Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči uputio je danas prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nakon krvavog obračuna Teherana sa demonstrantima, piše agencija AP.
Aragči je upozorio da će Iran "uzvratiti svim što ima ako bude ponovo pod napadom", u trenutku kada se američka grupa nosača aviona kreće iz Azije ka Zapadu, ka Bliskom istoku.
Šef iranske diplomatije je iznio prijetnju u članku objavljenom u listu Volstrit džurnal. On je ponovio da je "nasilna faza nemira trajala manje od 72 sata" i okrivio iranske demonstrante za nasilje.
- Za razliku od uzdržanosti koju je Iran pokazao u junu 2025, naše moćne oružane snage nemaju problema da uzvrate svim što imaju ako se ponovo nađemo pod napadom. Ovo nije prijetnja, već realnost koju smatram da moram eksplicitno da prenesem, jer kao diplomata i veteran, prezirem rat - napisao je Aragči, misleći tu na dvanaestodnevni rat koji je Izrael pokrenuo protiv Irana.
Kako je rekao, "sukob će biti žestok, obuhvatiće širi region i imaće uticaj na obične ljude širom svijeta".
Abasu Aragčiju je otkazano učešće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zbog situacije u Iranu.
- Iranski ministar spoljnih poslova neće prisustvovati Davosu. Iako je pozvan prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko nedjelja znači da nije ispravno da iranska vlada bude zastupljena u Davosu ove godine - saopštio je Svjetski ekonomski forum.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

AP: Iranski ministar uputio do sada najdirektniju prijetnju SAD - uzvratiće svim što imaju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

500x500

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.
- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.
Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.
Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.
<h3>„Novo vođstvo“ za Iran</h3>
Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.
Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.
Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.
Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.
Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.
Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.
<h3>„Najteže“ kazne</h3>
Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.
- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.

Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Najmanje 5.000 ljudi je ubijeno u protestima u Iranu, uključujući oko 500 pripadnika snaga bezbjednosti, rekao je danas iranski zvaničnik, rekavši da se poziva na provjerene podatke i optužujući „teroriste i naoružane izgrednike za ubijanje nevinih Iranaca“.
Protesti širom zemlje izbili su 28. decembra zbog ekonomske krize, a tokom dvije nedjelje prerasli su u masovne demonstracije sa zahtjevima za smjenu vjerskih vlasti, koje su uzvratile tvrdom represijom države, zbog kojih je došlo do najkrvavijih nemira u toj zemlji još od Islamske revolucije 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta prijetio da će intervenisati ukoliko Iran nastavi da ubija demonstrante. U objavi na društvenim mrežama u petak, zahvalio je liderima Teherana jer su otkazali planirana pogubljenja 800 osoba.
Sljedećeg dana, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei javno je nazvao Trampa „kriminalcem“ zbog podrške demonstrantima.
- Nećemo uvlačiti zemlju u rat, ali nećemo dozvoliti da domaći ili međunarodni kriminalci ostanu nekažnjeni - rekao je Hamenei, priznajući „nekoliko hiljada smrtnih slučajeva“ koje je pripisao „teroristima i izgrednicima povezanim sa SAD i Izraelom“.
Iransko pravosuđe je nagovijestilo da bi pogubljenja mogla biti nastavljena, prenosi Rojters.
- Niz akcija je identifikovano kao Mohareb, što spada među najteže islamske kazne - rekao je portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir na konferenciji za novinare danas.
Mohareb, islamski pravni pojam koji znači vođenje rata protiv Boga, po iranskom zakonu se kažnjava smrću.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je juče da je broj poginulih dostigao 3.308, dok su još 4.382 slučaja pod istragom. Grupa je takođe navela da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranski zvaničnik je rekao da je verifikovan broj poginulih, dodajući da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i naoružavali one koji su izlazili na ulice.
Tamošnja vlast redovno krivi strane neprijatelje, uključujući SAD i Izrael, za nemire u zemlji.
Prema navodima stanovnika i državnih medija, nasilna represija je uglavnom ugušila proteste.
Jedan stanovnik Teherana rekao je da je vidio kako pripadnici interventne policije direktno pucaju na grupu demonstranata, uglavnom mladih muškaraca i žena. Video snimci koji kruže društvenim mrežama, od kojih je neke verifikovao Rojters, prikazuju pripadnike snaga bezbjednosti kako nasilno suzbijaju demonstracije širom zemlje.
Iranski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, rekao je i da su najžešći sukobi i najveći broj poginulih zabilježeni u kurdskim područjima Irana na sjeverozapadu zemlje.

