U cilju ravnomjernog regionalnog razvoja u drugoj polovini prošlog vijeka pribjegavalo se konceptu po kom su velike fabrike, uz znatna ulaganja, otvarale pogone u malim sredinama na sjeveru Crne Gore.
Većina tih pogona je, upošljavajući znatan broj radnika, godinama uspješno poslovala, da bi nakon zatvaranja matičnih kompanija i oni doživljavali uvođenje stečaja, a poslije toga i potpuno zatvaranje, piše Dan.
Ali, bilo je slučajeva da pojedini pogoni sagrađeni uoči tranzicionih procesa nikad ne prorade. Jedan od tih je i pogon koji je svojevremeno, u mjestu Brezojevice, napravljen na zadružnoj imovini i to pored puta koji od Murina vodi prema Plavu.&nbsp;
Radilo se o pogonu podgoričke fabrike "19. decembar", koja se dugi niz godina uspješno bavila proizvodnjom protivgradnih raketa i hemikalija. Fabrika, koja je kao državno vlasništvo svečano puštena u rad 1980. godine, nastojala je da proširi asortiman svojih raznovsnih proizvoda, odlučivši da u Brezojevicama pravi pogon za proizvodnju protivgradnih i pomorskih signalnih raketa.&nbsp;
Nakon opsežnih pripremnih radova i pozamašnih investicionih ulaganja, na velikom poligonu su 1987. godine izgrađena moderna postrojenja. Nakon toga brojni mještani su upućeni u Podgoricu kako bi se u fabrici "19. decembar" obučili za rad u pogonu kod Plava, koji je u potpunosti bio opremljen za početak proizvodnje. Međutim, fabrika u Brezojevicama nikada nije proradila.&nbsp;
Matična fabrika u Podgorici, kao i pogon kod Plava, u međuvremenu su prešli u vlasništvo kompanije "Vatrostalna", na čiji je predlog 2006. godine uveden stečaj. Raspoloživi podaci ukazuju da ovo preduzeće više ne postoji, a zvanično se, po nekadašnjim istraživanjima MANS-a, i ne zna ko raspolaže njihovom imovinom. Prije tri dana došlo je i do rušenja fabrike "19. decembar" u Podgorici, dok je pogon u Plavu potpuno devastiran. Sve se to dešava iako stučnjaci ukazuju da se radilo o fabrici koja je svojim proizvodima od gradonosnih oblaka branila skoro sve prostore bivše Jugoslavije.
– Fabrika je nekada proizvodila i preko 40.000 raketa na godišnjem nivou. Ove rakete su bile poznate u mnogim zemljama svijeta. Pregovorali smo da ih izvozimo po svijetu, Rusi i Italijani su ih tražili, ali do toga nije došlo. Nažalost, kada je došlo do rata u bivšoj Jugoslaviji fabrika je prestala sa proizvodnjom – podsjeća Vojo Vuletić, jedan od nekadašnjih direktora podgoričke fabrike.
Mještani plavske opštine, koji su svojevremeno obučavani za proizvodnju protivgradnih raketa, ističu da je prava šteta što je pogon u Brezojevicama doživio takvu sudbinu.
– Fabrika za proizvodnju raketa u Podgorici važila je za pravog giganta. Kada je počeo da se gradi njen pogon u Brezojevicama svi smo se radovali i mislili da će to biti fabrika za ponos čitavom kraju. Tada nijesmo mogli ni da posumnjamo da će taj potpuno opremljeni pogon u našem kraju doživjeti ovakvu sudbinu i da će njegova milionska oprema biti ostavljena na milost i nemilost zubu vremena. Zaprepašćujuće je što za ovako nešto, i pored brojnih prijava, za učinjenu štetu niko nije odgovarao – ističu oni koji su obučavani za rad u pogonu u Brezojevicama.
Iz Opštine Plav Danu su kazali da su u više navrata pokušavali da posreduju da se poligon i fabrički objekti u Brezojevicama stave u funkciju.
– Svi pokušaji su ostali bezuspješni, s obzirom na to da se radi o imovini koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Pojedini mještani su dio zemljišta na kojem se nalaze objekti pogona za proizvodnju protivgradnih i pomorskih signalnih raketa uspjeli da povrate u svoje vlasništvo – kazali su iz Opštine Plav.
<h2>Poziv tužilaštvu da ispita slučaj</h2>
Mještani Brezojevica navode da su minulih decenija bili svjedoci kako je vrijedna fabrička imovina, nakon montiranja na poligonu, nestajala u nepoznatom pravcu.
– Dovoljno je reći da je neko uspio da otuđi tri pumpe koje su trebalo da crpe vodu iz napravljenih bunara, kao i traktor sa pratećom opremom i shvatiti kakvim se sve tu nezakonitim radnjama pribjegavalo. Pojedinci su nosili i djelove ograde, tako da su od pogona danas ostale samo zidine. Znači ovdje je izvršena prava pohara raspoložive imovine. Sve to odaje jednu zaista ružnu sliku, iako se zna da je ova fabrika mogla da radi, samo da su odgovorni to iskreno htjeli. Pozivamo tužilaštvo i druge državne organe da konačno krenu da ispituju ko su vinovnici ove velike pljačke i uništenja pogona – navodi se u zahtjevu mještana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

