Najmanje 5.000 ljudi je ubijeno u protestima u Iranu, uključujući oko 500 pripadnika snaga bezbjednosti, rekao je danas iranski zvaničnik, rekavši da se poziva na provjerene podatke i optužujući „teroriste i naoružane izgrednike za ubijanje nevinih Iranaca“.
Protesti širom zemlje izbili su 28. decembra zbog ekonomske krize, a tokom dvije nedjelje prerasli su u masovne demonstracije sa zahtjevima za smjenu vjerskih vlasti, koje su uzvratile tvrdom represijom države, zbog kojih je došlo do najkrvavijih nemira u toj zemlji još od Islamske revolucije 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta prijetio da će intervenisati ukoliko Iran nastavi da ubija demonstrante. U objavi na društvenim mrežama u petak, zahvalio je liderima Teherana jer su otkazali planirana pogubljenja 800 osoba.
Sljedećeg dana, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei javno je nazvao Trampa „kriminalcem“ zbog podrške demonstrantima.
- Nećemo uvlačiti zemlju u rat, ali nećemo dozvoliti da domaći ili međunarodni kriminalci ostanu nekažnjeni - rekao je Hamenei, priznajući „nekoliko hiljada smrtnih slučajeva“ koje je pripisao „teroristima i izgrednicima povezanim sa SAD i Izraelom“.
Iransko pravosuđe je nagovijestilo da bi pogubljenja mogla biti nastavljena, prenosi Rojters.
- Niz akcija je identifikovano kao Mohareb, što spada među najteže islamske kazne - rekao je portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir na konferenciji za novinare danas.
Mohareb, islamski pravni pojam koji znači vođenje rata protiv Boga, po iranskom zakonu se kažnjava smrću.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je juče da je broj poginulih dostigao 3.308, dok su još 4.382 slučaja pod istragom. Grupa je takođe navela da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranski zvaničnik je rekao da je verifikovan broj poginulih, dodajući da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i naoružavali one koji su izlazili na ulice.
Tamošnja vlast redovno krivi strane neprijatelje, uključujući SAD i Izrael, za nemire u zemlji.
Prema navodima stanovnika i državnih medija, nasilna represija je uglavnom ugušila proteste.
Jedan stanovnik Teherana rekao je da je vidio kako pripadnici interventne policije direktno pucaju na grupu demonstranata, uglavnom mladih muškaraca i žena. Video snimci koji kruže društvenim mrežama, od kojih je neke verifikovao Rojters, prikazuju pripadnike snaga bezbjednosti kako nasilno suzbijaju demonstracije širom zemlje.
Iranski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, rekao je i da su najžešći sukobi i najveći broj poginulih zabilježeni u kurdskim područjima Irana na sjeverozapadu zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najmanje 5.000 mrtvih u Iranu, vlasti nagovještavaju nastavak pogubljenja

Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na severozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
- Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti - rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra prošle godine zbog teškog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali više od dvije nedjelje, dostigao 3.308, a da je još 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
Grupa je saopštila i da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sedištem u Norveškoj, saopštila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.

500x500

1250x600

1084x550

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

Predsjednik SAD Donald Tramp ociijenio je danas da se bliži kraj vladavine Vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija rekavši da je vrijeme „da se potraži novo vođstvo u Iranu“, javlja američki onlajn medij Politiko.
Tramp je rekao za Politiko da vlasti u Teheranu vladaju represijom i nasiljem, i okrivio Hamneija za „uništavanje zemlje“.
- Ono za šta je on kriv, kao lider zemlje, jeste potpuno uništenje zemlje i upotreba nasilja na nivoima kakav nikada ranije nije viđen. Da bi zemlja funkcionisala, čak i na vrlo niskom nivou, vođstvo bi trebalo da se fokusira na pravilno upravljanje svojom zemljom, kao što ja radim u SAD, a ne na ubijanje hiljada ljudi kako bi zadržalo kontrolu - rekao je Tramp komentarišući nedavne Hamneijeve objave na društvenoj mreži Iks.
U njima, Hamnei je Trampa nazvao „kriminalcem“, optuživši ga za nerede i mnogobrojne smrti u Iranu.
- Smatramo da je predsjednik SAD kriv zbog žrtava, štete i kleveta koje je nanio iranskoj naciji… SAD su napravile opsežne pripreme za organizovanje ove pobune. Pobuna je bila uvod u još veće planove. Iranska nacija je pobijedila SAD - napisao je Hamnei na Iksu, dodavši da „SAD moraju da odgovaraju“.
Tramp je u komentaru za Politiko dodao da je Hamnei „bolestan čovjek“ i da je zbog lošeg vođstva Iran „najgore mjesto za život na svijetu“.
- Taj čovjek je bolestan, čovjek koji bi trebalo da vodi svoju zemlju kako treba i da prestane da ubija ljude. Njegova zemlja je najgore mjesto za život bilo gdje na svijetu - zbog lošeg vođstva - rekao je Tramp.

