Hakeri iz Irana napali su više od stotinu državnih institucija širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koristeći napredni malver pod nazivom Phoenix Backdoor.
Istraživači sajber bezbjednosti otkrili su novu kampanju iranske hakerske grupe MuddyWater, koja je ciljala navedene institucije.
Prema izvještaju kompanije Group-IB, napadi su započeli polovinom avgusta, kada su hakeri pomoću kompromitovanog naloga na servisu NordVPN slali fišing mejlove državnim organima.
Samo nekoliko dana kasnije, komandno-kontrolni server (C2) je ugašen, što ukazuje na prelazak u drugu fazu operacije.
U središtu napada nalazi se malver Phoenix Backdoor v4, skriven u Word dokumentima sa makro kodom, koji se aktivira nakon što korisnik otvori fajl. Jednom instaliran, malver prikuplja informacije o sistemu, uključujući ime računara, domen, verziju Windowsa i korisničko ime i omogućava napadačima potpunu daljinsku kontrolu nad zaraženim uređajem.
Osim toga, otkriven je i alat za krađu podataka iz veb pregledača kao što su Chrome, Edge, Opera i Brave, uključujući lozinke i pristupne ključeve.
Istraživači navode da se u ovom slučaju koriste poznate taktike i alati karakteristični za MuddyWater, koji već godinama deluje pod pokroviteljstvom iranske vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapsili državljanku Irana N. M. (44) po potjernici Intepola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru, saopšteno je iz Uprave policije.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, kontrolisana na letu strane aviokompanije, na liniji Podgorica - Pariz.
- Graničnom provjerom N. M. utvrđeno je da je za njom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru. Predata je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na dalje postupanje - kazali su iz Uprave policije.

1250x600

Na Aerodromu Podgorica uhapšena državljanka Irana koju traži Interpol

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Evropska unija je u ponedeljak potvrdila da je ponovo uvela sveobuhvatne sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, pošto su Ujedinjene nacije ponovo uvele svoje sveobuhvatne kaznene mjere.
UN su preduzele taj korak tokom vikenda pošto su zapadne sile pokrenule takozvani "snepbek" mehanizam za vraćanje sankcija koji je predviđen nuklearnim sporazumom iz 2015. godine kojim su Iranu i ukinute sankcije.
Sankcije koje je ponovo uveo blok od 27 zemalja uključuju mjere UN koje zabranjuju saradnju s nuklearnim i balističkim raketnim aktivnostima Teherana.
One se, međutim, šire i obuhvataju finansijske mjere, uključujući zamrzavanje imovine iranske centralne banke.
Teheran je osudio kao "neopravdano" ponovno uvođenje sankcija UN.
Uprkos ponovnom uvođenju, zapadni lideri su naglasili da kanali za dijalog ostaju otvoreni.
Šefica diplomatija Evropske unije Kaja Kalas izjavila je u nedjelju da ponovno uvođenje sankcija "ne smije biti kraj diplomatije".
Ujedinjene nacije su zvanično ponovo uvele sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, dodatno vršeći pritisak na tu zemlju koja već trpi globalnu izolaciju i ekonomskih previranja poslije prethodnih rundi kaznenih mjera Zapada.
U ponoć 28. septembra, trojka evropskih sila poznata kao E3 – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavile su da su Iranu ponovo uvedene takozvane sankcije.
E3 je odmah upozorila Teheran na bilo kakve "eskalatorne" korake kao reakciju na potez i pozvala Iran da se vrati pregovorima, posebno sa SAD.

EU potvrdila ponovno uvođenje sankcija Iranu poslije poteza UN

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odbacio je danas mogućnost pregovora o iranskom nuklearnom pitanju koji bi mogli da stvore "nove probleme", poslije ponovnog uvođenja sankcija UN protiv njegove zemlje.
- Oduvijek smo izražavali spremnost da se uključimo u logičan, fer i pravedan dijalog zasnovan na jasnim kriterijumima, ali nikada nećemo prihvatiti pregovore koji bi nam izazvali nove probleme i teškoće - rekao je Pezeškijan, a javlja agencija ISNA.
Sankcije UN protiv Irana ponovo su stupile na snagu prethodne noći zbog nepoštovanja obaveza te zemlje u vezi sa nuklearnim programom.
Velika Britanija, Francuska i Njemačka, evropske zemlje koje su predvodile odluku, objavile su da su Iranu ponovo uvedene sankcije.
Evropska trojka je saopštila da "ponovno uvođenje sankcija UN nije kraj diplomatije", apelujući na Iran da se uzdrži od akcija koje bi dovele do zaoštravanja tenzija.
Poslije zelenog svjetla Savjeta bezbjednosti UN i neuspeha Rusije i Kine u petak da produže rok za uvođenje sankcija, sankcije su stupile na snagu deset godina nakon što su ukinute.

