<p>Pregovori između Irana i izaslanika Francuske, Britanije i Njemačke oko iranskog nuklearnog programa počeli su danas u Turskoj, javila je iranska državna televizija.</p>
<p>- Pregovori između Irana i tri evropskih zemalja u toku su u iranskom konzulatu u Istanbulu od 9.30 po lokalnom vremenu i trajaće do oko 12.30 - javila je ta televizija.</p>
<p>Ovo su prvi pregovori od dvanaestodnevnog iranskog rata sa Izraelom u junu, kad su se uključili i američki bombarderi i gađali iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>Pregovori su usmjereni na mogućnost ponovnog uvođenja sankcija Iranu koje su ukinute 2015. u zamjenu za njegovo prihvatanje restrikcija i praćenje nuklearnog programa.</p>
<p>Vraćanje sankcija, po mehanizmu poznatom kao "snepbek" (snapback- automatsko vraćanje) je i dalje na stolu, rekao je jedan evropski diplomata koji nije želio da mu se navede ime, piše agencija AP.</p>
<p>Diplomata je rekao da postji mogućnost da se neće pokrenuti mehanizam automatskog ponovnog uvođenja sankcija ako Iran pokaže vjerodostojno diplomatsko angažovanje da će nastaviti punu saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) i odgovori na zabrinutost oko zaliha visoko obogaćenog uranijuma.</p>
<p>Evropljani su rekli da će se sankcije ponovo uvesti do kraja avgusta ako nema napretka u obuzdavanju iranskog nuklearnog programa.</p>
<p>Francuska, Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom učestovali u sporazumu o nuklearnim pitanjima zaključenim s Iranom 2015. godine koji je predvidio velike restrikcije iranskog nuklearnog programa u zamjenu za postepeno ukidanje sankcija UN. Ali 2018. godine za vrijeme prvog predsjedničkog mandata <b>Donalda Trampa</b> (2017-2021) SAD su se jednostrano povukle iz sporazuma i ponovo uvele sankcije Iranu.</p>
<p>Pariz, London i Berlin su potvrdili da su privrženi sporazumu iz 2015. godine i da hoće da nastave trgovanje s Iranom te UN i evropske sankcije nisu ponovo uspostavljene.</p>
<p>Oni međutim optužuju Teheran da nije poštovao svoje obaveze po sporazumu i prijete da će pnovo uvesti sankcije prema predviđenoj klauzuli sporazuma, što Iran nastoji da izbjegne po svaku cijenu.</p>
<p>Teheran kaže da današnji sastanak sa tri evropske zemlje predstavlja priliku za Evropu "da ispravi" svoj stav o iranskom nuklearnom programu.</p>
<p>Evropski izvor je s druge strane rekao da nije opcija da tri zemlje ne djeluje i da će na sastanku Iran biti obaviješten da će data mogućnost za vraćanje na normalu isteći na jesen.</p>
<p>Evropljani se pripremaju da pokrenu mehanizam za ponovno uvođenje sankcija ako ne dođe do rješenja, rekao je taj izvor, te pozvao Iran da nastavi saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA), koja je prekinuta.</p>
<p>Iran, s druge strane, navodi da SAD koje su se povukle iz međunarodnog nuklearnog sporazuma iz 2015. tokom prvog mandata Trampa, treba ponovo da izgrade povjerenje u pregovore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Turskoj počeli pregovori između Irana i Evropljana o iranskom nuklearnom programu

<p>Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova <b>Abas Arakči</b>.</p>
<p>U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".</p>
<p>- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".</p>
<p>Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.</p>
<p>Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".</p>
<p>Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.</p>
<p>Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.</p>
<p>Predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp</b> je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".</p>
<p>Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.</p>
<p>Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".</p>
<p>Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.</p>
<p>Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.</p>
<p>Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".</p>

