U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu. Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta. Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić. Smatra da se treba ugrabiti trenutak. Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva.&nbsp; - Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić. Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti. - Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja &nbsp;a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova. Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt &nbsp;ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa. On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu</h2> Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam. - Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on. Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU.&nbsp; - Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo. - Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on. <h2>Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke</h2> Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka. - Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora. <h2>Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam</h2> Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi. - U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cetinjski forum"> </figure>  Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije". - U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam.&nbsp; - Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona. Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.&nbsp; - Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka. - Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.

Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Ako Crna Gora želi da ostane vjerodostojan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno je da političke snage koje istinski dijele evropske vrijednosti sarađuju i zajednički predvode reforme.
To je poručeno na prvoj sesiji Regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, na noćnoj sesiji „NON-paper za Crnu Goru”, ocijenila je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori pokazuje veći optimizam EU da primi Crnu Goru, nego cijele koalicije na vlasti da država uđe u Uniju.
Ona je ukazala i da su tri grupe tema apostrofirane kao problematične, iako to nije dobilo veliku pažnju javnosti: carinske službe i carinska politika, zatim zaštita životne sredine, hrana, poljoprivreda i ribarstvo, kao i socijalna politika i zapošljavanje.
Ona je ocijenila da mnogi u institucijama EU misle da će ulaskom Crne Gora pokazati da proširenje nije mrtvo, a sa druge strane smatraju da je Crna Gora dovoljno mala da neće praviti previše problema, što se tiče budžeta i slično.
Pusić je, govoreći o non pejperu čiji je jedan od autora, rekla da je ideja bila da se pokaže zašto je Crna Gora relevantna i da je mnogo značajnija od svoje veličine zbog geopolitičkog položaja.
Kako je navela, jedna od prepreka na putu Crne Gore je to da se vladajuća većina sastoji od jednog dijela koji je za ulazak Crne Gore u EU i drugog dijela za koji je vrlo upitno da je za ulazak u Uniju.
- Formalno cijelo vrijeme taj dio ponavlja da jeste, a vuče poteze koji uvijek zasmetaju Crnoj Gori da napravi napredak. Gotovo uvijek kad napravi napredak se napravi nešto što taj korak prema članstvu osujeti - rekla je Pusić.
Istakla je da je jedno od rješenja, koje je elaborirano u non pejperu, mentorstvo, kao u slučaju ulaska tri baltičke države sa kojima su partnerstvo uspostavile Danska, Švedska i Finska.
- Od administratora, do najvišeg nivoa državne uprave, radili su sa njima na pripremanju zakona i ljudi, kako bi što spremniji ušli u EU - &nbsp;rekla je Pusić i navela da bi trebalo da bude šest država koje ulaze u partnerske odnose sa šest država iz regiona.
Pusić smatra da je ulazak Crne Gore u EU skoro neophodan signal za region da je to moguće.
Ona je istakla da se nakon zatvaranja svih poglavlja čeka potpisivanje i ratifikacija, prije članstva.
