Njemačka protiv plana Brisela za niže poreze na struju: „Zadire se u nacionalni poreski suverenitet“

Njemačka se usprotivila planu Evropske komisije da električna energija bude oporezovana po nižoj stopi od prirodnog gasa, upozoravajući da Brisel pokušava da kroz pravila o tržištu električne energije uvede odredbe koje pripadaju oblasti poreske politike Evropske unije.

Berlin smatra da Komisija želi da uvede značajne poreske odredbe kroz pravni instrument za čije je usvajanje dovoljna kvalifikovana većina, dok je za poreska pitanja u EU tradicionalno potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Brisel ovim potezom nastoji da ubrza elektrifikaciju industrije, saobraćaja i energetike, u trenutku kada su cijene električne energije i dalje visoke.

Ubrzana elektrifikacija

- Ozbiljno sumnjam da se prijedlog može usvojiti kvalifikovanom većinom. To je protivno zahtjevu za jednoglasnošću u poreskom pravu. Njime se uvode značajne poreske odredbe i izravno zadire u nacionalni poreski i budžetski suverenitet- navodi se u pismu koje potpisuje Bastian Fleig, glavni direktor u njemačkom Ministarstvu finansija.

Pitanje je posebno osjetljivo jer Evropska unija insistira na ubrzanoj elektrifikaciji i nedavno je postavila cilj od 46 odsto do 2040. godine, kako bi smanjila zavisnost od uvoznih fosilnih goriva.

Komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da je EU u 48 dana od izbijanja rata na Bliskom istoku platila više od 22 milijarde eura za energiju, ali da za taj novac nije obezbijedila nove zalihe.

Neizvjesna budućnost Ormuskog moreuza, ključnog plovnog puta za transport energenata, dodatno podstiče Brisel na elektrifikaciju i smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva.

Uprkos tome, električna energija u cijeloj Evropskoj uniji i dalje je osjetno skuplja od gasa, često i tri do pet puta, što domaćinstvima i kompanijama otežava prelazak na čistije tehnologije.

Sporna pravna osnova

Brisel u takvim okolnostima želi da električnu energiju učini privlačnijom alternativom fosilnim gorivima. Njemačka, s druge strane, upozorava da se taj cilj ne smije koristiti za ponovno otvaranje dogovora koje su države članice već postigle tokom pregovora o Direktivi o oporezivanju energije.

Ranijim kompromisom vladama je namjerno ostavljen prostor da same odrede način oporezivanja električne energije, dok je struja tada izuzeta iz prijedloga Komisije o ekološkom rangiranju energenata. Njemačka tvrdi da bi novi prijedlog to rangiranje zapravo vratio zaobilaznim putem.

Njemački prigovor ukazuje na mogući sukob između nastojanja Komisije da elektrifikaciju učini finansijski isplativijom i odlučnosti država članica da zadrže kontrolu nad poreskom politikom. Riječ je o pitanju koje nadilazi raspravu o računima za struju i ima širi politički značaj.

Njemačka ipak ističe da podržava cilj transformacije i elektrifikacije. Prema pismu, prigovor se odnosi isključivo na namjeru Komisije da regulaciju tržišta električne energije iskoristi kao alat za ostvarivanje tog cilja.

- Svi dijelimo cilj transformacije i elektrifikacije. Ne slažem se s pristupom Evropske komisije- piše u pismu.

Cijena struje

Berlin stoga predlaže da se iz zakona o dizajnu tržišta električne energije izbaci odredba o višem oporezivanju gasa u odnosu na struju. Smatraju da se o porezima na električnu energiju treba pregovarati isključivo u okviru nadležnog zakona, odnosno Direktive o oporezivanju energije.

Tom Luis, koordinator energetske politike u nevladinoj organizaciji Climate Action Network Europe, smatra da bi Njemačka trebalo da podrži prijedlog Komisije za reformu oporezivanja energije kako bi se smanjila razlika u cijeni struje i gasa.

- Danas njemačko domaćinstvo u prosjeku plaća i više od tri puta višu cijenu po jedinici električne energije nego za gas. Zbog toga je nužna elektrifikacija, poput ugradnje toplotnih pumpi, manje privlačna od gasnih kotlova koji zagađuju okolinu- rekao je Lewis.

Razlika u iznosima

Unutar EU, Finska i Švedska jedine su države koje gas oporezuju više od električne energije. Saverio Papa iz Evropskog udruženja toplotnih pumpi ističe da su porezi na energiju i mrežne naknade ključni faktori koji utiču na veliku razliku u cijeni između struje i gasa u Evropi.

Prema podacima Komisije, mrežne naknade i porezi zajedno često premašuju cijenu same potrošene električne energije. Mrežne naknade čine 27 odsto računa za struju za domaćinstva i 21 odsto za kompanije, dok nacionalni porezi i nameti čine dodatnih 24 odsto za domaćinstva, odnosno 16 odsto za kompanije.

Evropski parlament i Savjet EU, kao suzakonodavci Unije, trebalo bi da započnu pregovore o ovom pitanju nakon ljetnje pauze, tokom irskog predsjedavanja Unijom.