Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan sastao se u Teheranu s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, gdje su obojica naglasili da islamske države moraju produbiti saradnju i jedinstvo kako bi se suprotstavile stranim intervencijama i pokušajima destabilizacije regiona.
Pezeškijan je istaknuo da bi jedinstvo, zbližavanje i razmjena iskustava među islamskim zemljama spriječili vanjske aktere da izazivaju krize. Dio nestabilnosti u regionu pripisao je "zavjerama i podsticanju sukoba od strane pojedinih moćnih igrača koji nameću pogrešne politike i koče razvoj islamskih država".
- Ako islamske zemlje djeluju jedinstvenom voljom, nijedna sila neće moći stvarati probleme njihovim narodima - poručio je Pezeškijan.
Fidan je ponovio slične stavove, naglašavajući da su podjele koštale islamski svijet dragocjenog vremena. Istakao je da je neophodna saradnja i da je došlo vrijeme za "zajedničke i paralelne korake koji će ojačati partnerstva u islamskom svijetu".
Turski ministar je prenio i poruku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Pezeškijanu, naglašavajući važnost jačanja trgovine, ekonomskih veza i regionalne saradnje između Teherana i Ankare.
Iran i Turska, iako imaju različite stavove o određenim pitanjima, održavaju bliske diplomatske konsultacije zasnovane na zajedničkim interesima i regionalnim odgovornostima, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u ekskluzivnom intervjuu za IRNA-u.
Intervju je uslijedio nakon Aragčijevog sastanka s turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom, koji je boravio u Teheranu radi bilateralnih i regionalnih razgovora. Susreti su održani u okviru redovnog visokog nivoa angažmana između dvije susjedne države.
Aragči je naglasio da uprkos povremenim neslaganjima, Iran i Turska dosljedno održavaju dijalog i saradnju zahvaljujući zajedničkoj granici, istorijskim vezama i preklapajućim interesima u regionalnoj stabilnosti.
- Razlike svakako postoje, ali ono što nas povezuje daleko je važnije. Naša geografska blizina stvara zajedničke izazove i zajedničke interese - rekao je on.
Istakao je da obje zemlje prepoznaju stratešku potrebu održavanja prijateljskih odnosa bez obzira na političke dinamike. Ministri su razgovarali o političkim, trgovačkim, kulturnim i ekonomskim pitanjima, uključujući potrebu povećanja obima trgovine i jačanja bilateralnih razmjena.

1250x600

1084x550

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei izjavio je večeras da vlada američkog predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"nije dostojna" bilo kakvog kontakta ili saradnje sa Islamskom Republikom i kao "potpunu laž" odbacio glasine da je Iran preko posrednika slao poruke Vašingtonu.
- Amerikanci čak izdaju svoje saveznike. Štite kriminalnu bandu koja vlada Palestinom- poručio je Hamnei narodu preko televizije aludirajući na podršku SAD Izraelu, neprijatelju Teherana.
Iran i SAD, neprijatelji više od četiri decenije, u aprilu su uz posredovanje Sultanata Omana počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvoru stalne napetosti između Teherana i Zapada.
Zapadne zemlje i Izrael, zakleti neprijatelj iranskog režima, tvrde da Iran pokušava da proizvede nuklearno oružje, ali Teheran to snažno negira i tvrdi da nuklearnu tehnologiju razvija samo u civilne svrhe.
Ti razgovori su prestali zbog iznenadnog napada Izraela na Iran 13. juna koji je pokrenuo 12-dnevni rat te dvije države, tokom kojeg su SAD intervenisale bombardovanjem tri velika iranska nuklearna centra.
Ajatolah je danas pohvalio "jedinstvo" iranskog naroda tokom tog rata protiv Izraela.

