Njemačka kupuje rakete "Tomahavk"
Tražeći podršku za Vladin reformski paket, njemački kancelar Fridrih Merc u Bundestagu je saopštio da će Berlin od Vašingtona kupiti krstareće rakete „Tomahavk“, koje mogu da dosegnu duboko u rusku teritoriju.
Njemačka će kupiti američke rakete srednjeg dometa tipa „Tomahavk“ i rasporediti ih u zemlji, piše Dojče vele. O tome je sa američkom stranom postignut dogovor na samitu NATO-a u Ankari, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u obraćanju Bundestagu.
„Time zatvaramo važnu stratešku rupu u našoj odbrani.“
Merc je dodao da će Njemačka istovremeno nastaviti da radi na razvoju sopstvenih evropskih sistema i njihovom raspoređivanju u Evropi.
Kancelar tvrdi da njegova vlada postiže rezultate
Merc je, inače, u vanredno zakazanom obraćanju Bundestagu „o političkoj situaciji“ pozvao na podršku reformskom kursu svoje vlade (CDU/CSU i SPD). Kako je rekao, često sluša prigovore da politički centar ne postiže rezultate i da sam sebe blokira.
„Dozvolite mi da na to odgovorim sasvim jasno: vlada centra postiže rezultate, radi i, prije svega, ispunjava obavezu koja proizlazi iz našeg Ustava“, rekao je Merc.
On se osvrnuo i na jačanje Alternative za Njemačku (AfD) i naglasio da radikalne snage koje navodno nude jednostavna rješenja danas postoje u mnogim demokratijama, pa i u Njemačkoj.
„Ali dovoljno smo snažni da zajedno odbijemo te napade na našu slobodu i stabilnost naše zemlje“, rekao je Merc.
Odgovori koje nude radikalne stranke, bilo s lijeve ili desne strane političkog spektra, prema njemačkom kancelaru, ne predstavljaju rješenja.
„One dijele našu zemlju i, ukoliko bi preuzele političku odgovornost u Njemačkoj, odvele bi je u ponor.“
„Tomahavci“ imaju domet duboko u Rusiju
Merc se u srijedu uveče (8. jula) vratio sa samita NATO-a u Ankari, na kojem su odobreni novi paketi finansijske pomoći Ukrajini i postavljeni temelji za NATO sa većom evropskom odgovornošću.
Na marginama samita vođeni su razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o nabavci raketa srednjeg dometa „Tomahavk“, čiji domet iznosi do 2.500 kilometara, što znači da bi iz Njemačke mogle da dosegnu duboko u rusku teritoriju. Moskva je od Berlina udaljena oko 1.600 kilometara vazdušnom linijom.
Na samitu NATO-a 2024. godine SAD, pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, najavile su da će tokom 2026. u Njemačkoj rasporediti rakete „Tomahavk“, rakete tipa SM-6 i novo razvijeno hipersonično naoružanje – bez naknade.
Nakon dolaska Donalda Trampa na mjesto predsjednika SAD, od tog plana se odustalo. Uslijedili su pregovori o kupovini ovog naoružanja.
Evropljani žele da razviju sopstveni sistem
Evropske članice NATO-a trenutno još ne raspolažu sopstvenim raketama srednjeg dometa. Srednjoročno, više saveznica planira da razvije zajednički sistem naoružanja za precizne udare velikog dometa (deep precision strike) na takozvane ciljeve od velikog značaja. U tu svrhu je 2024. godine na samitu NATO-a u Vašingtonu pokrenut projekat Elsa (European Long-Range Strike Approach).
Više evropskih saveznika u okviru NATO-a želi da pod tim zajedničkim okvirom razvije sopstvenu krstareću raketu dometa većeg od 2.000 kilometara. Njemačko Ministarstvo odbrane je prošle godine saopštilo da su radovi na razvoju te nove sposobnosti za dejstva oružjem velikog dometa već započeli.
Težište govora bile su reforme
Glavni dio kancelarovog govora ipak je bio posvećen reformama koje je vladajuća njemačka koalicija usvojila prošle sedmice.
„Ovi dogovori imaju za cilj, prije svega, veću fleksibilnost za naša preduzeća, očuvanje naše socijalne države i poresko rasterećenje zaposlenih“, rekao je Merc.
Koalicija je prošle sedmice postigla dogovor o reformskom paketu od 34 tačke. Poreskim rasterećenjima u vrijednosti od deset milijardi eura, fleksibilnijim ugovorima o radu, reorganizacijom sistema penzijskog osiguranja i obimnim smanjenjem birokratije, demohrišćani i socijaldemokrate na vlasti žele da izvuku Njemačku iz privredne krize i stabilizuju sisteme socijalnog osiguranja.
Merc očekuje usvajanje plana za zdravstveno osiguranje
Veliko negodovanje posljednjih dana izazvao je plan da se ukine mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem. Mnogi smatraju da ni poreska reforma ne ide dovoljno daleko, dok su planovi za uštede u sistemu zdravstvenog osiguranja i dalje predmet sporova. Uprkos hitnim zahtjevima opozicije protiv ovih planova, Merc je izrazio uvjerenje da će zakon biti usvojen ovog petka.
„Nadam se da ćemo već sjutra u Bundestagu i Bundesratu postaviti zakonsko zdravstveno osiguranje na nove, finansijski održive osnove“, rekao je on.
Dan ranije poslanici Zelenih i Ljevice podnijeli su odvojene hitne zahtjeve Saveznom ustavnom sudu kako bi u posljednjem trenutku zaustavili glasanje. I jedan poslanik Alternative za Njemačku najavio je obraćanje sudu u Karlsrueu.
„Ne smijemo da posustanemo“
Kancelar smatra da reformski kurs već daje prve pozitivne rezultate, piše Dojče vele. Pozivajući se na podatke Saveznog zavoda za statistiku, rekao je:
„Mnoga preduzeća povećavaju proizvodnju.“
Od početka 2025. godine obim porudžbina u preduzećima kontinuirano raste i danas je za 30 odsto veći nego krajem 2024. godine.
„To su ohrabrujući pokazatelji naše privrede.“
Ipak, upozorio je da to još nije odlučujući preokret i da pojedine privredne grane i dalje prolaze kroz duboku krizu.
„Ne smijemo da posustanemo. Moramo da nastavimo vrijedno da radimo i da budemo još uspješniji.“