<article>Katarski i egipatski posrednici imaju novi prijedlog za okončanje rata u Gazi, objavio je BiBiSi (BBC) pozivajući se na neimoenovanog visokog palestinskog zvaničnika.Prema njegovim riječima, predviđeno je primirje u trajanju od pet do sedam godina, oslobađanje svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike koji se drže u izraelskim zatvorima, formalni završetak rata i potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.Posljednji prekid vatre je propao prije mjesec kada je Izrael nastavio bombardovanje Gaze, pri čemu obje strane krive jedna drugu za neuspjeh primirja.U međuvremenu su, prema podacima ministarstva zdravlja koje vodi palestinski islamistički pokret Hamas, 22 Palestinca su ubijena, a 45 je ranjeno u nizu izraelskih vazdušnih u Gazi od ponedjeljka naveče, prenosi BiBiSi (BBC).Dok Izrael nastavlja sa ofanzivom, u Kairu se očekuje delegacija Hamasa sa kojom bi se razgovaralo o novom predlogu za primirje.Sastanak će se održati nakon što je nedavno odbačen prijedlog Izraela da se Hamas razoruža u zamjenu za šestosedmično primirje.U subotu je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da neće okončati rat prije nego što Hamas bude uništen i svi taoci se vrate.Hamas je, s druge strane, tražio od Izraela da se okonča rat prije nego što se taoci oslobode.Palestinski zvaničnik upoznat sa pregovorima je rekao za BiBiSi (BBC) da je Hamas poslao signal da je spreman da preda upravljanje Gazom bilo kojem palestinskom entitetu oko kojeg se dogovori "na nacionalnom i regionalnom nivou".Naveo je da bi to mogla biti Palestinska uprava (PA) sa sjedištem na Zapadnoj obali, ili novoformirano administrativno tijelo.Netanyahu je ranije odbacio bilo kakvu ulogu PA u budućoj upravljanju Gazom, kojom od 2007. vlada Hamas.Hamas je napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada je ubio oko 1.200 ljudi - uglavnom civila - i odveo 251 talaca u Gazu.Izrael je kao odgovor pokrenuo vojnu ofanzivu u kojoj je, prema podacima ministarstva zdravlja Gaze koje vodi Hamas, ubijeno 51.240 Palestinaca, navodi BiBiSi (BBC).</article>

Katarski i egipatski posrednici imaju novi prijedlog za okončanje rata u Gazi, objavio je BiBiSi (BBC) pozivajući se na neimoenovanog visokog palestinskog zvaničnika.
Prema njegovim riječima, predviđeno je primirje u trajanju od pet do sedam godina, oslobađanje svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike koji se drže u izraelskim zatvorima, formalni završetak rata i potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.
Posljednji prekid vatre je propao prije mjesec kada je Izrael nastavio bombardovanje Gaze, pri čemu obje strane krive jedna drugu za neuspjeh primirja.
U međuvremenu su, prema podacima ministarstva zdravlja koje vodi palestinski islamistički pokret Hamas, 22 Palestinca su ubijena, a 45 je ranjeno u nizu izraelskih vazdušnih u Gazi od ponedjeljka naveče, prenosi BiBiSi (BBC).
Dok Izrael nastavlja sa ofanzivom, u Kairu se očekuje delegacija Hamasa sa kojom bi se razgovaralo o novom predlogu za primirje.
Sastanak će se održati nakon što je nedavno odbačen prijedlog Izraela da se Hamas razoruža u zamjenu za šestosedmično primirje.
U subotu je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da neće okončati rat prije nego što Hamas bude uništen i svi taoci se vrate.
Hamas je, s druge strane, tražio od Izraela da se okonča rat prije nego što se taoci oslobode.
Palestinski zvaničnik upoznat sa pregovorima je rekao za BiBiSi (BBC) da je Hamas poslao signal da je spreman da preda upravljanje Gazom bilo kojem palestinskom entitetu oko kojeg se dogovori "na nacionalnom i regionalnom nivou".
Naveo je da bi to mogla biti Palestinska uprava (PA) sa sjedištem na Zapadnoj obali, ili novoformirano administrativno tijelo.
Netanyahu je ranije odbacio bilo kakvu ulogu PA u budućoj upravljanju Gazom, kojom od 2007. vlada Hamas.
Hamas je napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada je ubio oko 1.200 ljudi - uglavnom civila - i odveo 251 talaca u Gazu.
Izrael je kao odgovor pokrenuo vojnu ofanzivu u kojoj je, prema podacima ministarstva zdravlja Gaze koje vodi Hamas, ubijeno 51.240 Palestinaca, navodi BiBiSi (BBC).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Gaza

