Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3,9 hiljada kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
&nbsp;U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14,3 hiljade ljudi.
&nbsp;StatFin je takođe saopštio da je u decembru prošle godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 odsto.
&nbsp;Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3,6 hiljada kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
&nbsp;Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2,7 hiljada kompanija.
&nbsp;Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
&nbsp;StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

500x500

1250x600

1084x550

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Njemačka privredna kriza ne prolazi, a broj firmi koje bankrotiraju raste.
Prošle godine, proceduru zbog insolvencije pokrenulo je njih 16,8 odsto više nego 2023.
- U decembru je bankrot prijavilo 13,8 odsto preduzeća više nego 12 mjeseci ranije - saopštio je Destatis.
Podaci pokrivaju samo slučajeve bankrota u kojima je pravosuđe povuklo barem prvi korak po prijavi, a za to treba oko tri mjeseca. Prema tome, posljednji mjesec sa kompletnim podacima je oktobar, prenosi B92.
Sudovi su u tom mjesecu reagovali na nešto preko dvije hiljade prijava korporativnog bankrota, čak 35,9 odsto više nego u oktobru 2023.
Povjerioci su od firmi u postupku bankrota u oktobru potraživali ukupno oko 3,8 milijardi eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura 12 mjeseci ranije, javlja agencija DPA.
- Epidemija bankrota je 'jasan signal upozorenja' o stanju njemačke ekonomije - ocijenio je glavni analitičar Njemačke trgovinske i industrijske komore (DIHK) Folker Trajer.
On je rekao da je broj korporativnih bankrota u oktobru najveći u posljednjih deset godina.
Prema statističarima, u oktobru je bankrotiralo 5,9 na svakih deset hiljada domaćih firmi. Najviše bankrota bilo je u sektorima transporta, skladištenja, građevinarstva i ugostiteljstva.
Broj bankrotiranih fizičkih lica u oktobru je porastao 10,8 odsto međugodišnje, na 6,24 hiljade.

Raste broj bankrota u Njemačkoj

Singapurski naftni mogul Lim On Kvin (82) proglasio je bankrot, nakon kolapsa svoje imperije, piše Blumberg. 
 
Njegovo ime kao osnivača kompanije Hin Leong Trading Pte, i njegove djeca Lim Huej Činga i Lim Če Menga, koji su bili direktori kompanije, navedeni su u nalogu za bankrot koji je izdat 19. decembra. 
 
Na svom vrhuncu, kompanija Hin Leong je trgovala nizom naftnih derivata, upravljala terminalima za utovar i skladištima, prenosi Tanjug. 
 
Pad Lim On Kvina, koji je bio poznat i kao OK Lim, počeo je 2020. godine, nakon što je pandemija kovida-19 oborila cijene nafte. 
 
Kompanija Hin Leong optužena je da je sakrila više od 800 miliona američkih dolara gubitaka i ostavila je više od 20 banaka sa ogromnim obavezama. 
 
Visoki sud u Singapuru je u septembru odobrio sporazume Limovih da plate 3,59 milijardi američkih dolara likvidatorima njegove propale firme, i povjeriocu HSBC Holdings, čime je okončan građanski postupak protiv Lim On Kvina. 
 
On je tada rekao da nema dovoljno sredstava da ih sve isplati i da će podnijeti zahtijev za bankrot.

Singapurski naftni tajkun proglasio bankrot

Sjedinjene Američke Države mogle bi bankrotirati ako ne promijene situaciju s povećanjem svog nacionalnog duga, objavio je biznismen Ilon Mask na društvenoj mreži X, prenio je TASS.
- Ili ćemo to popraviti ili ćemo de facto bankrotirati - rekao je biznismen u komentaru Kalshijeve publikacije regulisanog tržišta razmjene i predviđanja o nivou državnog duga.
Američki državni dug po prvi put se popeo iznad 36 biliona dolara 15. novembra, naveo je TASS.