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

<p>Prema izvještaju američke obavještajne službe, nuklearni program Irana unazađen je samo za nekoliko mjeseci nakon napada SAD, a nije „potpuno i u potpunosti uništen“, kako je tvrdio predsjednik <b>Donald Tramp</b>, navode dva izvora upoznata sa prvim procjenama.</p>
<p>Izvještaj koji je u ponedjeljak objavila Obavještajna agencija Ministarstva odbrane SAD (DIA) protivrječi izjavama Trampa i izraelskog premijera <b>Benjamina Netanjahua</b> o stanju iranskih nuklearnih postrojenja. Prema riječima upućenih, iako su napadi izvedeni u nedjelju na nuklearna postrojenja Fordo, Natanz i Isfahan izazvali značajna oštećenja, objekti nisu potpuno uništeni. Sagovornici su insistirali na anonimnosti jer nijesu ovlašćeni da javno govore o ovome.</p>
<p>Sjedinjene Američke Države i dalje se nadaju da će obnoviti pregovore sa Iranom kako bi ga uvjerile da potpuno odustane od nuklearnog programa, ali pojedini stručnjaci strahuju da bi američki napadi – i mogućnost da Iran zadrži dio svojih kapaciteta – mogli natjerati Teheran da krene ka razvoju funkcionalnog nuklearnog oružja.</p>
<p>Procjena takođe sugeriše da je bar dio visoko obogaćenog uranijuma, koji je neophodan za izradu nuklearnog oružja, premješten iz više lokacija prije američkih napada i da je preživio, a da su iranske centrifuge, ključne za dalje obogaćivanje uranijuma do nivoa potrebnog za oružje, uglavnom ostale netaknute, tvrde sagovornici.</p>
<p>Na duboko ukopanom postrojenju za obogaćivanje uranijuma Fordo, gdje su američki nevidljivi bombarderi B-2 bacili više bombi probijača bunkera, došlo je do urušavanja ulaza i oštećenja infrastrukture, ali podzemni dio kompleksa nije uništen, pokazuje procjena. Sagovornici navode da su obavještajni zvaničnici ranije i upozoravali da bi moglo doći do takvog ishoda nakon napada na Fordo.</p>
<h2>Bijela kuća negira navode</h2>
<p>Bijela kuća je snažno odbacila izvještaj DIA, nazvavši ga „apsolutno netačnim“.</p>
<p>- Odavanje ovog navodnog izvještaja jasan je pokušaj da se omalovaži predsjednik Tramp i diskredituju hrabri piloti koji su izveli savršeno planiranu misiju uništenja iranskog nuklearnog programa - izjavila je portparolka Bijele kuće <b>Karolin Levit </b>i dodala da „svi znaju šta se desi kada se četrnaest bombi od po 13.500 kilograma precizno baci na cilj - potpuno uništenje".</p>
<p>CIA i Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) odbili su da komentarišu izvještaj DIA. ODNI koordinira rad 18 američkih obavještajnih agencija, uključujući DIA, koja pripada Ministarstvu odbrane i bavi se prikupljanjem obavještajnih podataka o stranim vojskama i kapacitetima protivnika. Izraelska vlada takođe još nije objavila zvanične procjene o efektima američkih napada.</p>
<p>Posebni izaslanik predsjednika Trampa, <b>Stiv Vitkof</b>, koji tvrdi da je pročitao izvještaje o šteti iz američkih i drugih izvora, ponovio je sinoć da su napadi onemogućili Iran da razvije nuklearno oružje i ocijenio kao skandalozno to što je izvještaj dospio do novinara.</p>
<p>- To je čin izdaje i mora se istražiti - rekao je Vitkof za Foks njuz.</p>
<p>Tramp je u prethodnim danima u izjavama i objavama na društvenim mrežama, uključujući i utorak, tvrdio da su iranska postrojenja „potpuno uništena“ i da Iran nikada neće obnoviti svoj nuklearni program.</p>
<p>Netanjahu je u utorak u obraćanju na televiziji rekao kako je decenijama obećavao da Iran neće imati nuklearno oružje.</p>
<p>- I evo... uništili smo iranski nuklearni program – kazao je on, zahvalio se Trampu i dodao da je američko pridruživanje Izraelu „istorijski čin“.</p>
<p>O izvještaju američke obavještajne službe prvi je izvijestio CNN u utorak.</p>
<p>Nezavisni eksperti su i ranije sumnjali da je Iran vjerovatno već sklonio ključne komponente svog nuklearnog programa zbog mogućnosti da SAD iskoriste bombe probijače bunkera.</p>
<p>Buldožeri i kamioni viđeni na satelitskim snimcima par dana prije napada podstakli su spekulacije da je Iran možda premjestio svoju zalihu od pola tone obogaćenog uranijuma na nepoznatu lokaciju. A činjenica da nuklearna postrojenja nijesu u potpunosti uništena znači da Iran i dalje može brzo pokrenuti obogaćivanje uranijuma do nivoa neophodnog za pravljenje bombe.</p>
