Norveška će finansirati još jednu pošiljku američkog oružja za Ukrajinu, izdvajajući više od 267 miliona eura.
Norveški premijer Jonas Gar Stere rekao je da će Norveška izdvojiti novac za novi paket oružja američke proizvodnje za Ukrajinu.
Paket se sastoji od raketa za protivvazdušnu odbranu, kao i oružja i municije za borbene avione F-16.
Stere je rekao da će Norveška dio ove opreme nabaviti od Sjedinjenih Američkih Država u skladu s utvrđenim okvirom za podršku Ukrajini.
Govoreći nakon 32. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine 16. decembra, ukrajinski ministar odbrane iznio je obećanja pomoći od strane desetak ukrajinskih partnera - Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije, Danske i drugih.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će 15 milijardi američkih dolara biti potrebno za kupovinu američkog oružja koje je potrebno Ukrajini u 2026. godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norveška će kupiti Ukrajini američko oružje u vrijednosti od 267 miliona eura

Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Laburistička partija Norveške, koju predvodi premijer Jonas Gar Store, proglasila je pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u ponedjeljak, nakon što je većina glasova prebrojana i centrističko-lijevi blok ostvario tijesnu, ali jasnu prednost nad desničarskim partijama.
U Oslu je u ponedjeljak naveče zavladalo oduševljenje među pristalicama Laburističke partije, koje su slavile nakon napete kampanje u kojoj je ključna tema bila porez na bogatstvo, koji datira još iz 19. vijeka.
Obraćajući se okupljenima, premijer se zahvalio svojim pristalicama i rekao da pobjeda pokazuje kako socijaldemokratske partije mogu pobijediti na izborima, uprkos rastu desničarskih snaga širom Evrope, prenosi televizija VG.
Ranije te večeri, liderka Konzervativne partije Erna Solberg izvinila se zbog lošeg izbornog rezultata, jer je njena partija pala na treće mjesto iza desničarske populističke Napredne partije, koja je ostvarila najbolji rezultat u nacionalnim izborima do sada.
Liderka Napredne partije Silvi Listhaug bila je zadovoljna rezultatom, ali je upozorila na "četiri teške godine koje dolaze za ljude i privredu".
Oko 4,3 miliona građana Norveške imalo je pravo glasa za novi parlament od 169 članova (Storting). Centrističko-lijeve partije osvojile su nešto više od 85 mandata, što je dovoljno za formiranje većine.
Konačni rezultati se očekuju kasnije u utorak, nakon čega slijede sedmice pregovora o formiranju koalicije i raspodjeli ministarskih pozicija, prije nego što kralj Harald može imenovati novu vladu.
Rezultati izbora ne bi trebali značajno uticati na vanjsku politiku Norveške. Zemlja je čvrst član NATO-a i snažan podržavalac Ukrajine u njenoj odbrani od Rusije, s kojom dijeli granicu na sjeveru. Norveška nije članica EU, ali ima bliske ekonomske veze s blokom od 27 zemalja.
Norveška je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s velikim naftnim i gasnim rezervama, izdašnim sistemom socijalne zaštite i jednim od najvećih državnih investicijskih fondova na svijetu. Prema MMF-u, BDP po glavi stanovnika je šesti najveći na svijetu -- jedno mjesto iznad SAD-a.
Takođe je jedna od najravnopravnijih zemalja, s mnogo pravednijom raspodjelom bogatstva nego većina drugih država.
Laburisti su se zalagali za očuvanje poreza na bogatstvo, koji postoji od 1892. godine - do 1,1 posto na imovinu i dionice vrijedne više od 1,76 miliona kruna (oko 176.000 dolara), uz razne olakšice. Tvrdili su da bi ukidanje tog poreza koštalo državu 34 milijarde kruna (3,3 milijarde dolara) godišnje.
Konzervativci žele smanjenje tog poreza, dok Napredna partija Silvi Listhaug traži njegovo potpuno ukidanje, uz strožu kontrolu imigracije.

Laburistička partija Norveške proglasila pobjedu na izborima

Norveška vladajuća Laburistička partija najvjerovatnije će ostvariti tijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima, koji su održani u nedjelju i ponedjeljak, dok je Konzervativna partija na putu ka jednom od svojih najslabijih rezultata u posljednjih nekoliko decenija.
Prve projekcije pokazuju da su Laburisti dobili 28 odsto glasova, tri odsto više od krajnje desničarske Partije progresa, koja je ostvarila svoj najbolji rezultat, prenosi Politiko.
Ukoliko budu potvrđeni, ovi rezultati bi značili da će norveški premijer i lider Laburističke partije Jonas Gar Stjore formirati manjinsku vladu, nakon kampanje kojom su dominirale debate o troškovima života, porezu na bogatstvo, budućnosti norveškog suverenog fonda od dva biliona dolara i odnosima zemlje sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Stjore je premijer manjinske koalicione vlade lijevog centra od prethodnih izbora 2021. godine, a ako rezultati izlaznih anketa budu ozvaničeni, u parlamentu će imatu 87 poslanika. Da bi mogao da vodi manjinsku vladu, mora da ima najmanje 85 mandata.
Desničarske stranke, Partija progresa i Konzervativci bivše premijerke Erne Solberg, trebalo bi da imaju 82 poslanika.
Analitičari navode da je za pobjedu Laburista najzaslužniji bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji je u februaru odlučio da prihvati poziv Stojrea da postane ministar finansija. Nekoliko dana nakon toga, Laburisti su u ispitivanju javnog mnjenja porasli za čak 10 procenata

Norveški laburisti pred tijesnom pobjedom na parlamentarnim izborima

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Norveška se posljednjih godina suočava s naglim rastom broja turista, što snažno utiče na lokalnu infrastrukturu.
Tokom prošle godine zabilježeno je rekordnih 38,4 miliona noćenja, pri čemu su strani turisti ostvarili njih čak 12 miliona. Predivni krajolici, posebno poznati fjordovi, privlače putnike iz cijelog svijeta.
<h2>Izazovi masovnog turizma</h2>
Međutim, povećani interes za Norvešku donosi i značajne izazove za lokalne zajednice. Preopterećeni javni toaleti, zakrčena parkirališta i gužve u manjim mjestima postali su svakodnevica. Mještani su sve češće prisiljeni nositi se s posljedicama masovnog turizma, što katkad dovodi do tenzija.
Kako bi odgovorile na ove izazove, norveške vlasti odlučile su uvesti novu turističku taksu. Zakon je donesen uz široku političku podršku, a cilj mu je osigurati dodatna sredstva za održavanje i nadogradnju infrastrukture. Takse će iznositi tri odsto na usluge smještaja, a moguće je da će se u budućnosti primjenjivati i na kruzere koji pristaju u obalnim područjima.
Poseban fokus bit će na mjestima koja najviše osjećaju posljedice turističke navale. Sav prihod od nove takse biće strogo namjenski – koristiće se isključivo za ulaganja u turističku infrastrukturu. Time se želi osigurati održiv razvoj turizma i očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva, prenosi Financa ba.
<h2>Norveška kao primjer drugim zemljama</h2>
Norveška je, poput mnogih drugih popularnih destinacija, suočena s dilemom između privredne koristi i zaštite lokalnih resursa. Sve više zemalja razmatra slične mjere kako bi izbjegle negativne posljedice masovnog turizma. U Norveškoj se smatra da bi ovaj potez mogao poslužiti kao model i za druge zemlje.
Prema pisanju Poslovnog dnevnika, zakonodavci ističu kako nije riječ o opterećenju turista, već o nužnosti ulaganja u zajedničko dobro. Iako se uvođenje novih nameta često dočekuje s nepovjerenjem, ovdje postoji snažan konsenzus da su mjere neophodne. Očekuje se da će prve rezultate dati već tokom iduće turističke sezone.
Norveška želi zadržati status atraktivne i gostoljubive destinacije, ali ne po cijenu lokalnog nezadovoljstva. Održivi turizam postaje sve važniji, a ova taksa mogla bi biti korak prema ravnoteži između rasta i očuvanja.

Norveška uvodi turističku taksu zbog rekordnog broja noćenja

Zaposleni u jednom norveškom preduzeću za nabavku voća i povrća naišli su na paket kokaina dok su otvarali pošiljku banana, poslije čega su upozorili carinike, koji su zaplijenili ukupno 147 kilograma te droge, saopštila je danas norveška carinska služba.
Norveška carina navela je da je kokain pronađen 3. aprila u devet gajbi banana, a ulična vrijednost droge je procijenjena na 170 miliona kruna (15,5 miliona eura).
To je najveća zapljena u Norveškoj od 2023. godine, kada je konfiskovano 2,3 tone.
Droga je transportovana morem u Švedsku iz Južne Amerike i vjerovatno nije bila namijenjena norveškom tržištu.
- Postoje konkretne informacije koje ukazuju da je kokain trebalo da bude preuzet u luci Antverpen, na osnovu obavještajnih podataka dobijenih međunarodnom saradnjom sa Evropolom i belgijskim vlastima - navodi se u saopštenju.
Carinski službenik Tim Gurik rekao je da iza pokušaja krijumčarenja vjerovatno stoji kriminalna mreža.
- Zapljena ovakvih razmjera zahtijeva značajna finansijska sredstva i čvrstu organizaciju, koju samo velike kriminalne mreže mogu da mobilišu - rekao je on.
- Vidimo da su kriminalne mreže koje stoje iza ovog šverca spremne da rizikuju i znaju kako da se prilagode - dodao je norveški carinik.

U Norveškoj pronađen kokain u gajbama za banane

Ukoliko se ne odmrzne pomoć SAD Norveški savjet za izbjeglice (NRC), jedna od najvećih humanitarnih organizacija u Evropi, moraće da obustavi aktivnosti u gotovo 20 zemalja svijeta.
Taj prekid rada, prvi u istoriji te nevladine organizacije, pogodilo bi stotine hiljada ljudi u zemljama zahvaćenim ratovima, katastrofama i raseljavanjem, saopštio je danas Norveški savjet za izbjeglice.
Norveški savjet za izbjeglice kaže da je 2023. godine pomogao gotovo deset miliona ljudi u četrdesetak zemalja svijeta.
Norveški savjet za izbjeglice, čijih je gotovo 20 odsto sredstava došlo iz SAD 2024. godine, kaže da čeka isplatu više milijardi dolara iz američke vlade.
Ukoliko se rješenje ne nađe odmah, Norveški savjet za izbjeglice će krajem februara biti primoran da prekine vitalne humanitarne programe koje finansiraju SAD – od snabdijevanja stanovništva Burkine Faso pijaćom vodom, do podrške pekarama u sudanskoj oblasti Darfur gdje vlada glad.
Predsjednik SAD Donald Tramp je zamrzao međunarodnu pomoć SAD, sem za Egipat i Izrael, i gotovo rasformirao Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).
Krajem januara je iz istih razloga druga norveška nevladina organizacija, Norsk Folkehjep obustavila uklanjanje mina u trinaest zemalja.

Zbog zamrzavanja pomoći SAD Norveški savjet za izbjeglice prekida aktivnosti

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da evropske integracije ne predstavljaju nepoštovanje prema susjedima, već, naprotiv, da su sporni postupci i čestitke pojedinih visokih funkcionera Skupštine i Vlade znak nastavka politike koju je obilježilo nasljeđe genocida, ratova i deportacija.
Fejzić je ocijenio da je izostanak snažnije reakcije javnosti na takve pojave porazan i zabrinjavajući.
– Biramo li mračne devedesete ili evropsku budućnost? – upitao je Fejzić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, više crnogorskih funkcionera danas je uputilo čestitke povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske.

Fejzić: Evropa ili mračne devedesete – vrijeme je da se Crna Gora jasno opredijeli

Djelovi Podgorice trenutno su bez napajanja električnom energijom usljed ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako navode iz CEDIS-a, bez struje su potrošači koji se napajaju sa trafostanica 35/10 kV „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“.
– Zbog ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, konzum koji se napaja iz trafostanica „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“ trenutno je bez napajanja električnom energijom – naveli su iz CEDIS-a.
Dodaju da su njihove ekipe na terenu i da se očekuje brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja.
Bez struje su i djelovi Zete. Kako je saopšteno, do prekida u napajanju došlo je zbog ispada dalekovoda 35 kV „PG1 – Gornja Zeta“.
– Konzum koji se napaja iz trafostanica 35/10 kV Gornja Zeta, Golubovci i Barutana trenutno je bez napajanja. Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja, a zbog prevelikog opterećenja korisnici će biti postepeno uključivani – saopštili su iz CEDIS-a.

Djelovi Podgorice i Zete bez struje zbog ispada dalekovoda

Šef odborničkog kluba DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je direktora gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ &nbsp;Aleksandra Nišavića da je javnost ostavio neinformisanom o, kako tvrdi, ozbiljnom infrastrukturnom propustu.
Klikovac je, u objavi na mreži X, naveo da Nišavić nije upozorio građane da je igralište izgrađeno „u sred kanala“, iako je, prema njegovim riječima, Upravu Glavnog grada o tome ranije obavijestio.
– Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije obavijestio javnost, a jeste Upravu Glavnog grada, da je ista ta uprava izgradila igralište u sred kanala? – upitao je Klikovac.
On je istakao da je uprava Vodovoda imala mjesece da očisti kanal ili ukloni igralište, koje je, kako tvrdi, građane Podgorice koštalo 50.000 eura.
Klikovac je takođe poručio da će odgovornost direktora Vodovoda doći na dnevni red ukoliko se nakon čišćenja kanala problem zamućenja vode nastavi.
– Kad očistite kanal, a ako voda ponovo bude zamućena, hoćete li podnijeti ostavku? – naveo je Klikovac u objavi.
Na kraju je dodao da se, u tom slučaju, odgovornost više neće moći prebacivati na „zemljotrese“.

Klikovac: Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije upozorio javnost na igralište izgrađeno u kanalu?

U Požarevačkoj ulici u Makedonskom naselju danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je pričinjena veća materijalna šteta na dva putnička vozila.
Kako su Radio Bar i Bar Info saznali iz policijskih izvora, svi učesnici u udesu upućeni su u Opštu bolnicu Bar radi preventivnih medicinskih pregleda.
Prema informacijama iz policije, do nezgode je došlo usljed kontakta dva automobila. Vozilom marke „Opel Meriva“ upravljao je G. S. (42) iz Bara, dok je za volanom automobila „Porsche“, beogradskih registarskih oznaka, bio G. Đ. (44) iz Zemuna.
Tačne okolnosti pod kojima je došlo do nezgode biće utvrđene nakon završetka policijskog uviđaja.

Tag: norveska