- To je veliki posao iza toga. Zato u non pejperu piše da se one političke stranke koje zaista žele da Crna Gora uđu u EU moraju povezati. Izbori su 2027. godine i do tada nećete završiti cijeli posao, čak i da završite pregovore. Za te izbore se treba pripremiti, jer Crnoj Gori treba evropsko vođstvo - poručila je ona.
Naučni saradnik na Institutu za istoriju Češke akademije nauka i vanredni profesor na Fakultetu društvenih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, František Šistek, mišljenja je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja.
- Ljudi koji su radili mnogo da Crna Gora napreduje na evropskom putu sada su optimistični, ali to se ne može smatrati definitivnom pobjedom, jer ima još preporuka i put ispred Crne Gore je dugačak“, objasnio je Šištek.
On je istakao da je važno pitanje da li će Crna Gora biti na dobrom glasu, jer sve članice moraju da se izjasne da država može ući u EU. „Važno je da ne uđe članica koja nije spremna, koja je na unutrašnjem nivou ranjiva, podložna stranim uticajima“, kazao je Šištek.
On je, govoreći o probnom članstvu, naveo da je to realno u praksi teško sprovodivo. „Imamo iskustvo da je Mađarska, uzorna liberalna država koja je ušla bez većih problema, poslije više godina počela da se ponaša drugačije, zato to nije adekvatno rješenje“, kazao je Šištek.
On je kazao i da ne vidi efektivnu volju u Crnoj Gori da se negatvan uticaj Vučićeve Srbije prekine. „Jedan dio aktuelne vlasti je za Vučićev režim. I zašto bi oni bili neko ko to želi da ograniči? - zapitao se Šištek i dodao da je i veći dio medijske scene u Crnoj Gori pod direktnim uticajem Beograda.
Šištek je ocijenio da pad povjerenja u evropske integracije nije drastičan i da je cijela politička scena za ulazak u EU, osim minornih partija koje su otvoreno protiv.
Upozorio je da rast uticaja iz Beograda ili crkve može voditi daljem osipanju te podrške.
Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić ne vidi problematičnim heterogenost Vlade.
- Mislim da to nužno ne mora biti loše, pogotovo što su u opoziciji stranke koje su podrška procesu pristupnja i spremni su da podrže svaku inicijativu koja nas vodi korak bliže EU - objasnio je Lukšić.
On je naveo da se osjeća zasićenost procesom pregovora koji jako dugo traje, a što bi trebalo biti dodatni razlog da se naprave hrabriji potezi i iskoristi specifičan geopolitički trenutak.
- Uostalom, ne završava se posao time što ste ušli u EU, za mnoge oblasti će sigurno postojati tranzicioni period. Dok god su jasno postavljeni zadaci, dok imamo jasan nadzor nad procesom, mislim da je to moguće - rekao je Lukšić.
On je upozorio i da ne bi bilo dobro se oni koji vode sada proces opuste zato što im iz EU govore da će Crna Gora biti članica EU 2028. godine, iako je jasno da je sada sve mnogo lakše i brže nego u nekim ranijim fazama.
- Kako je loše ako se zatvori određeno poglavlje, a onda ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njega. Tu bi i EU trebalo da opominje, kako bi se pravac održao - kazao je on.
Lukšić je kazao da je u redu imati u Vladi sve partije proevropski orijentisane, pa makar i rektorički.&nbsp;
- Drago mi je da vidim predstavnike aktuelne vlasti koji su zainteresovani za progres u okviru NATO-a, iako se sjećamo da nije tako bilo uoči članstva u NATO. Drago mi je i danas u vlasti oni ljudi koji dočekivali Šešelja iz Haga sada pričaju neku drugu priču - &nbsp;rekao je Lukšić.
Lukšić je istakao da u probnom periodu članstva, kao modelu, ne vidi „ništa sablasno“, navodeći da se zaboravlja da je proces EU integracija i proces emancipacije društva.&nbsp;
- Mislim da bi taj proces išao brže ako bi bili dio jedne šire zajednice, u kojoj ne bi imali dileme makar kada su pitanja vanjske i bezbjednosne politike - rekao je Lukšić.
Izlaganja panelista pratila je i živa diskusija u kojoj su učestvovale diplomate, predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora iz Crne Gore i regiona.
Večerašnju sesiju, koja je okupila preko 70 učesnika, moderirala je direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač.