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji poslije razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini.
Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenijela je državna novinska agencija IRNA.
- U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta - rekao je Arakči.
U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani.
Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe.
Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima namjeru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada djeluje u režimu strateške neprozirnosti.
IAEA je saopštila da je Iran prije junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je poslije napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto.
Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza.
Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers, zamjenik direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u.
- Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu riječ da ga opišem, opisao bih ga kao neizvjesnost - rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog mjeseca.
- Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedjelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja.
Američki državni sekretar Marko Rubio u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća".
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su objavile da su takozvane snepbek sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mjere da odgovori na njihove brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima.
Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i proslijedio IAEA izvještaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma".
Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spriječi razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Šef iranskog pravosuđa Golamhosein Mohseni Ejei pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba.
Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću.
Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima.
- Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe - citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak.
Dodaje da se jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba.
Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom.
Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja.
Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene.
- Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima - izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masuda Pezeškijana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora.
Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba.
U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu.
- Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim - upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Iran je u subotu potvrdio da je njegova Revolucionarna garda zaplijenila tanker u vodama Omanskog zaliva koji je prevozio teret petrohemikalija namijenjenih Singapuru zbog navodnih kršenja propisa, izvijestili su iranski državni mediji.
Američki zvaničnik i izvori pomorske sigurnosti rekli su u petak da su iranske snage presrele tanker s naftnim proizvodima i preusmjerile ga u iranske teritorijalne vode. To je prvo izvještaj o zaplijeni tankera od izraelsko-američkih napada na Iran u junu.
Iranska državna televizija pročitala je izjavu Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u kojoj se navodi da je "tanker prekršio propise zbog prevoza neovlašćenog tereta". Nije dala daljnje detalje o navodnim kršenjima propisa.
Tanker Talara pod zastavom Maršalovih Otoka plovio je uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekli su pomorski izvori, i prevozio je teret plinskog ulja s visokim udjelom sumpora kroz Indijski ocean na putu za Singapur iz Sharjaha u UAE.
Upravitelj plovila, Columbia Ship Management, rekao je da je u petak ujutro izgubio kontakt s Talarom, oko 20 nautičkih milja od obale Kor Fakana u UAE. Dodali su da blisko sarađuju s relevantnim stranama, uključujući agencije za pomorsku sigurnost i vlasnika plovila, kako bi se obnovio kontakt.
Brod je u vlasništvu kompanije Pasha Finance sa sjedištem na Kipru. U izjavi, američka vojska je rekla da je svjesna incidenta i da aktivno prati situaciju.
Iranska IRGC periodično je zaplijenila komercijalne brodove u vodama Omanskog zaliva posljednjih godina, često navodeći pomorske prekršaje poput navodnog krijumčarenja, tehničkih prekršaja ili pravnih sporova.
Međutim, američki zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da je incident iznenađujući jer Iran nije sprovodio takve operacije posljednjih mjeseci.