Mask: Bankrot ako se ne promijeni situacija s državnim dugom

Državno tužilaštvo Crne Gore ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese u okviru evropskih integracija - poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na sastanku sa komesarom Evropske unije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom.
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, održan u okviru dijaloga na visokom nivou posvećenog daljem unapređenju vladavine prava i jačanju nezavisnosti tužilaštva u Crnoj Gori.
- Nezavisnost, profesionalnost i odgovornost su temelj efikasne borbe protiv kriminala, a svaki oblik neprimjerenog uticaja na državne tužioce, kao i pokušaji institucionalne diskreditacije, predstavljaju ozbiljan izazov za vladavinu prava koji zahtijeva jasan i odlučan institucionalni odgovor - naveo je Marković.
Mekgrat je naglasio da Evropska unija snažno podržava nezavisnost i integritet Državnog tužilaštva Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istakao da je svaki vid neprimjerenog uticaja na tužioce neprihvatljiv i da u državi vladavine prava nema mjesta takvim pritiscima. Komesar je izrazio punu podršku Tužilaštvu da nastavi svoj rad u skladu sa principima nezavisnosti i profesionalnosti, ističući da su postignuti konkretni i vidljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i zaštiti temeljnih prava od suštinskog značaja za napredak u pregovaračkom procesu - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Ohrabrio je nastavak reformskih aktivnosti i potvrdio spremnost Evropske unije da nastavi pružati ekspertsku i institucionalnu podršku jačanju kapaciteta tužilačke organizacije.
- Posebna pažnja posvećena je ostvarenim rezultatima Tužilačkog savjeta na polju izbora, ocjenjivanja i integriteta državnih tužilaca. Sagovornici su se saglasili da je dalja kadrovska i stručna konsolidacija, uz jačanje administrativne i tehničke podrške, ključna za efikasno procesuiranje složenih predmeta. Komesar je posebno istakao značaj jačanja međunarodne saradnje i efikasne razmjene podataka sa državama članicama EU, dok je VDT potvrdio da je razvoj kapaciteta za međunarodnu pravnu pomoć i direktnu saradnju jedan od strateških prioriteta Tužilaštva - piše u saopštenju.
Dodaju da sastanak sa komesarom Mekgratom potvrđuje snažnu podršku evropskih institucija daljem jačanju nezavisnosti, profesionalnosti i efikasnosti tužilačke organizacije u Crnoj Gori, uz jasnu poruku da su borba protiv kriminala, zaštita integriteta institucija i dosljedna primjena zakona prioriteti od kojih nema odstupanja.

Marković sa Mekgratom: Tužilaštvo ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese

Ministar zdravlja Vojislav Šimun sastao se danas sa novoimenovanim predstavnikom Evropske investiciona banka (EIB) za Crnu Goru, Davorom Kuncom, sa kojim je razgovarao o realizaciji ugovora o zajmu za nabavku medicinske opreme namijenjene zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, kao i drugim potencijalnim projektima vezanim za zdravstveni sistem.
- Tokom susreta konstatovano je da su interne procedure unutar EIB-a uspješno okončane, te da se ubrzo očekuje potpisivanje ugovora i početak realizacije projekta vrijednog 27 miliona eura - naveli su u Ministarstvu zdravlja navodeći da je posebno istaknuto da će EIB, u okviru granta koji će biti aktuelizovan, obezbijediti i stručnu tehničku podršku u sprovođenju postupka nabavke medicinske opreme, čime će se dodatno unaprijediti transparentnost, efikasnost i kvalitet realizacije projekta.
Šimun je, kažu oni, tom prilikom naglasio da očekuje da će kredit predstavljati snažan podsticaj za dugoročnu i sadržajnu saradnju sa EIB-om, te dodatno osnažiti reformske procese u zdravstvenom sistemu, u kontekstu strateškog opredjeljenja Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Nema praktično grada u Crnoj Gori na koji neće uticati ovaj projekat u oblasti zdravstvenog sistema. Radi se o procesu koji ima mnogo veći značaj u odnosu na ono što predstavlja njegovu finansijsku komponentu. Ravnomjerno razvijamo zdravstveni sistem u cijeloj Crnoj Gori, podižući nivo kvaliteta zdravstvene usluge uz sprovodjenje decentralizacije - kazao je Šimun, dodajući da je ovaj projekat odličan zamajac za dalji razvoj zdravstva, kao i da će se tokom ovog postupka izaci u susret realnim potrebama zdravstvenih ustanova.
Predstavnik EIB-a Kunc, izrazio je optimizam u pogledu uspješnosti buduće realizacije pomenutog projekta, te najavio da će se u narednom periodu intezivirati aktivnosti kada je riječ o stvaranju uslova za početak njegove realizacije.
- Nadam se da će ovim projektom u vašem zdravstvenom sistemu, biti dosta toga riješeno. Očekujem se da će se unaprijediti kvalitet usluga i efikasnost rada u narednom periodu - rekao je Kunc.
Ministarstvo zdravlja, kako su naveli u saopštenju, izražava zadovoljstvo povodom uspostavljanja saradnje sa EIB-om, imajući u vidu da je riječ o prvom projektu u oblasti zdravstva koji se realizuje u partnerstvu sa ovom renomiranom evropskom finansijskom institucijom.
- U konstruktivnom dijalogu razmotrene su i mogućnosti daljeg produbljivanja saradnje, naročito u segmentu unapređenja i modernizacije zdravstvene infrastrukture u južnom i sjevernom regionu naše države - zaključili su u MZD.