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.&nbsp;
U Hrvatskoj, kaže Pusić, postoji mnogo veće razumijevanje za političku situaciju u Crnoj Gori nego što je ona očekivala, jer se na neki način Hrvatska u posljednje vrijeme nije previše bavila regionom, ali je pokazala interes da Crna Gora u dogledno vrijeme, kako kaže, postane članica Evropske unije.&nbsp;
- U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno u tome uspije. Moje je mišljenje, a ja nijesam u vlasti više, naravno, ali je to u interesu cijelog regiona, jer iskreno rečeno ako Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju Srbija nikad neće ući u Evropsku uniju. Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je Pusić.&nbsp;
 
U dijelu crnogorske vlasti, smatra Pusić, koalicija koja cinično nosi ime Za budućnost Crne Gore su protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. &nbsp;Podsjeća da oni( ZBCG) i Demokrate u trenutku kad se Crna Gora približi trenutku napretka na putu prema članstvu izmisli ili, kako kaže, izfabrikuju neki incident ili konflikt.
- Izmisle neku politiku koja ide protiv temeljnih nekih stavova Evropske unije, ili jedne od država članica, a to je najčešće Hrvatska, koja inače ne bih rekla da ima ogromnu ulogu u Evropskoj uniji, ali što se Crne Gore tiče ima vrlo veliku ulogu i u tome će biti vrlo važna. Hrvatska službena politika razumije da je i za Hrvatsku i za cijelu regiju bi bilo važno da Crna Gora uđe, ne u uslovima u kojima vam, što bi se kolokvijalno reklo, guraju prst u oko, malo treba pokazati neku želju da se uđe. Sad Crna Gora ima jedan dio vlasti, koja čini se nije samo protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, jer bez obzira šta govore njihove politike, prijedlozi i inicijative uvijek idu kontratoga i udaljuju je, danas je Crna Gora udaljenija od Evropske unije nego što je bila 2020. godine - zaključila je Pusić.
 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAO3DkLlOcsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Pusić: U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno uspije i uđe u EU, u politici nema važnije stvari od tajminga

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Crna Gora se danas nalazi na raskrsnici: ili će jasno krenuti putem Evrope, uz podršku prijatelja i saveznika, ili će dozvoliti da unutrašnje snage koje rade protiv njenog identiteta i državnosti zakoče proces - poručila je liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Zato je podvukla da je vrijeme praznih priča prošlo - te da je potrebna odlučna akcija i odgovornost.
U tom kontekstu je podsjetila na riječi bivše ministrice Vesne Pusić koja je ukazala i vlasti i opoziciji da: bez jasne i odlučne borbe za očuvanje Crne Gore i njen evropski put, ne može se očekivati da međunarodni partneri pruže punu podršku demokratskim snagama u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpusic-nadam-se-da-u-crnoj-gori-postoji-dovoljno-snage-i-volje-da-se-sprijeci-diverzija-iznutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pusić naglašava da najveća opasnost dolazi iznutra - od onih koji formalno učestvuju u vlasti, a suštinski rade protiv evropskog i državnog puta Crne Gore. Ističe da unutar vladajuće koalicije postoje političke snage koje pokušavaju da usporavaju ili čak blokiraju integraciju Crne Gore u EU, što čini unutrašnju diverziju kritičnim problemom. Zato je nužno da opozicija pokaže snagu i odlučnost - i kroz političko djelovanje i kroz proteste - kako bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi sa onim subjektima koji ga mogu iznijeti - jasna je Marković.
Zato je pozvala opoziciju da jasno predoči građanima ozbiljnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
- I da ih pozove na demokratske proteste, kao jedini način da se pošalje snažna poruka i vlasti i međunarodnoj zajednici da Crna Gora ima snage da ide putem Evrope - zaključila je Marković.