Iran neće prihvatiti nuklearne pregovore koji bi izazvali nove probleme

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je danas u govoru na zasIJedanju Generalne skupštine UN u Njujorku rekao da Iran ne želi da izgradi nuklearno oružje, time odbacujući tvrdnje Zapada o tome.
- OvdJe još jednom izjavljujem pred ovom Skupštinom da Iran nikada nije tražio i nikada neće tražiti da napravi atomsku bombu. Ne želimo nuklearno oružje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Nastavljaju se pregovori Irana s Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom u pokušaju da se postigne sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa i izbjegne ponovno uvođenje sankcija UN Teheranu već od subote s čime se prošle nedjelje saglasio Savjet bezbjednosti UN, ali ta odluka još može da se promijeni.
Predsjednik Irana je tu odluku Savjeta bezbjednosti ocijenio kao "ilegalnu" i rekao da Evropljani "ocrnjuju napore Irana, smatrajući ih nedovoljnim".
Sporazum iz 2015. godine, koji su potpisali Francuska, Velika Britanija, Njemačka, SAD, Kina, Rusija i Iran, predviđao je smanjenje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je 2018. godine tokom prvog mandata, jednostrano povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je potom odustao od određenih obaveza, posebno od ograničenja obogaćivanja uranijuma.
Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava da stekne nuklearno oružje. Teheran to negira i brani svoje pravo da razvija civilni nuklearni program.

Predsjednik Irana u UN: Ne želimo nuklearno oružje

Evropski lideri su rekli da Iran još nije učinio dovoljno da izbjegne takozvane "snapback" sankcije povezane s nuklearnim programom u Teheranu, dok se približava strogi rok, iako su se strane složile da nastave razgovore dok vrijeme ističe.
- Diplomatija ima šansu. Rokovi ističu, pa ćemo vidjeti. Potrebno je da vidimo konkretne poteze i s iranske strane- izjavila je šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kalas 23. septembra nakon sastanka s iranskim ministrom vanjskih poslova.
Ministri vanjskih poslova Francuske, Britanije i Njemačke — poznati kao Evropska trojka (E3) — zajedno s Kalas su razgovarali s iranskim kolegom Abasom Arakčijem na marginama Generalne skupštine UN-a.
Prije sastanka, njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul rekao je da "svima mora biti jasno da su, nakon svih iranskih taktika odugovlačenja, mogućnosti i šanse za postizanje diplomatskog rješenja prije nego što se sankcije aktiviraju izuzetno male".
Nakon sjednice, francuski diplomatski izvor rekao je za Reuters da će se razgovori nastaviti kako bi se "do kraja istražile sve mogućnosti" za izbjegavanje ponovnog uvođenja sankcija UN-a.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u saopštenju: "S obzirom na neopravdan i nezakonit potez za ponovno aktiviranje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a, tokom sastanka su iznesene neke ideje i prijedlozi za nastavak diplomatije, te je dogovoreno da se konsultacije nastave."
Evropska trojka (E3) je 28. augusta pokrenula 30-dnevni proces za ponovno uvođenje sankcija, a taj period završava 27. septembra.
Evropske zemlje optužuju Iran da nije poštovao ključni sporazum iz 2015. godine – Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) – s velikim silama, koji je imao za cilj spriječiti razvoj nuklearnog oružja u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Iran je počeo povlačiti svoje obaveze nakon što je predsjednik Donald Tramp, tokom svog prvog mandata, povukao Sjedinjene Američke Države iz sporazuma 2018. godine i ponovo uveo teške sankcije protiv Teherana.
Iran je u julu obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kao odgovor na američko i izraelsko bombardovanje ključnih nuklearnih postrojenja u Fordovu, Isfahanu i Natanzu.
Jedan od uslova koje je E3 postavio za odlaganje procesa bio je da Teheran obnovi punu saradnju s nuklearnim nadzornim tijelom UN-a prije kraja augusta.
Sankcije povezane s nuklearnim sporazumom i drugim pitanjima ozbiljno su oštetile iransku ekonomiju i često izazivale nemire na ulicama zbog rasta cijena i nestašica osnovnih dobara i energenata. Također su zakočile iransku industriju jer su važni sektori ostali bez rezervnih dijelova i drugih resursa.
Šef nuklearnog nadzornog tijela UN-a Rafael Grosi rekao je za Reuters da se vode "intenzivni" razgovori između njega, Irana, evropskih sila i Sjedinjenih Država u pokušaju da se postigne dogovor.
Teheran ostaje prkosan pred zapadnim pritiscima u vezi s nuklearnim programom i procedurama obogaćivanja uranija.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei odbacio je mogućnost pregovora s Vašingtonom o tom pitanju.
- U trenutnim okolnostima, pregovori s američkom vladom nisu od koristi za naš nacionalni interes- rekao je vjerski vođa u govoru koji je emitovala iranska državna televizija.
Khamenei je optužio Trampa da ne želi iskrene pregovore, ukazujući na američki zahtjev da Teheran potpuno obustavi obogaćivanje uranijuma ili ograniči domet svojih raketa.
- Ovo nije pregovaranje, ovo je diktat- rekao je Hamenei.
Iranski predsjednik Masud Pezeshkian – kojeg mnogi posmatrači smatraju umjerenim, ali s ograničenim ovlastima – rekao je da podržava dijalog u međunarodnim odnosima.
- Ali ne možete pregovarati s nekim ko želi pokazati moć, tiranizirati, uništiti i nanositi štetu- dodao je, ne navodeći imena.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da planira sastanak s Pezeshkianom u UN-u 24. septembra.
- Ili će Iran napraviti gest i vratiti se na put mira i odgovornosti koji omogućava povratak na pravi kurs... ili će sankcije morati biti uvedene- rekao je Makron.