Šimun i Kunc razgovarali o nabavci medicinske opreme vrijedne 27 miliona eura

Kompletan sastav Ustavnog suda od suštinske je važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - poručeno je sa sastanka predsjednice i sudija Ustavnog suda Crne Gore sa evropskim komesarom za pravosuđe Majklom Mekgratom.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na sastanku kojem su prisustvovale sudije Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović, i Nikola Mugoša, generalna sekretarka Suda Biljana Damjanović, kao i članovi delegacije Evropske komisije, kazala je da dolazak Mekgrata u Crnu Goru predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti i vrijednosti, kao i čvrste odlučnosti da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, proces u kojem Ustavni sud igra vitalnu i neophodnu ulogu u zaštiti ustavnosti, vladavine prava i zaštiti ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, komesar Mekgrat pozdravio je postignute rezultate Ustavnog suda u pogledu broja riješenih predmeta i smanjenja trajanja dužine postupka pred Sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe.
- Uprkos tome što već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, Ustavni sud je postigao konkretne rezultate u cilju jačanja vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Armenko je upoznala komesara Mekgrita da Ustavni sud danas ima manje od dvije hiljade predmeta u radu, iako ima devet Ustavom propisanih nadležnosti.
- Zahvaljujući dobrog organizaciji, zalaganju stručne službe i sudija, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu u radu stariju od dvije godine, čime je spriječeno da Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povrede zbog dužine trajanja postupka - kazala je Armenko. Ona je navela da je, u cilju rješavanja zaostalih predmeta iz oblasti normative, prvi put donijet Plan i program rješavanja predmeta, sa definisanim rokovima, kojim će se kvartalno rješavati predmeti po godini prispjeća.
Komesar Mekgrat i sudije saglasili su se, kako su naveli, da je u narednom periodu neophodno osnažiti Ustavni sud u pogledu njegove potpune nezavisnosti i samostalnosti.
Na sastanku je bilo riječi o poštovanju i izvršenju odluka Ustavnog suda, što je od krucijalne važnosti za vladavinu prava zemlje kandidata za članicu Evropske unije.
Delegacija Ustavnog suda na sastanku je istakla da je pored efikasnosti i kvaliteta odluka, u proteklih pet mjeseci Ustavni sud postigao konkretne i mjerljive rezultate po pitanju transparentnosti rada, što se ogleda u svakodnevnoj komunikaciji sa medijima i približavanju odluka građanima, posebno u predmetima koji su od šireg društvenog značaja. 
Prvi put je, napominju, objavljen i spisak neriješenih predmeta iz oblasti normative, koji će biti kvartalno ažuriran.

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Tag: bankrot

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Raste broj bankrota u Njemačkoj

Singapurski naftni tajkun proglasio bankrot

Mask: Bankrot ako se ne promijeni situacija s državnim dugom

Marković sa Mekgratom: Tužilaštvo ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese

Šimun i Kunc razgovarali o nabavci medicinske opreme vrijedne 27 miliona eura

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO