Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

1250x600

1084x550

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji poslije razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini.
Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenijela je državna novinska agencija IRNA.
- U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta - rekao je Arakči.
U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani.
Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe.
Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima namjeru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada djeluje u režimu strateške neprozirnosti.
IAEA je saopštila da je Iran prije junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je poslije napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto.
Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza.
Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers, zamjenik direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u.
- Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu riječ da ga opišem, opisao bih ga kao neizvjesnost - rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog mjeseca.
- Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedjelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja.
Američki državni sekretar Marko Rubio u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća".
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su objavile da su takozvane snepbek sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mjere da odgovori na njihove brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima.
Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i proslijedio IAEA izvještaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma".
Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spriječi razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Šef iranskog pravosuđa Golamhosein Mohseni Ejei pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba.
Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću.
Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima.
- Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe - citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak.
Dodaje da se jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba.
Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom.
Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja.
Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene.
- Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima - izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masuda Pezeškijana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora.
Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba.
U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu.
- Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim - upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Iran je u subotu potvrdio da je njegova Revolucionarna garda zaplijenila tanker u vodama Omanskog zaliva koji je prevozio teret petrohemikalija namijenjenih Singapuru zbog navodnih kršenja propisa, izvijestili su iranski državni mediji.
Američki zvaničnik i izvori pomorske sigurnosti rekli su u petak da su iranske snage presrele tanker s naftnim proizvodima i preusmjerile ga u iranske teritorijalne vode. To je prvo izvještaj o zaplijeni tankera od izraelsko-američkih napada na Iran u junu.
Iranska državna televizija pročitala je izjavu Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u kojoj se navodi da je "tanker prekršio propise zbog prevoza neovlašćenog tereta". Nije dala daljnje detalje o navodnim kršenjima propisa.
Tanker Talara pod zastavom Maršalovih Otoka plovio je uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekli su pomorski izvori, i prevozio je teret plinskog ulja s visokim udjelom sumpora kroz Indijski ocean na putu za Singapur iz Sharjaha u UAE.
Upravitelj plovila, Columbia Ship Management, rekao je da je u petak ujutro izgubio kontakt s Talarom, oko 20 nautičkih milja od obale Kor Fakana u UAE. Dodali su da blisko sarađuju s relevantnim stranama, uključujući agencije za pomorsku sigurnost i vlasnika plovila, kako bi se obnovio kontakt.
Brod je u vlasništvu kompanije Pasha Finance sa sjedištem na Kipru. U izjavi, američka vojska je rekla da je svjesna incidenta i da aktivno prati situaciju.
Iranska IRGC periodično je zaplijenila komercijalne brodove u vodama Omanskog zaliva posljednjih godina, često navodeći pomorske prekršaje poput navodnog krijumčarenja, tehničkih prekršaja ili pravnih sporova.
Međutim, američki zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da je incident iznenađujući jer Iran nije sprovodio takve operacije posljednjih mjeseci.