Iran potvrdio da je zaplijenio tanker u Omanskom zalivu, plovio je ka Singapuru

Američki napadi na tri iranska nuklearna postrojenja u junu usporili su nuklearni program, vjerovatno uništili iranske zalihe visoko obogaćenog uranija i efektivno zaustavili aktivnosti obogaćivanja.
Napadi su naveli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju, a nakon što je u oktobru proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom zbog isteka sporazuma iz 2015. godine, Teheran – koji tvrdi da nikada nije i neće nastojati da militarizuje svoj nuklearni program – sada djeluje uz stratešku netransparentnost.
Nedavne satelitske snimke koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu sugeršu da, iako na tri lokacije u Isfahanu, Natanzu i Fordou gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao izgradnju na lokaciji ukopanoj u planinu Pikakse blizu Natanza.
Iran je počeo graditi postrojenje 2020. godine nakon požara u objektu za obogaćivanje u Natanzu.
Isprva se smatralo da je riječ o postrojenju za sklapanje centrifuga, ali nedavni razvoj događaja sugeriše da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, prema riječima Džozefa Rodžersa, zamjenika direktora CSIS-ovog Projekta o nuklearnim pitanjima.
Rodžers je 11. novembra razgovarao za Radio Farda RSE-a.
Radio Farda: Možete li ukratko objasniti šta ste vidjeli na satelitskim snimcima koje ste analizirali?
Rodžers: Dobili smo nedavne satelitske snimke nakon američkih napada u junu i pratimo tri lokacije koje su SAD pogodile: Isfahan, Natanz i Fordou.
Ono što vidimo jeste da na tim lokacijama nema mnogo aktivnosti. Zapravo, još ima ruševina na putevima ispred mnogih zgrada u Fordou i Isfahanu, što ukazuje da nema opsežnih napora za oporavak i spašavanje materijala ili opreme iz zgrada, jer bi to zahtijevalo prolazak kamiona, a oni ne mogu proći kroz te ruševine.
Ali ono što vidimo jeste da južno od Natanzu traje izgradnja podzemnog postrojenja. Čini se da je nakon napada u junu izgradnja na toj drugoj lokaciji, poznatoj kao Pikakse planina, znatno ubrzana.
Radio Farda: To je isto postrojenje o kojem smo ranije čuli, prije junskog rata?
Rodžers: Tačno. Izgradnja je zaista ubrzana. Izgleda da kopaju duboko u planinu. Još se radi na podzemnim tunelima u planini Pikakse. Takođe se gradi sigurnosna ograda oko perimetra. To bi moglo biti motivisano sigurnosnim razlozima, kako bi se spriječilo da [izraelski] Mosad ili druge obavještajne agencije postave opremu na planinu. Možda pokušaju ubaciti seizmičku opremu ili nešto slično u postrojenje.
Radio Farda: Hajde da se vratimo korak unazad. Zašto mislite da nema mnogo aktivnosti na tri lokacije pogođene u junu?
Rodžers: Mislim da to vodi ka širem pitanju o statusu iranskog nuklearnog programa, koji bih, ako moram opisati jednom riječju, nazvao – limbo.
Mislim da Iranci pokušavaju shvatiti šta dalje s programom. Umjesto da odmah naprave značajan napredak u obnovi postrojenja za obogaćivanje ili spašavanju opreme s lokacija koje su SAD pogodile, oni su se okrenuli izgradnji objekata poput Pikakse planine.
Trenutno je Iranu lakše graditi postrojenja koja bi se u budućnosti mogla koristiti za nuklearne aktivnosti, ali bez direktnog političkog troška koji bi nastao ako odmah krenu s nuklearnim aktivnostima.
Radio Farda: Spomenuli ste zaštitne mjere koje Iran poduzima na novoj lokaciji. Zar tri lokacije koje su SAD pogodile nisu imale slične mjere sigurnosti?
Rodžers: Postoji mnogo načina da zaštitite postrojenje od napada, i mnogo vrsta napada od kojih se želite zaštititi.
Na drugim iranskim nuklearnim lokacijama vidimo, na primjer, ograde i fortifikacije oko perimetra. To je vjerovatno zato što žele spriječiti strane špijune da postave opremu za nadzor na perimetru. Ako postavljate detektore radionuklida ili uređaje koji mogu slati podatke o onome što se dešava na lokaciji, onda vam trebaju ograde da to spriječite.