Najmanje 5.000 mrtvih u Iranu, vlasti nagovještavaju nastavak pogubljenja

Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na severozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
- Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti - rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra prošle godine zbog teškog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali više od dvije nedjelje, dostigao 3.308, a da je još 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
Grupa je saopštila i da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sedištem u Norveškoj, saopštila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.

1250x600

1084x550

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

Predsjednik SAD Donald Tramp ociijenio je danas da se bliži kraj vladavine Vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija rekavši da je vrijeme „da se potraži novo vođstvo u Iranu“, javlja američki onlajn medij Politiko.
Tramp je rekao za Politiko da vlasti u Teheranu vladaju represijom i nasiljem, i okrivio Hamneija za „uništavanje zemlje“.
- Ono za šta je on kriv, kao lider zemlje, jeste potpuno uništenje zemlje i upotreba nasilja na nivoima kakav nikada ranije nije viđen. Da bi zemlja funkcionisala, čak i na vrlo niskom nivou, vođstvo bi trebalo da se fokusira na pravilno upravljanje svojom zemljom, kao što ja radim u SAD, a ne na ubijanje hiljada ljudi kako bi zadržalo kontrolu - rekao je Tramp komentarišući nedavne Hamneijeve objave na društvenoj mreži Iks.
U njima, Hamnei je Trampa nazvao „kriminalcem“, optuživši ga za nerede i mnogobrojne smrti u Iranu.
- Smatramo da je predsjednik SAD kriv zbog žrtava, štete i kleveta koje je nanio iranskoj naciji… SAD su napravile opsežne pripreme za organizovanje ove pobune. Pobuna je bila uvod u još veće planove. Iranska nacija je pobijedila SAD - napisao je Hamnei na Iksu, dodavši da „SAD moraju da odgovaraju“.
Tramp je u komentaru za Politiko dodao da je Hamnei „bolestan čovjek“ i da je zbog lošeg vođstva Iran „najgore mjesto za život na svijetu“.
- Taj čovjek je bolestan, čovjek koji bi trebalo da vodi svoju zemlju kako treba i da prestane da ubija ljude. Njegova zemlja je najgore mjesto za život bilo gdje na svijetu - zbog lošeg vođstva - rekao je Tramp.

Tramp: Vrijeme je da se potraži novo vođstvo u Iranu

Iran je danas počeo postepeno da ukida stroga ograničenja u komunikacijama koja su uvedena tokom masovnih antivladinih protesta, javlja iranska agencija Fars.
Isti izvor navodi da su vlasti u okviru faznog plana obnovile mogućnost slanja SMS poruka širom zemlje, nakon osam dana gotovo potpune blokade interneta.
Zvaničnici su naveli da je odluka donesena nakon što je "stabilizovana" bezbjednosna situacija i uhapšeni ključni pripadnici "terorističkih organizacija" povezani sa nasiljem tokom protesta, prenosi "Skaj njuz".
Vlasti su najavile postepeno ukidanje i drugih kontrola interneta i komunikacija.
U drugoj fazi korisnici će dobiti pristup nacionalnoj mreži i domaćim aplikacijama, dok će međunarodna povezanost biti vraćena u završnoj fazi.
Prema lokalnim izvorima, pristup iranskim platformama za poruke, uključujući "Eita" i "Bale" već je obnovljen.
Iako su SMS servisi obnovljeni, organizacije za praćenje interneta upozoravaju da je ukupna povezanost i dalje veoma ograničena.
Agencija "Net bloks" navodi da ukupni pristup internetu ostaje na oko dva odsto normalnog nivoa.
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra zbog rasta cijena i ekonomske krize.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom, uz skandiranje protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima, prenosi Srna.