Evropa kritikuje Iran zbog 'taktika odugovlačenja' dok se približava rok za ponovno uvođenje sankcija

Evropske sile će vjerovatno ponovo uvesti međunarodne sankcije Iranu do kraja mjeseca, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron, prenosi RSE.
Makron je naglasio da se ponovno uvođenje sankcija očekuje jer je posljednji krug pregovora s Teheranom, usmjeren na njihovo sprječavanje, smatran neozbiljnim.
Britanija, Francuska i Njemačka, takozvana grupa E3, pokrenule su krajem augusta 30-dnevni proces za ponovno uvođenje sankcija UN-a.
Postavili su Teheranu uslove, koje je morao ispuniti u septembru, kako bi odgodili aktiviranje "mehanizma automatskog ponovnog uvođenja" sankcija UN-a.
Šestomjesečna suspenzija sankcija kako bi se omogućili ozbiljni razgovori bila je uslovljena time da Iran dozvoli nuklearnim inspektorima UN-a pristup teheranskim nuklearnim postrojenjima – koji bi takođe bili dužni objasniti ogromne iranske zalihe obogaćenog urana – i da se uključi u razgovore sa SAD-om.
Na pitanje u intervjuu za izraelski Kanal 12 da li je ponovno uvođenje sankcija gotova stvar, Makron je odgovorio: "Da. Mislim da jeste, jer najnovije vijesti iz Irana nijesu ozbiljne."
Ministri vanjskih poslova iz grupe E3, šef vanjske politike Evropske unije i njihov iranski kolega održali su telefonski razgovor u srijedu, u kojem su diplomate s obje strane rekle da nije postignut značajan napredak, ali da su vrata ostala otvorena za postizanje dogovora prije roka.
Petnaestočlano Vijeće sigurnosti UN-a glasaće u petak o rezoluciji kojom bi se trajno ukinule sankcije UN-a Iranu – korak koji je zatražen nakon što je grupa E3 pokrenula proces.
Prema riječima diplomata, rezolucija vjerovatno neće dobiti minimalno devet glasova potrebnih za usvajanje, a čak i ako bi dobila, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija ili Francuska bi stavile veto.

