Predsjednik SAD Donald Tramp ociijenio je danas da se bliži kraj vladavine Vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija rekavši da je vrijeme „da se potraži novo vođstvo u Iranu“, javlja američki onlajn medij Politiko.
Tramp je rekao za Politiko da vlasti u Teheranu vladaju represijom i nasiljem, i okrivio Hamneija za „uništavanje zemlje“.
- Ono za šta je on kriv, kao lider zemlje, jeste potpuno uništenje zemlje i upotreba nasilja na nivoima kakav nikada ranije nije viđen. Da bi zemlja funkcionisala, čak i na vrlo niskom nivou, vođstvo bi trebalo da se fokusira na pravilno upravljanje svojom zemljom, kao što ja radim u SAD, a ne na ubijanje hiljada ljudi kako bi zadržalo kontrolu - rekao je Tramp komentarišući nedavne Hamneijeve objave na društvenoj mreži Iks.
U njima, Hamnei je Trampa nazvao „kriminalcem“, optuživši ga za nerede i mnogobrojne smrti u Iranu.
- Smatramo da je predsjednik SAD kriv zbog žrtava, štete i kleveta koje je nanio iranskoj naciji… SAD su napravile opsežne pripreme za organizovanje ove pobune. Pobuna je bila uvod u još veće planove. Iranska nacija je pobijedila SAD - napisao je Hamnei na Iksu, dodavši da „SAD moraju da odgovaraju“.
Tramp je u komentaru za Politiko dodao da je Hamnei „bolestan čovjek“ i da je zbog lošeg vođstva Iran „najgore mjesto za život na svijetu“.
- Taj čovjek je bolestan, čovjek koji bi trebalo da vodi svoju zemlju kako treba i da prestane da ubija ljude. Njegova zemlja je najgore mjesto za život bilo gdje na svijetu - zbog lošeg vođstva - rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Vrijeme je da se potraži novo vođstvo u Iranu

Iran je danas počeo postepeno da ukida stroga ograničenja u komunikacijama koja su uvedena tokom masovnih antivladinih protesta, javlja iranska agencija Fars.
Isti izvor navodi da su vlasti u okviru faznog plana obnovile mogućnost slanja SMS poruka širom zemlje, nakon osam dana gotovo potpune blokade interneta.
Zvaničnici su naveli da je odluka donesena nakon što je "stabilizovana" bezbjednosna situacija i uhapšeni ključni pripadnici "terorističkih organizacija" povezani sa nasiljem tokom protesta, prenosi "Skaj njuz".
Vlasti su najavile postepeno ukidanje i drugih kontrola interneta i komunikacija.
U drugoj fazi korisnici će dobiti pristup nacionalnoj mreži i domaćim aplikacijama, dok će međunarodna povezanost biti vraćena u završnoj fazi.
Prema lokalnim izvorima, pristup iranskim platformama za poruke, uključujući "Eita" i "Bale" već je obnovljen.
Iako su SMS servisi obnovljeni, organizacije za praćenje interneta upozoravaju da je ukupna povezanost i dalje veoma ograničena.
Agencija "Net bloks" navodi da ukupni pristup internetu ostaje na oko dva odsto normalnog nivoa.
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra zbog rasta cijena i ekonomske krize.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom, uz skandiranje protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima, prenosi Srna.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštili su u subotu aktivisti za ljudska prava, dok je u zemlji zabilježen „veoma blagi porast“ internet aktivnosti nakon osmodnevnog prekida interneta, javlja Rojters.
Američka grupa HRANA navela je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, nakon što su stanovnici kazali da se čini da je obračun vlasti zasad uglavnom ugušio proteste, dok državni mediji izvještavaju o novim hapšenjima.
Glavni grad Teheran relativno je miran već četiri dana, reklo je nekoliko stanovnika do kojih je došao Rojters. Dronovi su letjeli iznad grada, ali u četvrtak i petak nije bilo znakova većih protesta, kazali su stanovnici koji su, iz bezbjednosnih razloga, tražili da ostanu anonimni.
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća i prerasle u raširene proteste u kojima se poziva na kraj klerikalne vlasti u Islamskoj Republici, a kulminirale su masovnim nasiljem krajem prošle sedmice. Prema opozicionim grupama i jednom iranskom zvaničniku, više od 2.000 ljudi ubijeno je u najgorim unutrašnjim nemirima od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp zahvalio je u petak iranskom rukovodstvu nakon što je saopštio da je Teheran otkazao pogubljenja stotina demonstranata uhapšenih u brutalnom obračunu.
- Izuzetno poštujem činjenicu da je iransko rukovodstvo otkazalo sva planirana vješanja, koja su se trebalo održati juče (više od 800 njih). Hvala vam - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je tokom protekle dvije sedmice više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana kako bi, kako je naveo, pomogao demonstrantima, dok organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske snage ubile hiljade ljudi. Sada, međutim, odlaže intervenciju nakon što je izjavio da mu je rečeno da su ubistva prestala.
On je takođe odbacio navode da su arapski i izraelski zvaničnici predvodili napore da ga odgovore od napada, dodajući da su ga iranske akcije navele da promijeni stav.
- Niko me nije uvjerio – uvjerio sam sebe. Nikoga nijesu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj - izjavio je Tramp novinarima dok je napuštao Bijelu kuću kako bi za vikend otputovao na Floridu.

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Citizens of Montenegro are advised to refrain from traveling to Iran until further notice, the Ministry of Foreign Affairs (MFA) announced.
- In view of the deteriorated security situation in the Islamic Republic of Iran, the Ministry recommends that citizens of Montenegro refrain from traveling to that country until further notic - the statement says.
At the same time, it adds, Montenegrin nationals who are currently in the territory of the Islamic Republic of Iran are advised, in accordance with their possibilities and personal assessment, to consider leaving the country, while strictly observing the applicable security recommendations and instructions of the competent authorities.
-The Ministry of Foreign Affairs remains committed to monitoring developments closely, in cooperation with international partners, and will keep the public informed in a timely manner of all relevant circumstances important for the safety of Montenegrin citizens - the Ministry concluded.

MFA: Montenegrin citizens advised to refrain from traveling to Iran until further notice

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preferira diplomatsko, a ne vojno rješenje, u odnosu na trenutne tenzije s Iranom.
Na pitanje da li misli da je američki vojni napad na Iran vjerovatan, Vitkof odgovara da se nada da će se postići diplomatsko rješenje.&nbsp;
- Zaista se nadam - dodaje on.
Američki izaslanik kaže da bi diplomatski sporazum s Iranom riješio četiri pitanja, odnosno nuklearno obogaćivanje, smanjenje zaliha projektila, posjedovanje nuklearnog materijala i posrednike.
Sugeriše da bi Iran mogao biti spreman na kompromis po svim pitanjima, jer se ekonomija Irana nalazi u teškom stanju.
- Ako se žele vratiti u Ligu naroda, možemo riješiti ta četiri problema diplomatskim putem, onda bi to bilo odlično rješenje. Alternativa je loša - kaže Vitkof.
Tramp je više puta prijetio da će napasti Iran ako dođe do ubijanja demonstranata. Međutim, u srijedu je Teheran izvijestio da je ubijanje demonstranata prestalo, što je dovelo do pretpostavke da neće doći do napada.

Vitkof: SAD pokušava riješiti sukob s Iranom diplomatskim putem, a ne vojnim

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trampa da ne pokrene vazdušne napade na Iran u posljednjem trenutku lobiranja, podstaknutom strahovima da bi napad Vašingtona doveo do velikog i dugotrajnog sukoba širom Bliskog istoka.
Upozorenja na haos od strane dugogodišnjih američkih saveznika, čini se, pomogla su da Tramp kasno u srijedu odluči odustati od vojnog udara.
U slučaju Saudijske Arabije, njen oprez doveo je do toga da SAD-u uskrati korištenje svog vazdušnog prostora za bilo kakve napade.
U nastavku razgovora, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan u četvrtak je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske.
Iran i dalje politički stoji po strani u odnosu na zalivske države, djelimično zbog svoje kontinuirane podrške oslabljenoj mreži regionalnih saveznika poznatoj kao "osovina otpora", kao i zbog odbijanja da podrži rješenje o dvije države za Palestinu te sporova oko tri ostrva u Zalivu na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, što podržava i Vijeće za saradnju zalivskih zemalja (GCC).
Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči takođe je počeo niz posjeta arapskim prijestonicama za koje se kaže da su poboljšale odnose. Prošle godine je, primjerice, posjetio Bahrein, što je bila prva posjeta jednog iranskog ministra toj zemlji od 2010. Takođe je četiri puta prošle godine boravio u Kairu u nastojanju da unaprijedi odnose. Dvije strane su prekinule diplomatske odnose 2016. godine.
Saudijsko-iranski odnosi, nekada među najnapetijima na Bliskom istoku, već tri godine su na putu oporavka. Arakči pritom vodi računa da se fotografiše dok isprobava lokalnu kuhinju u arapskim prijestonicama koje posjećuje.
Sve zalivske države dodatno su svjesne poremećaja koje bi Iran mogao izazvati u pomorskom saobraćaju u Zalivu.
Arakči je nedavno pokušavao uvjeriti zalivske države da Iran predstavlja manju prijetnju globalnoj stabilnosti od Izraela, što je postalo uvjerljivije nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu s namjerom da ubije pregovarače Hamasa koji gotovo deceniju žive u katarskoj prijestonici. Izraelci nisu uspjeli pogoditi svoje glavne mete, ali su navodno ubili pet nižerangiranih članova te grupe.
Sjedinjene Američke Države, koje unaprijed nisu bile obaviještene o napadima, direktno su se izvinile katarskom emiru i ponudile nove sigurnosne garancije za Dohu s ciljem zaštite Katara od daljnjih izraelskih napada. Katar je tada optužio Izrael da pokušava sabotirati svaku priliku za mir u regiji.
Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof podržava samoproglašenu, ali često efikasnu ulogu katarske države kao globalnog posrednika.
Američka vazdušna baza al-Udeid, najveća u regiji, nalazi se u Kataru, a kako su se tenzije u srijedu povećavale, SAD su povukle ključno osoblje iz baze.
To povlačenje, nakon otvorenih prijetnji Teherana da će napasti američke baze u regiji ako bude napadnut, naglašava kako statične američke kopnene i pomorske baze, osmišljene da projiciraju američku moć, mogu istovremeno predstavljati i izvor ranjivosti. Iran uporno tvrdi da su SAD naložile Izraelu da okonča svoj 12-dnevni ljetni napad na iransko rukovodstvo i nuklearni program nakon što je Iran pogodio američku bazu.
Arakči je takođe uspio iskoristiti politički kapital uložen u diplomatske kontakte tako što je telefonski razgovarao s arapskim liderima kako bi objasnio razloge Teherana za obračun.
Mnoge države duboko zamjeraju miješanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu. Ipak, istovremeno, malo koja od njih bi pozdravila primjer autoritarnog režima koji je srušen uličnim protestima podstaknutim padom životnog standarda, što bi dovelo do nove demokratske tranzicije ili čak fragmentacije jedinstvene iranske države.
Portparol katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari rekao je novinarima da "veliki izazovi u regiji, a govorimo o unutrašnjim i vanjskim izazovima u različitim zemljama, zahtijevaju da se svi vratimo za pregovarački sto".

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman upozorili Trampa: Napad na Iran bi izazvao regionalni haos

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Predsjednik SAD Donald Tramp je barem privremeno odustao od prijetnji da će napasti Iran, rekavši da je dobio uvjeravanja da je ubijanje demonstranata zaustavljeno i da se ne planiraju nikakva pogubljenja.
Obraćajući se sinoć novinarima u Bijeloj kući, američki predsjednik je rekao: „Rečeno nam je da se ubijanje u Iranu zaustavlja – zaustavljeno je – prestaje. I nema plana za pogubljenja, niti za pogubljenje – tako da mi je to rečeno na osnovu pouzdanih izvora.“
Nije ponudio nikakve detalje i rekao je da SAD još uvijek nijesu to potvrdile.
Tramp je posljednjih dana više puta govorio o tome da će doći da pomogne iranskom narodu, rekavši da su SAD „spremne“ ako Iran počne da puca na demonstrante.
Ali uprkos izvještajima da je čak 3.428 Iranaca ubijeno i da su pogubljenja kao kazna neizbježna, Tramp nije dao nikakvu izjavu o vojnoj akciji. Smatra se da je razmotrio sve opcije za napad na Iran, ali nije bio uvjeren da bi bilo koja pojedinačna akcija dovela do odlučne promjene, piše Gardijan.
Tramp je u prošlosti izvodio obmanjujuće manevre sa Iranom, sugerišući u junu da su njegovi zvaničnici bili u potpunosti angažovani u pregovorima sa svojim iranskim kolegama o njegovom nuklearnom programu,dok je u stvarnosti prošlog ljeta pripremao napade za dvanaestodnevni rat.
Rekao je da je dobio uvjeravanja od „veoma važnih izvora sa druge strane“ da je Teheran zaustavio upotrebu smrtonosne sile nad demonstrantima i da neće biti pogubljenja.
- Danas je trebalo da bude mnogo pogubljenja - rekao je Tramp, dodajući da „pogubljenja neće biti – i mi ćemo to saznati“. Nije dao procjenu broja ubijenih, brojku koju je rekao u utorak da će mu dati njegovi zvaničnici. Procjene se značajno razlikuju, od manje od 2.000 do više od 12.000.