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštili su u subotu aktivisti za ljudska prava, dok je u zemlji zabilježen „veoma blagi porast“ internet aktivnosti nakon osmodnevnog prekida interneta, javlja Rojters.
Američka grupa HRANA navela je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, nakon što su stanovnici kazali da se čini da je obračun vlasti zasad uglavnom ugušio proteste, dok državni mediji izvještavaju o novim hapšenjima.
Glavni grad Teheran relativno je miran već četiri dana, reklo je nekoliko stanovnika do kojih je došao Rojters. Dronovi su letjeli iznad grada, ali u četvrtak i petak nije bilo znakova većih protesta, kazali su stanovnici koji su, iz bezbjednosnih razloga, tražili da ostanu anonimni.
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća i prerasle u raširene proteste u kojima se poziva na kraj klerikalne vlasti u Islamskoj Republici, a kulminirale su masovnim nasiljem krajem prošle sedmice. Prema opozicionim grupama i jednom iranskom zvaničniku, više od 2.000 ljudi ubijeno je u najgorim unutrašnjim nemirima od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp zahvalio je u petak iranskom rukovodstvu nakon što je saopštio da je Teheran otkazao pogubljenja stotina demonstranata uhapšenih u brutalnom obračunu.
- Izuzetno poštujem činjenicu da je iransko rukovodstvo otkazalo sva planirana vješanja, koja su se trebalo održati juče (više od 800 njih). Hvala vam - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je tokom protekle dvije sedmice više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana kako bi, kako je naveo, pomogao demonstrantima, dok organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske snage ubile hiljade ljudi. Sada, međutim, odlaže intervenciju nakon što je izjavio da mu je rečeno da su ubistva prestala.
On je takođe odbacio navode da su arapski i izraelski zvaničnici predvodili napore da ga odgovore od napada, dodajući da su ga iranske akcije navele da promijeni stav.
- Niko me nije uvjerio – uvjerio sam sebe. Nikoga nijesu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj - izjavio je Tramp novinarima dok je napuštao Bijelu kuću kako bi za vikend otputovao na Floridu.