Izrael

Palestina

Svijet

Novi plan za prekid vatre u Gazi

Branioci poljskog državljanina Romana Zieimana pozdravili su efikasnost u postupanju Ustavnog suda Crne Gore kojom je usvojen njihov zahtjev, pa je obustavljeno izvršenje rješenja ministra pravde Crne Gore o dozvoli za njegovo izručenje Poljskoj i rješenje Apelacionog suda Crne Gore od 15. aprila 2025. godine, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore po ustavnoj žalbi branilaca.
Zieiman se u svojoj zemlji tereti za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak obik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona. Uhapšen je u Podgorici po međunarodnoj potjernici.
Njegovi branioci su ukazali da je u Crnoj Gori bio izložen ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, prvenstveno u postupku donošenja rješenja od strane Apelacionog suda, koje je Ustavni sud prepoznao, te donio jedinu ispravnu odluku.
- Očekujemo da će organi zaduženi za postupak izručenja bez odlaganja obustaviti sve aktivnosti izručenja gospodina Zieimana. Osim navedenog, očekujemo da će gospodin Zieiman biti odmah pušten na slobodu, s obzirom da ne postoji pravni osnov za boravak u Istražnom zatvoru jer mu je rješenje suda o produženju pritvora isteklo 17. aprila 2025. godine u 21:30 časova – navodi se u saopštenju koje potpisuju advokati Marijana Laković, Jelena Đonović-Vukotić, Milena Labović, Vuk Lutovac i Vladimir Hrle.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fadvokati-izrucenjem-zimijanija-poljskoj-bez-odluke-ustavnog-suda-bila-bi-mu-nanijeta-nepopravljiva-steta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zieimanovi branioci pozdravili odluku Ustavnog suda