Tramp odustao od napada na Iran

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Ljubljani ekipu Cedevita Olimpije 83:72, u &nbsp;utakmici 15. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel 89:71, upisala je sedmi uzastopni, ukupno 11. trijumf ove sezone i preuzela čelnu poziciju na tabeli.
Podgorički tim do pobjede došao je zahvaljujući seriji od 13:0, u posljednjih četiri i po minuta utakmice.
Domaćin je u 36. poveo 72:70 i ubacio posljednje poene na utakmici.
Tokom izjednačene tri četvrtine, ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a najubjedljiviju prednost imala je Cedevita Olimpija, koja je u 24. minutu vodila 52:44.
Domaćin je imao dva poena prednosti i na kraju treće četvrtine (60:58).
Džeri Butsijel sa 16 koševa bio je najefikasniji u Budućnosti, Nikola Tanasković je ubacio 13, a Đorđije Jovanović 11 poena.
Najbolji kod Cedevita Olimpije bio je Divejn Stjuart sa 17 pogodaka.
SC Derbi će u ponedjeljak u Laktašima igrati protiv Igokee.

Budućnost ponovo slavila u Ljubljani

Pet skijaša poginulo je u dvije odvojene lavine u regiji Salcburg Pongau na zapadu Austrije u subotu, saopštile su vlasti.
Četvero skijaša stradalo je u snježnom odronu u dolini Gastein, južno od Salcburga, koji je zatrpao sedam osoba. Dvoje je povrijeđeno, jedna osoba teško, dok je treća prošla bez povreda, izvijestila je agencija APA.
- Ova tragedija bolno pokazuje koliko je ozbiljna trenutna situacija s lavinama - izjavio je Gerhard Kremser, šef planinske službe spašavanja za područje Pongaua, podsjećajući na jasna i ponovljena upozorenja o povećanom riziku od lavina.
Na mjesto nesreće upućena su četiri spasilačka helikoptera, timovi planinske službe spašavanja i Crvenog križa sa psima tragačima, kao i tim za krizne intervencije.
Oko 90 minuta ranije, jedna skijašica poginula je nakon što je ostala zatrpana lavinom u obližnjem području Bad Hofgastein, na nadmorskoj visini od oko 2.200 metara.

Tragedija na Alpima: Pet skijaša poginulo u dvije lavine u Austriji

Hitan sastanak ambasadora Evropske unije zakazan je za sjutra u Briselu, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio da će uvesti carine na robu iz osam evropskih zemalja u vezi sa situacijom oko Grenlanda, javio je Rojters pozivajući se na diplomate EU.
Sastanak je organizovao Kipar, koji trenutno predsjedava EU.
Ambasadori 27 zemalja EU sastaće se na hitnom sastanku zbog eskalacije krize oko Grenlanda, a na takvim sastancima ambasadori obično pripremaju praktične mjere za diskusiju na narednim ministarskim sastancima Savjeta EU.
Tramp je danas najavio uvođenje carina od 10 odsto u februaru Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Finskoj, koje će kasnije biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda.

Rojters: Hitan sastanak ambasadora EU zbog Trampovih najava o carinama

Ugandski predsjednik Joveri Museveni pobijedio je na ovogodišnjim izborima u zemlji čime je produžen njegov četrdesetogodišnji mandat na vlasti za još pet godina.
Kako je objavila je izborna komisija Ugande, Museveni je osvojio 72 posto glasova dok je njegov protivnik Bobi Vajn dobio 25 odsto glasova.
Vajn je ukazao na izbornu krađu dok su izborni posmatrači Afričke unije rekli da nisu vidjeli "nikakve dokaze o punjenju glasačkih listića".
Museveni (81) prvi put je došao na vlast kao vođa pobunjenika 1986. godine, ali je od tada pobijedio na sedam izbora. Izborni proces u zemlji je obilježilo nasilje, a Vajn, 43-godišnja bivša pop zvijezda, kazao je da je posljednjih dana širom zemlje ubijeno najmanje 21 osoba.
Vlasti su do sada potvrdile sedam smrtnih slučajeva. Takođe, pristup internetu u zemlji je blokiran. Vlasti tvrde da je prekid interneta bio neophodan kako bi se spriječile dezinformacije, prevare i podsticanje nasilja.
Vajn je zahtijevao da se internet obnovi. Vođa posmatračke misije Afričke unije, bivši predsjednik Nigerije Gudlak Džonatan, rekao je novinarima da bi se "vlada trebala suzdržati od suspenzije pristupa internetu" neposredno prije izbora.
Na izborima je bilo još šest kandidata, ali nijedan nije dobio više od dva odsto glasova. Izlaznost je bila 52,5 odsto.

Tag: iran