Iran potvrdio da je zaplijenio tanker u Omanskom zalivu, plovio je ka Singapuru

Američki napadi na tri iranska nuklearna postrojenja u junu usporili su nuklearni program, vjerovatno uništili iranske zalihe visoko obogaćenog uranija i efektivno zaustavili aktivnosti obogaćivanja.
Napadi su naveli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju, a nakon što je u oktobru proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom zbog isteka sporazuma iz 2015. godine, Teheran – koji tvrdi da nikada nije i neće nastojati da militarizuje svoj nuklearni program – sada djeluje uz stratešku netransparentnost.
Nedavne satelitske snimke koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu sugeršu da, iako na tri lokacije u Isfahanu, Natanzu i Fordou gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao izgradnju na lokaciji ukopanoj u planinu Pikakse blizu Natanza.
Iran je počeo graditi postrojenje 2020. godine nakon požara u objektu za obogaćivanje u Natanzu.
Isprva se smatralo da je riječ o postrojenju za sklapanje centrifuga, ali nedavni razvoj događaja sugeriše da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, prema riječima Džozefa Rodžersa, zamjenika direktora CSIS-ovog Projekta o nuklearnim pitanjima.
Rodžers je 11. novembra razgovarao za Radio Farda RSE-a.
Radio Farda: Možete li ukratko objasniti šta ste vidjeli na satelitskim snimcima koje ste analizirali?
Rodžers: Dobili smo nedavne satelitske snimke nakon američkih napada u junu i pratimo tri lokacije koje su SAD pogodile: Isfahan, Natanz i Fordou.
Ono što vidimo jeste da na tim lokacijama nema mnogo aktivnosti. Zapravo, još ima ruševina na putevima ispred mnogih zgrada u Fordou i Isfahanu, što ukazuje da nema opsežnih napora za oporavak i spašavanje materijala ili opreme iz zgrada, jer bi to zahtijevalo prolazak kamiona, a oni ne mogu proći kroz te ruševine.
Ali ono što vidimo jeste da južno od Natanzu traje izgradnja podzemnog postrojenja. Čini se da je nakon napada u junu izgradnja na toj drugoj lokaciji, poznatoj kao Pikakse planina, znatno ubrzana.
Radio Farda: To je isto postrojenje o kojem smo ranije čuli, prije junskog rata?
Rodžers: Tačno. Izgradnja je zaista ubrzana. Izgleda da kopaju duboko u planinu. Još se radi na podzemnim tunelima u planini Pikakse. Takođe se gradi sigurnosna ograda oko perimetra. To bi moglo biti motivisano sigurnosnim razlozima, kako bi se spriječilo da [izraelski] Mosad ili druge obavještajne agencije postave opremu na planinu. Možda pokušaju ubaciti seizmičku opremu ili nešto slično u postrojenje.
Radio Farda: Hajde da se vratimo korak unazad. Zašto mislite da nema mnogo aktivnosti na tri lokacije pogođene u junu?
Rodžers: Mislim da to vodi ka širem pitanju o statusu iranskog nuklearnog programa, koji bih, ako moram opisati jednom riječju, nazvao – limbo.
Mislim da Iranci pokušavaju shvatiti šta dalje s programom. Umjesto da odmah naprave značajan napredak u obnovi postrojenja za obogaćivanje ili spašavanju opreme s lokacija koje su SAD pogodile, oni su se okrenuli izgradnji objekata poput Pikakse planine.
Trenutno je Iranu lakše graditi postrojenja koja bi se u budućnosti mogla koristiti za nuklearne aktivnosti, ali bez direktnog političkog troška koji bi nastao ako odmah krenu s nuklearnim aktivnostima.
Radio Farda: Spomenuli ste zaštitne mjere koje Iran poduzima na novoj lokaciji. Zar tri lokacije koje su SAD pogodile nisu imale slične mjere sigurnosti?
Rodžers: Postoji mnogo načina da zaštitite postrojenje od napada, i mnogo vrsta napada od kojih se želite zaštititi.
Na drugim iranskim nuklearnim lokacijama vidimo, na primjer, ograde i fortifikacije oko perimetra. To je vjerovatno zato što žele spriječiti strane špijune da postave opremu za nadzor na perimetru. Ako postavljate detektore radionuklida ili uređaje koji mogu slati podatke o onome što se dešava na lokaciji, onda vam trebaju ograde da to spriječite.
