<article><p>Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.</p><p>Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.</p><p>BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani. </p><p>Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.</p><p>Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.</p><p>Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.</p></article>

<p>Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.</p>
<p>Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.</p>
<p>BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.&nbsp;</p>
<p>Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.</p>
<p>Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.</p>
<p>Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Granični prelazi BiH

Bosna i Hercegovina

Pao sistem

Gužve

Ručne provjere

Svijet

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

<p>Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.</p>
<p>Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.</p>
<p>BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani. </p>
<p>Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.</p>
<p>Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.</p>
<p>Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.</p>

<p>Broj poginulih u poplavama i klizištima uzrokovanih obilnim kišama u tri zemlje jugoistočne Azije porastao je na više od 500, objavili su danas zvaničnici.&nbsp;</p>
<p>Indonezija, Malezija i Tajland trpe velika razaranja nakon što se rijetka tropska oluja formirala u tjesnacu Malacca, izazvavši sedam dana jakih kiša i snažnih udara vjetra.</p>
<p>U Indoneziji je poginulo 336 ljudi, Tajlandu 170, a Malezija je izvijestila o dvije žrtve, prenosi Hina.</p>
<p>Spasilačke službe u zemljama jugoistočne Azije danas još pokušavaju doprijeti do mnogih poplavljenih područja, čak i dok se voda povlači, a desetim hiljada ljudi evakuirano je u sve tri zemlje.</p>
<p>Prema službenim podacima, više od četiri miliona ljudi pogođeno je olujom - gotovo tri milijuna na jugu Tajlanda i 1,1 milion na zapadu Indonezije.</p>
<p>Odvojeno, preko Bengalskog zaliva, još 153 osobe poginule su u ciklonu na ostrvskoj državi Šri Lanki, dok se 191 osoba vodi kao nestala, saopštile su vlasti.</p>
<p>Više od pola miliona stanovnika pogođeno je posljedicama ciklona u cijeloj zemlji.</p>

Više od 500 poginulih u tropskoj oluji u jugoistočnoj Aziji

<p>Državni projekat elektroenergetskog snabdijevanja budućeg Ski centra Hajla - Štedim završen je i danas je počeo da radi, saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.</p>
<p>- Izgrađen je podzemni dalekovod dužine 21 kilometar, uz dodatnih šest trafostanica, čime je obezbijeđeno stabilno napajanje kako buduće žičare, tako i turističkog kompleksa koji se planira na Hajli - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su kazali da je završena putna infrastruktura od 7,2 kilometra, urađena studija hidrotehničke infrastrukture, a u toku je izgradnja šestosjedne žičare i uređenja ski-staza.</p>
<p>Oni su saopštili i da su radove danas obišli potpredsjednik Vlade, Ervin Ibrahimović i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;</p>
<p>- Svi ugovoreni radovi biće završeni u tekućoj godini, dok će započeti podprojekti biti realizovani u planiranim rokovima - poručili su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da se tim projektom potvrđuje se opredijeljenost Vlade i Ministarstva javnih radova za ravnomjeran regionalni razvoj, čime se ističe posvećenost unapređenju i jačanju razvoja sjevernog regiona.</p>

Završen projekat energetskog snabdijevanja za Hajlu-Štedim

<p>Fudbaleri Dečića i Jezera ostvarili su pobjede u 17. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL).</p>
<p>Dečić je u Tuzima savladao Arsenal 4:2 i zabilježio osmu pobjedu ove sezone.</p>
<p>Početak meča na stadionu Besa pripao je gostima, koji su u 28. minutu poveli golom Zorana Mikijelja iz jedanaesterca.</p>
<p>Izjednačio je Ibrahim Mame Endijaj u 39, a potpuni preoikret donio je Ljeon Ujkaj u 42. minutu.</p>
<p>Pitanje pobjednika riješio je Trimror Selimi sa dva pogotka, u 46. i 61. minutu.</p>
<p>Konačan rezultat postavio je rezervista Armin Bošnjak u 69. minutu.</p>
<p>Važnu pobjedu u gostima ostvarilo je Jezero, koje je u Bijelom Polju savladalo Jedinstva 1:0.</p>
<p>Odlučujući pogodak, za šesti trijumf plavskog tima, postigao je Petar Bogdanović u 56. minutu.</p>
<p>Sutjeska na poluvremenu vodi na DG areni protiv Mladosti 1:0, golom Borisa Kopitovića u 33. minutu.</p>
<p>Za 17 sati zakazan je duel Mornara i Petrovca.</p>
<p>U premijernom meču ovog kola Bokelj je juče u Podgorici pobijedio Budućnost 1:0.</p>

