Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.&nbsp;
U Hrvatskoj, kaže Pusić, postoji mnogo veće razumijevanje za političku situaciju u Crnoj Gori nego što je ona očekivala, jer se na neki način Hrvatska u posljednje vrijeme nije previše bavila regionom, ali je pokazala interes da Crna Gora u dogledno vrijeme, kako kaže, postane članica Evropske unije.&nbsp;
- U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno u tome uspije. Moje je mišljenje, a ja nijesam u vlasti više, naravno, ali je to u interesu cijelog regiona, jer iskreno rečeno ako Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju Srbija nikad neće ući u Evropsku uniju. Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je Pusić.&nbsp;
 
U dijelu crnogorske vlasti, smatra Pusić, koalicija koja cinično nosi ime Za budućnost Crne Gore su protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. &nbsp;Podsjeća da oni( ZBCG) i Demokrate u trenutku kad se Crna Gora približi trenutku napretka na putu prema članstvu izmisli ili, kako kaže, izfabrikuju neki incident ili konflikt.
- Izmisle neku politiku koja ide protiv temeljnih nekih stavova Evropske unije, ili jedne od država članica, a to je najčešće Hrvatska, koja inače ne bih rekla da ima ogromnu ulogu u Evropskoj uniji, ali što se Crne Gore tiče ima vrlo veliku ulogu i u tome će biti vrlo važna. Hrvatska službena politika razumije da je i za Hrvatsku i za cijelu regiju bi bilo važno da Crna Gora uđe, ne u uslovima u kojima vam, što bi se kolokvijalno reklo, guraju prst u oko, malo treba pokazati neku želju da se uđe. Sad Crna Gora ima jedan dio vlasti, koja čini se nije samo protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, jer bez obzira šta govore njihove politike, prijedlozi i inicijative uvijek idu kontratoga i udaljuju je, danas je Crna Gora udaljenija od Evropske unije nego što je bila 2020. godine - zaključila je Pusić.
 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAO3DkLlOcsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pusić: U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno uspije i uđe u EU, u politici nema važnije stvari od tajminga

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

1250x600

1084x550

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Crna Gora se danas nalazi na raskrsnici: ili će jasno krenuti putem Evrope, uz podršku prijatelja i saveznika, ili će dozvoliti da unutrašnje snage koje rade protiv njenog identiteta i državnosti zakoče proces - poručila je liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Zato je podvukla da je vrijeme praznih priča prošlo - te da je potrebna odlučna akcija i odgovornost.
U tom kontekstu je podsjetila na riječi bivše ministrice Vesne Pusić koja je ukazala i vlasti i opoziciji da: bez jasne i odlučne borbe za očuvanje Crne Gore i njen evropski put, ne može se očekivati da međunarodni partneri pruže punu podršku demokratskim snagama u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpusic-nadam-se-da-u-crnoj-gori-postoji-dovoljno-snage-i-volje-da-se-sprijeci-diverzija-iznutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pusić naglašava da najveća opasnost dolazi iznutra - od onih koji formalno učestvuju u vlasti, a suštinski rade protiv evropskog i državnog puta Crne Gore. Ističe da unutar vladajuće koalicije postoje političke snage koje pokušavaju da usporavaju ili čak blokiraju integraciju Crne Gore u EU, što čini unutrašnju diverziju kritičnim problemom. Zato je nužno da opozicija pokaže snagu i odlučnost - i kroz političko djelovanje i kroz proteste - kako bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi sa onim subjektima koji ga mogu iznijeti - jasna je Marković.
Zato je pozvala opoziciju da jasno predoči građanima ozbiljnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
- I da ih pozove na demokratske proteste, kao jedini način da se pošalje snažna poruka i vlasti i međunarodnoj zajednici da Crna Gora ima snage da ide putem Evrope - zaključila je Marković.