1250x600

1084x550

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Visoka ukrajinska delegacija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastala s predstavnicima tvrtke Raytheon, proizvođača projektila Tomahavk, čiju nabavu Kijev već dugo priželjkuje. Sastanak je dio napora Ukrajine za jačanjem odbrambenih sposobnosti, piše Ukrajinska Pravda.
Delegaciju uz Andrija Jermaka, šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, čine i premijerka Julija Sviridenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umierov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislitsija te ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Osim s Raytheonom, ukrajinski zvaničnici održali su razgovore i s predstavnicima drugog američkog odbrambenog diva, Lockheed Martina.
<h3>"Oni štite ukrajinsko nebo"</h3>
- Njihova tehnologija spašava živote: F-16 i napredni sistemi protivvazdušne odbrane štite ukrajinsko nebo, dok njihova ofanzivna rješenja snažno podržavaju naše snage na prvoj crti bojišnice- poručio je Jermak, dodajući kako saradnja između Ukrajine i američkih kompanija "nastavlja rasti".
Očekuje se da će pitanje isporuke projektila Tomahavk biti jedna od tema razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kasnije ove nedjelje.
Dužnosnici NATO-a smatraju da, iako isporuka projektila Tomahavk Ukrajini ne bi bila presudna za tok rata, to oružje bi moglo imati značajan uticaj na bojištu. Jedan od dužnosnika NATO-a takođe je izrazio skepsu oko potencijalnog odgovora Rusije na moguću isporuku Tomahavka, uprkos agresivnoj retorici koja dolazi iz Moskve.

Ukrajinska delegacija se u SAD-u srela s proizvođačima Tomahavka

CNN javlja da su u današnjem izraelskom napadu na Teheran pogođene gusto naseljene stambene četvrti glavnog grada Irana, uključujući tri prometna gradska čvorišta: trgovi Tajrish i Quds, Avenija Shariati te trg Valiasr.
Ovo je najveći broj napada u jednom danu dosad na Teheran i okolicu, gdje su ciljana najmanje tri dijela glavnog grada.
To su područja oko vladinih zgrada, ali uključuju i civilna područja. Teheran je vrlo gusto naseljen grad, dom za oko 15 miliona ljudi, a danas je početak radne sedmice.
Mnogi su ljudi odlučili napustiti grad, ali mnogi i ostaju, pa je vrlo zabrinjavajuće vidjeti ove napade.
Činjenica da je Izrael izdao upozorenje Irancima da ne budu u blizini vojnih zgrada vrlo je zabrinjavajuća. Ljudi ne znaju gdje se mnoge od tih zgrada nalaze.
To je ista praksa koju smo vidjeli u izraelskim ratovima u Libanonu i Gazi: izdaju upozorenja za civilno stanovništvo koje nema kamo otići. U Iranu nema skloništa od bombi niti sirena, pa ova upozorenja samo stvaraju još više panike.

Nove eksplozije potresaju Teheran, Iran lansirao rakete na Izrael

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova u opsežnom napadu širom cijele teritorije Ukrajine ciljajući energetsku infrastrukturu.
Zelenski je rekao da je Rusija koristila različite vrste dronova, uključujući Šahed dronove, krstareće i balističke rakete i balističke rakete lansirane iz aviona. 
- Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su 140 vazdušnih meta - saopštio je Zelenski preko Telegrama.
Kombinovani napad dronovima i raketama najsnažniji je u posljednja tri mjeseca, rekao je šef gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko.
- Cilj neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost načinjena je šteta na objektima od udara i pada krhotina. U Mikolajevu u napadu dronom poginule su dvije osobe, a šest je ranjeno, uključujući dvoje djece - rekao je Popko.
Eksplozije su se danas čule širom Ukrajine, uključujući i u glavnom gradu Kijevu, ključnoj luci Odesi, kao i u zapadnim i cenralnim oblastima zemlje, javljaju lokalni zvaničnici.
Energetsku infrastrukturu Ukrajine Rusi su gađali od početka invazije u februaru 2022. godine što je dovodilo do čestih hitnih prekida struje širom zemlje.
Podsjećamo, nakon ruskog masovnog napada na Ukrajinu, Poljska je digla svoje avione, kako bi zaštitila pograničnu teritoriju.

Zelenski: Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova na ukrajinsku infrastrukturu

U ruskom raketnom udaru na Odesu poginule su najmanje četiri osobe, saopštile su danas regionalne vlasti.
U četiri ruska raketna napada na oblast Odesu ove nedjelje poginulo je 14 ljudi, a ranjeno oko 20, saopštili su lokalni zvaničnici.
Udari su pogodili trgovačke brodove i oštetili lučku infrastrukturu u regionu, koja je vitalno čvorište za ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora.
U napadu na Odesu u srijedu uveče poginulo je devet ljudi, a pogođen je i kontejnerski brod koji je plovio pod panamskom zastavom, rekao je regionalni guverner Oleh Kiper.
Ruski napori koji za cilj imaju da osujete ukrajinski izvoz, koji donosi vitalne prihode za nacionalnu ekonomiju pogođenu više od dvije godine rata, poklopili su se sa ponovnim nastojanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da obezbijedi stalnu vojnu i finansijsku podršku zapadnih partnera svoje zemlje.
Ukrajinska vojska je trenutno pod velikim pritiskom u istočnom regionu Donjecka.
- Ruske snage su je nedavno potisnule iz donjeckog grada Vuhledara i sada kontrolišu oko polovine obližnjeg Torecka - rekao je danas šef lokalne administracije Vasil Činčik.
Da bi zaustavio gubitke, Zelenski mora da obezbijedi dodatnu pomoć.
Rusija je prošle godine raskinula sporazum koji je Ukrajini, koja je jedna od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, omogućio da bezbjedno izvozi proizvode preko Crnog mora.
Nekoliko mjeseci kasnije, usred uspješnih ukrajinskih napada na rusku crnomorsku flotu, koji su primorali njenu mornaricu da se udalji od obale, Ukrajina je uspostavila pomorski koridor koji obuhvata obalu do Turske i otvara put do Sredozemnog mora.

Ruska vojska ponovo raketama gađala Odesu

Nakon što su objavljene informacije o tome kako su Iranci isporučili Rusima balističke rakete postavlja se pitanje - kakav će to uticaj imati na rat u Ukrajini?
Iz Bijele kuće su se već ranije oglasili, te su naveli kako su uznemireni informacijama o tome da je Iran poslao svoje rakete u Rusiju.
Još u oktobru 2022. godine, Vašington Post objavio je izvještaj o tome kako se Iran sprema na prvu pošiljku balističkih projektila kratkog dometa Fateh-110 te Zolfaghar.
U februaru ove godine, Rojters je izvijestio o tome kako je Rusija već primila najmanje četiri pošiljke projektila iz Irana.
Do danas, nije poznato da je Rusija ispalila iranske balističke rakete na Ukrajinu, iako su u napadima korišćeni iranski dronovi samoubice Shahed.
Ono što dodatno zbunjuje u cijeloj priči jeste i to da nove informacije govore o tome da Iran isporučuje dvije vrste projektila - Ababil i Fath-360.
- Još ima puno otvorenih pitanja. Veliko je pitanje koju vrstu sistema bi Iran isporučio. Da li bi oni bili više strateški ili taktički. Odgovor na ovo pitanje ima duboke implikacije po Ukrajinu - rekao je istraživač Fabian Hinz.

Potez koji je zabrinuo Zapad: Kakve rakete Iran isporučuje Rusiji i da li će stvoriti glavobolju Ukrajini?

Službenicima za javne nabavke Rosandi Dujović i Dijani Krivokapić koje se terete za zloupotrebu službenog položaja ukinut pritvor - odluka je krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici.
Usvojen je žalba njihovih advokata Stefana Jovanovića, Marka Damjanović i advokatice Azre Jasavić.
Njima je određena mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor uz zabranu pristupa i sastajanjima svjedocima.
Krivično vijeće Višeg suda djelimično je uvažilo žalbu advokata koji zastupaju bivšeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića, Branka Danilovića i vlasnika firme "Stan projekt" Duška Radunovića.&nbsp;
Njima je uklonjena tačka 4 pritvororskog osnova koja je podrazumijevala da je nužan zbog težine i posljedice djela.&nbsp;
Međutim, Šaranović, Danilović i Radunović i dalje ostaju u pritvoru ali bez prihvatanja tačke 4 kao dodatnog razloga za određivanje pritvora.