MPCFL: Dečić nadigrao Arsenal, Jezero slavilo u Bijelom Polju

<p>Podgorička policija je danas u Siti kvartu kod Z.M. (44) pronašla i oduzela pištolj marke Walther sa sedam komada municije u okviru, saopšteno je iz Uprave policije&nbsp;</p>
<p>Kako je navedeno u saopštenju, u okviru vršenja pojačane aktivnosti na sprečavanju nasilja i zloupotrebe vatrenog oružja, u jednom ugostiteljskom objektu u dijelu grada Siti kvarta kontrolisano je više lica.</p>
<p>- Pregledom lica Z.M. (44) pronađeno je i oduzeto vatreno oružje u ilegalnom posjedu - pištolj marke Walther sa sedam komada municije u okviru - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Kako se dodaje, nakon prikupljenog obavještenja od ovog lica, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se Z.M. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.</p>

U Siti kvartu uhapšen Podgoričanin – oduzet pištolj sa municijom u okviru

<p>Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. </p> <p>Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara.</p> <h2><b>MANTIJE I MITOMANIJE</b></h2> <p>Poslanici SNP-a <b>Bogdan Božović</b> i <b>Slađana Kaluđerović</b> podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara <b>Dima Vujovića</b> „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. </p> <p>Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije <b>Slobodana Miloševića</b> iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine.</p> <p>Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore.</p> <h2><b>KRFSKA DEKLARACIJA</b></h2> <p>Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici <b>Todor Božović</b> i <b>Jovan Ðonović </b>predlažu <b>Pašiću</b> kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu <b>Ljubomiru Davidoviću</b>, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  <p>„Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g)</p> <p>Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je <b>Svetozar Tomić</b>, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili <b>Petar Kosović</b>, državljanin Srbije i <b>Janko Spasojević</b> i <b>Milosav Raičević</b>, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom <b>Dragutina Milutinovića</b>, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! </p> <p>„Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande <b>Živojina Mišića</b> upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori <b>Milutinoviću</b>, 19. 11. 1918. godine.</p> <h2><b>LAŽNA SKUPŠTINA</b></h2> <p>Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. </p> <p>Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj <b>Nikola</b> je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru <b>Herbertu Vivijenu</b>, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.<span></span></figcaption></figure>  <p>Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. </p> <p>Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora <b>Anri D' Osmana</b>, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.<span></span></figcaption></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić<span></span></figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

<p><b>Ranko Radonjić</b>, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije <b>Dejana Kneževića</b>, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru <b>Veljku Belivuku</b> i <b>Marku Miljkoviću</b>. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.</p>
<p>- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.</p>
<p>Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.</p>
<p>- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.</p>
<p>Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili <b>Zoran Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić</b>, <b>Saša Čađenović</b>, a čiji su članovi bili <b>Petar Lazović</b> i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.</p>
<p>- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.</p>
<p>Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.</p>
<p>On je danas saslušan pred tužiocem <b>Jovanom Vukotićem</b> koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije <b>Milorad Žižić </b>uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.</p>

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

<p>Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.</p>
<p>On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.</p>
<p>- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.</p>
<p>Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.</p>
<p>Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

<p>Predsjednik Višeg suda u Podgorici, <b>Zoran Radović</b> nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;</p>
<p>Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu <b>Andrija Mandić</b>, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.</p>
<p>"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a <b>Dejan Đurović</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanik NSD-a <b>Milan Lekić</b> kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:</p>
<p>"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.</p>
<p>"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><b>Bogdan Božović</b> iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.</p>
<p>"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.</p>

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

Tagovi

Više od 500 poginulih u tropskoj oluji u jugoistočnoj Aziji

Završen projekat energetskog snabdijevanja za Hajlu-Štedim

MPCFL: Dečić nadigrao Arsenal, Jezero slavilo u Bijelom Polju

U Siti kvartu uhapšen Podgoričanin – oduzet pištolj sa municijom u okviru

PRATITE TVe UŽIVO