Marković: Nužno da opozicija pokaže snagu da bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kazala je da, iako je globalno situacija vrlo teška, za Crnu Goru nije najgori trenutak da preuzme inicijativu na putu ka Evropskoj uniji.
- Da li će to Crna Gora iskoristiti, da li za to ima snage, motivacije, to će se, po mom mišljenju, vidjeti baš sad. Do kraja ove godine ja mislim da ćemo vidjeti da li će Crna Gora ugrabiti taj trenutak, da li će politički subjekti u Crnoj Gori prepoznati taj carpe diem i snažno krenuti prema evropskim standardima i integracijama ili će ponovo oni, koji su direktno protiv ulaska Crne Gore u EU i koji dovode u pitanje Crnu Goru kao samostalnu državu, uspjeti da prevladaju - kaže Pusić za Antenu M.&nbsp;
Problem je, objašnjava, što postoje dva modela proširenja. Jedan je, kako kaže, kopenhaški model koji podrazumijeva proširenje sa demokratskim institucijama, slobodne medijie, funkcionalno pravosuđe i usklađenost sa politikama Evropske unije.
- A drugi je nešto što ja zovem orbanovski model proširenja, a to je dovedite u Uniju što više Orbana i na taj način defakto je destabilizujte. To je model koji, ne samo da ne odgovara Uniji, on ne odgovara ni građanima država kandidatkinja - kaže Pusić.
Crna Gora, ocjenjuje, mora ući u Evropsku uniju zbog svoje izuzetne geopolitičke važnosti i to isključivo po kopenhaškim kriterijumima.
- Moj je utisak da je situacija u Crnoj Gori takva da postoji koalicija između Pokreta Evropa sad i, uslovno rečeno, organizacije Evropa nikad. Dakle, jedne koalicije, bez obzira što je ublažila retoriku, a koja je ušla u vladajuću koaliciju, čija svaka odluka, inicijativa, ide u suprotnom pravcu. Odvlači Crnu Goru dalje od tog članstva i dalje od svih kriterijuma koji se podrazumijevaju za ulazak u Evropsku uniju - ističe Pusić.
Na tom putu su, naglašava Pusić, saveznici važni i potrebni. Hrvatska je, dodaje, saveznik Crne Gore, ali, upozorava, do određenih granica izdržljivosti, koje podrazumijevaju normalne susjedske odnose i mogućnost dogovora i komunikacije.
- Ako toga nema, onda će Hrvatska tu teško biti onaj element ili faktor koji će Crnu Goru pogurati naprijed prema evropskim integracijama. A Hrvatskoj je to i u interesu i može i načelno hoće, pod predpostavkom normalnih odnosa - ističe Pusić.
Pusić smatra i da Crna Gora može doći u situaciju da Hrvatska blokira zatvaranje poglavlja 31, te da u ovom procesu nije ništa zagarantovano.
- Jasno je da može, ali mislim da to nije glavni problem. Mislim da je glavni problem da unutar vladajuće koalicije postoje određene političke snage koje su protiv toga da Crna Gora uđe u EU. I budući da su protiv toga, oni će raditi sve što je u njihovoj moći da to osujete. Toga treba biti svjestan i vidjeti da li u Crnoj Gori postoji, a ja se nadam da postoji, dovoljno snage, volje, odlučnosti da se to spriječi. Da se takva jedna diverzija iznutra spriječi. Nije riječ samo o Demokratama, već i o koaliciji Za budućnost Crne Gore, koja je po mnogim pokazateljima doprinijela dosta da se uspori, ako ne i s vremenom zaustavi bilo kakvo razmišljanje o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - smatra Pusić.
Pitanje je, naglašava Pusić, da li u Crnoj Gori ima dovoljno snage, volje i odlučnosti da se to spriječi.
Vjeruje ipak da Crna Gora to može učiniti, ali je, kako zaključuje, sve u rukama građana Crne Gore.

Pusić: Nadam se da u Crnoj Gori postoji dovoljno snage i volje da se spriječi diverzija iznutra