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Pokušaj direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da jubilarnu proslavu 145 godina postojanja u KIC-u iskoristi za „istorijsko redefinisanje“ imena ustanove naišao je na nepremostivu prepreku u vidu istorijskih dokumenata, ali i citata i navođenja relevantne dokumentacije u monografijama koje je objavila upravo Biblioteka, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/selektivno-citanje-istorije-u-svrhu-ideoloske-manipulacije">piše Pobjeda</a>. Ona je na svečanoj proslavi, podsjetimo, saopštila da je Biblioteka 1881. osnovana kao ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, što je prethodno konstatovao i Stefan Sinanović, zaposleni u Biblioteci koji je vodio program, dok je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović koristila decenijama ustaljeni naziv „Podgorička Čitaona“, konstatujući da je institucija koja slavi 145 godina postojanja upravo pod tim imenom osnovana 1881. godine. <h2>Autogol</h2> Kada je Ilinčić prekjuče novinaru Pobjede u telefonskom razgovoru saopštila: ,,imate monografiju Biblioteke koja je napisana prije jedno 10-15 godina“ kao argument da je ,,Srpska biblioteka s čitaonicom“, kako je kazala, definitivno prvobitni naziv institucije kojom rukovodi, vjerovatno nije ni slutila da je sebi – fudbalskim žargonom rečeno – zabila autogol. Autor ovih redova pronašao je pomenutu monografiju – u pitanju je ,,Narodna biblioteka 'Radosav Ljumović' (1881-2011)“ Radosava Raša Milića, izdata 2011. godine od strane Biblioteke. Istraživački uvid u ovo djelo, ali i mnogobrojne tekstove u ,,Glasu Crnogorca“, donio je neočekivan obrt: Milićeva monografija i periodika iz doba Knjaževine Crne Gore zapravo su najjači dokaz protiv tvrdnji aktuelne direktorice koja je očigledno krenula u obračun sa sopstvenim nasljeđem. Prethodni tekst Pobjede na ovu temu pokazao je da je direktorica Ilinčić, nazivajući čitaonicu prethodnicu ,,srpskom“ a ne ,,podgoričkom“, u direktnom sukobu sa Statutom i zvaničnom veb-stranicom institucije kojom rukovodi, a ovaj tekst pokazaće na koji način aktuelna uprava ignoriše istorijske izvore iz 19. vijeka, statutarni dokument iz 1905. godine i sopstvenu izdavačku djelatnost kako bi konstruisala narativ koji istorija ne prepoznaje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260122070120_180f28f79b96a49a4380adf6766860773fc994fc0f8f43cf7a20c941fe185800" data-rendition-name="original" width="1002" height="892" loading="lazy" alt="Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881."><figcaption>Prvo oglašavanje uprave Podgoričke čitaonice u „Glasu Crnogorca“ od 24. januara 1881.(Photo: www.dlib.me)</figcaption></figure>  <h2>Prvi dokument</h2> Krunski dokaz koji opovrgava tvrdnju o osnivanju pod nazivom „Srpska čitaonica s bibliotekom“ nalazi se u članku objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“. U ovom tekstu, koji predstavlja prvi poznati zvanični akt o radu ustanove, jasno stoji da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. - Potpisana Uprava javljajući ovim putem da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“ uz koje bi se imala sastaviti i društvena knjižica, umoljava srpske, hrvatske, bugarske i ruske spisatelje i izdavače novina i knjiga da bi, s obzirom na još nejaku snagu i slaba sredstva, a dobru volju ovog Društva, imali dobrotu poslati istoj ,,Čitaonici“ na dar po koju od svojijeh zališivjeh knjiga, časopisa i novina, na čemu će oni plemenitijem darodavcima, mnogo biti blagodareni – zapisano je u ,,Objavi i molbi“ 1881. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260122070120_cbe6033aad2304c83792ddce6c4951b20299f28d453a6e2cb0e7c064f5603c7a" data-rendition-name="original" width="625" height="902" loading="lazy" alt="Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine"><figcaption>Faksimil iz monografije Radosava Raša Milića na kojem se u rukopisu vide „Pravila Društva 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Najvažniji detalj se nalazi na samom kraju – zvanični potpis glasi: „Uprava Čitaonice Podgoričke“. Dakle, sami osnivači su se potpisali kao ,,Uprava Čitaonice Podgoričke“, a ne kao „Srpska čitaonica s bibliotekom“, što jasno ukazuje na to da je termin „srpska“ u kasnijim izvještajima najvjerovatnije bio ideološki ili opisni pridjev dopisnika. Zdravorazumski se postavlja pitanje zbog čega Ilinčić, Stefan Sinanović, niti autori dokumentarnog filma nijesu posegnuli za ovim tragom iz ,,Glasa Crnogorca“, koji je