Dodatno, na planini Pikakse vidimo izgradnju duboko ukopanih tunela, što štiti od mnogih penetrirajućih bombi koje bi Izrael ili SAD mogli koristiti. Mislim da na ulazima u tunele vidimo ojačane ulaze koji zapravo imaju zakrivljenje. Ta zakrivljenost može spriječiti da, ako neko pokuša urušiti tunel ili detonirati eksploziv ispred ulaza, udarni talas uđe duboko u planinu – jer će se odbiti od zida umjesto da ide direktno unutra punom snagom.
Postoji mnogo različitih vrsta fortifikacija koje se koriste na vojnim lokacijama, a mnoge od tih karakteristika vidimo i na Pikakse planini.
Radio Farda: Neki izvještaji kažu da je lokacija Pikakse planirana kao novo postrojenje za obogaćivanje. Na osnovu vaših procjena, šta mislite da će biti svrha ovog objekta?
Rodžers: Godine 2020, kada je Iran započeo izgradnju lokacije, iransko rukovodstvo je reklo da će se koristiti za sklapanje centrifuga. Dakle, ne kao postrojenje za obogaćivanje, već za sklapanje centrifuga koje bi se koristile na drugim lokacijama za obogaćivanje.
Međutim, od napada u junu vidjeli smo mnogo više tunela unutar objekta. To bi moglo ukazivati na to da je Iran odlučio premjestiti dodatne aktivnosti dublje pod zemlju.
Jedna mogućnost je da Iran premjesti dio metalurgije i izrade nekih procesa koji su se odvijali u Isfahanu. Na primjer, preradu "yellow cake" (p. a. "žuta torta") u uranijum heksafluorid – gas koji se koristi za obogaćivanje uranija u centrifugama.
Mislim da je najgori mogući ishod ako Iran gradi neprijavljeno postrojenje za obogaćivanje na planini Pikakse. Ali to je zaista spekulativno.
Ponovo, jedino što je Iran službeno izjavio na nivou vlade jeste da će Pikakse planini biti korišten za sklapanje centrifuga. A ta aktivnost se ranije odvijala u Natanzu, ali je bila meta sabotaže 2020. godine.
Radio Farda: Kao potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), mislite li da će Iran početi obogaćivati uranijum na neprijavljenoj lokaciji? I ako to učini, šta bi to značilo za njegov status potpisnice NPT-a?
Rodžers: Ako Iran odluči prijaviti ili sprovoditi neprijavljeno obogaćivanje uranijuma na tajnoj lokaciji, to bi bio vrlo jasan prekršaj NPT-a i izazvao bi snažnu međunarodnu reakciju.
Mislim da, ako Iran krene s obogaćivanjem na neprijavljenom nivou, a Sjedinjene Države to otkriju, vjerovatnoća američke odmazde je vrlo visoka.
Na međunarodnom nivou, u kontekstu NPT-a, samo je mali broj zemalja pokušao razviti neprijavljene lokacije za obogaćivanje i provoditi obogaćivanje. Za sve njih se to završilo vrlo loše. Zato ne mislim da je to produktivan put za Teheran trenutno.
Ali ako se odluče na to, biće im vrlo teško da uspiju u tajnom programu. Vjerovatno je da bi Izrael i SAD to otkrili prilično brzo.
Izraelski i američki napadi bili su toliko efikasni jer je Mosad očigledno duboko infiltriran u iranski nuklearni program.
Radio Farda: Mislite li da će Iran, uprkos tajnovitosti oko ove lokacije i njenoj izgradnji odvojeno od većih postrojenja, na kraju dopustiti inspektorima da je posjete?
Rodžers: Mislim da će IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) sve više vršiti pritisak na Iran da omogući pristup planini Pikakse.
IAEA traži pristup godinama i uvijek dobija negativan odgovor. Ali zanimljivo je da je predsjednik Irana, kada je prije tri-četiri sedmice suočen s izvještajem Vašington Posta o planini Pikakse, rekao da treba dopustiti inspektorima IAEA-e da posjete lokaciju. To je možda bilo samo političko poziranje i brz odgovor na pitanje koje nije očekivao.
Ipak, mislim da postoji sve veći pritisak da se omogući pristup IAEA-i.
Svaki dio budućeg dogovora između Irana i IAEA-e sigurno će uključivati razgovore o planini Pikakse, kao i o statusu bivših lokacija za obogaćivanje u Fordou i Natanzu.