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kaže da polako sazrijeva svijest kako je došao kraj poretku stvorenom nakon Drugog svjetskog rata, koji je počivao na transatlantskom partnerstvu SAD i Evrope.&nbsp;
Ona u razgovoru za Antenu M ukazuje da se, zapravo, sada okončava proces koji je trajao vrlo dugo, a čije početke prepoznaje u dolasku Vladimira Putina na čelo Rusije i izbijanju svjetske finansijske krize 2006/7.&nbsp;
Samo je utisak, navodi, da su se promjene desile odjednom.
- Danas taj proces dolazi na vidjelo, a niko se za njega nije u pravom smislu pripremio. Prije svega Evropa se, kao naše relevantno okruženje, nije pripremila i danas pokušava da se na brzinu prilagodi novim okolnostima i da, istovremeno, sačuva taj transatlantski savez - kazala je Pusić.&nbsp;
<h2>Evropa je apsolutno sposobna da se odupre</h2>
Pusić, međutim, smatra da taj savez, u trgovinskoj i bezbjednosnoj sferi, faktički više ne postoji i da se više neće vratiti u obliku koji je stvoren nakon Drugog svjetskog rata.
Na pitanje da li je Evropa sposobna za konsolidaciju u novim okolnostima, izazvanim Trampovim potezima na početku njegovog drugog mandata, sagovornica Antene M odgovara rezolutno:
- Apsolutno je sposobna, nema govora da neće biti sposobna. Pitanje je samo ko je ta Evropa, ko se tu ubraja? - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV i objašnjava pitanje koje je otvorila.&nbsp;
Ističe da najprije treba koordinirati odbranu kojom Evropa sada raspolaže, a koji nije razvijen jer se oslanjala na sigurnosni štit NATO, predvođen SAD.&nbsp;
Nakon što je Tramp pokazao da ta garancija više ne postoji, vrlo brzo su reagovali lideri Francuske i Velike Britanije, Makron i Starmer, priključio se i "dolazeći njemački kancelar jake proevropske retorike" Merc, koji su okupili tzv. "savez voljnih", u koji nijesu pozvani "Putinovi proksiji" Orban i Fico, lideri Mađarske i Slovačke.
- Stvara se jedan, ja bih rekla, novi NATO! Dok 'stari' NATO polako postaje marginalizovan, u prvom redu zbog ponašanje nove američke administracije. Stvara se, dakle, novi NATO koji je i dalje transatlantski, jer je tu i dalje Kanada, u kojem će Turska igrati vrlo važnu ulogu, a u kojem bi, s vremenom, mogle biti i nama neke geografski daleke demokratije - ističe Pusić.&nbsp;
<h2>Brine što u savez "voljnih" nije pozvan niko sa Zapadnog Balkana</h2>
Pusić podsjeća da vojni savezi ne postoje samo radi odbrane teritorije, nego i radi zaštite demokratije i drugih vrijednosti.
- Budući da je Amerika, čini se barem za sada, od toga u priličnoj mjeri odustala, Evropa je, prvi put nakon Čerčila, u prilici da taj proces vodi - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV napominje da na taj sastanak nijesu bile pozvane tri baltičke države, ali je britanski premijer Kir Starmer pozvao njihove čelnike i kazao da će Litvanija, Letonija i Estonija biti uključene u to partnerstvo.
- Ono što mene brine je da nas u Jugoistočnoj Evropi niko nije zvao!? Koliko znam - ni Slovence, a ni Hrvatsku! A mi smo, da tako kažem, granične zemlje EU i racionalno bi bilo da budemo zainteresovani da učestvujemo u tom novom odbrambenom savezu - navodi Pusić.&nbsp;
<h2>Kina, Rusija, a sada i SAD žele podjelu svijeta na interesne sfere</h2>
Savez Evrope, Kanade i Austarlije bivša šefica hrvatske diplomatije vidi kao alijansu država odanih demokratiji i multilateralizmu. Na drugoj su strani odavno Kina, Rusija a sada i SAD, koje zagovaraju viziju svijeta podijeljenog na interesne sfere, koje geografski "pripadaju" svakoj od te tri sile. Pusić, međutim, napominje da Putin ne vidi kao partnera SAD, nego Trampa koji, dodaje ona, ne radi u interesu Amerike, nego u svom i interesu oligarha koji ga podržavaju.
Vesna Pusić ocjenjuje da se najmudrije u toj igri ponaša Kina, koja se ne razmeće snagom i polako ulazi na sva područja koja je napustila Amerika. Peking će, vjeruje, najviše i ekonomski profitirati iz rata carinama koji je započeo Tramp.
Na pitanje đe su granice uticaja svake od tri sile, ako pobijedi njihov koncept "silobika", prije svega iz ugla budućnosti Zapadnog Balkana, Pusić kaže da, što se Evrope tiče, vjerovatno slične onima iscrtanim na Jalti, prije osam decenija. Utješnim smatra to što je Rusija geografski najbliža ne samo Zapadnom Balkanu, nego i cijeloj Evropi, tako da "nijesmo sami" u toj poziciji.&nbsp;