Dujović i Krivokapić ukinut pritvor,određen im elektronski nadzor

Stanovnici Botuna i jutros su ispred parcele na kojoj se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Mještanin Milan Ćetković za TVCG je rekao da predstavnici vlasti moraju da im kažu da li će poštovati odluku SO Zeta da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete.
Stanovnici Botuna noćas su, bez prisustva javnosti, održali sastanak i dogovorili da ponovo pokrenute proteste protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu nastave.
- SO Zeta je donijela odluku da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete. Oni to ne poštuju. Dajemo rok vlasti da se oglase da li oni poštuju odluku SO Zeta ili ne. Ako ne, mi ćemo uzeti stvar u svoje ruke i nećemo dozvoliti da se na parceli izvode radovi- istakao je Milan Ćetković.
Kaže da će ta blokada trajati dok se ne dogovore dvije opštine.
Kako su juče saopštili, mještani će se danas sastati sa Mihailom Asanovićem, predsjednikom Opštine Zeta, od kojeg će tražiti odluku Skupštine opštine Zeta, donijetu nakon referenduma, kojom se ne dozvoljava izgradnja postrojenja dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom.

Botunjani jutros poručuju: Neće dozvoliti radove dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom

Da je jedan od načina pljačke crnogorskih šuma zloupotreba naloga za ogrijevno drvo koji se izdaju lokalnom stanovništvu potvrdio je i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić koji je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio „fantomski“ nalog, koji je iskorišćen za transport trupaca F klase, čija je vrijednost, kako je napisao, najmanje 1.200 eura, a plaćeni su kao ogrijevno drvo po cijeni devet eura po kubiku. - Inspekcijskim kontrolama prometa drveta zaplijenjeni su F trupci koje je Uprava otpremala kao ogrijevno drvo za seosko stanovnistvo! U suštini dokazali smo tvrdnje iz krivičnih prijava i naše dosadašnje borbe da je na sceni pljačka najvrjednijih šuma kroz naloge direktora Uprave za šume. Na slici je jedan od bezimenih naloga (kojih ima veća količina) sa trupcima F klase koji je otpremljen kao ogrijevno drvo (9 e po kubiku), a njegova stvarna vijednost je najmanje 1.200 eura – napisao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070220_85117882e89fac30f5676dbd115c1b0f5c954399c7d94f75adee8d4288076ab7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260226070220_85117882e89fac30f5676dbd115c1b0f5c954399c7d94f75adee8d4288076ab7" data-rendition-name="original" width="250" height="372" loading="lazy" alt="Zloupotrijebljeni nalog za ogrijevno drvo"><figcaption>Zloupotrijebljeni nalog za ogrijevno drvo</figcaption></figure>  ŠTO SU RADILI INSPEKTORI ZA ŠUME Istakao je da su nalozi izdavani i na preminule osobe, ali i na imena onih koji ne žive u mjestima đe su nalozi izdati. - Sada smo uvezali čiste sječe iz odjeljenja sa područja Berana i Rožaja i pilane na kojima je završilo drvo. Slijede nove krivične prijave koje će obuhvatiti cijelu mrežu od prodavaca naloga do odgovornih lica u Upravi za šume zbog zloupotrebe službenog položaja – poručio je Delić. Sagovornici Portala ETV, grupa građana iz Rožaja i Berana, među kojima su i mali drvoprerađivači, kategorični su da je država samo ovim načinom krađe šuma oštećena za milionske iznose. - Ali, interesantno je da u ovoj priči niko ne pita za odgovornost inspektora za šume. Što su oni radili? Zašto su ćutali? Đe je bio inspektor za šume sve ove godine da on vidi zloupotrijebljene naloge za drvo za ogrjev? Đe su bili lugari? Zar nije očigledno da se radilo o uvezanom lancu pljačke jednog od najvećih resursa Crne Gore? O šemi koja nije mogla da funkcioniše bez onih koji su bili na čelnim pozicijama u Upravi za šume i njenim područnim jedinicama. Godinama se na osnovu odluka za ogrjev sijeku stabla prve klase, a u šumi ostaje suvo drvo. Većina građana na čija imena se izdaju te odluke ni ne znaju da su na tim spiskovima. I to svi znamo godinama. Ključno je pitanje – zašto ministar Vladimir Joković ćuti na