Dodatno, na planini Pikakse vidimo izgradnju duboko ukopanih tunela, što štiti od mnogih penetrirajućih bombi koje bi Izrael ili SAD mogli koristiti. Mislim da na ulazima u tunele vidimo ojačane ulaze koji zapravo imaju zakrivljenje. Ta zakrivljenost može spriječiti da, ako neko pokuša urušiti tunel ili detonirati eksploziv ispred ulaza, udarni talas uđe duboko u planinu – jer će se odbiti od zida umjesto da ide direktno unutra punom snagom.
Postoji mnogo različitih vrsta fortifikacija koje se koriste na vojnim lokacijama, a mnoge od tih karakteristika vidimo i na Pikakse planini.
Radio Farda: Neki izvještaji kažu da je lokacija Pikakse planirana kao novo postrojenje za obogaćivanje. Na osnovu vaših procjena, šta mislite da će biti svrha ovog objekta?
Rodžers: Godine 2020, kada je Iran započeo izgradnju lokacije, iransko rukovodstvo je reklo da će se koristiti za sklapanje centrifuga. Dakle, ne kao postrojenje za obogaćivanje, već za sklapanje centrifuga koje bi se koristile na drugim lokacijama za obogaćivanje.
Međutim, od napada u junu vidjeli smo mnogo više tunela unutar objekta. To bi moglo ukazivati na to da je Iran odlučio premjestiti dodatne aktivnosti dublje pod zemlju.
Jedna mogućnost je da Iran premjesti dio metalurgije i izrade nekih procesa koji su se odvijali u Isfahanu. Na primjer, preradu "yellow cake" (p. a. "žuta torta") u uranijum heksafluorid – gas koji se koristi za obogaćivanje uranija u centrifugama.
Mislim da je najgori mogući ishod ako Iran gradi neprijavljeno postrojenje za obogaćivanje na planini Pikakse. Ali to je zaista spekulativno.
Ponovo, jedino što je Iran službeno izjavio na nivou vlade jeste da će Pikakse planini biti korišten za sklapanje centrifuga. A ta aktivnost se ranije odvijala u Natanzu, ali je bila meta sabotaže 2020. godine.
Radio Farda: Kao potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), mislite li da će Iran početi obogaćivati uranijum na neprijavljenoj lokaciji? I ako to učini, šta bi to značilo za njegov status potpisnice NPT-a?
Rodžers: Ako Iran odluči prijaviti ili sprovoditi neprijavljeno obogaćivanje uranijuma na tajnoj lokaciji, to bi bio vrlo jasan prekršaj NPT-a i izazvao bi snažnu međunarodnu reakciju.
Mislim da, ako Iran krene s obogaćivanjem na neprijavljenom nivou, a Sjedinjene Države to otkriju, vjerovatnoća američke odmazde je vrlo visoka.
Na međunarodnom nivou, u kontekstu NPT-a, samo je mali broj zemalja pokušao razviti neprijavljene lokacije za obogaćivanje i provoditi obogaćivanje. Za sve njih se to završilo vrlo loše. Zato ne mislim da je to produktivan put za Teheran trenutno.
Ali ako se odluče na to, biće im vrlo teško da uspiju u tajnom programu. Vjerovatno je da bi Izrael i SAD to otkrili prilično brzo.
Izraelski i američki napadi bili su toliko efikasni jer je Mosad očigledno duboko infiltriran u iranski nuklearni program.
Radio Farda: Mislite li da će Iran, uprkos tajnovitosti oko ove lokacije i njenoj izgradnji odvojeno od većih postrojenja, na kraju dopustiti inspektorima da je posjete?
Rodžers: Mislim da će IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) sve više vršiti pritisak na Iran da omogući pristup planini Pikakse.
IAEA traži pristup godinama i uvijek dobija negativan odgovor. Ali zanimljivo je da je predsjednik Irana, kada je prije tri-četiri sedmice suočen s izvještajem Vašington Posta o planini Pikakse, rekao da treba dopustiti inspektorima IAEA-e da posjete lokaciju. To je možda bilo samo političko poziranje i brz odgovor na pitanje koje nije očekivao.
Ipak, mislim da postoji sve veći pritisak da se omogući pristup IAEA-i.
Svaki dio budućeg dogovora između Irana i IAEA-e sigurno će uključivati razgovore o planini Pikakse, kao i o statusu bivših lokacija za obogaćivanje u Fordou i Natanzu.