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Parlamentarni izbori u Iraku 11. novembra održavaju se u trenutku kada Teheran slabi u svojoj regionalnoj sferi uticaja, a ishod bi mogao odrediti hoće li zadržati vitalno sidro u svojoj sferi uticaja, finansiranja i odvraćanja ili će skliznuti u skuplju, fragmentiranu igru upravljanja posrednicima iz daljine.
S neuspjesima u Siriji i rastućim ograničenjima Hezbolaha - kojeg su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju - u Libanu, Irak je postao nezamjenjiva arena za Teheran.
- Parlamentarni izbori bi zaista mogli biti značajni za Iran, jer ako kandidati koje preferira loše prođu, to je samo još jedna stvar koja bi krenula po zlu za Teheran i moglo bi dovesti do kaskadnog efekta gdje se iranska moć smatra vidno smanjenom - rekao je Kolin Klark, izvršni direktor Soufan Centra, njujorškog think tanka.
Ako Iran ne uspije postići željeni rezultat, dodao je Klark, to bi oštetilo imidž Teherana u cijeloj regiji "jer čini to da lideri izgledaju slabi".
<h2>Iranska teška bitka</h2>
Godinama je Iran projicirao uticaj u susjednom Iraku podržavajući niz šiitskih stranaka i milicija - neke od kojih je osnovao Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).
Međutim, njegov uticaj je oslabio nakon što su SAD 2020. godine ubile komandanta snaga Kuds Kasema Soleimanija. Uticaj koji je Teheran nekada imao nad ovim grupama od tada je oslabio, ustupajući mjesto unutrašnjim sukobima i fragmentaciji.
Šiitske frakcije unutar Koordinacijskog okvira - političkog saveza koji uključuje premijera Mohameda Šia' al-Sudanija - sada su podijeljene oko napora koje podržavaju SAD da raspuste Narodne mobilizacijske snage (PMF), krovnu organizaciju uglavnom milicija povezanih s Iranom, integriranih u iračku vojsku 2016. godine.
Nekoliko šiitskih lista koje su nekada koordinirale pod pokroviteljstvom Teherana sada se takmiče jedna protiv druge, što odražava ne samo slabljenje kohezije već i pomak prema transakcijskoj, interesno vođenoj politici, a ne prema ujedinjenim proiranskim listama.
U nastojanju da obuzda ta rivalstva, Iran je ranije u oktobru poslao Soleimanijevog nasljednika, komandanta Kuds snaga Ismaila Kvanija, u Bagdad. Ostaje nejasno da li je njegova misija uspjela.
- Iran nema pozitivan zamah i znatno je oslabljen. Način na koji je Izrael grubo postupao s Iranom i njegovim posrednicima vjerovatno je doveo do sumnje među njegovim pristalicama i pokroviteljima da su lideri možda manje pouzdani nego u prošlosti - naveo je Klark.
<h2>Sprečavanje da loše postane još gore</h2>
Tu eroziju uticaja pogoršavaju širi regionalni neuspjesi. U protekle dvije godine, Izrael je nanio veliku štetu iranskoj mreži i kapacitetima - od desetkovanja vojnog rukovodstva palestinske grupe Hamas, koju su SAD označile, i njene infrastrukture u Gazi do ozbiljnog degradiranja Hezbollaha i napada na imovinu IRGC-a u Siriji i unutar samog Irana. Sukob je kulminirao direktnim ratom u junu, otkrivajući velike ranjivosti na iranskoj strani.
Slabljenje Hezbolaha i pozicije IRGC-a u Siriji na kraju je doprinijelo padu predsjednika Bašara al-Asada, ključnog saveznika koji je omogućio Iranu da Siriju pretvori u kopneni koridor koji povezuje njegove partnere u Iraku i Libanu.
Za Teheran, Irak sada predstavlja najneposrednije i nezamjenjivo sidro za regionalno odvraćanje i politički uticaj u vrijeme kada se alternative drugdje na Bliskom istoku sužavaju.
Ako rezultati izbora razočaraju Teheran Klark očekuje upornost, a ne povlačenje.
- Iran ima težak zadatak pred obnovom ovih posredničkih grupa i posveti više vremena, energije i resursa - kojih je sve malo - kako bi održao jake odnose - rekao je on.
Glasanje u Iraku nije samo još jedan izbor. To je test da li Iran još može uticati na ishode u regiji u kojoj se njegova moć stalno smanjuje.