Marković: Nužno da opozicija pokaže snagu da bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kazala je da, iako je globalno situacija vrlo teška, za Crnu Goru nije najgori trenutak da preuzme inicijativu na putu ka Evropskoj uniji.
- Da li će to Crna Gora iskoristiti, da li za to ima snage, motivacije, to će se, po mom mišljenju, vidjeti baš sad. Do kraja ove godine ja mislim da ćemo vidjeti da li će Crna Gora ugrabiti taj trenutak, da li će politički subjekti u Crnoj Gori prepoznati taj carpe diem i snažno krenuti prema evropskim standardima i integracijama ili će ponovo oni, koji su direktno protiv ulaska Crne Gore u EU i koji dovode u pitanje Crnu Goru kao samostalnu državu, uspjeti da prevladaju - kaže Pusić za Antenu M.&nbsp;
Problem je, objašnjava, što postoje dva modela proširenja. Jedan je, kako kaže, kopenhaški model koji podrazumijeva proširenje sa demokratskim institucijama, slobodne medijie, funkcionalno pravosuđe i usklađenost sa politikama Evropske unije.
- A drugi je nešto što ja zovem orbanovski model proširenja, a to je dovedite u Uniju što više Orbana i na taj način defakto je destabilizujte. To je model koji, ne samo da ne odgovara Uniji, on ne odgovara ni građanima država kandidatkinja - kaže Pusić.
Crna Gora, ocjenjuje, mora ući u Evropsku uniju zbog svoje izuzetne geopolitičke važnosti i to isključivo po kopenhaškim kriterijumima.
- Moj je utisak da je situacija u Crnoj Gori takva da postoji koalicija između Pokreta Evropa sad i, uslovno rečeno, organizacije Evropa nikad. Dakle, jedne koalicije, bez obzira što je ublažila retoriku, a koja je ušla u vladajuću koaliciju, čija svaka odluka, inicijativa, ide u suprotnom pravcu. Odvlači Crnu Goru dalje od tog članstva i dalje od svih kriterijuma koji se podrazumijevaju za ulazak u Evropsku uniju - ističe Pusić.
Na tom putu su, naglašava Pusić, saveznici važni i potrebni. Hrvatska je, dodaje, saveznik Crne Gore, ali, upozorava, do određenih granica izdržljivosti, koje podrazumijevaju normalne susjedske odnose i mogućnost dogovora i komunikacije.
- Ako toga nema, onda će Hrvatska tu teško biti onaj element ili faktor koji će Crnu Goru pogurati naprijed prema evropskim integracijama. A Hrvatskoj je to i u interesu i može i načelno hoće, pod predpostavkom normalnih odnosa - ističe Pusić.
Pusić smatra i da Crna Gora može doći u situaciju da Hrvatska blokira zatvaranje poglavlja 31, te da u ovom procesu nije ništa zagarantovano.
- Jasno je da može, ali mislim da to nije glavni problem. Mislim da je glavni problem da unutar vladajuće koalicije postoje određene političke snage koje su protiv toga da Crna Gora uđe u EU. I budući da su protiv toga, oni će raditi sve što je u njihovoj moći da to osujete. Toga treba biti svjestan i vidjeti da li u Crnoj Gori postoji, a ja se nadam da postoji, dovoljno snage, volje, odlučnosti da se to spriječi. Da se takva jedna diverzija iznutra spriječi. Nije riječ samo o Demokratama, već i o koaliciji Za budućnost Crne Gore, koja je po mnogim pokazateljima doprinijela dosta da se uspori, ako ne i s vremenom zaustavi bilo kakvo razmišljanje o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - smatra Pusić.
Pitanje je, naglašava Pusić, da li u Crnoj Gori ima dovoljno snage, volje i odlučnosti da se to spriječi.
Vjeruje ipak da Crna Gora to može učiniti, ali je, kako zaključuje, sve u rukama građana Crne Gore.

Pusić: Nadam se da u Crnoj Gori postoji dovoljno snage i volje da se spriječi diverzija iznutra