- U prvom telefonskom razgovoru Putina i Trampa bilo je vrlo zanimljivo, ko god ga je htio malo detaljnije pročitati, da su njih dvojica govorili o dvije različite stvari. Tramp je govorio o miru u Ukrajini i, naravno, profitu koji on i oni koji ga okružuju mogu ostvariti iz eksploatacije ukrajinskih ruda i rijetkih metala, a da Rusija zadržava teritoriju koju je ratom osvojila. Putin je, međutim, o tome govorio vrlo površno. Putin je prvenstveno govorio o potrebi da Rusija vrati svoj uticaj u srednjoj i Istočnoj Evropi. I to je za mene najveća opasnost i ono što nama najviše prijeti - dodaje Pusić koja smatra navedeno nimalo utješnim.&nbsp;
<h2>Novi NATO mora da zaštiti Zapadni Balkan</h2>
Bilo kakvo širenje ruskog uticaja na taj prostor znači direktan atak na Evropsku uniju, jer je većina država sa toga prostora članica EU ili kandidat za članstvo, podsjeća nekadašnja potpredsjednica Vlade Hrvatske. Ko god bio u "novom NATO-u" i na koji god se način donoslile odluke ("a to sigurno neće biti konsenzusom"), taj sigurnosni kišobran mora zaštititi sve članice Evropske unije ali i Zapadni Balkan, smatra ona i dodaje:
- Hrvatska i Slovenija, koje pripadaju tom području, kao i Rumunija, Bugarska i Grčka moraju voditi računa kako zaštititi ovaj prostor između, u kojem su Crna Gora i Albanija članice NATO (vidjećemo šta će se s tim NATO-om dogoditi).
Nemoguće je, dodaje, štititi sigurnost tih članica EU novim sigurnosnim kišobranom (novim NATO-om), ako se ne zaštiti i cijeli prostor Zapadnog Balkana."
Gošća DRV ne spori ocjene da Donalda Trampa lično ne zanim previše ovaj region, jer ima "veće i ekstravagantnije planove na dnevnom redu". No, takav njegov odnos "ohrabruje trampove iz našeg sokaka", kakav je Ričard Grenel i njegova posjeta Kosovu naredne sedmice "nije dobra vijest". Odraz takvih okolnosti je tzv. "ambasadorska politika" čije posljedice ne poznaje "niko bolje od vas" u Crnoj Gori, kaže Pusić i zaključuje:
<h2>Posjeta Grenela je loša vijest</h2>
- Trampa možda ne zanima Zapadni Balkan, ali Grenela zanima. On je, dok je bio diplomata u Njemačkoj, pokušavao da radi neke apsurdne stvari ali bez efekta, bio je prosto nedorastao tamošnjoj situaciji. Ali, na relaciji Srbija-Kosovo načinio je priličan nered i priličnu štetu. Što on, vjerovatno, procjenjuje kao vrhunac svog političkog uticaja. Mislim da se može procijeniti u kom pravcu će sada pokušati da djeluje a to je, svakako - loš pravac! - kazala je Pusić.&nbsp;
Ona naglašava da je, uprkos tome što Tramp, makar i nesvjesno, podilazi Putinovom stavu da je Kosovo dio Srbije, mnogo više brine BiH, "a bogami i Crna Gora".&nbsp;
Zahtjev Rusije da Savjet bezbjednosti UN raspravlja o "krizi u BiH", ona vidi kao još jedan pokušaj Moskve da destabilizuje Zapadni Balkan, a zapravo da preko našeg regiona destabilizuje Evropski uniju.
<h2>U SAD postoje snage koje mogu da spriječe Trampovu "puzajuću diktaturu"</h2>
A na pitanje vjeruje li da protesti protiv Trampa, koji su počeli u Americi nakon opskurnog šikaniranja Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, mogu da pokvare planove novog predsjednika SAD, odgovara:
- Naravno da vjerujem. Apsolutno vjerujem i smatram da je to jedino što, na kraju, može pobijediti tu puzajuću dktaturu koja je na djelu u Americi - kazala je Pusić.&nbsp;
Na retoričko pitanje šta je ispravan odgovor na brutalno rušenje međunarodnog prava, na raskid sa konceprom multilateralizma, na razaranje sistema vrijednosti koji počiva na demokratiji i ljudskim slobodama a na uvođenje zakona jačeg i metoda razbojničke iznude od manjih - naricanje nad zlehudom sudbinom ili otpor, nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske odgovara preciziranjem - kakav otpor:
- Odgovor je novi globalni savez, ovo što se počelo događati u Parizu i Londonu. I uključivanje što je moguće većeg broja zemalja, globalno u savez koji se odupire velikim silama i pravu jačega kao jedinom pravu koje postoji. Od 193 članice UN, 13 se mogu računati kao velike. sve ostale su srednje ili male. Pa valjda smo nas 180 u stanju da nešto napravimo."