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

SAD su danas optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku, što bi bio najnoviji pokušaj Teherana da sukob između dvije zemlje prenese u drugi region.
- Zavjera je osujećena i trenutno ne predstavlja prijetnju - rekao je neimenovani američki zvaničnik.
On je dodao da je zavjeru za atentat pokrenula 2024. godine Al-Kuds, elitna jedinica Revolucionarne garde u Iranu, a osujećena je ove godine.
- To je samo najnovija epizoda u dugom nizu smrtonosnih napada koje je Iran izvršio usmerenih na diplomate, novinare, disidente i svakoga ko se ne slaže sa njima, što bi trebalo da bude ozbiljna briga za sve zemlje sa iranskim prisustvom - dodao je američki zvaničnik.
Međutim, on nije pružio detaljne dokaze niti objasnio kako je zavjera osujećena.
Američke obavještajne službe su ranije navele da su iranski agenti tražili mete u Latinskoj Americi, gdje je Iran sklopio savez sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
Iranska misija pri UN, koju je kontaktirao AFP, odbila je da komentariše.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova zahvalilo je Meksiku.
&nbsp;- Zahvaljujemo bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona u Meksiku što su spriječile terorističku mrežu koju podržava Iran, a koja je pokušala da napadne izraelskog ambasadora u Meksiku Einat Kranc Najger - navodi se u kratkom saopštenju.
Zavjera je navodno nastala poslije vazdušnih napada koji se pripisuju Izraelu u aprilu 2024. godine na konzularni aneks iranske ambasade u Damasku, u kojima je ubijeno nekoliko pripadnika Islamske revolucionarne garde.
Iran, dugogodišnji pristalica palestinske grupe Hamas, zakleo se na odmazdu i pokrenuo napad raketama i dronovima na Izrael.
Prošlog juna, Izrael je pokrenuo kampanju bombardovanja Irana, gdje je ubio visoke zvaničnike i naučnike povezane sa iranskim nuklearnim programom, kao i stotine civila.
Iran je uzvratio raketama i dronovima lansiranim na Izrael. Rat je trajao 12 dana. Američke snage su 22. juna, po naređenju predsjednika Donalda Trampa, bombardovale tri velika nuklearna postrojenja u centralnom Iranu.
Izraelska obavještajna služba je ranije optužila jedinice Al Kuds da kuju zavjeru protiv izraelskih i jevrejskih meta u inostranstvu.

