrola interneta i komunikacija.
U drugoj fazi korisnici će dobiti pristup nacionalnoj mreži i domaćim aplikacijama, dok će međunarodna povezanost biti vraćena u završnoj fazi.
Prema lokalnim izvorima, pristup iranskim platformama za poruke, uključujući "Eita" i "Bale" već je obnovljen.
Iako su SMS servisi obnovljeni, organizacije za praćenje interneta upozoravaju da je ukupna povezanost i dalje veoma ograničena.
Agencija "Net bloks" navodi da ukupni pristup internetu ostaje na oko dva odsto normalnog nivoa.
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra zbog rasta cijena i ekonomske krize.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom, uz skandiranje protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima, prenosi Srna.

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštili su u subotu aktivisti za ljudska prava, dok je u zemlji zabilježen „veoma blagi porast“ internet aktivnosti nakon osmodnevnog prekida interneta, javlja Rojters.
Američka grupa HRANA navela je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, nakon što su stanovnici kazali da se čini da je obračun vlasti zasad uglavnom ugušio proteste, dok državni mediji izvještavaju o novim hapšenjima.
Glavni grad Teheran relativno je miran već četiri dana, reklo je nekoliko stanovnika do kojih je došao Rojters. Dronovi su letjeli iznad grada, ali u četvrtak i petak nije bilo znakova većih protesta, kazali su stanovnici koji su, iz bezbjednosnih razloga, tražili da ostanu anonimni.
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća i prerasle u raširene proteste u kojima se poziva na kraj klerikalne vlasti u Islamskoj Republici, a kulminirale su masovnim nasiljem krajem prošle sedmice. Prema opozicionim grupama i jednom iranskom zvaničniku, više od 2.000 ljudi ubijeno je u najgorim unutrašnjim nemirima od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp zahvalio je u petak iranskom rukovodstvu nakon što je saopštio da je Teheran otkazao pogubljenja stotina demonstranata uhapšenih u brutalnom obračunu.
- Izuzetno poštujem činjenicu da je iransko rukovodstvo otkazalo sva planirana vješanja, koja su se trebalo održati juče (više od 800 njih). Hvala vam - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je tokom protekle dvije sedmice više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana kako bi, kako je naveo, pomogao demonstrantima, dok organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske snage ubile hiljade ljudi. Sada, međutim, odlaže intervenciju nakon što je izjavio da mu je rečeno da su ubistva prestala.
On je takođe odbacio navode da su arapski i izraelski zvaničnici predvodili napore da ga odgovore od napada, dodajući da su ga iranske akcije navele da promijeni stav.
- Niko me nije uvjerio – uvjerio sam sebe. Nikoga nijesu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj - izjavio je Tramp novinarima dok je napuštao Bijelu kuću kako bi za vikend otputovao na Floridu.

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, a devet osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru četiri, Bijelom Polju dvije i u Budvi jedna nezgoda.
Izdata su 782 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Pokret Evropa sad (PES) zatražio je juče, na sastanku dijela konstituenata vlasti u Pljevljima, razrješenje prvog čovjeka te opštine Darija Vraneša - saznaju “<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/792587/pes-trazio-smjenu-vranesa">Vijesti</a>”.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije Vijesti, PES je na sastanku, kom su prisustvovali predstavnici Vraneševe Nove srpske demokratije (NSD) i Demokrata, bio kategoričan u zahtjevu za smjenu prvog čovjeka opštine, tražeći i promjenu kadra koji, prema njihovom mišljenju, “blokira razvoj lokalne zajednice”.
Demokrate su, s druge strane, zahtijevale da budžet opštine bude razvojni, da se omogući imenovanje na pozicije koje im trenutno nisu dostupne, da se riješi pitanje direktorice tamošnje Biblioteke Bojane Đačić, čije razrješenje traži dio zaposlenih, kao i da se postigne dogovor o investicijama.
Ta stranka, saznaje list, nije protiv zahtjev PES-a.
- Nemamo ništa protiv da NSD zamjeni svoj kadar na mjestu predsjednika opštine, ali tražimo da se unaprijedi i uredi funkcionisanje lokalne uprave - rečeno je redakciji.
Prema saznanjima “Vijesti”, iz NSD-a je PES-u i Demokratama rečeno da će izmjene kadrovske strukture biti razmotrene i da će prioritet biti unapređenje i uređenje funkcionisanja lokalne samouprave, ali bez eksplicitnog garanta smjene Vraneša, koju priželjkuje i dio odbornika NSD-a.
I struktura odbornika u Pljevljima dodatno komplikuje planove za razrješenje Vraneša. Da bi ga vlast smijenila bez podrške opozicije, potrebno je da to podrži najmanje 18 njenih odbornika od ukupno 23. Međutim, to je neizvjesno s obzirom na unutrašnja neslaganja u vlasti. Pokret za Pljevlja ima dva predstavnika, koliko i Demokratska narodna partija, dok je PES na prethodnim izborima osvojio četiri mandata, ali je Milomir Drobnjak napustio stranku i sad djeluje kao samostalni odbornik.
Neizvjesno je, dakle, kako će glasati odbornici vladajuće većine, koja želi da po svaku cijenu izbjegne da smjenu Vraneša sprovodi uz pomoć Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke, koje imaju sedam, odnosno jednog odbornika. Bivši odbornik DPS-a Saša Ječmenica prešao je u Stranku evropskog progresa Duška Markovića, i sad nastupa kao samostalni odbornik.
Prema nezvaničnim informacijama lista, rukovodstvo NSD-a razgovaraće narednih dana s ostalim članicama vladajuće koalicije u Pljevljima kako bi raspravljali o mogućnosti daljih političkih poteza.
U međuvremenu, politička situacija u lokalnom parlamentu dodatno komplikuje cijelu priču, jer je prije nekoliko dana zbog nedostatka kvoruma po drugi put odgođena sjednica na kojoj je trebalo da se usvoji budžet. U sali se od 34 odbornika pojavilo samo deset, od kojih pet iz vladajuće koalicije. Skupštinska većina trenutno broji 23 odbornika, dok je prije imala 24, ali je Građanski pokret URA, koji ima jednog predstavnika, napustio koaliciju zbog neslaganja s načinom na koji se vodi grad.
Klubovi odbornika Demokrata i PES-a prije sjednice su saopštili da joj neće prisustvovati, navodeći da nije održan sastanak koji su inicirali još 24. decembra, a koji je trebalo da posluži za rješavanje spornih pitanja unutar većine.
Kako su saopštili, njihova odluka ne predstavlja odustajanje od političke odgovornosti, već apel za hitno uspostavljanje dijaloga i vraćanje međusobnog povjerenja među partnerima.
- Ovaj potez je posljedica, a ne uzrok političke krize - poručili su, dodajući da su umjesto dijaloga suočeni s ignorisanjem, jednostranim odlukama i izostankom volje da se problemi rješavaju unutar koalicije.
U saopštenju se naglašava da su se od trenutka podnošenja inicijative za sastanak pojedini problemi dodatno produbili, dok su se istovremeno pojavili i novi.
Zbog svega, zahtijevali su da rukovodstvo NSD-a promptno sazove hitne koalicione konsultacije.

PES tražio smjenu Vraneša

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama u višim planinskim predjelima ima poledice.
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.&nbsp;
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Putevi mokri, na sjeveru ima poledice

Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: iran