Tramp: Vrijeme je da se potraži novo vođstvo u Iranu

Iran je danas počeo postepeno da ukida stroga ograničenja u komunikacijama koja su uvedena tokom masovnih antivladinih protesta, javlja iranska agencija Fars.
Isti izvor navodi da su vlasti u okviru faznog plana obnovile mogućnost slanja SMS poruka širom zemlje, nakon osam dana gotovo potpune blokade interneta.
Zvaničnici su naveli da je odluka donesena nakon što je "stabilizovana" bezbjednosna situacija i uhapšeni ključni pripadnici "terorističkih organizacija" povezani sa nasiljem tokom protesta, prenosi "Skaj njuz".
Vlasti su najavile postepeno ukidanje i drugih kontrola interneta i komunikacija.
U drugoj fazi korisnici će dobiti pristup nacionalnoj mreži i domaćim aplikacijama, dok će međunarodna povezanost biti vraćena u završnoj fazi.
Prema lokalnim izvorima, pristup iranskim platformama za poruke, uključujući "Eita" i "Bale" već je obnovljen.
Iako su SMS servisi obnovljeni, organizacije za praćenje interneta upozoravaju da je ukupna povezanost i dalje veoma ograničena.
Agencija "Net bloks" navodi da ukupni pristup internetu ostaje na oko dva odsto normalnog nivoa.
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra zbog rasta cijena i ekonomske krize.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom, uz skandiranje protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima, prenosi Srna.

Iran počeo da ukida stroga ograničenja komunikacija

Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštili su u subotu aktivisti za ljudska prava, dok je u zemlji zabilježen „veoma blagi porast“ internet aktivnosti nakon osmodnevnog prekida interneta, javlja Rojters.
Američka grupa HRANA navela je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, nakon što su stanovnici kazali da se čini da je obračun vlasti zasad uglavnom ugušio proteste, dok državni mediji izvještavaju o novim hapšenjima.
Glavni grad Teheran relativno je miran već četiri dana, reklo je nekoliko stanovnika do kojih je došao Rojters. Dronovi su letjeli iznad grada, ali u četvrtak i petak nije bilo znakova većih protesta, kazali su stanovnici koji su, iz bezbjednosnih razloga, tražili da ostanu anonimni.
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća i prerasle u raširene proteste u kojima se poziva na kraj klerikalne vlasti u Islamskoj Republici, a kulminirale su masovnim nasiljem krajem prošle sedmice. Prema opozicionim grupama i jednom iranskom zvaničniku, više od 2.000 ljudi ubijeno je u najgorim unutrašnjim nemirima od Islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
Američki predsjednik Donald Tramp zahvalio je u petak iranskom rukovodstvu nakon što je saopštio da je Teheran otkazao pogubljenja stotina demonstranata uhapšenih u brutalnom obračunu.
- Izuzetno poštujem činjenicu da je iransko rukovodstvo otkazalo sva planirana vješanja, koja su se trebalo održati juče (više od 800 njih). Hvala vam - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je tokom protekle dvije sedmice više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana kako bi, kako je naveo, pomogao demonstrantima, dok organizacije za ljudska prava tvrde da su iranske snage ubile hiljade ljudi. Sada, međutim, odlaže intervenciju nakon što je izjavio da mu je rečeno da su ubistva prestala.
On je takođe odbacio navode da su arapski i izraelski zvaničnici predvodili napore da ga odgovore od napada, dodajući da su ga iranske akcije navele da promijeni stav.
- Niko me nije uvjerio – uvjerio sam sebe. Nikoga nijesu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj - izjavio je Tramp novinarima dok je napuštao Bijelu kuću kako bi za vikend otputovao na Floridu.

Aktivisti za ljudska prava tvrde da je više od 3.000 ljudi poginulo u protestima u Iranu

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Citizens of Montenegro are advised to refrain from traveling to Iran until further notice, the Ministry of Foreign Affairs (MFA) announced.
- In view of the deteriorated security situation in the Islamic Republic of Iran, the Ministry recommends that citizens of Montenegro refrain from traveling to that country until further notic - the statement says.
At the same time, it adds, Montenegrin nationals who are currently in the territory of the Islamic Republic of Iran are advised, in accordance with their possibilities and personal assessment, to consider leaving the country, while strictly observing the applicable security recommendations and instructions of the competent authorities.
-The Ministry of Foreign Affairs remains committed to monitoring developments closely, in cooperation with international partners, and will keep the public informed in a timely manner of all relevant circumstances important for the safety of Montenegrin citizens - the Ministry concluded.

MFA: Montenegrin citizens advised to refrain from traveling to Iran until further notice

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preferira diplomatsko, a ne vojno rješenje, u odnosu na trenutne tenzije s Iranom.
Na pitanje da li misli da je američki vojni napad na Iran vjerovatan, Vitkof odgovara da se nada da će se postići diplomatsko rješenje.&nbsp;
- Zaista se nadam - dodaje on.
Američki izaslanik kaže da bi diplomatski sporazum s Iranom riješio četiri pitanja, odnosno nuklearno obogaćivanje, smanjenje zaliha projektila, posjedovanje nuklearnog materijala i posrednike.
Sugeriše da bi Iran mogao biti spreman na kompromis po svim pitanjima, jer se ekonomija Irana nalazi u teškom stanju.
- Ako se žele vratiti u Ligu naroda, možemo riješiti ta četiri problema diplomatskim putem, onda bi to bilo odlično rješenje. Alternativa je loša - kaže Vitkof.
Tramp je više puta prijetio da će napasti Iran ako dođe do ubijanja demonstranata. Međutim, u srijedu je Teheran izvijestio da je ubijanje demonstranata prestalo, što je dovelo do pretpostavke da neće doći do napada.

Vitkof: SAD pokušava riješiti sukob s Iranom diplomatskim putem, a ne vojnim

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trampa da ne pokrene vazdušne napade na Iran u posljednjem trenutku lobiranja, podstaknutom strahovima da bi napad Vašingtona doveo do velikog i dugotrajnog sukoba širom Bliskog istoka.
Upozorenja na haos od strane dugogodišnjih američkih saveznika, čini se, pomogla su da Tramp kasno u srijedu odluči odustati od vojnog udara.
U slučaju Saudijske Arabije, njen oprez doveo je do toga da SAD-u uskrati korištenje svog vazdušnog prostora za bilo kakve napade.
U nastavku razgovora, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan u četvrtak je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske.
Iran i dalje politički stoji po strani u odnosu na zalivske države, djelimično zbog svoje kontinuirane podrške oslabljenoj mreži regionalnih saveznika poznatoj kao "osovina otpora", kao i zbog odbijanja da podrži rješenje o dvije države za Palestinu te sporova oko tri ostrva u Zalivu na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, što podržava i Vijeće za saradnju zalivskih zemalja (GCC).
Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči takođe je počeo niz posjeta arapskim prijestonicama za koje se kaže da su poboljšale odnose. Prošle godine je, primjerice, posjetio Bahrein, što je bila prva posjeta jednog iranskog ministra toj zemlji od 2010. Takođe je četiri puta prošle godine boravio u Kairu u nastojanju da unaprijedi odnose. Dvije strane su prekinule diplomatske odnose 2016. godine.
Saudijsko-iranski odnosi, nekada među najnapetijima na Bliskom istoku, već tri godine su na putu oporavka. Arakči pritom vodi računa da se fotografiše dok isprobava lokalnu kuhinju u arapskim prijestonicama koje posjećuje.
Sve zalivske države dodatno su svjesne poremećaja koje bi Iran mogao izazvati u pomorskom saobraćaju u Zalivu.
Arakči je nedavno pokušavao uvjeriti zalivske države da Iran predstavlja manju prijetnju globalnoj stabilnosti od Izraela, što je postalo uvjerljivije nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu s namjerom da ubije pregovarače Hamasa koji gotovo deceniju žive u katarskoj prijestonici. Izraelci nisu uspjeli pogoditi svoje glavne mete, ali su navodno ubili pet nižerangiranih članova te grupe.
Sjedinjene Američke Države, koje unaprijed nisu bile obaviještene o napadima, direktno su se izvinile katarskom emiru i ponudile nove sigurnosne garancije za Dohu s ciljem zaštite Katara od daljnjih izraelskih napada. Katar je tada optužio Izrael da pokušava sabotirati svaku priliku za mir u regiji.
Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof podržava samoproglašenu, ali često efikasnu ulogu katarske države kao globalnog posrednika.
Američka vazdušna baza al-Udeid, najveća u regiji, nalazi se u Kataru, a kako su se tenzije u srijedu povećavale, SAD su povukle ključno osoblje iz baze.
To povlačenje, nakon otvorenih prijetnji Teherana da će napasti američke baze u regiji ako bude napadnut, naglašava kako statične američke kopnene i pomorske baze, osmišljene da projiciraju američku moć, mogu istovremeno predstavljati i izvor ranjivosti. Iran uporno tvrdi da su SAD naložile Izraelu da okonča svoj 12-dnevni ljetni napad na iransko rukovodstvo i nuklearni program nakon što je Iran pogodio američku bazu.
Arakči je takođe uspio iskoristiti politički kapital uložen u diplomatske kontakte tako što je telefonski razgovarao s arapskim liderima kako bi objasnio razloge Teherana za obračun.
Mnoge države duboko zamjeraju miješanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu. Ipak, istovremeno, malo koja od njih bi pozdravila primjer autoritarnog režima koji je srušen uličnim protestima podstaknutim padom životnog standarda, što bi dovelo do nove demokratske tranzicije ili čak fragmentacije jedinstvene iranske države.
Portparol katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari rekao je novinarima da "veliki izazovi u regiji, a govorimo o unutrašnjim i vanjskim izazovima u različitim zemljama, zahtijevaju da se svi vratimo za pregovarački sto".

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman upozorili Trampa: Napad na Iran bi izazvao regionalni haos

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Južnoafrička Republika proglasila je stanje nacionalne katastrofe zbog nevremena i poplava u kojima je od decembra poginulo na desetine ljudi.
Obilne kiše i oluje koje već nekoliko sedmica potresaju Južnoafričku Republiku i susjedni Mozambik odnijele su 30 života u južnoafričkim pokrajinama Limpopo i Mpumalanga na sjeveroistoku, kao i najmanje osam u Mozambiku.
Vlasti još tragaju za preživjelima i pokušavaju izvući tijela, dok se voda u pojedinim područjima počela povlačiti, uključujući poznati Nacionalni park Kruger, prenosi Srna.
U nekoliko regija Mozambika rijeke su se izlile iz korita, preplavivši čitava naselja i prisiljavajući hiljade ljudi na bijeg.

Južnoafrička Republika proglasila stanje nacionalne katastrofe

Srpski reditelj, scenarist i vlasnik kontroverzne škole glume "Stvar srca" Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodi krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je danas u Beogradu, saznaje Tanjug.
Protiv Aleksića se vodio krivični postupak zbog sumnje da je silovao i seksualno uznemiravao nekoliko polaznica škole glume čiji je bio vlasnik. Među njima je i glumica Milena Radulović koja je javno govorila o ovom slučaju.
Suđenja su se u posljednjih godinu i po odlagala zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja.
On je uhapšen je u januaru 2021. i do 10. septembra iste godine bio je u pritvoru, koji mu je tada zamijenjen kućnim pritvorom uz elekronski nadzor.
Polovinom marta 2022. i ta mjera mu je ukinuta i branio sa slobode.
Posljednji put se pred sudom pojavio u decembru 2024. godine.
Od 1980. bio je umjetnički rukovodilac Dramskog studija Televizije Beograd, odnosno Radio-televizije Srbije (RTS). Na televiziji i radiju režirao je pet dokumentarnih filmova, 11 radio drama, 30 televizijskih emisija i preko 600 premijernih emisija za programe Radija Beograd.
Režirao je igrani film "Stvar srca" (2005), TV seriju "Soba 405" (1986), TV filmove "Pegava i debeli" (1982) i "Pogrešna procena" (1987), dokumentarni film "Prva pozorišna predstava" i nekoliko pozorišnih predstava.
Više puta je nagrađivan - godine 1977. nagradom na Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog filma, 1979. prvom nagradom na Jugoslovenske radiodifuzije, 1980. godišnjom nagradom Mlado pokolenje Jugoslovenskog saveta za brigu i vaspitanje dece, 1986. nagradom za režiju na Međunarodnom filmskom festivalu u Budimpešti.

Preminuo srpski režiser i učitelj glume Miroslav Aleksić, osumnjičen za zlostavljanje polaznica

Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebala da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo erakciej tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011822014_73b520d9f7a0213a18be83109395ac9b6e404825843fb3db183fa6c485fad27a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011822014_73b520d9f7a0213a18be83109395ac9b6e404825843fb3db183fa6c485fad27a" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakoto, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. Godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011822014_aad73485f8fdaaad0cdf4dcc52a3ef9607999bd5b4f05ff65a81860df056b3c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011822014_aad73485f8fdaaad0cdf4dcc52a3ef9607999bd5b4f05ff65a81860df056b3c6" data-rendition-name="original" width="695" height="1052" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA: Jedna od poruka koju je Vukšić iskoristio radi prijetnji Mirjani Pajković"> <figcaption>ZLOUPOTREBA: Jedna od poruka koju je Vukšić iskoristio radi prijetnji Mirjani Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebali biti uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za inforamciju i davanje podrške. Isto ukazuje da Presjednik države bi doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika je za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Američki sekretar za zdravstvo i socijalne usluge Robert F. Kenedi Mlađi govorio je o ishrani predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u podkastu, a između ostalog je poručio da je iznenađen jer je "još živ zbog otrova koji često konzumira".
Tokom gostovanja u podcastu "The Katie Miller Podcast", koji vodi supruga zamjenika šefa osoblja Bijele kuće Stivena Milera, Kenedi je upitan ko ima najviše "neuračunljive prehrambene navike".
Nakon kratke pauze odgovorio je da je to "predsjednik".
- On ima konstituciju božanstva. Ne znam kako je još živ, ali jeste - rekao je Kenedi o Trampu, za kojeg je naveo da jede stvarno lošu hranu, poput Mekdonaldsa, slatkiša i dijetalne koka kole.
On je rekao i kako se Tramp u Bijeloj kući hrani zdravije, ali jede brzu hranu kada putuje jer joj vjeruje i ne želi se razboljeti dok je na putu.
- On želi da jede hranu velikih korporacija jer im vjeruje. Ne želi da se razboli dok je na putu - rekao je Kenedi.
Dodaje da je, ako putujete s njim, steknete utisak da se cijeli dan puni otrovom.
- I ne znate kako uopšte hoda, a kamoli da je najenergičnija osoba koju je iko od nas ikada upoznao - naveo je Kenedi.
Nakon Trampovog godišnjeg ljekarskog pregleda prošlog aprila, njegov ljekar je naveo da je u odličnom zdravstvenom stanju. Tramp je novinarima poručio da se osjeća da je "u veoma dobroj formi".
Kenedi je veliki dio mandata posvetio pokušajima da promijeni ishranu Amerikanaca, uključujući pozive na ograničavanje unosa šećera i prerađene hrane. Prošle sedmice je Bijela kuća predstavila nove prehrambene smjernice, prikazane kroz "naopako okrenutu" piramidu, u kojoj su povrće, voće, proteini, mliječni proizvodi i zdrave masti na vrhu, a cjelovite žitarice na dnu

Tag: iran