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Dezerterstva, izbjegavanje regrutacije i minimalna starosna granica za regrutaciju od 25 godina doprinijeli su problemu s ljudstvom koji otežava odbranu Ukrajine od potpune ruske invazije koja će u februaru dostići četiri godine ako se ne postigne mir.
Međutim, potreba Kijeva da dovede ljude na front takođe stvara problem s ljudstvom u pozadini, pri čemu nedostatak radne snage pogađa mnoge industrije, a nekim gradovima praktično nema muškaraca u dobi za regrutaciju.
To je fenomen potaknut i regrutacijom i bijegom, jer su milioni Ukrajinaca napustili zemlju. Neki od njih su muškarci u dobi za regrutaciju koji su uspjeli izaći uprkos onome što je sada na snazi zabrana većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da napuste Ukrajinu.
- Nedostatak ljudi s tehničkim vještinama i obrazovanjem je katastrofalan - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Oleh Penzin, ukrajinski ekonomista.
Prema Državnom centru za zapošljavanje, najizraženiji nedostatak radne snage je u obrazovanju, kopnenom transportu, proizvodnji metalnih proizvoda, proizvodnji namještaja i industriji snabdijevanja energijom.
Strateška preduzeća poput kompanija odbrambene industrije i željeznica i dalje su uglavnom izuzeta od regrutacije, ali preduzeća širom Ukrajine se bore s tim, rekao je politički analitičar Kostjantin Batozki.
- Vaš zaposlenik može biti regrutiran u bilo kojem trenutku, i to je problem - kaže Batozki za RSE.
<h2>"Nema ko da kopa grobove"</h2>
U Makivu, malom gradu u Hmeljnickoj oblasti na zapadu Ukrajine, muškarci regrutne dobi su rijedak prizor. Većina ih je regrutovana ili su napustili zemlju, a oni koji su ostali drže se po strani kako bi izbjegli mobilizaciju, koju ponekad provode grupe regrutnih službenika, policije ili vojnog osoblja koje hapsi muškarce na ulici i dovodi ih u službu.
- Muškarci koji rade za računarom mogu raditi u svom stanu. Ali radnici... izlaze na posao, pokušavajući zaraditi novac za svoje porodice -- i okupljaju ih kao stoku - rekla je Katerina, stanovnica Makiva koja je dala samo svoje ime, za Current Time.
- Nema čovjeka da iskopa grob za mrtve - rekla je Katerina.&nbsp;
Navodi da je naučila koristiti motornu pilu i druge alate koje nikada prije nije koristila kako bi se snašla u svakodnevnom životu.
Prema podacima Državnog centra za zapošljavanje, regrutacija je otežala popunjavanje poslova koje su tradicionalno obavljali muškarci, a poljoprivreda je među pogođenim sektorima.
- Povećanom mobilizacijom, vozači traktora i mašinisti su promijenili svoja zanimanja u vojna. Sada se suočavamo s nedostatkom kvalifikovanog osoblja i do 15 posto - rekao je Oleh Homenko, direktor Ukrajinskog agrarnog poslovnog kluba.&nbsp;
<h2>Milioni su otišli. Hoće li se vratiti?</h2>
Neki farmeri se nadaju da će regrutovati tinejdžere, koji su znatno ispod starosne dobi za regrutaciju, za sezonski rad – praksa koja datira još iz sovjetskog doba.
- I ja sam učestvovao – zvalo se to stažiranje, ali je zapravo bio posao - rekao je Homenko.
Dok mnogi muškarci i neke žene služe u vojsci, oko šest-sedam miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju u februaru 2022. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, oko 1,6 miliona odraslih osoba radno sposobne dobi napustilo je Ukrajinu, većina njih su žene.
- Ako uspijemo vratiti barem 40 odsto njih, to bi bila ogromna pomoć za ekonomiju - rekao je Penzin za RSE, misleći na muškarce i žene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o problemu radne snage u avgustu 2024.&nbsp;
- Ne možemo si priuštiti gubitak naše vojske i njenih rezervi, ali nam je takođe jako potreban radnik za naša radna mjesta. Moramo pronaći ravnotežu - naveo je Zelenski.
Vlada i preduzeća se bore za rješenja.
U evropskim zemljama s velikim ukrajinskim zajednicama, Ukrajina osniva centre jedinstva kako bi pružila podršku i savjete i Ukrajincima koji se integrišu u inostranstvo i onima koji razmatraju dobrovoljni povratak kada to postane moguće.
- Ovo je novi projekat i još se nema mnogo toga za reći - rekao je Batozki za RSE.
Danilo, 17-godišnji izbjeglica koji živi u Njemačkoj i dao je samo svoje ime, rekao je da nema planove da se vrati u Ukrajinu.
- Ako se vratim u svoj rodni grad, morat ću početi ispočetka. Tamo doslovno nemam ništa - rekao je za RSE.
<h2>Strani radnici</h2>
U domovini, neke ukrajinske firme dovode strane radnike ili razmatraju to.
U martu je Lamela, proizvođač namještaja u Tjačivku, na rumunskoj granici u zapadnoj regiji Zakarpatje, daleko od linija fronta, zaposlila radnike iz Bangladeša.
- Imamo mnogo žena - oko 60 odsto - koje rade na mašinama za male dijelove, ali postoje pozicije koje zahtijevaju mušku snagu - rekao je za Ukrajinski servis RSE Jaroslav Ščerban, komercijalni direktor Lamele.
Bivši ministar ekonomije Timofij Milovanov rekao je za novinski list Ukrajinska pravda da bi Ukrajini moglo biti potrebno do 10 miliona migranata kako bi donijela pozitivne promjene u ukrajinsku ekonomiju. Prema njegovom mišljenju, to će uglavnom biti radnici.
Batozki smatra da je prerano za takvu procjenu.&nbsp;
- Prvo moramo preživjeti rat, a zatim procijeniti šta nam je potrebno - rekao je.
Penzin je takođe rekao da bi mir mogao biti jedina stvar koja će zaista popraviti situaciju.
- Prva stvar koja je potrebna da se riješi nedostatak radne snage je okončanje rata, a onda će se sve s vremenom riješiti - rekao je.