Pusić: Stvara se novi NATO

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Postavljanje Tonina Picule za izvjestioca u Evropskom parlamentu odlična je vijest za dio Srbije koji želi da uđe u Evropsku uniju, jer zaista smatram da je potrebno da Srbija postane članica - ocijenila je bivša ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
Govoreći o novoizabranom izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju, Vesna Pusić je za N1 rekla da je Tonino Picula, bez obzira što su se neki iznenadili i šokirali, odlična vijest za Srbiju u prvom redu, kako ističe, zato što je iz Hrvatske.
- On je vrlo respektabilna osoba u Evropskom parlamentu. On je vrlo ozbiljan čovjek i mislim da upravo zato što dolazi iz Hrvatske će se posebno truditi i posebno paziti da bude apsolutno objektivan da uzme u obzir sve elemente i sve faktore koji opisuju i čine ono što je situacija u Srbiji u odnosu na evropske zahtjeve i kriterijume. Mislim da ne samo da poznaje region, nego je i svjestan da je, ako hoćete, i u hrvatskom interesu da države iz našeg okruženja naprosto se usklade sa tim evropskim standardima i postanu članice Evropske unije - objašnjava Pusić.
Na pitanje šta bi mogli da budu prioriteti Picule u odnosu na Srbiju, Pusić, koja je nekada i blisko sarađivala sa njim, ocenjuje da će se držati apsolutno čvrsto prioriteta Evropske unije.
- Što se političkih kriterijuma tiče, to su ljudska prava, sloboda medija, funkcioniranje pravosuđa, pravna država. Sve ono što de facto pomaže građanima Srbije da imaju državu koja funkcioniše bolje i koja daje bolje usluge svojim građanima. Mnoge vlasti nisu naravno oduševljene sa insistiranjem na tim kriterijumima, ali mislim da vlasti u Srbiji moraju razumjeti da je zaista interes Srbije, s obzirom na geografsku lokaciju gdje se nalazi, okruženje u kojem se nalazi, da je budućnost Srbije Evropska unija - navela je Pusić.
Nekadašnja ministarka spoljnih poslova Hrvatske ističe i da bi ukoliko Srbija uvede sankcije Rusiji i na neki način prizna Kosovo, to bi bila dva velika koraka.

Pusić: Postavljanje Picule za izvjestioca odlična vijest za dio Srbije koji želi da uđe u EU

Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske - ocijenila je bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić za Antenu M, a nakon što je juče u Boki Kotorskoj obilježena 33. godišnjica formiranja logora Morinj.&nbsp;
Pusić je, komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, kazala da ne smatra da ratovi 90-ih godina i dalje opterećuju odnose dvije države i da su ta pitanja postala istorija politikom koja je vođena nakon devedesetih godina,.
- To pitanje je odavno otišlo u istoriju, u prvom redu političkim potezima tadašnjih predsjednika Mesića i Đukanovića. Međutim, prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju iskoristiti sve čega se mogu sjetiti pa tako i završenih priča iz prošlosti, ne bi li pogoršali i zaoštrili odnose Crne Gore i Hrvatske. Mislim da je to zato što oni, a naročito njihovi nalogodavci, povezuju dobre odnose s Hrvatskom sa crnogorskim ulaskom u NATO i, potencijalno, ulaskom u EU - kazala je Pusić.
Ističe da Hrvatska na sve moguće načine ignoriše ponašanje trenutne vlasti u Crnoj Gori.
- Budući da to treba po njihovom mišljenju spriječiti, koriste sve što mogu da unište odnose Crne Gore s jedinim susjedom koji je već pomogao za NATO, a eventualno bi mogao i za EU. Hrvatska je na početku reagovala suzdržano diplomatski, a sada uglavnom to ignoriše, jer je prilično jasno o čemu se tu radi - rekla je Pusić.

Pusić: Prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori pokušavaju da iskoriste sve čega se sjete ne bi li pogoršali odnose sa Hrvatskom

Posjete njemačkog kancelara Šolca Srbiji, a zatim predsjednika Francuske Emanuela Makrona, odvijale su se na jednom nivou koji je poznat kao odnos prema trećem svijetu, odnosno, prodaćemo vam oružje, kupićemo vaše minerale, a vi se nosite sa svojim teškoćama koje se nas u EU uopšte ne tiču. To je za mene zastrašujuće, jer svi živimo u istom kvartu - rekla je za N1 Sarajevo bivša ministarka spoljnih i evropskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Hrvatske Vesna Pusić.
Vesna Pusić je navela i da je za cijeli region „opasan takav odnos evropskih lidera prema Srbiji“ i dodala da bez obzira na to što nude novac, institucije EU nisu razumjele u kojoj mjeri se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila.
- Novac nikada nije uspio da riješi ili preokrene naše političare. Institucije EU nisu razumjele u kojoj mjeri se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila i u kojoj mjeri imaju političare sa specifičnim respiracijama. Neće svi političari u EU. U nekim državama, poput Srbije, većina građana ne žele u EU. Tamo je podrška za ulazak na 38 odsto. Stari koncept EU da će Srbija ući prva kao najveća država više ne funkcioniše. Srbiju treba okružiti uspjehom da bi vidjeli da je budućnost u EU. BiH nije spremna, ali želi u EU i njoj se može pomoći. Što se tiče Crne Gore, stanovništvo želi, ali vlast ne - objasnila je Pusić.
Na pitanje zbog čega se Hrvatska i Srbija utrkuju u naoružanju, Pusić navodi da je Hrvatska u NATO i ima obavezu da dva odsto BDP-a ulaže u odbranu.
- U Srbiji, ja bih rekla, da je sitaucija drugačija i jako me je to zabrinulo. Za sve nas opasan je takav odnos evropskih lidera prema Srbiji jer ako se tamo počne na taj način degradirati, politička scena biće opasna za sve nas. Posjete kancelara Olafa Šolca Srbiji, a zatim predsjednika Emanuela Makrona, odvijale su se na jednom nivou koji je poznat kao odnos prema trećem svijetu, odnosno, prodaćemo vam oružje, kupićemo vaše minerale, a vi se nosite sa svojim teškoćama koje se nas u EU uopšte ne tiču. To je za mene zastrašujuće jer svi živimo u tom kvartu - istakla je Vesna Pusić i dodala da ni američki ambasador „apsolutno nije objektivan“
Ali nije, kaže, ni u poziciji da bude – prodajemo vam oružje, a uzimamo litijum. 
- Oni (SAD) više razmišljaju o tome da treba da naprave savez sa najjačim pa onda sa ostalima. Mislim da će morati da mijenjaju tu politiku. Ovo što su napravili evropski lideri je veoma opasan signal - smatra bivša potpredsjednica Hrvatske.
Kako dodaje, ne zna ni zašto se Srbija sa Aleksandrom Vučićem u toj mjeri naoružava.
- Ne znam, možda želi da modernizuje vojsku i pokaže koliko je jak. Ne znam koga bi napao. Srbiji niko ne prijeti, ali to jeste jedan autokratski način razmišljanja. Svi u okolini Srbije su u NATO-u ili na neki način pod zaštitiom NATO-a - zaključila je Pusić.

Pusić: Za sve nas je opasan odnos evropskih lidera prema Srbiji – kao prema zemlji trećeg svijeta

Crnogorski film „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, biće prikazan u glavnom takmičarskom programu igranog filma na Međunarodnom filmskom festivalu u San Dijegu, koji se održava od 15. do 19. oktobra 2025.
Selekcija uključuje 24 filma iz cijelog svijeta, odabrana iz više od 3.500 prijava. Festival, sada u svom 24. izdanju, poznat je po predstavljanju značajnih nezavisnih filmova koji pokreću razgovore o društvenim pitanjima, ljudskim pravima, migracijama i drugim važnim temama, kstiče se u saopštenju Filmskog centra Crne Gore.
- Vjerujemo da „Obraz“ predstavlja snažan doprinos kinematografiji koja istražuje ljudski identitet i valere morala, a dosadašnja festivalska putovanja filma potvrđuju njegovu umjetničku vrijednost i međunarodno interesovanje. Izuzetno smo uzbuđeni zbog američke premijere u ovoj prestižnoj selekciji sa nekim od autora koji oblikuju globalnu kinematografiju. Takođe, učešće na ovom festivalu predstavlja izvanrednu priliku za dalju međunarodnu afirmaciju filma, kao i za upoznavanje dalje publike sa pričom koja se bavi balkanskim istorijskim iskustvima, ali i univerzalnim temama -istakao je glavni producenta filma Milorad Radenović.
Film je inspirisan istinitim događajem prema motivima koje je napisao akademik Zuvdija Hodžić. Radnja filma smještena je u period Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori. Priča prati 36 dramatičnih sati u kojima albansko-muslimanski domaćin Nur pruža utočište hrišćanskom djetetu koje bježi od fašističkih progonitelja, suočavajući se sa teškom moralnom dilemom – da li da spasi svoj dom i porodicu ili zaštiti nepoznato dijete druge vjere i nacije.
Međunarodnu glumačku ekipu predvode Edon Rizvanolli u glavnoj ulozi, uz crnogorske glumce Aleksandra Radulovića, Branimira Popovića, Anu Vučković i Zefa Bata Dedivanovića u njegovoj posljednjoj filmskoj ulozi. U filmu igraju i regionalne zvijezde Nikola Ristanovski iz Sjeverne Makedonije, Igor Benčina iz Srbije i Alban Ukaj iz Bosne i Hercegovine. Dječije uloge su povjerene Elezu Adžoviću, Vuku Bulajiću, Merisi Adžović i Hani Pavlović.
Koprodukciju filma čine Galileo production (Crna Gora), Cinnamon Films (Srbija), Embrio (Hrvatska), RTCG, Progressive films i Mogador Film (Njemačka). Film je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, Radio i Televizije Crne Gore i CEKUM-a. 
 
Podsjetimo da je film „Obraz“ crnogorski kandidat za 98. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2025. godini.

Američka premijera crnogorskog filma „Obraz“ na festivalu u San Dijegu

Završeni su radovi na izgradnji nove saobraćajnice sa obostranim parkinzima i trotoarima u ulici Mila Boškovića, iza zgrade “Pivnica”, čime je uži centar grada dobio novi uređeni prostor sa 38 parking mjesta, saopšteno je iz Opštine Bar.
Ukupna vrijednost investicije, koja je realizovana iz budžeta Opštine Bar, iznosi više od 180 hiljada eura.
- Radovima je obuhvaćena izgradnja saobraćajnice ukupne dužine 80 metara, sa obostranim parkinzima, trotoara sa taktilnim stazama, instalacija atmosferske kanalizacione mreže, ali i adekvatno uređenje zelenih površina u cilju očuvanja postojećih višegodišnjih stabala i zelenila na ovom lokalitetu. Uz to, postavljanjem savremenih stubova sa LED svjetiljkama obezbijeđena je dodatna sigurnost i funkcionalnost prostora - navode iz opštine.
Kako su dodali, završetkom ovog projekta obezbjeđeno je značajno uređenje urbanog jezgra grada, budući da su na funkcionalan način riješeni problem nedostatka parking prostora i stvoreni uslovi &nbsp;za bezbjednije odvijanje saobraćaja u dijelu koji gravitira samom gradskom centru, što u krajnjem doprinosu boljem komunalnom redu i kvalitetu života, najprije stanovnika okolnih stambenih objekata, ali i svih građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPERt13GY9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nova saobraćajnica i parking prostor u centru Bara, vrijednost investicije preko 180 hiljada eura

