Iranska vojska je trenutno borbeno mnogo spremnija i koordiniranija nego što je bila prije oružanog sukoba sa Izraelom u junu 2025. godine, izjavio je vrhovni komandant iranskih oružanih snaga general-major Amir Hatami.
- Iranske oružane snage su sada znatno spremnije za borbu nego prije "Dvanaestodnevnog rata", koji je bio jedinstveno iskustvo za iransku vojsku i doprinio je razvoju vojnih sposobnosti, obuci trupa i koordinaciji između pojedinačnih jedinica - rekao je Hatami, prenio je portal "Bagdad tudej".
On je naveo da je iskustvo borbenih dejstava u junu 2025. godine „ojačalo sposobnost iranskih oružanih snaga da se suprotstave različitim potencijalnim agresivnim scenarijima i da zaštite bezbjednost i suverenitet Islamske Republike“, prenosi Tass.
Hatami je naglasio da su, prema njegovom mišljenju, trenutne američke prijetnje "realne“ i dodao da se iranske oružane snage prema njima odnose "sa najvećom ozbiljnošću i na najvišem nivou pripravnosti“.
- Obuka iranske vojske u potpunosti je u skladu sa prirodom prijetnji - rekao je Hatami.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Zemlje Persijskog zaliva, posebno Saudijska Arabija, Oman i Katar, upozorile su Sjedinjene Američke Države da ne pokreću još jedan napad na Iran, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na svoje izvore.
Prema informacijama lista, te arapske zemlje su američkoj administraciji naznačile da bi vojni napadi na Iran bili šok za tržišta nafte i na kraju bi to nanijelo štetu i američkoj ekonomiji.
Rijad je, takođe, obavijestio Vašington da ne namjerava da bude uvučen u sukob u koji su uključene SAD i Iran i da neće dozvoliti da se njihov vazdušni prostor koristi za napade, prenosi Tass.
Američki predsjednik Donald Tramp je ranije izjavio da ozbiljno razmatra upotrebu sile protiv Teherana i očekuje se da će mu uskoro biti predstavljene opcije za reagovanje na masovne proteste u Iranu, uključujući mogućnost udara na mete unutar zemlje.

Zemlje Persijskog zaliva upozorile SAD da ne pokreću još jedan napad na Iran

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nije prisustvovao sastanku o Iranu sa ostalim ključnim američkim zvaničnicima za nacionalnu bezbjednost, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit. Tramp je ujedno potvrdio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima, dok protesti i nasilje u Iranu traju.
Portparolka Bijele kuće izjavila je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, na putu ka Mičigenu, da Tramp nije bio planiran da prisustvuje sastanku održanom u utorak ujutro, koji je bio posvećen situaciji u Iranu.
Tramp se u tom trenutku nalazio u Detroitu, gdje je održao govor o ekonomiji, a Livit je navela da je moguće da se predsjednik tokom obraćanja osvrnuo i na dešavanja u Iranu.
CNN navodi da se ranije očekivalo da će Tramp okupiti najviše zvaničnike zadužene za nacionalnu bezbjednost kako bi se razmotrili naredni koraci u vezi sa Iranom. Međutim, Livit je potvrdila da predsjednik nije bio predviđen da prisustvuje sastanku sa državnim sekretarom Markom Rubiom, sekretarom za odbranu Pitom Hegsetom i direktorom CIA Džonom Retklifom, među ostalima.
Ranije tokom dana Tramp je na društvenoj mreži Truth Social saopštio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima dok, kako je naveo, „besmisleno ubijanje demonstranata ne prestane“.
Predsjednik SAD je u nedjelju izjavio da je Iran kontaktirao Vašington radi pregovora i da se radi na organizaciji sastanka.
Nakon Trampove odluke, iranski sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) optužio je američkog predsjednika da je jedan od „glavnih ubica naroda Irana“. Laridžani je, prema navodima, na istoj listi pomenuo i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izraelska vojska saopštila je da je „u stanju odbrambene pripravnosti i da kontinuirano unapređuje svoje sposobnosti i operativnu spremnost“, ali je istakla da proteste u Iranu smatra unutrašnjim pitanjem te zemlje.
Iranski zvaničnici su, s druge strane, nemire u zemlji pripisali, kako tvrde, „terorističkim grupama povezanim sa stranim silama“.

