Njemačka uvodi „Velikog brata”: I maloljetnici postaju doušnici
Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo je nacrt zakona kojim bi Savezni zavod za zaštitu ustava dobio znatno šira ovlašćenja, uključujući tajni ulazak u stanove, pristup računarima i mobilnim telefonima, kao i aktivno ometanje elektronskih komunikacija.
Prema pisanju njemačkog lista „Junge frajhajt”, domaća obavještajna služba više ne bi bila ograničena samo na prikupljanje i analizu podataka, već bi u slučajevima procijenjenim kao posebno opasni mogla neposredno da interveniše. Nacrt predviđa mogućnost prekidanja, preusmjeravanja i izmjene prenosa podataka, kao i brisanja ili menjanja informacija koje su već sačuvane na računarskim sistemima.
Obaveštajcima bi, pod određenim uslovima, bilo dozvoljeno da tajno ulaze u privatne stanove radi postavljanja opreme za nadzor ili pristupa elektronskim uređajima. Posebna pravila odnosila bi se na upotrebu državnog špijunskog softvera za pretragu računara, telefona i komunikacija osumnjičenih lica.
Telekomunikacioni operateri, digitalne platforme, finansijski posrednici i druga preduzeća mogli bi da dobiju tajne i obavezujuće naloge za dostavljanje podataka i pružanje tehničke pomoći službama. Kompanijama koje odbiju saradnju prijetile bi novčane kazne do milion eura.
Najosjetljiviji dio prijedloga odnosi se na mogućnost angažovanja maloljetnika starijih od 16 godina kao povjerljivih izvora. Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da bi takvo angažovanje bilo dozvoljeno samo u izuzetnim slučajevima, kada je riječ o prijetnjama najvišeg stepena, poput terorizma, i uz saglasnost rukovodstva službe.
Nacrt sadrži i više izuzetaka od obaveze da građani naknadno budu obaviješteni da su bili izloženi tajnim mjerama. U pojedinim slučajevima obavještenje bi moglo trajno da izostane, što bi, prema kritičarima, nadziranim licima znatno otežalo da zakonitost postupanja službi ospore pred sudom.
Predviđeno je formiranje Nezavisnog kontrolnog savjeta, koji bi odobravao najinvazivnije operacije, uključujući dugotrajni tajni nadzor i nadzor u stanovima. U hitnim situacijama rukovodstvo službe moglo bi da naloži primjenu mjere prije odluke tog tijela, uz naknadnu kontrolu.
Nova ovlašćenja obuhvatila bi i djelovanje u sajber prostoru. Njemačke službe mogle bi da upadaju u informacione sisteme za koje se procijeni da ih koriste strani akteri, kopiraju ili brišu podatke, onesposobljavaju infrastrukturu i namjerno plasiraju obmanjujuće informacije radi ometanja protivničkih operacija.
Berlin reformu obrazlaže promijenjenom bezbjednosnom situacijom u Evropi, rastom sajber i hibridnih prijetnji i aktivnostima koje njemačke vlasti povezuju prije svega sa Rusijom. Njemačke obavještajne službe su poslije Drugog svjetskog rata bile podvrgnute strogim ograničenjima kako bi se spriječilo stvaranje previše moćnog bezbjednosnog aparata unutar države.
Predložene izmjene zato predstavljaju prelazak sa dosadašnjeg modela posmatranja i izvještavanja na sistem u kojem bi službe mogle aktivno da ometaju i neutrališu procijenjene prijetnje.
Nacrt se još nalazi u postupku usaglašavanja između njemačkih ministarstava. Vlada je potvrdila da dokument još nije usvojen na sjednici kabineta, niti je upućen Bundestagu, zbog čega njegove odredbe tokom dalje procedure mogu biti izmijenjene.