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Parlamentarni izbori u Iraku 11. novembra održavaju se u trenutku kada Teheran slabi u svojoj regionalnoj sferi uticaja, a ishod bi mogao odrediti hoće li zadržati vitalno sidro u svojoj sferi uticaja, finansiranja i odvraćanja ili će skliznuti u skuplju, fragmentiranu igru upravljanja posrednicima iz daljine.
S neuspjesima u Siriji i rastućim ograničenjima Hezbolaha - kojeg su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju - u Libanu, Irak je postao nezamjenjiva arena za Teheran.
- Parlamentarni izbori bi zaista mogli biti značajni za Iran, jer ako kandidati koje preferira loše prođu, to je samo još jedna stvar koja bi krenula po zlu za Teheran i moglo bi dovesti do kaskadnog efekta gdje se iranska moć smatra vidno smanjenom - rekao je Kolin Klark, izvršni direktor Soufan Centra, njujorškog think tanka.
Ako Iran ne uspije postići željeni rezultat, dodao je Klark, to bi oštetilo imidž Teherana u cijeloj regiji "jer čini to da lideri izgledaju slabi".
<h2>Iranska teška bitka</h2>
Godinama je Iran projicirao uticaj u susjednom Iraku podržavajući niz šiitskih stranaka i milicija - neke od kojih je osnovao Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).
Međutim, njegov uticaj je oslabio nakon što su SAD 2020. godine ubile komandanta snaga Kuds Kasema Soleimanija. Uticaj koji je Teheran nekada imao nad ovim grupama od tada je oslabio, ustupajući mjesto unutrašnjim sukobima i fragmentaciji.
Šiitske frakcije unutar Koordinacijskog okvira - političkog saveza koji uključuje premijera Mohameda Šia' al-Sudanija - sada su podijeljene oko napora koje podržavaju SAD da raspuste Narodne mobilizacijske snage (PMF), krovnu organizaciju uglavnom milicija povezanih s Iranom, integriranih u iračku vojsku 2016. godine.
Nekoliko šiitskih lista koje su nekada koordinirale pod pokroviteljstvom Teherana sada se takmiče jedna protiv druge, što odražava ne samo slabljenje kohezije već i pomak prema transakcijskoj, interesno vođenoj politici, a ne prema ujedinjenim proiranskim listama.
U nastojanju da obuzda ta rivalstva, Iran je ranije u oktobru poslao Soleimanijevog nasljednika, komandanta Kuds snaga Ismaila Kvanija, u Bagdad. Ostaje nejasno da li je njegova misija uspjela.
- Iran nema pozitivan zamah i znatno je oslabljen. Način na koji je Izrael grubo postupao s Iranom i njegovim posrednicima vjerovatno je doveo do sumnje među njegovim pristalicama i pokroviteljima da su lideri možda manje pouzdani nego u prošlosti - naveo je Klark.
<h2>Sprečavanje da loše postane još gore</h2>
Tu eroziju uticaja pogoršavaju širi regionalni neuspjesi. U protekle dvije godine, Izrael je nanio veliku štetu iranskoj mreži i kapacitetima - od desetkovanja vojnog rukovodstva palestinske grupe Hamas, koju su SAD označile, i njene infrastrukture u Gazi do ozbiljnog degradiranja Hezbollaha i napada na imovinu IRGC-a u Siriji i unutar samog Irana. Sukob je kulminirao direktnim ratom u junu, otkrivajući velike ranjivosti na iranskoj strani.
Slabljenje Hezbolaha i pozicije IRGC-a u Siriji na kraju je doprinijelo padu predsjednika Bašara al-Asada, ključnog saveznika koji je omogućio Iranu da Siriju pretvori u kopneni koridor koji povezuje njegove partnere u Iraku i Libanu.
Za Teheran, Irak sada predstavlja najneposrednije i nezamjenjivo sidro za regionalno odvraćanje i politički uticaj u vrijeme kada se alternative drugdje na Bliskom istoku sužavaju.
Ako rezultati izbora razočaraju Teheran Klark očekuje upornost, a ne povlačenje.
- Iran ima težak zadatak pred obnovom ovih posredničkih grupa i posveti više vremena, energije i resursa - kojih je sve malo - kako bi održao jake odnose - rekao je on.
Glasanje u Iraku nije samo još jedan izbor. To je test da li Iran još može uticati na ishode u regiji u kojoj se njegova moć stalno smanjuje.

