Norveška otvara tri gasna polja zatvorena prije tri decenije
Norveška vlada izazvala je oštre kritike zbog planova za ponovno otvaranje tri gasna polja u Sjevernom moru, gotovo tri decenije nakon što su zatvorena, u trenutku kada Evropa traži alternative za snabdijevanje energijom iz Rusije i Bliskog istoka.
Vlada je takođe najavila da će ove godine naftnim i gasnim kompanijama ponuditi 70 novih lokacija za istraživanje u Sjevernom, Barencovom i Norveškom moru, dok će licence biti izdate početkom naredne godine. Neka od tih područja bliža su obali nego ikada ranije.
Premijer Jonas Gar Stjore kazao je da će ova odluka „stvoriti veliku vrijednost za društvo, postaviti temelje za kvalitetna radna mjesta širom zemlje, osigurati zajednički prosperitet i doprinijeti energetskoj sigurnosti i bezbjednosti Evrope“.
Proizvodnja u tri gasna polja u Sjevernom moru, koja su zatvorena 1998. godine, ponovo će početi do kraja 2028. i trajaće do 2048, a vlada planira da uloži 19 milijardi norveških kruna (1,7 milijardi eura) za njihovo ponovno pokretanje.
Dobijenim gasom snabdijevaće se Njemačka, dok će laka nafta biti transportovana u Veliku Britaniju.
Norveški ministar energetike Terje Osland rekao je da norveška proizvodnja nafte i gasa daje važan doprinos energetskoj bezbjednosti Evrope.
- Razvoj novih gasnih polja pomaže Norveškoj da održi visok nivo isporuka na duži rok. To je postalo još važnije nakon ruske invazije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku - kazao je Osland.
Odluka manjinske vlade Laburističke partije suprotna je preporukama državne agencije za zaštitu životne sredine i izazvala je oštre reakcije ekoloških organizacija i ljevičarskih partija, prenosi Gardijan.
Portparol za zaštitu životne sredine Socijalističke ljevice Lars Haltbreken ocijenio je da je odluka „ludost“ i optužio vladu za „grinvošing“.
- To pokazuje da vlada još jednom očigledno ignoriše savjete o zaštiti životne sredine sopstvenih stručnjaka. Sva ta priča o odgovornoj eksploataciji nafte je besmislica. To je grinvošing do kraja, pri čemu se ranjiva i važna prirodna područja svjesno dovode u opasnost - rekao je Haltbreken.
Prema njegovim riječima, proširenje područja za licence za istraživanje ne bi riješilo aktuelnu naftnu krizu i moglo bi imati „potencijalno katastrofalne posljedice po populacije riba i ptica“.
Norveška je najveći proizvođač nafte u zapadnoj Evropi i nakon rata u Ukrajini postala je glavni snabdjevač gasom mnogih evropskih država.
Državna naftna kompanija Ekvinor od početka rata na Bliskom istoku i zatvaranja Ormuskog moreuza ispumpala je rekordne količine nafte i gasa. U prvom kvartalu proizvodila je 2,31 milion barela ekvivalenta nafte dnevno, što je gotovo devet odsto više nego u istom periodu prošle godine i gotovo dvostruko više od rasta koji su predviđali finansijski analitičari.
Zahvaljujući rekordnoj proizvodnji fosilnih goriva i rastu tržišnih cijena, kompanija je ostvarila najveći kvartalni profit od 2023. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu izazvala poremećaje u snabdijevanju gasom širom Evrope.