nastao četiri mjeseca ranije te iste 1881. godine, kao ni za drugim tragovima u istom listu u kojima se govori o počecima rada Biblioteke. <h2>Statutarna preciznost</h2> Da nije riječ o slučajnosti, već o dosljednom imenovanju, potvrđuju i „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine, koja je Radosav Rašo Milić objavio u svojoj knjizi. U ovom dokumentu, koji je oblik tadašnje verzije statuta, u članu 1. precizno stoji: „Naziv je društva 'Podgorička Čitaonica'“. „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ predstavljaju „rodni list“ ove knjaževske institucije. Činjenica da su se tvorci pravila potpisali geografskom, a ne nacionalnom odrednicom, ukazuje na namjeru da ,,Podgorička Čitaonica“ bude institucija svih građana Podgorice. Dokumenti potvrđuju da se termin srpski, kao i mnogi drugi termini, u ,,Glasu Crnogorca“ koristi za opisivanje karaktera čitaonice, ali da je njeno zvanično, pravno i jedino ime od osnivanja bilo vezano za ime grada Podgorice. Ključ za razrješenje ove terminološke zamke krije se u članu 2 „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“. Dok član 1 jasno definiše ime institucije kao ,,Podgorička Čitaonica“, naredni član precizira da je njen cilj nabavka ,,srpskih i stranih listova i knjiga“. Ovakva statutarna preciznost dokazuje da su osnivači povukli jasnu crtu između pravnog naziva ustanove i jezičkog karaktera njenog fonda. S obzirom na činjenicu da je Ilinčić prethodno pokazala da joj ne znače odredbe Statuta institucije kojom rukovodi, a u kojem je jasno definisano - u poglavlju X nazvanom „Dan biblioteke“ (član 66) - da je 19. januara 1881. godine osnovana „Podgorička Čitaonica sa bibliotekom“, ne čudi što direktorica Biblioteke ne mari ni za „Pravila 'Podgoričke čitaonice'“ iz 1905. godine. <h2>Revizija</h2> Aktuelno rukovodstvo Biblioteke, sudeći prema dokumentarcu koji je prikazan u KIC-u, od mnogobrojnih tragova u periodici svoju tezu temelji isključivo na jednom pasusu iz državnog glasila Knjaževine Crne Gore (od 31. maja 1888. godine, broj 22) u kojem dopisnik koristi formulaciju „Srpska čitaonica“. Međutim, Milić u knjizi pojašnjava da su dopisnici istog lista koristili različite termine – od „ovdašnje Društvo naprednih građana“ do „ova Čitaonica“, zavisno od ličnog stila izvještača. Takođe, valja pomenuti da Milić u svojoj monografiji nema dvojbu oko naziva, pa dosljedno koristi naslov ,,Podgorička Čitaonica“. Oslanjanje isključivo na pojedinačne izvještaje iz periodike, umjesto na statutarne dokumente i potpise Uprave, predstavlja školski primjer selektivnog čitanja istorije u svrhu savremene ideološke manipulacije. Ovakvi javni istupi predstavnika Biblioteke nesumnjivo dovode u pitanje profesionalni kredibilitet ustanove koja bi trebalo da bude čuvar, a ne revizor naše prošlosti. <h2>Termin ,,srpski“ uz Čitaonicu na nivou statističke greške u ,,Glasu Crnogorca“</h2> Već smo pomenuli da je u prvom poznatom zvaničnom aktu o radu ustanove, objavljenom 24. januara 1881. godine u „Glasu Crnogorca“ pod naslovom „Objava i molba“, konstatovano da je u Podgorici osnovano ,,Društvo čitaoničko“. B. Bracanović u ,,Glasu Crnogorca“ iz januara 1883. godine, četiri mjeseca kasnije, piše da je ,,ovdašnje društvo naprednih građana, pod pokroviteljstvom Njeg. Svjetlosti Knjaževića Mirka kao velikog vojvode zetskog, uspjelo prvu srpsku čitaonicu osnovati“. Osim izvještaja na koji su se iz Biblioteke pozvali u dokumentarcu, ovo je jedini epitet srpski koji ide uz čitaonicu, a do kojih je autor ovih redova došao pažljivim pretraživanjem ,,Glasa Crnogorca“. Bracanović ovdje nesumnjivo koristi srpski opisno – malim slovom i bez italika ili navodnika – a ne kao naziv institucije. Isti autor se javlja u istom listu dvije godine kasnije, 7. aprila 1885. i u još jednom dopisu iz Podgorice koristi termin ,,Čitaonica sa bibliotekom u Podgorici“. U broju 6. ,,Glasa Crnogorca“ 1888. godine, br. 6, u dopisu od 28. januara Z. Radičević koristi termin ,,ovdašnja čitaona“. Nepotpisani autor 1886. u istom glasilu koristi termin ,,narodna ova Čitaonica“. U dopisu od 16. decembra 1891. godine, br. 1, gdje Z. A. Gvozdenović koristi termine ,,ovdašnja Čitaonica“ i ,,Čitaonica“. Tri godine kasnije, u ,,Glasu Crnogorca“ (br. 4 za 1894. godinu) u dopisu od 8. januara posvjedočen je termin ,,Društvo naše čitaonice“, dok se u ,,Apelu na građane Podgorice“ od strane Uprave iz perioda Kraljevine Crne Gore – 15. januara 1914 – u broju 6 pomenutog lista ustanova naziva ,,narodnom čitaonom“.

Selektivno čitanje istorije u svrhu ideološke manipulacije

Istraživanje agencije Spektrum Analitika pokazuje da u crnogorskom društvu i dalje postoje snažne predrasude prema LGBT osobama. Gotovo četvrtina građana smatra da homoseksualci zaslužuju isti tretman kao kriminalci, dok više od polovine ispitanih ne bi voljelo da im homoseksualna osoba bude komšija. Sagovornice Portala RTCG upozoravaju da ovi podaci ukazuju na dubok raskorak između zakonskih rješenja i svakodnevne društvene prakse.
Prema rezultatima istraživanja, 13,2 odsto građana u potpunosti se slaže sa tvrdnjom da homoseksualci „nisu ništa bolji od kriminalaca“ i da ih treba najstrože kažnjavati, dok se 12,6 odsto uglavnom slaže sa takvim stavom. Istovremeno, 33,5 odsto ispitanika uopšte se ne slaže sa ovom tvrdnjom, a 21,8 odsto se uglavnom ne slaže, dok je 18,8 odsto odgovorilo da ne zna.
Kada je riječ o svakodnevnom suživotu, 43,9 odsto ispitanika navelo je da nemaju problem da im homoseksualna osoba bude komšija, dok je 56,1 odsto kazalo da to ne bi željelo.
Programska direktorica LGBT Forum Progres Milica Špajak ocjenjuje da su ovi rezultati, nažalost, jasan pokazatelj duboko ukorijenjenih predrasuda u crnogorskom društvu.
- Posebno zabrinjava činjenica da četvrtina ispitanika izjednačava homoseksualnost sa kriminalom. To pokazuje koliko smo daleko od elementarnog razumijevanja ljudskih prava - kazala je Špajak.
Ona ističe da se u javnosti često mogu čuti tvrdnje da LGBT osobe „traže previše“, da „nijesu diskriminisane“ ili da „imaju više prava od drugih“, te da ovo istraživanje jasno demantuje takve narative.
- LGBTI osobe žele osnovno ljudsko dostojanstvo – pravo da ne budu percipirane kao kriminalci i da ne budu odbačene kao nepoželjni komšije samo zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta - poručuje Špajak.
Govoreći o posljedicama ovakvih stavova, ona navodi da se u radu organizacije svakodnevno susreću sa osobama koje su prinuđene da kriju svoj identitet pred komšijama i širom okolinom.
- Podatak da 56,1 odsto građana ne bi voljelo da ima homoseksualca za komšiju predstavlja stalnu prijetnju koja utiče na to da ljudi prilagođavaju svaki segment svog života, iako nikoga ne ugrožavaju. To ima ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje LGBT osoba - upozorava Špajak.
<h2>Spori pomaci uprkos zakonskim promjenama</h2>
Iako se, kako navodi, percepcija LGBT osoba u Crnoj Gori u protekloj deceniji donekle promijenila, napredak je i dalje spor. Zakonske promjene, poput Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, nijesu u potpunosti dovele do društvene inkluzije.
- Ono što piše u zakonu i ono što se dešava u školi, porodici, na radnom mjestu ili na ulici i dalje su dva različita svijeta - kaže Špajak.
Kao potvrdu navodi i istraživanje Centra za demokratsku tranziciju iz 2025. godine, prema kojem 64,6 odsto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest. Takvi podaci, ističe, ukazuju na dubinu problema sa kojim se crnogorsko društvo suočava.
Ipak, Špajak primjećuje da mlađe generacije pokazuju veću otvorenost i manje su opterećene stereotipima, što, kako kaže, daje nadu za dugoročne promjene.
<h2>Sigurnost i prihvatanje kao ključni izazovi</h2>
Najveći izazovi za LGBT osobe, prema riječima Špajak, i dalje su prihvatanje u porodici i osjećaj sigurnosti u svakodnevnom životu. Iako je fizičko nasilje na ulicama rjeđe, ono je i dalje prisutno u porodicama, školama i na radnim mjestima, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog straha i nepovjerenja u institucije.
LGBT Forum Progres, kako navodi, pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć kroz tim stručnjaka, dok istovremeno prati i prijavljuje govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama.
<h2>Sukob tradicije i savremenih vrijednosti</h2>
Sociološkinja Milena Jelić Šuntić ocjenjuje da rezultati istraživanja pokazuju kako zakonske promjene same po sebi nijesu dovoljne da promijene društvene stavove.
- Netolerancija proizilazi iz sukoba savremenih vrijednosti i duboko ukorijenjenih tradicionalnih i kulturnih uvjerenja - kazala je Jelić Šuntić za Portal RTCG.
Ona pojašnjava da crnogorsko društvo i dalje snažno počiva na patrijarhalnim obrascima, jasno definisanim rodnim ulogama i normativnom shvatanju porodice, zbog čega se svako odstupanje često doživljava kao prijetnja društvenom poretku.
Iako su zakoni uglavnom usklađeni sa evropskim standardima, promjene u mentalitetu građana, kako kaže, dešavaju se znatno sporije.
- U tom raskoraku između pravnih okvira i društvene svijijesti postoji prostor za predrasude, netoleranciju i nasilje - upozorava Jelić Šuntić.
Kao ključne faktore koji oblikuju stavove prema homoseksualnosti, ona izdvaja porodicu, religiju i obrazovanje. Nedostatak sistemskog obrazovanja o ljudskim pravima, rodnim identitetima i seksualnoj orijentaciji, prema njenim riječima, ostavlja prostor za širenje mitova i straha.
Smanjenje homofobije, zaključuje Jelić Šuntić, zahtijeva dugotrajan i sistemski pristup.
- To je put od straha ka razumijevanju i od isključivanja ka inkluziji. Različitosti ne moramo voljeti, ali ih moramo poštovati – a poštovanje počinje razumijevanjem - poručuje ona, naglašavajući ulogu obrazovanja, medija, otvorenog dijaloga i dosljedne institucionalne podrške države.

Duboko ukorijenjene predrasude: Četvrtina građana LGBT osobe vidi kao kriminalce

Pacijenti sa programa hemodijalize u Budvi, o čemu je Portal ETV pisao u više navrata, već pola godine terapiju primaju van svog grada – najprije u Kotoru, a potom na Cetinju – zbog, kako je ranije saopšteno, tehničkih problema na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva. Iako je u početku najavljivano da je riječ o privremenom rješenju koje će trajati svega nekoliko dana, pacijenti su i dalje prinuđeni na iscrpljujuća putovanja, uz potpunu neizvjesnost kada će se terapija vratiti u Budvu.
Direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman kazao je za Portal ETV da je donesena odluka o potpunom renoviranju odjeljenja hemodijalize, te da su, ulaskom u budžetsku 2026. godinu, stvoreni uslovi da se krene u realizaciju tog projekta.
– Odlučili smo se za kompletno renoviranje odjeljenja. Pravni dio, o kojem sam razgovarao i sa pacijentima, ukazuje na to da je hemodijaliza sekundarni dio zdravstvene zaštite i da zahtijeva određene procedure. Vjerujemo i cilj nam je da u toku ove godine u potpunosti osposobimo novo odjeljenje hemodijalize, kako prostorno, tako i sa novom opremom, kako bi pacijenti nastavili da terapiju primaju u Budvi – kazao je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpacijenti-doma-zdravlja-budva-ogorceni-zbog-odlaska-na-hemodijalizu-u-kotor-radoman-tehnicki-problem-ce-biti-brzo-saniran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naveo da je od uspostavljanja usluge hronične hemodijalize u Budvi upravo u njegovom mandatu obezbijeđen dolazak specijaliste nefrologa.
– Jednom u deset dana pacijente obilazi specijalista nefrolog, razgovara sa njima i prati njihovo stanje, iako je i to sekundarni dio zdravstvene zaštite – rekao je Radoman, dodajući da želi da zahvali medicinskom osoblju bolnice na Cetinju.
– Izuzetno sam zahvalan Cetinjanima i medicinskom osoblju bolnice na Cetinju koji su, bez ikakve zadrške, na moj prvi telefonski poziv, primili naše pacijente i stavili na raspolaganje njihov prostor i opremu. Naše osoblje putuje sa pacijentima, a obezbijeđen im je i prevoz – naveo je Radoman.
Direktor Doma zdravlja Budva ponovio je da ima razumijevanja za nezadovoljstvo pacijenata zbog svakodnevnih putovanja, podsjetivši da su ranije uvažili njihove primjedbe zbog odlaska u Kotor, te da se nada da će u toku ove godine uspjeti da obezbijede povratak pacijenata na hemodijalizu u novo renovirano odjeljenje u Budvi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
– Predstoje pravne procedure i tenderski postupci. Nijesam siguran koliko će to potrajati, ali smo zakonski obavezani da ih sprovedemo. Molim pacijente za strpljenje, jer se sve radi u njihovom najboljem interesu – kazao je Radoman.
On je istakao da je budžetom planirana nabavka opreme u vrijednosti većoj od 70.000 eura, kao i da su obezbijeđeni donatori.