Makron očekuje da će sankcije UN protiv Irana biti vraćene do kraja mjeseca

Tri godine poslije smrti Mahse Amini iranske vlasti i dalje sprečavaju njenu porodicu da održi komemoraciju za 22-godišnjakinju koja je preminula dok je bila u pritvoru policije za moral zbog navodnog kršenja zakona o nošenju pokrivala za glavu.
Izvor blizak porodici rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) 16. septembra, na treću godišnjicu smrti Amini, da je njenog oca Amdžada Aminija pozvao obavještajni zvaničnik u Sagezu, u iranskoj provinciji Kurdistan, i upozorio da ne radi ništa za obilježavanje njene smrti.
Amaterski video snimci objavljeni na internetu pokazuju da su prodavnice u Sagezu zatvorene 16. septembra u okviru, kako je navedeno, štrajka lokalnih vlasnika prodavnica povodom godišnjice.
Izvor, koji je želio da ne bude imenovan, rekao je da su snage bezbjednosti stacionirane ispred porodične kuće u Sagezu od 14. septembra i da prate kretanje članova porodice.
Prema izvoru, snage bezbjednosti su takođe blokirale pristup groblju Aiči - gdje je Amini sahranjena - kako bi spriječile posjetioce da dođu do njenog groba. Porodici je takođe zabranjeno da posjeti lokaciju.
Izvori Radija Farda dodali su da su vlasti blokirale pristupne puteve groblju ispuštanjem vode iz brane Čerag Veis u korito rijeke Sakez.
Slične mjere su preduzete prošle godine na drugu godišnjicu smrti Amini koja je izazvala proteste širom Irana.
Tokom tih protesta 2022. žene su skinule marame, a mnoge su skandirale protiv klerikalnog establišmenta, uključujući protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Vlasti su odgovorile upotrebom sile, ubivši više od 500 ljudi i uhapsivši više od 20.000.
Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) je u saopštenju povodom godišnjice naveo da vlasti nisu sprovele efikasne, nepristrasne i nezavisne istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i zločinima prema međunarodnom pravu tokom i poslije protesta "Žene, život, sloboda" 2022. godine.
Ta organizacija za ljudska prava dodala je da je treća godišnjica protesta "jasan podsjetnik za zabrinute vlade da traže krivičnu odgovornost i druge puteve ka pravdi za žrtve i njihove porodice".
- Žrtve i njihove porodice koje su pretrpjele brutalno nasilje od iranskih vlasti nemaju mogućnost da dobiju pravdu, jer su oni koji bi trebalo da obezbijede nadoknadu štete sami umiješani u kršenja zakona i zločine i štite druge odgovorne od odgovornosti - rekla je Bahar Saba, istraživačica za Iran u Hjuman rajts voču.