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

SAD su danas optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku, što bi bio najnoviji pokušaj Teherana da sukob između dvije zemlje prenese u drugi region.
- Zavjera je osujećena i trenutno ne predstavlja prijetnju - rekao je neimenovani američki zvaničnik.
On je dodao da je zavjeru za atentat pokrenula 2024. godine Al-Kuds, elitna jedinica Revolucionarne garde u Iranu, a osujećena je ove godine.
- To je samo najnovija epizoda u dugom nizu smrtonosnih napada koje je Iran izvršio usmerenih na diplomate, novinare, disidente i svakoga ko se ne slaže sa njima, što bi trebalo da bude ozbiljna briga za sve zemlje sa iranskim prisustvom - dodao je američki zvaničnik.
Međutim, on nije pružio detaljne dokaze niti objasnio kako je zavjera osujećena.
Američke obavještajne službe su ranije navele da su iranski agenti tražili mete u Latinskoj Americi, gdje je Iran sklopio savez sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
Iranska misija pri UN, koju je kontaktirao AFP, odbila je da komentariše.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova zahvalilo je Meksiku.
&nbsp;- Zahvaljujemo bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona u Meksiku što su spriječile terorističku mrežu koju podržava Iran, a koja je pokušala da napadne izraelskog ambasadora u Meksiku Einat Kranc Najger - navodi se u kratkom saopštenju.
Zavjera je navodno nastala poslije vazdušnih napada koji se pripisuju Izraelu u aprilu 2024. godine na konzularni aneks iranske ambasade u Damasku, u kojima je ubijeno nekoliko pripadnika Islamske revolucionarne garde.
Iran, dugogodišnji pristalica palestinske grupe Hamas, zakleo se na odmazdu i pokrenuo napad raketama i dronovima na Izrael.
Prošlog juna, Izrael je pokrenuo kampanju bombardovanja Irana, gdje je ubio visoke zvaničnike i naučnike povezane sa iranskim nuklearnim programom, kao i stotine civila.
Iran je uzvratio raketama i dronovima lansiranim na Izrael. Rat je trajao 12 dana. Američke snage su 22. juna, po naređenju predsjednika Donalda Trampa, bombardovale tri velika nuklearna postrojenja u centralnom Iranu.
Izraelska obavještajna služba je ranije optužila jedinice Al Kuds da kuju zavjeru protiv izraelskih i jevrejskih meta u inostranstvu.

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Hakeri iz Irana napali su više od stotinu državnih institucija širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koristeći napredni malver pod nazivom Phoenix Backdoor.
Istraživači sajber bezbjednosti otkrili su novu kampanju iranske hakerske grupe MuddyWater, koja je ciljala navedene institucije.
Prema izvještaju kompanije Group-IB, napadi su započeli polovinom avgusta, kada su hakeri pomoću kompromitovanog naloga na servisu NordVPN slali fišing mejlove državnim organima.
Samo nekoliko dana kasnije, komandno-kontrolni server (C2) je ugašen, što ukazuje na prelazak u drugu fazu operacije.
U središtu napada nalazi se malver Phoenix Backdoor v4, skriven u Word dokumentima sa makro kodom, koji se aktivira nakon što korisnik otvori fajl. Jednom instaliran, malver prikuplja informacije o sistemu, uključujući ime računara, domen, verziju Windowsa i korisničko ime i omogućava napadačima potpunu daljinsku kontrolu nad zaraženim uređajem.
Osim toga, otkriven je i alat za krađu podataka iz veb pregledača kao što su Chrome, Edge, Opera i Brave, uključujući lozinke i pristupne ključeve.
Istraživači navode da se u ovom slučaju koriste poznate taktike i alati karakteristični za MuddyWater, koji već godinama deluje pod pokroviteljstvom iranske vlade.

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapsili državljanku Irana N. M. (44) po potjernici Intepola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru, saopšteno je iz Uprave policije.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, kontrolisana na letu strane aviokompanije, na liniji Podgorica - Pariz.
- Graničnom provjerom N. M. utvrđeno je da je za njom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Teheran zbog krivičnog djela prevara u bankarskom sektoru. Predata je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na dalje postupanje - kazali su iz Uprave policije.