sve ovo. On duguje objašnjenja građanima – ogorčeni su sagovornici Portala ETV. Upozoravaju da je država u milionskim iznosima oštećena i preko konkursa za prodaju drveta u dubećem stanju prošle godine. - Ta šteta je do sada dokazana svega na nivou 10 do 15 odsto od ukupne krađe šume. Moraju na sud biti izvedeni svi koji su bili u lancu pljačke crnogorskih šuma – poručuju oni. Upozoravaju i na slučaj sječe šume za žičaru ski centra Hajla – Štedim. - Posječeno je 3.000-4.000 kubika. Đe je ta građa? Nekoliko stotina kubika i dalje stoji na lageru u Štedimu i trune. Đe je ostatak – pitaju naši sagovornici. DRVOPRERADA UNIŠTENA Ogorčeni su ponašanjem ministra Jokovića i čelnika Uprave za šume, ističući da je crnogorska drvoprerada unakažena lošom primjenom Zakona o šumama. - Posječena su dobra stabla. Loša su ostavljena u šumi. Hiljade kubika suvog drveta je u šumama i svakim danom se taj broj poveća. I šuma više ne može da se obnovi. Ne razumijemo da čitava država nije „na nogama“ zbog alarmantnih podataka o stanju šuma i enormnim pljačkama. Vlada mora da se pozabavi ovim problemom, sve političke partije to moraju da zahtijevaju. Svi pričaju o švercu duvana, a šteta nanešena državi Crnoj Gori poharom šuma je mnogo veća, a posljedice po buduće generacije nesagledive. I to, osim nekolicine ljudi, nikoga ne interesuje – ogorčeni su sagovornici Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070220_209a5cbe0546794c8b2149263dfdc57af372bbe8c120bcfe5829ea11791d7cae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260226070220_209a5cbe0546794c8b2149263dfdc57af372bbe8c120bcfe5829ea11791d7cae" data-rendition-name="original" width="250" height="386" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni trupci koji su posječeni preko naloga za ogrijevno drvo"><figcaption>Zaplijenjeni trupci koji su posječeni preko naloga za ogrijevno drvo</figcaption></figure>  U drvopreradu su, kažu oni, na sjeveru države pojedinci uložili ogromna sredstva u mašine, ali ovakvim načinom upravljanja šumama ta privredna grana nema budućnosti. - Jednog dana, a to nije tako daleko, drvoprerada će stati. I đe smo onda? Mi, pravi drvopređivači, željeli smo da se smanji sječa, a poveća finalna predrada i da se sijeku sanitarna stabla, koja bi bila uvedena u papire. I ne bi bilo ni nestašice peleta. Ali, izgleda da u Vladi nema ko da nas čuje – kažu oni. Portal ETV objavio je nedavno da je samo na jednom mjestu u Rožajama, nezakonitom sječom šume i uzurpacijom šumskog zemljišta napravljena šteta više od deset miliona eura, u takozvanoj urbanoj zoni, koja je zaštićena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070224_2bf08b4591da106ad720b104a3cdd1a1b73b3418ddab77c3c989a7c1d160d3fe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260226070224_2bf08b4591da106ad720b104a3cdd1a1b73b3418ddab77c3c989a7c1d160d3fe" data-rendition-name="original" width="555" height="250" loading="lazy" alt="U šumama se sijeku isključivo kvalitetna stabla"><figcaption>U šumama se sijeku isključivo kvalitetna stabla</figcaption></figure>  Kako su objasnili naši sagovornici, a tvrdnje su i dokumentvali, „čistom sječom u Gazdinskoj jedinici 'Lovničke šume'“ nestalo je odjeljenje br.1?! - To ukazuje da osim izvršene čiste sječe i brisanja odjeljenja sa karte, površina od 29 hektara je uzurpirana i privatizovana – upozorili su oni, uz podsjećanje da su građani prijavljivali nezakonitu sječu, da je dolazila policija, „ali su predstavnici iz PJ Rožaje kazali da se radi o privatoj šumi i da je sve u redu“. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš krenuli su u obračun sa „šumskom mafijom“. Oni optužuju direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića da je jedan od glavnih krivaca za poharu crnogorskih šuma i protiv njega su podnijeli i krivične prijave zbog zloupotreba. On negira da je zloupotrijebio položaj i da sarađuje sa šumskom mafijom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIJaJghB35p4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Uništene rožajske šume</div>