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je kazala da prema onome što se može vidjeti, izgleda da se Ministarstvo javnih radova na čelu sa ministarkom Majdom Adžović formiralo samo za investitora Mohameda Alabara.&nbsp;
U toku je 74. sjednica Zakonodavnog odbora posvećena amandmanima koje je predložila Pejović.
Pejović je podnijela amandmane na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i amandman na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade ujedinjenih Arapskih Emirata ekonomskoj saradnji radi stavljanja u skupstinsku proceduru.
Pejović je kazala da je pomalo apsurdno ulagati amandmane u nešto što je već potpisano, ali i da sama činjenica govori kakav je stav Vlade i premijera prvenstveno prema poslanicima vladajuće većine koji nije zašao zashodno ni da ih konsultuje prije nego što je potpisao ovaj sporazum.&nbsp;
- Sporazum je najbolje ogoljen u izjavi gospođe ministarke da je savršeno svejedno šta nam stigne iz Vlade jer, zaboga, to ne utiče na našu odluku - kazala je Pejović.&nbsp;
Pejović smatra da je to jedna opasna izjava, te da ona mora da snosi političku odgovornost.&nbsp;
- Ja razumijem i da je ovaj Predlog i glasanje za proširenje Vlade bio nekako na brzinu ali vjerujem da ćete svi vi ljudi od integriteta razmotriti da li neko ko je sa takvim uvjerenjem treba da stoji na toj poziciji.&nbsp;
S obzirom da, kako kaže, nije komentarisala proširenje Vlade, podsjetila je na termin "javni rad" u pravnom osnovu.&nbsp;
- Termin javni rad je definisan zakonom o posredovanju pri zapošljavaju i javni rad mjera aktivne politike zapošljavaju. Mislim da je javni dokaz koliko se nepromišljeno donose odluke na Vladi, koliko ljudi ne čitaju materijale koje im neko pošalje na Vocap grupi da lajkuju, najbolji dokaz je to što imamo Ministarstvo javnih radova koje je doslovno u koliziziji sa definicijom javnih radova
Javne radove realizuje agencija za zapošljavanje, i mi stvaramo pravnu nesigurnost.&nbsp;
Vjeruje, kaže, da poslanici Vasilije Čarapić ili Darko Dragović mogu do zaključe koliko je opasno po naš sistem i može dovesti do zablude čime se Ministarstvo javnog rada bavi.&nbsp;
- A prema ovome što možemo da vidimo izgleda da je ovo ministarstvo formirano samo za Alabara. Ukoliko je termin javni rad bio paravan za ovaj projekat ili ovog investitora što je još opasnije, onda bi bilo dobro da se porazmisli makar terminološki da ne dolazimo u zabludu - ističe Pejović.&nbsp;
Pejović kaže da razumije da se Vlada dosta često igra obrnutih muzičkih stolica.&nbsp;
- Pa kada se posvađaju i tu svađu kad isprate one nacionalističke pjesme koje nažalost imamo prilike da gledamo po društvenim mrežama koje prate velika slavlja, međunarodna zajednica ugasi tu muziku, i da bi se zadovoljili svi apetiti onda se privuče po jedna stolica.&nbsp;
Nasuprot, dodaje, onim pravilima da se stolica odmakne.&nbsp;
Poslanik Vasilije Čarapić se osvrnuo na amandmane Pejović.&nbsp;
- Sporazum nema odrednicu, ali sam saglasan da je u komunikaciji bilo kontadiktornih izjava. Imamo sporazum u kojem se ne spominje nijedan grad već dvije regije u Crnoj Gori - rekao je Šarapić.&nbsp;
Koje će se investicije realizovati, dodaje, zavisi od više faktora.&nbsp;
- Po meni najbitniji faktori su saglasnost lokalne zajednice, poštovanje ekoloških standarda, i poštovanje nacionalnog zakonodavstva kada je u pitanju realizacija projekta -&nbsp;
To su uslovi, ističe Čaraopić, koje je Pokret Evropa sad (PES) postavio premijeru da bi podržao bilo koji projekat koji dođe pred Skupštinom.
- Ukoliko toga nema, neće biti bar naših glasova za te projekte. Čak u varijanti da se dogovore kolege iz lokalne zajednice Ulcinja sa Vladom oko nekog projekta &nbsp;ukoliko on ne podržava ova dva kriterijuma, mi ga nećemo podržati - kazao je Čarapić.&nbsp;

Pejović: Ministarstvo javnih radova formirano za projekat Alabara; Čarapić: PES postavio premijeru uslove da bi podržali bilo koji projekat