Dok Tramp otkazuje sastanke, iranski zvaničnik ga optužuje za smrt demonstranata

Obračun iranskih vlasti s antivladinim protestima vjerovatno je bio mnogo smrtonosniji nego što su to aktivisti van zemlje do sada navodili, piše CBS Njuz čiji izvori govore da je ubijeno najmanje 12 hiljada ljudi.
Britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper rekla je danas u parlamentu da britanska vlada vjeruje da je “možda ubijeno dvije hiljade ljudi, ali da ih je vjerovatno bilo više”, dodajući da strahuje da bi se taj broj mogao pokazati kao znatno veći.
CBS Njuz piše da je istinu izuzetno teško utvrditi jer su iranske vlasti posljednjih pet dana uvele prekid interneta i telefonskih veza u zemlji.
Iako je potpuna blokada interneta u Iranu trajala i petog dana, pojedini Iranci su u utorak uspjeli da ostvare telefonske pozive ka inostranstvu, dok pozivanje Irana iz drugih zemalja i dalje nije bilo moguće.&nbsp;
Izvor iz Irana, koji je uspio da se javi telefonom, rekao je za CBS Njuz, da aktivističke grupe koje pokušavaju da sastave konačan bilans žrtava, na osnovu podataka medicinskih radnika širom zemlje, vjeruju da je broj poginulih najmanje 12 hiljada, a moguće i do 20 hiljada.
Isti izvor naveo je da snage bezbjednosti obilaze privatne bolnice širom Teherana i prijete osoblju da im preda imena i adrese ljudi koji se liječe od povreda zadobijenih tokom protesta, prenosi N1.
CBS Njuz nije mogao nezavisno da potvrdi te veoma visoke procjene broja poginulih, koje su višestruko veće od podataka koje su prethodnih dana objavljivale druge aktivističke grupe - iako su i one naglašavale da su njihovi brojevi vjerovatno potcijenjeni.
Opoziciona televizija Iran Internešnal saopštila je u utorak da njeni podaci ukazuju na oko 12 hiljada ubijenih.
Izvor iz Vašingtona, koji ima kontakte u Iranu, rekao je za CBS Njuz da mu je pouzdan izvor prenio da se broj žrtava vjerovatno kreće između deset i 12 hiljada.
Iranski zvaničnici nijesu redovno objavljivali zvanične procjene ukupnog broja poginulih.
Protesti u Iranu traju oko tri sedmice, a počeli su nezadovoljstvom oko ekonomske situacije. Proteste su pokrenuli trgovci-bazari i studenti.