Nalozima za ogrijev opljačkani hektari šuma

U dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji. Treba se fokusirati na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica Evropske unije.
To je, u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/satler-za-pobjedu-u-dobrom-ste-smjeru-ali-napredak-je-prespor-u-nekoliko-kljucnih-oblasti-i-mora-se-ubrzati">Pobjedu,</a> kazao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. On je istakao brojna ostvarenja crnogorskih institucija u susret ispunjavanju cilja da do kraja ove budu zatvorena sva poglavlja u pregovorima za pristupanje evropskoj političko-ekonomskoj zajednici.
No, ukazao je i na više gorućih problema kojima se treba što prije posvetiti.
- Napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu koja uključuju i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanjima sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana- istakao je Satler.
&nbsp;Kako je dodao, naša zemlja još mora pružiti uvjerljive dokaze efikasnog suzbijanja organizovanog kriminala i oduzimanja imovine stečene kriminalom.
- Potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava- precizirao je Satler.
Osvrćući se na obaveze iz šest ekonomskih poglavlja, kazao je da ona „zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema“. Na sličan način se tretira i čuveno Poglavlje 27 o životnoj sredini, jer je posebno zahtjevno i iziskuje značajna ulaganja.
- Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate- poručio je on.
Satler je potvrdio da nas, kao i sve nove članice EU, na samom početku očekuje kratak period prilagođavanja koji može podrazumijevati privremeno odgađanje punog pristupa određenim pravima. No, istovremeno Crna Gora može dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU poput onih u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane. I podsjeća da „Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu“.
- Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja. To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore- zaključio je sagovornik Pobjede.
U susret zatvaranju još jednog poglavlja u pregovorima, u kojem dijelu je Crna Gora najviše, a u kojem najmanje uradila kako bi se uskladila sa pravnom tekovinom Evropske unije?
Satler: Sa svim pregovaračkim poglavljima otvorenim i 13 privremeno zatvorenim, jasno je da je Crna Gora najnaprednija država kandidatkinja, koja je u protekle dvije godine ostvarila značajan napredak. Međutim, sada smo u završnoj fazi i tempo reformi mora biti ubrzan na svim poljima.
Dobar primjer konkretnog napretka je Poglavlje 21 – Transevropske mreže. Riječ je o uspostavljanju pravila i standarda za izgradnju savremenih puteva, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture koja Crnu Goru povezuje s ostatkom Evrope. Države članice EU već razmatraju naredni korak u vezi sa ovim važnim poglavljem, s ciljem mogućeg održavanja međuvladine konferencije u martu. Reforme dobro napreduju i u okviru Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) i Poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja). Ova poglavlja su od suštinskog značaja za zaštitu prava i dobrobiti crnogorskih građana kao budućih građana EU, a Crna Gora je na dobrom putu da ih privremeno zatvori narednih mjeseci.
U isto vrijeme, napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu, uključujući i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanju sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana.
Pored toga, neophodno je da Crna Gora pruži uvjerljive dokaze da efikasno suzbija organizovani kriminal, oduzima imovinsku korist stečenu kriminalom, upravlja migracijama i štiti svoje granice. U praktičnom smislu, potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava. 
 Van oblasti vladavine prava, i niz drugih poglavlja zahtijeva da se ubrzano radi kako bi se crnogorsko zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU. Na primjer, u oblasti unutrašnjeg tržišta (Poglavlje 1), konkurencije (Poglavlje 8), finansijskih usluga (Poglavlje 9), bezbjednosti hrane (Poglavlje 12), saobraćaja (Poglavlje 14) i carina (Poglavlje 29). Ova poglavlja zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema. Poglavlje 27 (Životna sredina i klimatske promjene) posebno je zahtjevno i iziskivaće značajna ulaganja. Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate.
Ukratko, u dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji.
Da li je (u načelu) poznato na koji način će se budući Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji razlikovati od ranijih ugovora, konkretno onog koji je potpisala Hrvatska? Što će sve biti definisano posebnim aneksima ovog ugovora? Da li će crnogorskim radnicima biti privremeno zabranjen pristup tržištu rada u pojedinim evropskim državama?
Satler: Prema ustaljenim pravilima proširenja EU, prelazne odredbe su standardna komponenta svakog pristupnog ugovora. Imala ih je i moja zemlja, Austrija, kao i Hrvatska, Rumunija, Bugarska i brojne druge države prije njih.
Jednostavno rečeno, riječ je o kratkom, privremenom periodu prilagođavanja. Neke države članice EU mogu privremeno odložiti pun pristup određenim pravima, poput pojedinih segmenata tržišta rada. Istovremeno, nove države članice mogu dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU, na primjer u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane.