Na Aerodromu Podgorica uhapšena državljanka Irana koju traži Interpol

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se ukrajinska i delegacija SAD sastati ove sedmice kako bi razradile formulu o kojoj se razgovaralo u Ženevi, a koja se odnosi na uspostavljanje mira i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Kijevu.
- Naš tim, zajedno sa američkim predstavnicima, sastaće se krajem ove sedmice kako bismo nastavili usklađivati tačke o kojima smo pregovarali u Ženevi, u formatu koji će nas voditi ka putu mira i bezbjednosnih garancija- rekao je Zelenski u svom večernjem video-obraćanju.
Dodao je da će ukrajinska delegacija biti „dobro pripremljena i usmjerena na konkretan rad“.
Zelenski je takođe najavio nove razgovore sljedeće sedmice u kojima će učestvovati obje delegacije, kao i on lično, ali nije iznosio detalje.
- Sljedeće sedmice biće održani važni razgovori, ne samo s našom delegacijom, već i sa mnom. Pripremamo čvrstu osnovu za te razgovore. Ukrajina će čvrsto stajati na svojim nogama. Uvijek će stajati- naglasio je Zelenski.

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

U Podgorici je, u prethodnih deset dana, palo znatno više kiše od uobičajene za ovo doba godine, a nagli porast količine vode doveo je do zamućenja pojedinih izvorišta.
- U Podgorici je od početka mjeseca palo više od 300 litara vode, a prosječna količina nešto je ispod 250. Već je nadmašen taj prosjek, ali u principu ne treba do sjutra očekivati da ta količina osjetno poraste kada se i zaključuje količina padavina za mjesec novembar. Najviše je palo u Cetinju. preko 600 litara, preko 500 litara u Kolašinu, znači cijela CG je dobila poprilično dobre količine padavine tokom novembra- kazao je za TV Podgorica meteorolog Dušan Pavićević.
Novembar je, ističe, mjesec sa najviše kiše u godini.
- Znao je on da se razlikuje, bilo je slučajeva da u Podgorici padne 1 ili 2 litra tokom cijelog mjeseca ali prosjek je blizu 250 litara. Na Cetinju je znalo da padne i preko 1000 litara ali u svakom slučaju ovaj novembar je jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja- ističe Pavićević, prenosi Gradski portal.
Ipak, velike kiše su iza nas, poručio je Pavićević.
- Sjutra na jugu može poneka kap pasti, na sjeveru poneka pahulja, ali glavnina padavina je prošla, malo je osvježilo. Na jugu se neće prethodnih dana mijenjati, dok će na sjeveru biti hladno i dnevna temperatura biće nešto prijatnija. Uz prestanak kiše, naredne sedmice će i temperature biti primjerene ovom dijelu godine- zaključio je Pavićević.

Pavićević: Ovaj novembar jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja

Vojska Gvineje Bisau u četvrtak je postavila generala Hortu Inta-A Na Mana za prelaznog predsjednika, dan nakon što su svrgnuli predsjednika Umara Sisoka Embala dok su se čekali rezultati predsjedničkih izbora. Na ulicama Bisaua bilo je mirno, uz vojnike, a firme i banke su zatvorene.
Predsjednik Afričke unije Mahmud Ali Jusuf i šefovi ECOWAS-a osudili su puč i pozvali na oslobađanje pritvorenih zvaničnika. Gvineja Bisau, tranzitna tačka za kokain iz Južne Amerike ka Evropi, i dalje je suočena s političkom nestabilnošću.

Gvineja Bisau: Vojska preuzela vlast, general postavljen za predsjednika

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Tag: iran

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Iran potvrdio da je zaplijenio tanker u Omanskom zalivu, plovio je ka Singapuru

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Na Aerodromu Podgorica uhapšena državljanka Irana koju traži Interpol

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Zelenski: Ukrajinska i delegacija SAD razradiće formulu mira ove sedmice

Pavićević: Ovaj novembar jedan od kišovitijih u sedamdesetogodišnjoj istoriji mjerenja

Gvineja Bisau: Vojska preuzela vlast, general postavljen za predsjednika

PRATITE TVe UŽIVO