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kaže da polako sazrijeva svijest kako je došao kraj poretku stvorenom nakon Drugog svjetskog rata, koji je počivao na transatlantskom partnerstvu SAD i Evrope.&nbsp;
Ona u razgovoru za Antenu M ukazuje da se, zapravo, sada okončava proces koji je trajao vrlo dugo, a čije početke prepoznaje u dolasku Vladimira Putina na čelo Rusije i izbijanju svjetske finansijske krize 2006/7.&nbsp;
Samo je utisak, navodi, da su se promjene desile odjednom.
- Danas taj proces dolazi na vidjelo, a niko se za njega nije u pravom smislu pripremio. Prije svega Evropa se, kao naše relevantno okruženje, nije pripremila i danas pokušava da se na brzinu prilagodi novim okolnostima i da, istovremeno, sačuva taj transatlantski savez - kazala je Pusić.&nbsp;
<h2>Evropa je apsolutno sposobna da se odupre</h2>
Pusić, međutim, smatra da taj savez, u trgovinskoj i bezbjednosnoj sferi, faktički više ne postoji i da se više neće vratiti u obliku koji je stvoren nakon Drugog svjetskog rata.
Na pitanje da li je Evropa sposobna za konsolidaciju u novim okolnostima, izazvanim Trampovim potezima na početku njegovog drugog mandata, sagovornica Antene M odgovara rezolutno:
- Apsolutno je sposobna, nema govora da neće biti sposobna. Pitanje je samo ko je ta Evropa, ko se tu ubraja? - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV i objašnjava pitanje koje je otvorila.&nbsp;
Ističe da najprije treba koordinirati odbranu kojom Evropa sada raspolaže, a koji nije razvijen jer se oslanjala na sigurnosni štit NATO, predvođen SAD.&nbsp;
Nakon što je Tramp pokazao da ta garancija više ne postoji, vrlo brzo su reagovali lideri Francuske i Velike Britanije, Makron i Starmer, priključio se i "dolazeći njemački kancelar jake proevropske retorike" Merc, koji su okupili tzv. "savez voljnih", u koji nijesu pozvani "Putinovi proksiji" Orban i Fico, lideri Mađarske i Slovačke.
- Stvara se jedan, ja bih rekla, novi NATO! Dok 'stari' NATO polako postaje marginalizovan, u prvom redu zbog ponašanje nove američke administracije. Stvara se, dakle, novi NATO koji je i dalje transatlantski, jer je tu i dalje Kanada, u kojem će Turska igrati vrlo važnu ulogu, a u kojem bi, s vremenom, mogle biti i nama neke geografski daleke demokratije - ističe Pusić.&nbsp;
<h2>Brine što u savez "voljnih" nije pozvan niko sa Zapadnog Balkana</h2>
Pusić podsjeća da vojni savezi ne postoje samo radi odbrane teritorije, nego i radi zaštite demokratije i drugih vrijednosti.
- Budući da je Amerika, čini se barem za sada, od toga u priličnoj mjeri odustala, Evropa je, prvi put nakon Čerčila, u prilici da taj proces vodi - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV napominje da na taj sastanak nijesu bile pozvane tri baltičke države, ali je britanski premijer Kir Starmer pozvao njihove čelnike i kazao da će Litvanija, Letonija i Estonija biti uključene u to partnerstvo.
- Ono što mene brine je da nas u Jugoistočnoj Evropi niko nije zvao!? Koliko znam - ni Slovence, a ni Hrvatsku! A mi smo, da tako kažem, granične zemlje EU i racionalno bi bilo da budemo zainteresovani da učestvujemo u tom novom odbrambenom savezu - navodi Pusić.&nbsp;
<h2>Kina, Rusija, a sada i SAD žele podjelu svijeta na interesne sfere</h2>
Savez Evrope, Kanade i Austarlije bivša šefica hrvatske diplomatije vidi kao alijansu država odanih demokratiji i multilateralizmu. Na drugoj su strani odavno Kina, Rusija a sada i SAD, koje zagovaraju viziju svijeta podijeljenog na interesne sfere, koje geografski "pripadaju" svakoj od te tri sile. Pusić, međutim, napominje da Putin ne vidi kao partnera SAD, nego Trampa koji, dodaje ona, ne radi u interesu Amerike, nego u svom i interesu oligarha koji ga podržavaju.
Vesna Pusić ocjenjuje da se najmudrije u toj igri ponaša Kina, koja se ne razmeće snagom i polako ulazi na sva područja koja je napustila Amerika. Peking će, vjeruje, najviše i ekonomski profitirati iz rata carinama koji je započeo Tramp.
Na pitanje đe su granice uticaja svake od tri sile, ako pobijedi njihov koncept "silobika", prije svega iz ugla budućnosti Zapadnog Balkana, Pusić kaže da, što se Evrope tiče, vjerovatno slične onima iscrtanim na Jalti, prije osam decenija. Utješnim smatra to što je Rusija geografski najbliža ne samo Zapadnom Balkanu, nego i cijeloj Evropi, tako da "nijesmo sami" u toj poziciji.&nbsp;
