Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.

Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta,  kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.

- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma. 

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.

Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler. 

Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.

Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine. 

- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.

Obaveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."

Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste. 

- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".

Nedostaje skoro 220 milijardi eura

Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.

- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler. 

Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.

Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.

- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.

Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?

Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna. 

- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.

Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama. 

- To nije zanemarljivo - kazao je on.

S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. 

- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.