Iran spriječio porodicu Mahse Amini da obilježi treću godišnjicu njene smrti

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo je finalizovan i mogao bi biti formalno zaokružen najkasnije sljedeće sedmice, a neophodan je jasan plan finansiranja jer rad tog preduzeća mora imati stabilan izvor prihoda.
To je saopšteno tokom panel diskusije "Upravljanje Solanom izmedu pravne neizvjesnosti, evropskih obaveza i političke volje", koju je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) organizovao u okviru IX Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić smatra da je postignut značajan napredak u rješavanju pitanja formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane, navodeći da je dogovor između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj „gotovo finalizovan“.
„Ne bih se složio da se ništa nije uradilo u prethodnih godinu dana. Naprotiv, pređen je veliki put i gotovo smo došli do konsenzusa oko rješavanja pitanja upravljača u Ulcinjskoj solani“, kazao je Ćulafić, dodajući da je lično posredovao između Ministarstva finansija i Opštine Ulcinj kako bi se postigao dogovor.
Ćulafić je precizirao da postignuti dogovor predviđa da Vlada Crne Gore ima 60 odsto upravljačkog udjela, dok bi Opština Ulcinj imala 40 odsto u budućem kolektivnom organu upravljanja.
„U procesu pregovora bilo je različitih prijedloga od toga da Opština traži 70 odsto, a Vlada 30 odsto, do obrnutih omjera. Na kraju je, ipak, prevladao razum s obje strane i uspostavljen je model koji obezbjeđuje ravnopravnost i funkcionalnost“, naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, dogovor uključuje i zajedničko odlučivanje o izboru izvršnog direktora, čime će se, kako je rekao, „uspostaviti nivo ravnopravnosti u upravljanju jednim od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore“.
Ćulafić je najavio da bi dogovor mogao biti formalno zaokružen „do kraja ove ili najkasnije sljedeće sedmice“, jer su u toku samo tehnička usaglašavanja.
„Ne postoje više prepreke, osim nekih tehničkih pitanja. Očekujem da će sve biti zaokruženo vrlo brzo“, rekao je Ćulafić.
Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar je podsjetio da je Ministarstvo na čijem je čelu u novom Zakonu o zaštiti prirode prepoznalo problem koji je i Ulcinjska solana imala – da se područje proglasi zaštićenim, a da ne postoji imenovani upravljač.
„Novim zakonom predvidjeli smo da se svako proglašavanje zaštićenog područja mora istovremeno vezati i za imenovanje upravljača. To je ključna promjena koja će spriječiti slične situacije u budućnosti“, istakao je Ćulafić.
Ministar je naveo da će novo privredno društvo, koje će biti formirano kao upravljač Solane, imati mogućnost povlačenja sredstava iz evropskih IPA fondova.
„Procenjuje se da je iznos koji se može očekivati iz tih fondova oko 16 miliona eura, što predstavlja značajnu podršku Evropske unije. Ministarstvo je već predložilo i nekoliko kapitalnih projekata, uključujući sanaciju bentova i pokretanje pumpi, vrijednih oko 540 hiljada eura“, precizirao je Ćulafić.
Govoreći o finansijskim doprinosima, Ćulafić je istakao da Ministarstvo neće dozvoliti da „tehničke cifre od stotinu, dvjesta ili petsto hiljada eura“ postanu prepreka za formiranje upravljača.
„Ako Opština Ulcinj pokazuje dobru volju, ne vidim razlog da se stvar blokira zbog tehničkih iznosa“, dodao je Ćulafić.
Ministar je naglasio da Vlada Crne Gore ne insistira na dominaciji u projektu.
„Ako Opština Ulcinj smatra da može sama da servisira preostale obaveze, neka formira upravljača samostalno. Vlada želi da pomogne, ne da nameće rješenja“, poručio je Ćulafić.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu podsjetio je da je odluka o proglašenju Solane zaštićenim područjem bila isključivo odluka lokalne samouprave.
„Solana je proglašena parkom prirode našom odlukom, niko nam to nije nametnuo. Na tome ćemo istrajati“, naglasio je Nimanbegu.
On je kazao da je konferencija Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) prošle godine „ponovo pokrenula pitanje Solane i ubrzala razgovore“, jer bi, kako kaže, „bez tog pritiska, teško došlo do sastanaka s Vladom u decembru i februaru“.
„Blizu smo potpisivanja, ali bez finansijskog plana to ne smijemo uraditi“, jasan je Nimanbegu.
Potvrdio je da su pregovori sa Ministarstvom ekologije, održivog razvojai razvoja sjevera „vrlo blizu završetka“ i da postoji politička volja da se pitanje konačno riješi, ali je upozorio na nekoliko otvorenih pitanja.
„Nismo još dobili odgovor Ministarstva finansija. Kada ga dobijemo, naša radna grupa će pregledati dokument i usaglasiti stavove. Međutim, tražimo jasan plan finansiranja. Rad Solane mora imati stabilan izvor prihoda“, naglasio je Nimanbegu.
Prema planovima radne grupe, godišnje poslovanje novog preduzeća bi, kako je rekao, koštalo između 700.000 i milion eura, što je znatno više nego ranije procjene.
„Inflacija i troškovi rada rastu, i ne možemo potpisati ugovor ako ne znamo ko i kako finansira preduzeće. EU će pomoći kroz IPA fondove, ali to se odnosi na projekte i obnovu, ne na redovan rad i plate. Taj dio mora biti jasno definisan“, ponovio je Nimanbegu.
Podsjetio je da je AD Solana Ulcinj i dalje formalno u stečaju, što, po njegovom mišljenju, predstavlja apsurd koji mora biti riješen.
„Kako je moguće da jedno preduzeće bude 18, možda i 20 godina u stečaju? To je nelogično. Moramo razgovarati i sa stečajnim upravnikom i sudom, jer su ti radnici dio naše zajednice, a ne možemo im garantovati mjesto u budućem preduzeću“, rekao je on Nimanbegu.
On je više puta naglasio da Opština Ulcinj ne nastupa konfrontacijski, već želi da u partnerstvu sa Vladom riješi ovo pitanje.
„Naši kontakti sa Ministarstvom ekologije su bili redovni, profesionalni i prijateljski. Ipak, osjećamo da se često prema Ulcinju odnosi s rezervom, kao da nešto želimo ‘odnijeti u Albaniju’. To nije tačno – mi želimo razvoj, ne sukob“, istakao jeNimanbegu.