– Krenuli smo u projektovanje koje podrazumijeva renoviranje odjeljenja po najvišim evropskim standardima. Preduzeli smo sve potrebne korake i prema Ministarstvu zdravlja, nije bilo nijedne primjedbe na naše prijedloge i učinićemo sve da se ovaj problem što prije riješi – poručio je Radoman.
<h2>Od privremene mjere do višemjesečne prakse</h2>
Međutim, na ove navode reagovali su pacijenti hemodijalize, koji su redakciji Portala ETV dostavili pismo u kojem osporavaju dio izjava direktora i upozoravaju na, kako navode, ozbiljna kršenja njihovih prava.
– Navod da je pacijentima na hemodijalizi „obezbijeđen nefrolog“ predstavlja činjenično netačnu, pravno neutemeljenu i obmanjujuću formulaciju. Nefrološki nadzor i liječenje pacijenata na hemodijalizi nijesu pitanje organizacione odluke rukovodstva ustanove, niti lične inicijative direktora, već zakonska obaveza zdravstvenog sistema – navodi se u pismu pacijenata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.7848%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-optuzuje-zdravstveni-sistem-za-manipulaciju-lazi-sa-ministarskim-potpisom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijenti podsjećaju da su još 24. septembra izmješteni iz Budve, bez dostavljanja pisanog, stručnog i zvaničnog akta kojim bi bili obrazloženi razlozi takve odluke.
– Tokom višemjesečnog perioda pacijentima su saopštavane međusobno protivrječne informacije, dok nijedan relevantan dokument koji bi potvrdio navode o zdravstvenoj ili tehničkoj ugroženosti liječenja nikada nije predočen – ističu oni.
Posebno ukazuju na izostanak reakcije Ministarstva zdravlja.
– Ministarstvo zdravlja, koje je nadležno za nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, u cijelom ovom periodu nije se javno oglasilo. Ministar zdravlja ne odgovara na upite pacijenata, niti su na višestruke telefonske pozive i elektronsku poštu upućene Ministarstvu dobijeni odgovori. Takvo postupanje predstavlja ozbiljan institucionalni propust i dodatno produbljuje pravnu i zdravstvenu nesigurnost pacijenata – navodi se u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-tisina-iz-ministarstva-zdravlja-ukazuje-da-neko-zeli-da-zataska-slucaj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijenti poručuju da neodređene najave budućih ulaganja i rokova „u toku godine“, bez preciznog plana, formalno započetih procedura i jasno preuzete odgovornosti, ne mogu zamijeniti obavezu države da obezbijedi kontinuitet liječenja u zakonom propisanim uslovima.
– Pacijenti na hemodijalizi ne traže privilegije, već poštovanje zakona, transparentno odlučivanje i odgovornost nosilaca javnih funkcija. U nedostatku toga, zadržavamo pravo da se obratimo svim nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama radi zaštite svojih prava – poručuju pacijenti.

Radoman: Radimo u najboljem interesu pacijenata; Pacijenti: Tražimo zakon i odgovornost, ne obećanja

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom, a u planinama na sjeveru se očekuje ponegdje slab snijeg i susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do osam stepeni, najviša dnevna od dva do 13 stepeni.

Tag: iran