Jedna od najboljih crnogorskih rukometašica svih vremena, Jovanka Radičević, oprostila se od aktivnog igranja za reprezentaciju, ističući da joj je srce uvijek bilo vodič kroz sportsku karijeru. Gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, osvrnula se na ključne momente svoje profesionalne i lične priče.
- Ako bih trebala da izdvojim jedan datum, generalno, u svojoj karijeri koji mi je najdraži, to bi bio oproštaj u Sportskom centru Morača, jer mi se sve poklopilo. Donijela sam odluku da završim sa reprezentacijom, došli su ljudi da mi se zahvale na svemu što sam radila. Onakav oproštaj koji je bio spontan od strane navijača i svim transparentima je nešto što zaista se ne doživljava često. To je potvrda da sve što sam radila srcem su prepoznali, vidjeli sa kojom emocijom i željom sam ja igrala i to ću pamtiti čitav život – kazala je ona.
Radičević je podsjetila da su joj sve titule koje je osvojila tokom karijere – i klupske i reprezentativne – neprocjenjive, ali da osjećaj igranja za nacionalni tim nema paralelu.
- Dres reprezentacije, kad predstavljate svoju naciju, narod, sve ljude koji vole sport, je nešto što ne može da se uporedi sa nijednom klupskom titulom. Osvojila sam Ligu šampiona, doček je bio izuzetan, ali ne igra srce isto kad se igra za klub i za reprezentaciju – kaže ona.
Odluku o povlačenju iz reprezentacije donijela je još prije početka ove sezone, ističući da je željela da ode dok je još u vrhu.
- Da je lako – nije! Rukomet je moj život i to će ostati u narednim godinama, samo možda iz nekog drugog ugla ću to gledati sa strane. Ovaj sport je nešto što me oblikovalo, i uvijek kažem da tamo gdje vas srce vodi rezultat nije slučajan. To je nešto što sam zaista radila sa velikom ljubavlju i srcem, strašću, kao proizvod svega toga došao je rezultat – rekla je popularna Joke.
U nastavku razgovora ističe da joj je sada najvažnije da nadoknadi sve propuštene trenutke sa porodicom.
- Kad bih trebala opet da biram, sve bih isto izabrala, bez obzira što je nostalgija učinila da sam u pojedinim danima, godinama i mjesecima emotivno prazna kad nijesam sa porodicom. Ali šta je tu je, to je život, to je sport, i to je nešto što sam ja živjela godinama i srećna sam zbog toga – navela je ona.
Radičević je tokom karijere igrala za najjače evropske klubove, osvajala najveće trofeje, ali je istakla da je posebnu emociju nosila sa igranja za Đer, s kojim je osvojila Ligu šampiona, dok za Vardar ostaje žal što nisu došli do vrha.
- Titulu prvaka Lige šampiona osvojila sam sa Đerom. Žao mi je što sa Vardarom to nije uspjelo, jer smo tri godine bili u finalu. Ali svaki klub mi je dao nešto novo i iz svake zemlje sam skupljala mnogo lijepoga – kaže Radičević.
U impresivnoj karijeri, ona je zabilježila 21 sezonu u Ligi šampiona, nastupala na evropskim i svjetskim prvenstvima, te na tri Olimpijade.
- Drugi strijelac u istoriji Lige šampiona, elitnog takmičenja, sa krilne pozicije, je zaista veliki rezultat. Ali opet kažem, kad sagledam cjelokupnu sliku šta sam prošla i osvojila i sa klubovima i sa reprezentacijom, mogu slobodno da kažem da sam više nego ponosna. Više volim da drugi pričaju o meni – ja sam pričala na terenu – kazala je ona.
Osim rezultata, Radičević kaže da su porazi igrali ključnu ulogu u njenom ličnom razvoju.
- Za mene su i porazi bili jako bitni, mene je to napravilo onom što sam danas. Sport nije samo igranje protiv protivnika – to je igra protiv straha, sumnje, svega što vas muči. Svaki put kad se ne odustane je za mene pobjeda i zaista sam ja to tako doživljavala – rekla je Radičević.
Osvrnula se i na sopstvenu lidersku ulogu u ekipama u kojima je igrala:
&nbsp;Znala sam da pokrenem ekipu, a djevojke su to i same osjetile dok smo igrale. Što se tiče ličnih rekorda, ja sam uvijek izlazila na teren sa tom snagom i tom mentalnom pripremom da ću danas da budem najbolja i da trebam da vodim ekipu do pobjede. Tako sam spremala sebe svaku utakmicu – kazala je Radičević.
Razgovor je zaključila riječima zahvalnosti i ponosa na put koji je prošla.
- Najviše sam ponosna na put kojim sam išla, a sigurna sam da je to put kojim se rjeđe ide, jer ne mogu svi da idu tim putem. Upravo zbog svega toga je i ovaj završetak onako u potpunosti srećan i zaista sam ispunjena – poručila je ona.

Tamo gdje vas srce vodi rezultat nije slučajan

Nikolić: Poslanici DPS-a neće biti u sali kada se bude glasalo, preuzmite odgovornost pred građanima za ono što slijedi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Novi plan za prekid vatre u Gazi

Tagovi

Zieimanovi branioci pozdravili odluku Ustavnog suda

Pejović: Ministarstvo javnih radova formirano za projekat Alabara; Čarapić: PES postavio premijeru uslove da bi podržali bilo koji projekat

Tamo gdje vas srce vodi rezultat nije slučajan

Nikolić: Poslanici DPS-a neće biti u sali kada se bude glasalo, preuzmite odgovornost pred građanima za ono što slijedi

PRATITE TVe UŽIVO