Predsjednik je dodao da se pitanje Solane ne smije svesti na administrativno „štikliranje“ obaveza iz Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU.
„Ulazak u Evropsku uniju nije samo štrikiranje obaveza, nego prihvatanje vrijednosti. Mi smo te vrijednosti odavno prihvatili i dokazali kroz borbu za Solanu“, poručio je Nimanbegu.
Kazao je da Solana ne smije biti predmet političkih igara.
„Ona mora postati simbol održivog razvoja, ekološke zaštite i evropskog puta Crne Gore. To je naša obaveza prema prirodi, gradu i ljudima koji su život posvetili njenoj odbrani“, zaključio je Nimanbegu.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović istakla je da trenutni spor oko imovine Ulcinjske solane ne postoji.
Ona je objasnila da je pitanje imovine riješeno još 2021. godine donošenjem mišljenja Savjeta za privatizaciju kapitalnih projekata.
„To mišljenje glasi da za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 182, kao što je Ulcinjsko polje, nije plaćena tržišna naknada. Drugim riječima, to nije svojina Solane AD, već ostaje u državnoj svojini. Mišljenje je prošlo i sudsku provjeru kako Upravni, tako i Vrhovni sud dali su snagu tom mišljenju, i ono je konačno i izvršno“, naglasila je Ćirović.
Ona je dodala da je moguće došlo do zabune zbog nedavnog objavljivanja presude Upravnog suda vezano za postupak uređenja lista nepokretnosti u Ulcinju.
„Sud je jednostavno uputio da se primijene određene odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj, ali u nijednom segmentu ta presuda ne dira mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje jasno potvrđuje da je riječ o imovini države“, pojasnila je Ćirović.
Kada je riječ o stečajnom postupku Solane, Ćirović je istakla da je on sproveden sa nizom grešaka.
„Otvaranje stečaja se više puta poništavalo, a konačno je otvoren 2011. godine. Stečaj je upisan u katastar tek 2019. godine. Objavljivale su se prodaje imovine koja od 2009. godine više nije bila u pravnom prometu. Za sticanje svojine na Solani neophodno je bilo mišljenje Savjeta za privatizaciju, koje je negativno i potvrđuje da je riječ o državnoj svojini“, rekla je Ćirović.
Ponovila je da trenutno ne postoji nikakva prepreka za odluke Vlade ili lokalne samouprave vezano za upravljanje Ulcinjskom solanom.
„Nadam se da će formalizacija tog procesa uskoro biti završena pozitivno i bez odlaganja“, zaključila je Ćirović.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković smatra da osnovni problem u Crnoj Gori nije samo u pitanju Solane, već u generalnom iracionalnom pristupu sa previše politike i premalo stručne rasprave.
„Mi često probleme politizujemo i nacionalno obojimo. Takav je slučaj i sa pitanjem Solane, ali i sa mnogim drugim ekološkim temama, poput izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Hiljade litara fekalija svakodnevno odlaze u Moraču, pa u Skadarsko jezero, a to mnogima izgleda kao manji problem od onoga što se dešavalo prije pola vijeka. Tako se problemi ne rješavaju“, upozorio je Vuković.
On je naglasio da mu je svejedno hoće li u budućem upravljačkom tijelu Solane država imati 60 odsto, a opština 40 odsto udjela, ili obrnuto, jer je „i jedno i drugo – država“.
„Mnogo je važnije da tim prostorom upravljaju ljudi koji znaju kako to treba da izgleda. U Piranu se so izvozi u Japan i predstavlja dio turističke ponude. Tuzlanska solana je prošle godine ostvarila profit od pet miliona eura. Dakle, to može biti i ekonomski i ekološki održivo, ali ne ako se upravljanje prepusti politički podobnima“, naglasio je Vuković.
On smatra da bi se u narednim koracima trebalo konsultovati stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje imaju iskustva u održivom upravljanju sličnim područjima.
„Možda bi trebalo razmišljati o strateškom partnerstvu sa nekom kompanijom iz Francuske, Poljske ili Slovenije koja zna taj posao i može doprinijeti i lokalnoj zajednici i državi Crnoj Gori“, smatra Vuković.
On je istakao da teret finansiranja ne smije pasti isključivo na lokalnu samoupravu.
„Država mora biti uključena. Nije fer da opština Ulcinj sama snosi taj teret. U suprotnom, cijeli proces može završiti kao i mnogi raniji, kao priča o političkim interesima i zapošljavanju podobnih kadrova“, upozorio je Vuković.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, naglasio je da međunarodna zajednica više cijeni i zna o vrijednostima Solane nego sama Crna Gora.
„To pokazuje i činjenica da je oko 30 odsto aktivnosti iz pregovaračkog Poglavlja 27 vezano za Solanu. Sve su to aktivnosti koje smo dobili od strane Evropske komisije i na kojima treba da radimo“, rekao je Gazdić.
Govoreći o ispunjavanju obaveza, Gazdić je podsjetio da je već četiri godine na čelu Agencije i da je sarađivao sa četiri različita ministra i ministarstva.
„Mogu sa sigurnošću reći da smo po prvi put ozbiljno posvećeni rješavanju ovog pitanja. Čini mi se da smo ubrzali aktivnosti, a to je i zbog nas, ali i zbog okolnosti“, kazao je Gazdić.
Ukazao je da je trenutno u toku izrada biznis plana za Park prirode Ulcinjska solana, finansirana iz GEF 7 projekta, navodeći da bi plan trebalo da bude gotov do 28. februara 2026. godine.
„Vjerujem da će taj biznis plan biti osnova za rješavanje pitanja finansiranja i funkcionisanja Solane“, istakao je Gazdić.
Kazao je da je projekat sanacije Ulcinjske solane uvršten u kapitalni budžet za 2026. godinu, sa planiranim izdvajanjem od oko 540.000 eura, navodeći da je u toku i priprema projekta koji će biti kandidovan u okviru IPA operativnog programa 2024–2027.
„Poglavlje 27 nije samo Agencija za zaštitu životne sredine ili Ministarstvo ekologije. To je sistem od 27 institucija – opštine, lokalne samouprave, sudstvo, tužilaštvo, policija. Mi koordiniramo tim sistemom, ali moramo imati i podršku i saradnju sa svih strana“, zaključio je Gazdić.

Dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj po pitanju formiranja upravljačke strukture Ulcinjske solane gotovo finalizovan

Mađarski premijer Viktor Orban razgovaraće o američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama, između ostalog, tokom susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu sljedeće sedmice, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Tramp, blizak saveznik mađarskog lidera, prošle sedmice je uveo sankcije Rusiji po prvi put u svom drugom mandatu, ciljajući kompanije Lukoil i Rosneft, pokušavajući izvršiti pritisak na Moskvu da pristane na prekid vatre u Ukrajini.
Trampov potez izazvao je pitanja za Mađarsku i Slovačku, najveće kupce ruske nafte u Evropskoj uniji, nakon što su dobile izuzeća od evropskih ograničenja.
Orban je već ranije najavio svoj predstojeći posjet Vašingtonu sredinom oktobra, rekavši da je pregovaračka agenda gotovo dovršena.
- Što se tiče našeg energetskog snabdijevanja, u drugoj polovini sljedeće sedmice u Vašingtonu će postojati prilika da premijer o ovom pitanju razgovara lično s predsjednikom SAD-a - rekao je Szijarto na brifingu.
Kako nove američke sankcije ne stupaju na snagu do kraja novembra, one trenutno ne stvaraju probleme niti uzrokuju smanjenje uvoza nafte iz Rusije u Mađarsku, dodao je Szijjarto.
Orban je u petak izjavio da Mađarska radi na pronalaženju načina da zaobiđe američke sankcije ruskim naftnim kompanijama. Iako nije iznio detalje, nije dao naznake da planira otvoreno prkositi ograničenjima.
Orban je rekao da je razgovarao s mađarskom naftnom i gasnom kompanijom MOL o sankcijama.
Mađarski lider, koji se suočava s izborima 2026. godine, godinama njeguje snažan lični odnos s Trampom. Njegov oštar stav protiv imigracije donio mu je podršku među Trampovim pristalicama u SAD-a.
Ranije ovog mjeseca izjavio je da će na predstojećem sastanku s Trampom razgovarati o ekonomskim pitanjima.

