Pusić: Vlast, mediji i crkva u Srbiji vode kampanju oživljavanja nacionalizma

Bivša hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić izjavila je da je državna sahrana Ratka Mladića tragedija, ali da nije bila iznenađena zato što u Srbiji vlast i provladini mediji godinama vode kampanju oživljavanja mitova i nacionalizma iz 1990-ih godina, a tu ekstremnu politiku slijedi i Srpska pravoslavna crkva.

Pusić je u intervjuu za današnje izdanje austrijskog nedjeljnika Furhe (Die Furche) rekla da bi je slike poput sahrane Mladića uz državne počasti prije deset godina više iznenadile.

- Već je tada srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio na vlasti, ali je zemlja djelovala evropskije. Još je postojala nada i izvjesna transformacija. Ali je preko medija koje kontroliše režim vođena ciljana kampanja da se ponovo ožive emocije, mitovi i nacionalističke laži iz 1990-ih - rekla je Pusić.

Pusić je rekla da je tada imala jasan utisak da Vučić misli da Srbija treba da ide u pravcu EU, ali da to danas "uopšte nije jasno".

- Intenzivno se radilo na demonizaciji Evrope i glorifikaciji Rusije, Kine i drugih. Istovremeno se potiskuje sav napredak koji je postignut u suočavanju sa prošlošću - ocijenila je Pusić.

U svemu tome pozitivnu ulogu nije igrala ni Srpska pravoslavna crkva, rekla je Pusić, dodajući da je patrijarh SPC Porfirija kad je bio mitropolit u Zagrebu znao da se nacionalizam na Balkanu mjeri odnosom Beograda i Zagreba i da je tada radio na tome da ostavi dobar utisak.

- Srpska pravoslavna crkva u regionu ne igra pozitivnu ulogu i nije nikakva moralna instanca. Pretvorila se u političku organizaciju, koja slijedi jako radikalnu i ekstremističku politiku - rekla je Pusić.

"Sahrana Ratka Mladića - državna ceremonija"

Na primjedbu da Vučić lično nije bio na sahrani Ratka Mladića, Pusić je odgovorila da je to "cjepidlačenje" i da je to bila "državna ceremonija".

- Retorika koja je proteklih nedjelja korišćena služi da se od Mladića napravi nacionalni heroj. Podrška tom čovjeku tako postaje mjerilo patriotizma i pitanja da li je neko dobar Srbin. To je zločin nad sopstvenim narodom. Kako se sada osloboditi svega toga i izgraditi nešto novo, u ovom trenutku zaista ne znam. Mislim da prvo mora da protekne izvjesno vrijeme - rekla je Pusić.

Prema njenim riječima, i reakcija EU na ta dešavanja bila je "sramna" i morala je da bude "puno jasnija", ali je problem što se sve događa u trenutku kada i EU deluje dezorijentisano kada je riječ o njenim vrijednostima.

- U takvim je okolnostima jako teško pomoći društvu koje je zatrovano i ranjeno i kojem je zapravo potreban jasan sistem vrijednosti - rekla je Pusić.

Za Hrvatsku, to je prema njenim riječima, bila 2013. i prijem u EU, koji Hrvatsku nije u potpunosti spasio, ali joj je dao određeni kurs, ali sada i na evropskom i na globalnom nivou vlada potpuna dezorijentacija.

- Srbija nije na evropskom putu. Ali je potrebno Srbiju ponovo vratiti na taj put. Najveći problem je evropski narativ. Mi (Hrvatska) smo bili posljednja zemlja u kojoj je članstvo u EU još imalo neko transformativno dejstvo. Danas se sve više postavlja pitanje čemu sve to služi i ko je ustvari EU. Da li su to ličnosti poput Mari Le Pen, Gerta Vildersa ili čak možda i Alternativa za Nemačku (AfD) - rekla je Pusić.

Ona je ocijenila da danas ni Hrvatska nema nikakvu jasnu politiku prema Srbiji i da odnosi između dvije zemlje u osnovi i ne postoje, iako bi Hrvatska "morala da ima vrlo jasan stav" i jasno artikulisanu politiku prema Srbiji.

Na pitanje novinara austrijskog nedjeljnika, rekla je da i u Hrvatskoj postoji pokušaj stvaranja nacionalističke atmosfere i oživljavanja ustaške simpolike, i da iza toga stoji partija Domovinski pokret, a da vlada, umjesto da se pozabavi tim ekstremizmom, napada ljevicu i opoziciju.

Pusić se saglasila sa konstatacijom sagovornika da se čini da nijedna zemlja na Balkanu nije imuna na recidiv nacionalizma, i ocijenila da treba donijeti odluku da se nešto učini protiv toga, ali je dodala i da ne zna ko bi to mogao i htio da donese takvu odluku.

- Balkan u ovom trenutku i nije najveći problem svijeta. A sada više nego ikada važi ono - niko ti ne može pomoći ako ne možeš barem malo da pomogneš sam sebi - rekla je Vesna Pusić.

Ona se zauzela za male korake, "koji su mogući i nije ih teško realizovati" a kao primjer je navela prijem Crne Gore u EU, i da Kosovo prizna i pet članica Unije koje ga još nisu priznale, "čime bi sa dnevnog reda bila skinuta gomila besmislenih debata koje vodimo već 30 godina".