Suština je jednostavna. Ove mjere su privremene, jasno ispregovarane i automatski prestaju da važe. Jednom kada pristupi Evropskoj uniji, svaka država uživa ista prava. Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu
Imajući u vidu da se u današnjem svijetu, koji se brzo mijenja, pravila EU mogu razvijati uz saglasnost svih 27 država članica, pravi put za Crnu Goru je jasan: fokusirati se na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica.
Kako u kontekstu vladavine prava gledate na hapšenje, pa puštanje na slobodu bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, kao i na pravosnažnu presudu u slučaju „državni udar“?
Satler: Neću komentarisati pojedinačne slučajeve. Ono što je važno jeste da se pravda sprovodi djelotvorno, transparentno i pravično, te da se zakon jednako primjenjuje na sve, uključujući i javne funkcionere. To je jedan od ključnih elemenata u okviru poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, o kojima je već bilo riječi.
Da li Crna Gora kasni kad je u pitanju usklađivanje vizne politike sa EU?
Satler: Ono što je jasno jeste da Crna Gora mora u potpunosti da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU. To je uslov za članstvo i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Crna Gora mora nastaviti napore, uključujući uklanjanje sa liste bezviznog režima i preostalih osam zemalja koje nijesu usklađene sa EU.
Crnogorske vlasti su toga u potpunosti svjesne, a napredak se već vidi. U oktobru 2025. i januaru 2026. godine, pet zemalja je uklonjeno sa crnogorske liste bezviznog režima. Takođe je započet rad na unapređenju interoperabilnosti između policije, graničnih i konzularnih službi, čime se obezbjeđuje razmjena informacija u realnom vremenu i jača bezbjednost. Modernizacija Viznog informacionog sistema (VIS) predstavlja naredni ključni korak.
Sada je prioritet održati ovaj zamah i tokom ove godine otkloniti preostale nedostatke. To je od presudnog značaja ne samo za zatvaranje Poglavlja 24, već i za širu spremnost Crne Gore za Šengen. Kao što sam rekao, za EU je usklađivanje vizne politike pitanje bezbjednosti, ali i važan dokaz kredibiliteta i solidarnosti budućih država članica.
Da li je realno da zatvorimo sva poglavlja u ovoj godini, kako je to predviđeno dokumentima EK?
Satler: Zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine je cilj koji je postavila Crna Gora. Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala tokom posjete prošle jeseni, EU podržava ovu ambiciju i svakodnevno pruža Crnoj Gori podršku kroz ekspertizu, savjete i finansijsku pomoć.
Međutim, ključna poruka je jednostavna. Rezultati zavise od Crne Gore. EU može pružiti podršku, ali Crna Gora mora isporučiti rezultate i ispuniti reformske ciljeve. Prvi prioritet sada je nadoknaditi kašnjenja i ubrzati reforme tamo gdje je napredak bio prespor.
Dakle, cilj jeste ostvariv ukoliko se tempo reformi značajno poveća u prethodno pomenutim oblastima i ukoliko se očuva političko jedinstvo i puna posvećenost tom cilju.
Kako vidite politička previranja u određenim lokalnim samoupravama? Da li su najave rušenja vlasti u pojedinim opštinama opravdane? Takođe, da li su bilo kakvi vanredni izbori u ovom trenutku poželjni, s obzirom na to da su izmijenjenim izbornim zakonodavstvom definisani lokalni izbori u jednom danu, a da su redovni parlamentarani takođe predviđeni za 2027. godinu?
Satler: Politička stabilnost je važan preduslov za fokusiran i efikasan rad na evropskim reformama. To je ono što građani Crne Gore očekuju, a što su obećali politički akteri.
Prošlogodišnja izborna reforma i odluka da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu veliki je iskorak za Crnu Goru.
Time je političkim liderima i institucijama omogućeno da se udalje od gotovo neprekidnog izbornog ambijenta i da se fokusiraju na suštinske reforme neophodne za obezbjeđivanje članstva Crne Gore u EU i evropskog kvaliteta života za njene građane.
Kakav je Vaš stav o nastavku izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu?
Satler: Pozdravljamo napredak u izgradnji novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koje se finansira sredstvima EU i dio je obaveze Crne Gore da do 2035. izgradi više od 30 savremenih postrojenja ovog tipa širom zemlje.
Projekat u Podgorici predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Ono ne predstavlja rizik za lokalne zajednice, a doprinijeće zaštiti javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne pravne, administrativne i ekološke prohtjeve i od ključnog je značaja kako bi Crna Gora ispunila obaveze u oblasti životne sredine u pristupnom procesu.
Takođe želim da zahvalim civilnom društvu i medijima na važnoj ulozi u sprečavanju širenja netačnih tvrdnji o navodnim zdravstvenim i ekološkim rizicima, kao i o policijskim postupanjima u vezi s ovim projektom.
Da li je Evropska komisija već intenzivirala kontrole korišćenja grantova i pozajmica iz evropskih fondova i drugih evropskih monetarnih institucija, s obzirom na probleme koji su se javili prilikom pristupanja Bugarske i Rumunije?