<p>Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, ali je obogatio značajne količine uranijuma daleko iznad nivoa potrebnog za civilnu upotrebu. Prema procjenama SAD i drugih zemalja, prije napada, vrhovno vjersko vođstvo Irana još nije dalo nalog za pravljenje operativnog nuklearnog oružja, ali direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) <b>Rafael Grosi</b> više puta je upozorio da Iran već ima dovoljno obogaćenog uranijuma da napravi više nuklearnih bombi, ukoliko to odluči.</p>
<p>Potpredsjednik SAD, <b>Džej Di Vans</b>, rekao je u ponedjeljak na Foks njuzu da čak i ako Iran i dalje kontroliše zalihe od 408,6 kilograma obogaćenog uranijuma, što je blizu nivoa potrebnog za izradu oružja, SAD su im onemogućile da ga pretvore u nuklearno oružje.</p>
<p>- Ako imaju uranijum obogaćen do 60%, a nemaju kapacitet da ga obogate na 90% i dalje da ga pretvore u nuklearno oružje, to je uspješna misija. To je uništenje njihovog nuklearnog programa, zbog čega predsjednik, mislim, s pravom koristi taj izraz - rekao je Vans.</p>
<p>Prema podacima UN-ove agencije, teoretski je dovoljno oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog na 60% da se daljim obogaćivanjem do 90% proizvede jedna atomska bomba.</p>
<h2>Što kažu stručnjaci</h2>
<p>Iranski ministar vanjskih poslova, <b>Abas Aragči</b>, obavijestio je 13. juna šefa IAEA Rafaela Grosija – na dan kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana – da će Teheran „preduzeti posebne mjere za zaštitu naše nuklearne opreme i materijala“.</p>
<p>Američka firma za satelitsko snimanje i analizu, Maksar Tehnolodžis, saopštila je da su njihovi sateliti 19. juna, tri dana prije američkih napada, snimili kamione i buldožere na lokaciji Fordo.</p>
<p>Naknadni snimci „pokazali su da su ulazi u tunele podzemnog kompleksa zatrpani zemljom prije američkih vazdušnih udara“, rekao je <b>Stiven Vud</b>, viši direktor u Maksaru.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da su neki od kamiona viđenih 19. juna prevozili zemlju koja je korišćena u toj operaciji – kazao je on.</p>
<p>Pojedini stručnjaci smatraju da su ti kamioni mogli biti korišćeni i za iznošenje zaliha obogaćenog uranijuma.</p>
<p>- Moguće je da je Iran premjestio materijal obogaćen na 60% iz Forda i utovario ga na kamione - &nbsp;rekao je <b>Erik Bruer</b>, bivši analitičar američke obavještajne službe, a sada zamjenik potpredsjednika u organizaciji Inicijativa za nuklearnu prijetnju.</p>
<p>On je dodao da je Iran mogao premjestiti i drugu opremu, uključujući centrifuge, ali da je transport tih delikatnih uređaja daleko komplikovaniji, jer lako mogu biti oštećeni.</p>
<p>Pored zaliha obogaćenog uranijuma, Iran je u posljednje četiri godine proizveo i centrifuge ključne za obogaćivanje, bez nadzora IAEA.</p>
<p>Iran je 12. juna saopštio i da je izgradio treće postrojenje za obogaćivanje uranijuma, koje će ubrzo biti aktivirano. Direktor IAEA Rafael Grosi rekao je da se to postrojenje nalazi u Isfahanu, gdje Iran već ima više nuklearnih lokacija. Nakon što su te lokacije napadnute i od strane Izraela i od strane SAD, nejasno je da li i koliko brzo Isfahanska postrojenja, uključujući tunele, mogu ponovo postati operativna.</p>
<p>Ipak, s obzirom na opremu i materijale koji su vjerovatno i dalje pod kontrolom Teherana, Iran ima „prilično čvrstu osnovu za obnovu tajnog programa i za izradu nuklearne bombe“, rekao je Bruer.</p>
<p><b>Kelsi Davenport</b>, direktorka za politiku neširenja nuklearnog oružja u nevladinoj organizaciji Asocijacija za kontrolu naoružanja, smatra da „ako je Iran već sklonio svoje centrifuge, može izgraditi tajno postrojenje za obogaćivanje male površine, ubaciti uranijum već obogaćen na 60% i brzo ga dodatno obogatiti do nivoa potrebnog za oružje“.</p>
<p>Međutim, Bruer je istakao da bi Iran, ako bi pokrenuo tajni nuklearni program, imao ozbiljan hendikep jer je u izraelskim i američkim napadima izgubio ključnu opremu i stručni kadar, koji su neophodni za pretvaranje obogaćenog uranijuma u funkcionalno nuklearno oružje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbilans-napada-izraela-na-nuklearno-znanje-irana-ubijeno-najmanje-14-naucnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Napadi SAD usporili iranski nuklearni program samo za nekoliko mjeseci

<p>Bilans ratne štete koju je Izrael nanio Iranu uključuje i ciljana ubistva najmanje 14 naučnika, što predstavlja dosad nezabilježen napad na umove koji stoje iza iranskog nuklearnog programa. Stručnjaci smatraju da to može program samo usporiti, ali ne i zaustaviti.</p>
<p>U intervjuu za agenciju Associated Press, ambasador Izraela u Francuskoj, <b>Jošua Zarka</b>, rekao je da će ta ubistva učiniti „gotovo“ nemogućim za Iran da proizvede oružje na osnovu onoga što je preostalo od nuklearne infrastrukture i materijala nakon skoro dvije sedmice izraelskih vazdušnih udara i masovnog bacanja bunker-buster bombi američkih nevidljivih bombardera.</p>
<p>- Činjenica da je cijela ta grupa nestala u suštini vraća program unazad za priličan broj godina - rekao je ambasador Zarka.</p>
<p>Međutim, nuklearni analitičari upozoravaju da Iran ima druge naučnike koji mogu preuzeti njihovu ulogu. Evropske vlade poručuju da se vojnom silom ne može uništiti nuklearno znanje koje Iran posjeduje, zbog čega insistiraju na pregovorima kao jedinom putu da se razriješe zabrinutosti u vezi sa iranskim programom.</p>
<p>- Napadi ne mogu uništiti znanje koje je Iran sticao decenijama, niti mogu eliminisati ambicije bilo kog režima da to znanje iskoristi za pravljenje nuklearnog oružja - rekao je britanski ministar vanjskih poslova <b>Dejvid Lami</b> pred poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.</p>
<p>Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, a američke obavještajne agencije su procijenile da Teheran aktivno ne radi na izradi nuklearne bombe. Ipak, izraelski lideri smatraju da Iran može vrlo brzo sklopiti nuklearno oružje.</p>
<h2><b>Detalji o ubistvima</b></h2>
<p>Zarka je za AP rekao da su izraelski napadi ubili najmanje 14 fizičara i nuklearnih inženjera - najviše iranske naučne lidere koji su, kako kaže, „sve to imali u svojim glavama“.</p>
<p>- Nisu oni ubijeni zato što znaju fiziku, već zbog njihove lične uloge u razvoju, konstrukciji i proizvodnji nuklearnog oružja - kazao je Zarka.</p>
<p>Izraelska vojska je saopštila da je devet njih ubijeno u prvom talasu napada 13. juna. Ti naučnici su, kako se navodi, imali decenijsko iskustvo u razvoju nuklearnog oružja, a među njima su bili stručnjaci iz oblasti hemije, materijala, eksploziva i fizike.</p>
<p>Zarka je razgovarao sa AP-om u ponedjeljak, a već u utorak iranska državna televizija je potvrdila smrt još jednog iranskog nuklearnog naučnika, <b>Mohameda Reze Sedigija Sabera</b>, u izraelskom napadu, nakon što je ranije preživio napad u kojem mu je 17-godišnji sin ubijen 13. juna.</p>
<h2><b>Ciljane likvidacije da obeshrabre nasljednike</b></h2>
<p>Stručnjaci smatraju da decenije iranskog rada na nuklearnoj energiji i, kako Zapad tvrdi, nuklearnom oružju, daju Iranu dovoljno znanja i stručnjaka da mogu nastaviti projekte razvoja bojevih glava za iranske balističke rakete.</p>
<p>- Planovi će i dalje postojati, nova generacija doktora nauka će to kad-tad shvatiti - rekao je <b>Mark Ficpatrik</b>, bivši američki diplomata specijalizovan za nuklearnu neproliferaciju. Po njemu, bombardovanje nuklearnih postrojenja „ili ubistva ljudi mogu odložiti program na neko vrijeme. Kombinacija oba može ga usporiti još više, ali će se on obnoviti.“</p>
<p>- Oni imaju zamjene, možda slabije kvalifikovane, ali će oni kad-tad završiti posao - rekao je Ficpatrik, sada analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.</p>
<p>Koliko brzo se nuklearni rad može nastaviti zavisi i od toga da li su izraelski i američki udari uništili zalihe obogaćenog uranijuma i opremu potrebnu da se on preradi do vojne upotrebljivosti.</p>
<p>- Ključ je materijal. Kad imate materijal, ostatak je prilično dobro poznat - kaže <b>Pavel Podvig</b>, analitičar iz Ženeve specijalizovan za ruski nuklearni arsenal. On vjeruje da su ubistva naučnika imala za cilj „da zastraše ljude da ne žele raditi na tim programima“.</p>
<p>- A onda se postavlja pitanje - gdje se tu staje? Počinjete li da ubijate studente fizike? - pita se Podvig i dodaje da je to onda „veoma opasna i klizava staza“.</p>
<p>Ambasador Zarka smatra da će „oni koji budu pozvani da učestvuju u budućem nuklearnom programu Irana dobro razmisliti prije nego što na to pristanu“.</p>
<p>Inače, Izrael se široko smatra jedinom bliskoistočnom zemljom koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada zvanično nije potvrdio.</p>
<h2><b>Raniji napadi na naučnike</b></h2>
<p>Izrael se dugo sumnjičio za ubistva iranskih nuklearnih naučnika, ali do sada nije preuzimao odgovornost kao što je to sada slučaj.</p>
<p>Iran je 2020. godine optužio Izrael za ubistvo svog najistaknutijeg nuklearnog naučnika <b>Mohsena Fakrizadea</b>, za kojeg se tvrdi da je ubijen daljinski upravljanim mitraljezom.</p>
<p>- To je usporilo program, ali Iran i dalje ima nuklearni program. Dakle, to ne funkcioniše - kazala je <b>Lova Rinel</b>, analitičarka sa pariškog Instituta za strateška istraživanja, dodajući da je to više simbolički nego strateški udar.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Zarka nije direktno potvrdio da je Izrael ubio Fakrizadea, ali je rekao da bi Iran „već odavno imao bombu“ da nije bilo niza sabotaža koje su imale za cilj usporavanje programa, a koje Teheran pripisuje Izraelu.</p>
<h2><b>Pravno siva zona</b></h2>
<p>Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerno ubijanje civila i neboraca. Međutim, pravni stručnjaci ističu da se te zabrane možda ne odnose na nuklearne naučnike, ako su bili dio iranskih oružanih snaga ili su direktno učestvovali u neprijateljstvima.</p>
<p>- Moj lični stav je da su ti naučnici radili za režim koji otvoreno poziva na uništenje Izraela, pomažući mu da razvije oružje koje bi tu prijetnju omogućilo. Kao takvi, oni su legitimne mete - smatra <b>Stiven R. Dejvid</b>, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džons Hopkins.</p>
<p>On je dodao da lideri nacističke Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu „ne bi oklijevali da ubiju naučnike koji su radili na Menhetn projektu“, programu koji je doveo do prve atomske bombe.</p>
<p><b>Lori Blank</b>, stručnjakinja za humanitarno pravo sa Pravnog fakulteta Emori, smatra da je prerano suditi o zakonitosti izraelske kampanje likvidacija.</p>
<p>- Kao posmatrači sa strane, mi nemamo sve relevantne činjenice o ulozi i aktivnostima tih naučnika, niti o obavještajnim podacima kojima Izrael raspolaže. Zbog toga nije moguće donositi konačne zaključke - napisala je Blank u mejlu agenciji AP.</p>
<p>Ambasador Zarka je pravio razliku između civilnog nuklearnog istraživanja i naučnika koji su bili meta Izraela.</p>
<p>- Jedna je stvar učiti fiziku i znati kako funkcioniše jezgro atoma i šta je uranijum - rekao je on.</p>
<p>Međutim, pretvaranje uranijuma u bojeve glave koje mogu biti postavljene na rakete, kako kaže, &nbsp;„nije tako jednostavno“.</p>
<p>- Ti ljudi su imali znanje kako se to radi i razvijali su ga dalje. Zbog toga su eliminisani - zaključio je Zarka.</p>

Bilans napada Izraela na „nuklearno znanje“ Irana: Ubijeno najmanje 14 naučnika

<p>Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.</p>
<p>Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a <b>Donalda Trampa</b>, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.</p>
<p>Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok <b>Stiv Vitkof</b> i iranski ministar vanjskih poslova <b>Abas Arakči</b> održali razgovor dug 45 minuta.</p>
<p>Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.</p>
<p>"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."</p>
<p>Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.</p>
<p>Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.</p>
<p>Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.</p>

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

<p>Iran i Sjedinjene Države će sljedeće sedmice održati dodatne pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvijestila je danas iranska državna televizija na kraju prve runde pregovora delegacija te dvije države u Omanu.<br/>
 <br/>
Iranska državna televizija je prenijela da su američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči „kratko razgovarali u prisustvu ministra spoljnih poslova Omana“.</p>
<p>Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili iranske izvještaje.</p>
<p>Dvije strane su razgovarale više od dva sata.</p>
<p>Ulozi u pregovorima su veliki: Tramp je više puta prijetio bombardovanjem nuklearnih objekata Irana ako se ne postigne dogovor, a zvaničnici Irana sve češće upozoravaju da bi mogli da naprave nuklearno oružje i od zaliha uranijuma koje već imaju.</p>
<p>Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Baghai je rekao da je cilj Irana „veoma jasan: da zaštitimo nacionalne interese Irana. Dajemo istinsku i poštenu priliku diplomatiji, tako da kroz dijalog možemo da idemo napred o pitanju nuklearnog pitanja, s jedne strane, i što je za nas važnije, ka ukidanju sankcija“ Zapada Iranu jer ne odustaje od svog programa.</p>
<p>Iako SAD mogu ponuditi ublažavanje sankcija Iranu, nije jasno koliko će Iran biti spreman da popusti u zamjenu za to.</p>
<p>Po nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je mogao da održava samo male zalihe uranijuma obogaćenog 3,67 odsto, dok je za izradu nuklearnog oružja potrebno bar 90 odsto.</p>
<p>&nbsp;Zalihe Irana bi mogle da omoguće da napravi nuklearno oružje.</p>
<p>Sudeći po pregovorima otkako je Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma, Iran će vjerovatno tražiti da nastavi obogaćivanje uranijuma do najmanje 20 odsto i neće odustati od svog programa.</p>
<p>Zbog toga je neizvodiv predlog premijera Izraela Benjamina Netanjahua o takozvanom „libijskom rešenju“: „Uđete, dižete u vazduh objekte, demontirate svu opremu, sve pod američkim nadzorom!“.</p>

Iran i SAD pristali na nove pregovore o nuklearnom programu Teherana

<p>Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio.<br/>
<br/>
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters.<br/>
<br/>
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp.<br/>
<br/>
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni.<br/>
<br/>
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici.<br/>
<br/>
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore.<br/>
<br/>
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji.<br/>
<br/>
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.</p>

