Pejanović Đurišić: Veća je svijest o ruskom uticaju, institucije jačaju kapacitete za njegovo suzbijanje; Pusić: Rezultati u SAD-u pobuna protiv bezobzirnosti, prezira i nasilja prema građanima

Danas postoji veća svijest o ruskom uticaju, dok institucije, uprkos slabostima, postepeno jačaju kapacitete za njegovo prepoznavanje i suzbijanje, uz podršku Evropske komisije i njenih mehanizama. Nije perfektno, ali jeste bolje nego prije deset godina - kazala je nekadašnja ministarka odbrane Crne Gore i diplomatkinja dr Milica Pejanović Đurišić na regionalnoj konferenciji PLENUM 2026 "Crna Gora na pragu Evropske unije: evropska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike".

Na sesiji "SAD i EU: savezništvo koje blijedi i Balkan u novom geopolitičkom poretku", kojom je otvoren posljednji dan konferencije, ocijenjeno je da geopolitičke promjene i preispitivanje transatlantskih odnosa zahtijevaju da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost, a države Zapadnog Balkana aktivnije oblikuju svoju budućnost, umjesto da čekaju odluke velikih sila. 

Pejanović Đurišić je govoreći o ruskom uticaju, kako piše u saopštenju Centra za građansko obrazovanje, istakla da je Crna Gora relativno rano prepoznala njegove rizike po demokratske procese i evropske i evroatlantske integracije. 

Podsjetila je na pokušaje polarizacije društva i usporavanja reformi tokom pristupanja NATO-u, navodeći da se kasnije pokazalo kako je protivljenje Rusije bilo usmjereno na širi integracioni proces. 

- Koliko god da je borba da se ukaže na taj uticaj ponekad djelovala donkihotovski, naše društvo je prepoznalo rizike i povećalo stepen opreznosti - istakla je Pejanović Đurišić.

Ocijenila je da transatlantski odnosi prolaze kroz krizu, ali da treba razlikovati stvarne razlike u strateškim interesima Evrope i SAD od političkih reakcija koje povremeno podižu tenzije. 

Podsjetila je da ti izazovi nijesu počeli sa administracijom Donalda Trampa, već su bili prisutni i tokom mandata Baraka Obame, kada se američka spoljna politika sve snažnije usmjeravala ka Pacifiku. 

- Ni tada nije bilo jednostavno objasniti zašto je mjesto Crne Gore u NATO savezu, ne zbog suprotstavljenih strateških interesa, već zato što je američki fokus bio na drugoj strani - kazala je Pejanović Đurišić, naglašavajući značaj upornog dijaloga i predstavljanja zajedničkih interesa. 

Podsjetila je da su saveznici, uprkos međusobnim razlikama, na posljednjem samitu NATO-a potvrdili zajedničke strateške ciljeve, dok odnos prema Ukrajini ostaje važan test budućnosti savezništva. 

Pejanović Đurišić izrazila je i očekivanje da će novi saziv američkog Kongresa doprinijeti očuvanju stabilnosti NATO-a. 

Nekadašnja zamjenica premijera i ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić mišljenja je da rezultati izbora za američki Kongres potvrđuju značaj aktivnog političkog djelovanja. 

- Sve se čini nemoguće sve dok se ne dogodi - podsjetila je Pusić na riječi Nelsona Mandele.

Naglasila da politika zahtijeva inicijativu. 

- Mnogo je lekcija za nas u regionu: ništa se dobro neće dogoditi ako samo čekamo - rekla je Pusić.

Govoreći o širim geopolitičkim promjenama, istakla je da je dolazak Trampa na vlast učinio vidljivijim zaokret u međunarodnim odnosima. 

- Nije sve počelo sa Trampovom administracijom, ali je sa njom izašlo na vidjelo. Moglo bi se reći da su sve tri svjetske sile danas na istoj strani kada je riječ o podjeli svijeta na sfere interesa, što ranije nijesmo imali - navela je Pusić.

Upozorila je da „male države u takvom poretku imaju znatno manje prostora za djelovanje, zbog čega su jasna strategija i politička inicijativa posebno važne“. 

Ocijenila je i da američki izbori imaju značaj i za Zapadni Balkan, ukazujući na određene sličnosti političkih prilika u SAD i Srbiji. 

- Riječ je o dvije veoma različite države, jednoj izuzetno velikoj i jednoj maloj, ali postoje određene sličnosti. Ne znamo šta će se dogoditi nakon ovih izbora, ali znamo da je jedna ukorijenjena vlast poljuljana. U kojoj mjeri će se oporaviti i koliko će njen uticaj biti promijenjen, tek ćemo vidjeti, ali ovo je važan i neophodan korak - kazala je Pusić. 

Analizirajući razloge izbornog uspjeha demokrata u SAD, ukazala je da su, pored ekonomskih pitanja i troškova života, važnu ulogu imali i nezadovoljstvo odnosom vlasti prema građanima i ugrožavanje njihovog dostojanstva. 

- Mislim da je ovo bila i pobuna protiv bezobzirnosti, prezira i nasilja prema građanima i njihovom dostojanstvu. Slične elemente prepoznajem i u rezultatima izbora u Srbiji - naglasila je Pusić, dodajući da ostaje da se vidi kako će novoizabrani predstavnici iskoristiti dobijenu priliku.

Publicista sa Kosova Veton Suroi ocijenio je da svijet prolazi kroz tektonske geopolitičke promjene, dok američko strateško usmjeravanje ka Pacifiku dodatno naglašava potrebu da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost. 

Ukazao je na važnost razlikovanja dugoročnih američkih interesa od politike administracije Trampa i Kongresa, uz ocjenu da Zapadni Balkan više nije među prioritetima SAD. 

Posebno je izdvojio dvostranačku zakonodavnu inicijativu u američkom Kongresu koja se odnosi na stabilnost regiona, evropske integracije i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. 

- Naredne dvije godine biće ključne za usklađivanje regionalnih interesa sa američkom politikom - ocijenio je Suroi.

U osvrtu na region rekao je da stabilitokratija tokom prethodnih petnaestak godina dominirala pristupom zapadnih partnera Zapadnom Balkanu. 

- Lideri poput Aleksandra Vučića imali su podršku jer su posjedovali kapacitet za destabilizaciju, uz očekivanje da ga neće koristiti. Takav pristup proizveo je političku i društvenu inertnost, ali vidimo da se ona sada mijenja - kazao je, ukazujući na izbore u Srbiji i proteste u Albaniji. 

Dodao je da ekonomski pritisci, posebno rast cijena i nezadovoljstvo politikama vlasti, postaju sve važniji pokretači društvenih promjena.

- Crna Gora je u velikoj prednosti jer se očekuje da 2027. godine potpiše pristupni ugovor sa EU, ali je ključno da između potpisivanja i ratifikacije ne nastane bezbjednosni vakuum - upozorio je Suroi. 

Naglasio je da geopolitičke krize, posebno u Ukrajini i na Bliskom istoku, potvrđuju potrebu za politikom mira. 

- Evropa ne može biti kontinent mira ukoliko Zapadni Balkan ne postane njegov zajednički prostor mira - zaključio je Suroi.

Skup PLENUM 2026 organizovali su Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Evropski fond za Balkan (EFB).