Naučnici razvili AI tehnologiju koja ubrzava razvoj ljekova protiv raka

Razvoj novih ljekova protiv raka mogao bi da bude znatno brži zahvaljujući vještačkoj inteligenciji. Naime, ruski naučnici tvrde da su razvili tehnologiju koja omogućava čak 50 puta bržu pretragu i odabir jedinjenja koja bi mogla da se koriste u liječenju ove bolesti.
Istraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veliki" (SPbPU) razvili su protokol neuronske mreže koji ubrzava pretragu i selekciju perspektivnih jedinjenja za razvoj ljekova protiv raka za više od 50 puta, saopštila je pres služba univerziteta.
- Postojeći protokoli vještačke inteligencije za optimizaciju molekula ljekova obično rješavaju jedan uzak problem. Naš predloženi pristup kombinuje pretragu cilja, generisanje biblioteke i procjenu efikasnosti vezivanja zasnovanu na neuronskoj mreži u jedan ciklus - istakao je viši predavač na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija na SPbPU Andrej Makašov u izjavi za TASS.
Prema univerzitetu, tradicionalna optimizacija perspektivnih jedinjenja (hit-to-lead) jedna je od najdugotrajnijih i najskupljih faza, prenosi Tanjug.
Pronalaženje bioloških meta i dobijanje hemijskih struktura u laboratoriji može da traje od pet do deset godina. Umjesto resursno intenzivne laboratorijske sinteze, stručnjaci SPbPU su izvršili kompjutersku (in silico) optimizaciju derivata 2-aminotiofena.
Tokom studije, baza podataka od skoro 255.000 virtuelnih jedinjenja analizirana je pomoću neuronskih mreža. Kao rezultat toga, algoritmi su identifikovali tri najvjerovatnije proteinske mete za antikancerogenu terapiju: PARP1, CDK7 i TBCD. Pouzdanost ovih predviđanja potvrđena je korišćenjem klasičnog molekularnog dokinga.
- Imamo obećavajuće molekule koji su efikasni u liječenju raka kože, ali ne znamo tačno kako funkcionišu. U našoj studiji integrisali smo ove zadatke u neuronsku mrežu, koja je predvidjela najvjerovatnije ciljne proteine. Zatim smo generisali više od 250.000 novih varijanti molekula i ponovo povjerili vještačkoj inteligenciji odabir najperspektivnijih kandidata - objasnio je šef Laboratorije za metal-organske okvire i medicinsku hemiju na Sanktpeterburškom PU Sergej Šipilovskih.
Napominje se da skraćivanje vremena u toj fazi istraživanja smanjuje troškove razvoja novih ljekova.
Univerzalni protokol vještačke inteligencije može da se primijeni i na druge klase biološki aktivnih molekula. Naučnici planiraju da sintetišu i testiraju odabrana jedinjenja in vitro, a zatim da podnesu najbolje kandidate za pretklinička ispitivanja.
Istraživanje se sprovodi u okviru istraživačkog projekta u kojem je partner Nacionalni medicinski istraživački centar za onkologiju "N. N. Petrov".