U antivladinim protestima u Iranu ubijeno više hiljada ljudi

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je u utorak podršku demonstrantima u Iranu, poručivši da je „pomoć na putu“, čime je dodatno pojačao pritisak na vlasti u Teheranu. Njegova poruka dolazi nakon što je ranije zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto zemljama koje nastave poslovanje s Islamskom Republikom Iran.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social pozvao, kako je naveo, „iranske patriote“ da nastave proteste i da „preuzmu“ državne institucije.
- Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platiće veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok ne prestane besmisleno ubijanje demonstranata. Pomoć je na putu - napisao je Tramp.
Organizacije za ljudska prava tvrde da iranske vlasti brutalno guše proteste. Prema njihovim podacima, poginulo je više od 600 ljudi, dok je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, objavila da bi broj stradalih mogao iznositi oko 2.000.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, među kojima je i Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, iranske vlasti se spremaju da pogube prvog antivladinog demonstranta optuženog tokom aktuelnog talasa nemira, što je izazvalo zabrinutost širom svijeta.
Tramp je u ponedjeljak najavio da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- S trenutnim dejstvom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25 odsto na sav i svaki posao koji obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama - naveo je Tramp na Truth Socialu.
Carine bi, kako je pojašnjeno, plaćali američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), već godinama je pod strogim američkim sankcijama. Većinu nafte izvozi u Kinu, dok su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima i Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.
- Ova naredba je konačna i obavezujuća - poručio je Tramp, bez dodatnih detalja.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće za sada nema dokumentacije o toj mjeri, niti informacija o njenoj pravnoj osnovi, kao ni da li bi carine obuhvatile sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Vašingtonu oštro je kritikovala Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese, te da se protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni jurisdikcije“.
- Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a pritisci i prisila ne mogu riješiti probleme - saopštio je portparol kineske ambasade na mreži Iks.
Japan i Južna Koreja saopštili su da pažljivo prate razvoj situacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine navelo je da će reagovati kada konkretni potezi američke administracije postanu jasni, dok su iz Tokija poručili da će detaljno analizirati moguće posljedice po Japan.
Iran se trenutno suočava s najvećim antivladinim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina. Protesti su započeli zbog teške ekonomske situacije, ali su ubrzo prerasli u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Organizacija HRANA saopštila je da je od početka protesta 28. decembra potvrđena smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Iako vazdušni napadi ostaju jedna od opcija koje SAD razmatraju, „diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Evropska komisija (EK) uskoro će predložiti sankcije protiv predstavnika vlasti u Iranu odgovornih za represiju nad demonstrantima, saopštila je predsjednica te institucije Ursula fon der Lajen.
Ona je kazala da je rastući broj žrtava u Iranu užasavajući i poručila da osuđuje “prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje sloboda”.
- Evropska unija (EU) je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde u svoj režim sankcija za kršenje ljudskih prava - rekla je Fon der Lajen, ističući da evropske institucije stoje uz narod Irana koji "hrabro maršira za svoju slobodu".
Pripremu novih sankcija protiv iranskih vlasti potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Hrabrost iranskog naroda je zadivljujuća. Režim ima dugu istoriju brutalnog gušenja protesta i niko ne zna šta će donijeti naredni dani. Oštar i brutalan odgovor bezbjednosnih snaga je neprihvatljiv i razotkriva režim koji se boji vlastitog naroda - rekla je Kalas u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Sankcije protiv Irana već su na snazi u EU i uvedene su protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja, te podršku Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine.
Kako je objasnila Kalas, EU sada radi na dodatnim sankcijama u svjetlu represije nad građanima koji gotovo tri sedmice demonstriraju.
Kao odgovor na represiju protiv građana, predsjednica Evropskog parlamenta (EP) Roberta Mecola je u ponedjeljak donela odluku da iranskim diplomatama zabrani ulazak u prostorije EP-a u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
Odluku je obrazložila brutalnim obračunom teheranskog režima s demonstrantima.
U pismu koje je uputila poslanicima Evropskog parlamenta navodi se da je donijela odluku da svim diplomatama, osoblju diplomatskih misija, vladinim zvaničnicima i predstavnicima Irana zabrani ulazak u sve prostorije EP.
Aktuelni protesti, koji su započeli krajem decembra, predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast još od Islamske revolucije 1979. godine.
Ustanak je prvobitno pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti nacionalne valute, ali se ubrzo proširio u šire antivladine proteste.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su vlasti sprovele brutalno gušenje demonstracija, tokom kojih je poginulo više od 600 ljudi.
Rojters je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio da broj stradalih iznosi oko dvije hiljade eura.