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Belfastu.
U fokusu razgovora, kako je najavljeno iz MVP, biće razmatranje postignutih rezultata i definisanje novih oblasti saradnje u okviru procesa koji podstiče evropsku integraciju i jačanje regionalne saradnje.
- Ministarski sastanak u Belfastu biće prilika za razmjenu mišljenja o zajedničkom odgovoru na aktuelne izazove na ekonomskom, bezbjednosnom i socijalnom planu, promovisanju aktivnosti koje doprinose regionalnoj povezanosti, te afirmaciju naše države kao aktivne učesnice Berlinskog procesa i lidera na putu ka članstvu u EU - ističe se u saopštenju.

Ibrahimović u Belfastu na Sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa

Zakon koji krši Ustav, stvara nejednakost među građanima i štiti pojedince od odgovornosti, ponovo je vraćen na dnevni red Skupštine Crne Gore.
Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića poručuju da poslanici 13. oktobra imaju obavezu prema građanima da ne glasaju za izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, koje su, kako se navodi, protivne pravdi, jednakosti i interesima države.
Predsjednik Crne Gore vratio je pomenuti zakon Skupštini je krši Ustav po dva jasna osnova – zbog retroaktivne primjene i stvaranja neravnopravnog položaja građana. Na iste povrede ukazala je i analiza advokatske kancelarije angažovane od strane poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad.
Ministarstvo finansija, u svom mišljenju, takođe je upozorilo da bi usvajanje zakona ugrozilo fiskalnu održivost opština i bilo u suprotnosti sa fiskalnom politikom Vlade, što dodatno potvrđuje da je riječ o rješenju koje je „pravno, ekonomski i institucionalno neodrživo“.
- Ovaj zakon je napisan da zaštiti jednog političara od krivičnih prijava i sudskih postupaka, uključujući i prijavu zbog višegodišnjeg nezakonitog oporezivanja državne kompanije ‘13. jul – Plantaže’. Takva zloupotreba zakonodavne vlasti mora biti jasno odbačena u interesu građana i pravne države - poručuju iz Kabineta predsjednika.
U saopštenju se ističe da pokušaji da se zakoni pišu prema mjeri pojedinaca, a ne svih građana, direktno urušavaju povjerenje u institucije i obesmišljavaju vladavinu prava.
Posebno se upozorava na činjenicu da bi predložene izmjene oštetile oko 22 hiljade registrovanih poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore, jer se ukidaju jedinstvene poreske olakšice i uvodi diskriminacija u zavisnosti od opštine.
- To znači da bi, na primjer, poljoprivrednik u jednoj opštini mogao imati olakšicu od 90%, dok bi njegov kolega u drugoj imao svega 20% — samo zbog mjesta prebivališta - navodi se.
Takvo rješenje, dodaje se, direktno je suprotno Ustavu Crne Gore, koji propisuje da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava, već da se mora očuvati jedinstveni ekonomski prostor i jednak tretman svih građana.
Važeći zakon, podsjećaju iz Kabineta predsjednika, već predviđa 70% poreske olakšice za sve registrovane poljoprivrednike na teritoriji cijele države, dok bi novi zakon tu jednakost ukinuo i otvorio prostor za proizvoljnost i političke zloupotrebe.
- Pozivamo poslanike da pokažu odgovornost i ne dozvole da zakon koji krši Ustav, urušava pravnu sigurnost i diskriminiše građane, bude ponovo izglasan. Crna Gora ne smije biti država u kojoj se zakoni prilagođavaju političkim interesima, već država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Svaki poslanik koji glasa za ovaj zakon mora znati da glasa protiv Ustava i protiv građana - zaključuje se u saopštenju.

Milatović: Zakon koji stvara nejednakost i krši Ustav ne smije biti ponovo izglasan

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: vesna-pusic