- U prvom telefonskom razgovoru Putina i Trampa bilo je vrlo zanimljivo, ko god ga je htio malo detaljnije pročitati, da su njih dvojica govorili o dvije različite stvari. Tramp je govorio o miru u Ukrajini i, naravno, profitu koji on i oni koji ga okružuju mogu ostvariti iz eksploatacije ukrajinskih ruda i rijetkih metala, a da Rusija zadržava teritoriju koju je ratom osvojila. Putin je, međutim, o tome govorio vrlo površno. Putin je prvenstveno govorio o potrebi da Rusija vrati svoj uticaj u srednjoj i Istočnoj Evropi. I to je za mene najveća opasnost i ono što nama najviše prijeti - dodaje Pusić koja smatra navedeno nimalo utješnim.&nbsp;
<h2>Novi NATO mora da zaštiti Zapadni Balkan</h2>
Bilo kakvo širenje ruskog uticaja na taj prostor znači direktan atak na Evropsku uniju, jer je većina država sa toga prostora članica EU ili kandidat za članstvo, podsjeća nekadašnja potpredsjednica Vlade Hrvatske. Ko god bio u "novom NATO-u" i na koji god se način donoslile odluke ("a to sigurno neće biti konsenzusom"), taj sigurnosni kišobran mora zaštititi sve članice Evropske unije ali i Zapadni Balkan, smatra ona i dodaje:
- Hrvatska i Slovenija, koje pripadaju tom području, kao i Rumunija, Bugarska i Grčka moraju voditi računa kako zaštititi ovaj prostor između, u kojem su Crna Gora i Albanija članice NATO (vidjećemo šta će se s tim NATO-om dogoditi).
Nemoguće je, dodaje, štititi sigurnost tih članica EU novim sigurnosnim kišobranom (novim NATO-om), ako se ne zaštiti i cijeli prostor Zapadnog Balkana."
Gošća DRV ne spori ocjene da Donalda Trampa lično ne zanim previše ovaj region, jer ima "veće i ekstravagantnije planove na dnevnom redu". No, takav njegov odnos "ohrabruje trampove iz našeg sokaka", kakav je Ričard Grenel i njegova posjeta Kosovu naredne sedmice "nije dobra vijest". Odraz takvih okolnosti je tzv. "ambasadorska politika" čije posljedice ne poznaje "niko bolje od vas" u Crnoj Gori, kaže Pusić i zaključuje:
<h2>Posjeta Grenela je loša vijest</h2>
- Trampa možda ne zanima Zapadni Balkan, ali Grenela zanima. On je, dok je bio diplomata u Njemačkoj, pokušavao da radi neke apsurdne stvari ali bez efekta, bio je prosto nedorastao tamošnjoj situaciji. Ali, na relaciji Srbija-Kosovo načinio je priličan nered i priličnu štetu. Što on, vjerovatno, procjenjuje kao vrhunac svog političkog uticaja. Mislim da se može procijeniti u kom pravcu će sada pokušati da djeluje a to je, svakako - loš pravac! - kazala je Pusić.&nbsp;
Ona naglašava da je, uprkos tome što Tramp, makar i nesvjesno, podilazi Putinovom stavu da je Kosovo dio Srbije, mnogo više brine BiH, "a bogami i Crna Gora".&nbsp;
Zahtjev Rusije da Savjet bezbjednosti UN raspravlja o "krizi u BiH", ona vidi kao još jedan pokušaj Moskve da destabilizuje Zapadni Balkan, a zapravo da preko našeg regiona destabilizuje Evropski uniju.
<h2>U SAD postoje snage koje mogu da spriječe Trampovu "puzajuću diktaturu"</h2>
A na pitanje vjeruje li da protesti protiv Trampa, koji su počeli u Americi nakon opskurnog šikaniranja Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, mogu da pokvare planove novog predsjednika SAD, odgovara:
- Naravno da vjerujem. Apsolutno vjerujem i smatram da je to jedino što, na kraju, može pobijediti tu puzajuću dktaturu koja je na djelu u Americi - kazala je Pusić.&nbsp;
Na retoričko pitanje šta je ispravan odgovor na brutalno rušenje međunarodnog prava, na raskid sa konceprom multilateralizma, na razaranje sistema vrijednosti koji počiva na demokratiji i ljudskim slobodama a na uvođenje zakona jačeg i metoda razbojničke iznude od manjih - naricanje nad zlehudom sudbinom ili otpor, nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske odgovara preciziranjem - kakav otpor:
- Odgovor je novi globalni savez, ovo što se počelo događati u Parizu i Londonu. I uključivanje što je moguće većeg broja zemalja, globalno u savez koji se odupire velikim silama i pravu jačega kao jedinom pravu koje postoji. Od 193 članice UN, 13 se mogu računati kao velike. sve ostale su srednje ili male. Pa valjda smo nas 180 u stanju da nešto napravimo."

Pusić: Stvara se novi NATO

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je donio Administrativni odbor Skupštine.
Uskoro opširnije...

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

Tag: vesna-pusic