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

<p>Postoje trenuci koji nas ne pitaju ko smo i šta radimo – već šta smo spremni da uradimo za druge. Trenuci koji razotkriju suštinu jednog društva. Dok se Crna Gora bori sa vatrom koja prijeti domovima, prirodi i ljudskim životima, istovremeno sija ono najvrijednije što imamo – solidarnost.</p>
<p>Ovih dana, dok planine gore, a dim prekriva nebo, dok stotine vatrogasaca, vojnika, policajaca i dobrovoljaca danima neumorno pokušavaju da obuzdaju vatrenu stihiju, na površinu izlaze oni koji ne gledaju sa strane. Oni koji reaguju. Koji djeluju.</p>
<p>Jedno od tih imena koje se ponavlja na terenu i među ljudima je Bemax – kompanija koja je odlučila da ne čeka poziv za pomoć, već da ga predvidi. Njihove cisterne sa vodom već danima su raspoređene širom zemlje – od Pipera i Kuča, do primorja. Njihova podrška nije samo tehnička – ona je moralna. Ona je podsjetnik da niko ne smije ostati sam pred vatrom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FyIp_fSy8L5s%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U trenucima kada kanaderi i helikopteri stižu iz cijele Evrope, i dok požari gutaju desetine lokaliteta, Bemax je ovdje – među svojima. Prisutni. Pouzdani. Spremni.</p>
<p>Ovo nije vrijeme za nijemost. Nije trenutak za izgovore. Svi, od institucija do pojedinaca, imaju svoju &nbsp;ulogu. Jer kad zemlja gori, odgovornost je kolektivna. Bemax je dao primjer.&nbsp;</p>
<p>Jer pružena ruka kada je najteže – pamti se zauvijek. Ali i izostanak ruke – isto tako.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F1OISxIKKWso%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Kad vatra prijeti, svaka kap vode zlata vrijedi: I kompanija Bemax na prvoj liniji odbrane

<p>Lovćen banka otvorila je namjenski račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima na teritoriji Podgorice i pozvala građane i pravna lica da, ukoliko žele i mogu, uplate novčanu pomoć.</p>
<p>Broj računa na koji se mogu izvršiti uplate pomoći je: 565-20410-64.</p>
<p>Banka je, kako su saopštili, donirala 5.000 eura kako bi pomogla u ublažavanju posljedica vatrenih stihija koje su prethodnih dana pogodile Glavni grad.</p>
<p>Prikupljena sredstva biće, kako su kazali, prenešena na račun Glavnog grada kako bi se mogla staviti na raspolaganje porodicama čija je imovina izgorjela u ovim požarima.</p>
<p>- Saosjećamo sa svima čija je imovina uništena, a posebno žalimo za ugašenim mladim životom. Povrijeđenom vojniku želimo brz oporavak i istovremeno zahvaljujemo svim vatrogascima, vojsci i dobrovoljcima koji ovih dana rizikuju svoje živote kako bi nas odbranili od vatrenih stihija, poručili su iz Lovćen banke.</p>

Otvoren račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima

<p>Zbog otpočinjanja radova na adaptaciji prostorija Jedinice za hitnu medicinsku pomoć u Rožajama, rad jedinice će privremeno biti prebačen na novu lokaciju:, saopšteno je iz ZHMPCG.</p>
<p>Kako navde, nova lokacija je Ulica Suhopoljska br. 1, prva zona u gradu, udaljena 100 metara od magistralnog puta Rožaje–Berane, u blizini EKO benzinske pumpe.</p>
<p>Dodaju da rad Jedinice na privremenoj lokaciji počinje danas od 19:00 časova.</p>

ZHMPCG: Privremena relokacija Jedinice za HMP Rožaje

<p>&nbsp;U Specijalnoj emisiji Televizije E, posvećenoj aktuelnim požarima, Goran Janković govorio je o mogućnostima i ograničenjima robota za gašenje požara, ističući da mu je domet i dalje ograničen.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNSvZ6Bor32%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Goran Janković o robotu za gašenje požara: Domet i dalje ograničen

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: nuklearni-program