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.
Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Rojters.
Gotovo 90 odsto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.
U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, navodi se u izvještaju.
Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 odsto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Takođe zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.
Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.
Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.
Izvještaj je takođe dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

Lider opozicije Kameruna Aniset Ekane umro je danas u pritvoru paravojne žandarmerije saopštili se njegovi advokati i porodica, koji su rekli da su šokirani jer je Ekaneu "uskraćena zdravstvena pomoć dok je imao teškoće s disanjem i gušio se".
Ekaneova stranka nazvala je njegovu smrt ubistvom.
Ministarstvo odbrane Kameruna je potvrdilo Ekaneovu smrt rekavši da je umro "od raznih hroničnih bolesti" i da je pokrenuta istraga o okolnostima njegove smrti.
Ministarstvo međutim tvrdi da je vođa opozicije bio u Nacionalnom žandarmerijskom vojnomedicinskom centru i imao "odgovarajuću njegu Vojnomedicinskog korpusa, u saradnji sa svojim ličnim ljekarima i koristio je dodatnu naknadnu njegu u lokalnim bolnicama".
Ekane (73) i druge vodeće ličnosti njegove stranke "Afrički pokret za novu nezavisnost i demokratiju" uhapšeni su krajem oktobra i optuženi za pobunu, dok su zemlju potresali protesti zbog navoda o prevari na predsjedničkim izborima, rekao je njegov advokat Emanuel Simh za Asošijejted pres.
Ekane je bio među opozicionim ličnostima koje su se osporavale rezultat izbora od 12. oktobra na kojima je Pol Bija, najstariji predsjednik na svijetu sa 92 godine, proglašen pobjednikom.
Protivkandidat Isa Čiroma Bakari koji je prošlog mjeseca uspio da pobjegne u Gambiju, tvrdi je da je pobijedio i pozvao je Kamerunce da odbace zvanični rezultat.
Po objavljivanju rezultata izbora su izbili smrtonosni protesti u ključnim uporištima opozicije. Dok je Vlada Kameruna saopštila da je ubijeno 16 ljudi, opozicione ličnosti i grupe za ljudska prava procjenjuju da je broj žrtava veći od 55.

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Tag: iran

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Vrhovni vođa Irana: Trampova administracija nedostojna bilo kakvog kontakta

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Iranski sud traži stroži pristup "društvenim anomalijama"

Iran potvrdio da je zaplijenio tanker u Omanskom zalivu, plovio je ka Singapuru

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Ukrajina se bori s manjkom radne snage dok ruski rat prazni fabrike i farme

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Broj žrtava od mina u svijetu dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine

U pritvoru umro lider opozicije u Kamerunu pošto mu je uskraćena zdravstvena pomoć

PRATITE TVe UŽIVO