Orban se povlači nakon najava o "zaobilaženju": Ide kod Trampa da pregovara o sankcijama Rusiji

U Ministarstvu zdravlja su iskazali žaljenje povodom smrti novorođenčeta u nikšićkoj bolnici i saopštili da će objektivno i transparentno ispitati sve činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost u tom slučaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.379%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-vdt-ce-se-baviti-slucajem-preminulog-novorodenceta-u-niksickom-porodilistu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Direktor Opšte bolnice Nikšić dr Zoran Mrkić je informisao Ministarstvo zdravlja o događaju, kao i da je odmah preduzeo sve zakonom propisane mjere i sproveo interne procedure u cilju ispitivanja svih aspekata ovog tragičnog događaja - kazali su u resoru na čijem je čelu Vojislav Šimun.
Ustvrdili su da se još čeka nalaz obdukcije, te da će nakon toga biti poznat uzrok smrti bebe.
- A o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - dodali su u Ministarstvu zdravlja.
Porodica novorođenčeta je saopštila javnosti da je beba preminula u subotu, a tvrde da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“. Obdukcioni nalaz su uputili nikšićkom Osnovnom državnom tužilaštvu, a ovim slučajem će se baviti podgoričko Više državno tužilaštvo.
U saopštenju porodice je naglašeno da je djevojčica rođena 22. oktobra bila zdrava, da je ocijenjena najvišom ocjenom, a da je porođaj prošao lagano, bez ikakvih komplikacija.
- U subotu 25. oktobra novorođenčetu je konstatovana žutica. Povedena je od majke oko 18.30 sati toga dana u sobu za fotosintezu u kojoj je trebala da ostane 24 sata i više se nije vratila. Po preliminarnom nalazu obdukcije, smrt je nastupila oko 21.10 sati istog dana. Kao uzrok smrti bebe navedeno je gušenje hranom prilikom bljuckanja. Beba je ostavljena sama, niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše šta god - navodi se u saopštenju porodice koje je dostavljeno medijima.

Ministarstvo o smrti novorođenčeta u nikšićkoj bolnici: Ispitaćemo činjenice i utvrditi eventualnu odgovornost

Krivična odgovornost je isključivo individualna i dosljedna primjena ovog principa se mora očuvati u Crnoj Gori kao građanskoj državi zasnovanoj na vladavini prava - poručili su u Akciji za ljudska prava (HRA) nakon odluke Vlade o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je njih dvoje privedeno zbog ranjavanja Podgoričanina u incidentu na Zabjelu.
Oni su upozorili da Krivični zakonik Crne Gore predviđa strožije kažnjavanje krivičnih djela učinjenih iz mržnje zbog nacionalne ili etničke pripadnosti i apelovali na uzdržavanje od ispoljavanja, izazivanja i podsticanja mržnje ili netrpeljivosti i nasilja prema državljanima Turske i ostalim strancima u Crnoj Gori.
- Najoštrije osuđujemo govor mržnje uz pozive na ubijanje, a posebno demoliranje radnje u centru Podgorice i paljenje automobila u vlasništvu turskih državljana. Apelujemo na građane da imaju u vidu da za pojedinačne incidente odgovaraju pojedinci, a ne čitav narod ili država - naveli su oni.
Kako ističu, pripisivanje kolektivne krivice i pozivanje na nasilje prema narodu kome pripada vinovnik nekog incidenta je zabranjeno i uvodi u talas nasilja.
Govor mržnje, pozivanje na nasilje i uništavanje tuđe imovine su, kako ističu iz HRA, krivična djela prema važećim zakonima Crne Gore i svi odgovorni moraju biti otkriveni i procesuirani.
Video zapis koji se širi na društvenim mrežama ne objašnjava, ukazuju oni, kontekst događaja od subote veče.
- Nije jasno ko je koga prvi napao. Na snimku se vidi da trojica muškaraca istrčavaju iz kafića i priključuju se tuči. Kampanja mržnje protiv turskih državljana, kao i svih drugih stranaca koji legalno rade npr. za kompanije za dostavu je direktan udar na principe građanskog društva kakvo je Crna Gora - naveli su u HRA.

HRA: Za pojedinačne incidente odgovaraju pojedinci, a ne čitav narod ili država

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Tag: iran