EU najavljuje nove sankcije protiv Irana

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je nasilje nad demonstrantima u Iranu i najavila nove sankcije protiv pripadnika iranskog režima koji su odgovorni za represiju.
- Rastući broj žrtava u Iranu je zastrašujući. Nedvosmisleno osuđujem prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje slobode - napisala je Ursula Fon der Lajen na društvenoj mreži Iks.
Ona je saopštila je da će Komisija ubrzo predložiti dodatne sankcije zbog represije nad demonstrantima.
- U tijesnoj saradnji sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljne poslove Kajom Kalas brzo će biti predložene dalje sankcije protiv onih koji su odgovorni za represiju - napisala je predsjednica EK, prenosi N1.
Dodala je da je EU već "u potpunosti" uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde, primarnu granu oružanih snaga Irana, u režim sankcija zbog kršenja ljudskih prava.
Juče je predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman pozvala EU da Revolucionarnu gardu Irana "što prije" proglasi za terorističku grupu.
- Iransku revolucionarnu gardu treba dodati na spisak terorističkih organizacija što je prije moguće. Ozbiljan je previd što se to još uvijek nije desilo - objavila je Štrak-Cimerman na društvenoj mreži Iks.

Fon der Lajen: Broj žrtava u Iranu zastrašujući, ubrzo nove sankcije zbog represije

Oko 2.000 ljudi je ubijeno na protestima u Iranu, saopštio je jedan iranski zvaničnik za novinsku agenciju Rojters.
Zvaničnik navodi da ovaj broj uključuje i pripadnike bezbjednosnih snaga, te za smrt okrivljuje „teroriste“.
Prije ovoga, posljednji podaci o broju stradalih iznosili su najmanje 646 ljudi, prema američkoj organizaciji "Human Rights Activists News Agency".
Kontinuirani prekid pristupa internetu u Iranu znači da ovi podaci nisu konačni i da je iznošenje informacija iz zemlje otežano.
Iranske vlasti se suočavaju sa najozbiljnijim izazovom od Islamske revolucije u zemlji 1979. godine, piše jutros BBC.
Sada snage bezbjednosti žestoko odgovoraju, a internet je gotovo potpuno onemogućen.
Odgovor vlasti ovakvih razmjera nije viđen u prethodnim krizama.
Mnoge ulice, koje su nekada odzvanjale gnijevnim povicima protiv režima, sada se polako stišavaju.
- U petak, 9. januara bilo je neverovatno mnogo ljudi, masa je bila ogromna i bilo je mnogo pucnjave. U subotu uveče, 10. januara sve je postalo mnogo, mnogo tiše. Ako izađete napolje, znači da želite da umrete- rekao je za BBC na persijskom stanovnik Teherana.
Ovog puta, unutrašnji potres dodatno je podstaknut prijetnjom iz inostranstva.
Američki predsjednik Donald Tramp je ponovio mogućnost vojne intervencije sedam mjeseci posle napada Sjedinjenih Država (SAD) na ključna nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela, koji je oslabio režim.
Analogijom koju često koristi američki predsjednik, to je Iranu dalo „još jednu kartu" za igru.
Tramp kaže da je Teheran pozvao da se opet sjedne za pregovarački sto.
Međutim, Iran sada u ruci nema dobre karte, a Tramp kaže da bi možda ipak morao da preduzme neku vrstu akcije prije bilo kakvog sastanka, jer pregovori neće moći da umire svu užarenost ovih nemira.
Iran neće popustiti pred zahtjevima SAD-a, među kojima je i potpuna obustava obogaćivanja uranijuma, jer bi to značilo da Teheran treba da pređe crvene linije koje su utkane u samu srž strateške doktrine ove teokratije.

Iran: U protestima ubijeno oko 2000 ljudi

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Tag: iran

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Zemlje Persijskog zaliva upozorile SAD da ne pokreću još jedan napad na Iran

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Dok Tramp otkazuje sastanke, iranski zvaničnik ga optužuje za smrt demonstranata

U antivladinim protestima u Iranu ubijeno više hiljada ljudi

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

EU najavljuje nove sankcije protiv Irana

Fon der Lajen: Broj žrtava u Iranu zastrašujući, ubrzo nove sankcije zbog represije

Iran: U protestima ubijeno oko 2000 ljudi

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Šifrin dominirala u Flahauu

PRATITE TVe UŽIVO