Satler: Evropska unija ima snažne mehanizme zaštite koji obezbjeđuju pravilno korišćenje njenih sredstava. Svi projekti finansirani iz fondova EU podliježu strogom nadzoru, revizijama i provjerama, a Delegacija EU prati način na koji se sredstva troše, kako bi se zaštitio novac poreskih obveznika.
Evropska kancelarija za borbu protiv prevara OLAF istražuje svaku sumnju na zloupotrebu, a države kandidatkinje, kao Crna Gora, obavezne su da u potpunosti sarađuju i primjenjuju stroga pravila finansijske kontrole. Kroz pristupni proces, EU istovremeno pomaže Crnoj Gori da ojača sisteme revizije, poveća transparentnost i osnaži institucije koje sprečavaju i suzbijaju korupciju.
Pored toga, u okviru Instrumenta za reformu i rast, EU vrši reviziju nacionalnih sistema i zahtijeva jasno javno izvještavanje o načinu korišćenja sredstava. Istovremeno ulažemo u obuke, savremene sisteme finansijskog upravljanja, kao i u jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela, kako bi se osiguralo da se javni novac koristi u interesu građana.
Koga vidite kao ključne saradnike na završetku aktivnosti vezanih za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i da li smatrate da će u tom poslu biti opstrukcija?
Satler: Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji je nacionalni projekat. To nije zadatak jedne partije ili jednog lidera. Vlada mora pripremati i sprovoditi reforme, dok Skupština treba da radi efikasno kako bi usvojila stotine zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma za članstvo. Pozdravljamo odluku rukovodstva Skupštine da parlament zasijeda u kontinuitetu i da prioritet da zakonodavstvu vezanom za EU.
Civilno društvo takođe ima ključnu ulogu, pružajući nadzor, ekspertizu i konstruktivne prijedloge. I, naravno, sami građani. Njihova snažna podrška daje legitimitet i motivaciju ovom procesu. Od suštinskog je značaja jasno komunicirati javnosti zašto je ovaj trenutak važan, posebno u današnjem nestabilnom globalnom okruženju, i zašto članstvo u EU jača poziciju Crne Gore u ujedinjenoj i otpornijoj Evropi.
Da li institucije Evropske unije u pojedinim potezima crnogorske političke odnosno ekonomske elite prepoznaju već više puta pominjanog „trojanskog konja“ koji bi mogao naškoditi interesima unutar Evropske unije?
Satler: Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja.
To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore.
Članstvo u EU omogućiće građanima Crne Gore da zauzmu svoje ravnopravno mjesto u ujedinjenoj Evropi, uživajući ista prava, zaštitu i prilike kao i svi Evropljani.
<h2>Ograničenja prestaju da važe nakon pristupanja EU</h2>
S obzirom na to da evropske institucije nijesu prihvatile sugestije prevoznika iz zemalja Zapadnog Balkana o povećanju broja dana za boravak u zemljama Evropske unije – budući da je riječ o stalnom radnom angažmanu, a ne sezonskom poslu ili turističkom putovanju – koje rješenje će biti ponuđeno prevoznicima sa crnogorskim pasošem?
Satler: Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i blisko sarađujemo s regionalnim partnerima. Formirana je tehnička radna grupa radi pojašnjenja sistema ulazaka/izlazaka (EES) i razmatranja načina za adresiranje ovih pitanja.
Dosadašnji razgovori su potvrdili pravila Šengena i ukazali na postojeća rješenja, uključujući dugoročne vize, boravišne dozvole, kao i fleksibilnosti za prekogranične radnike, u saradnji sa susjednim državama Šengena.
U isto vrijeme, potrebno je da budemo realni. Sistem EES ne uvodi nova pravila. On obezbjeđuje primjenu postojećih, dugogodišnjih pravila, sa ciljem sprečavanja nezakonitog boravka i zaštite bezbjednosti građana EU.
Sva ova i mnoga druga ograničenja za crnogorske građane prestaju da važe nakon pristupanja EU. To je još jedan razlog da Crna Gora ubrza reforme i što prije ispuni uslove za članstvo.
<h2>U ponudama investitora iz trećih zemalja ključno je poštovati obaveze iz EU agende</h2>
Koji je stav evropskih institucija o najavi da će Sjedinjene Američke Države graditi ključni putni koridor koji spaja Hrvatsku i Albaniju preko Crne Gore? Da li bi prateća infrastruktura koju će takođe raditi, a vezana je za odbranu i bezbjednost, mogla na neki način biti u suprotnosti sa interesima Evropske unije u Crnoj Gori?
Satler: EU je ključni partner u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore. EU nudi najpovoljniji finansijski paket bespovratnih sredstava, tehničke pomoći i kredita u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama. Među glavnim tekućim projektima koje finansira EU su auto-put Bar – Boljare i željeznička pruga Bar – Vrbnica, u koje je uloženo gotovo 700 miliona eura kroz grantove i veoma povoljne kredite. Novoosnovana kancelarija Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici dodatno potvrđuje da EU intenzivira svoja ulaganja u Crnu Goru.
Kada je riječ o ponudama investitora iz trećih zemalja, ključno je poštovati obaveze koje Crna Gora ima u kontekstu evropskih integracija, uključujući primjenu najviših standarda transparentnosti i zaštite životne sredine.
Prioritet mora biti jasan: transparentni i održivi projekti koji na najbolji način koriste sredstva EU i međunarodnih partnera, uz istovremeno unapređenje puta Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Tag: rakete