<article><p>Rani rezultati pokazuju da je 50% Moldavaca glasalo "da" na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje ka Evropskoj uniji, čime se ova mala nacija, pod pritiskom između Istoka i Zapada, našla na putu ka pridruživanju jedinstvenom tržištu uprkos pritiscima iz Rusije, piše Reuters. </p><p>U ponedjeljak, prema podacima saopštenim u 3:00 ujutro na 97,66% prebrojanih glasova, 50% Moldavaca glasalo je "da", prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije. Međutim, konačan rezultat još uvijek nije bio siguran. Ranije su djelimični rezultati pokazivali da 57% birača nije spremno da podrži pridruživanje EU. </p><p>Analitičari su objasnili da su glasovi uglavnom pro-EU dijaspore prebrojani kasnije, što je dalo kampanji za "da" posljednji podsticaj. Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati idu u prilog aktuelnoj pro-EU predsjednici <b>Maiji Sandu</b>, koja se kandidovala na nedjeljnim izborima da zadrži svoju poziciju. Do ranih sati ponedjeljka, imala je 41,91% glasova sa 97,7% prebrojanih glasova.</p><p>Referendum i predsjednički izbori smatraju se testom spremnosti duboko podijeljene nacije da održi bliske veze sa Rusijom ili da se upusti u potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji. </p><p>Sanduin glavni rival na predsjedničkim izborima, bivši generalni tužilac <b>Aleksandr Stoianoglo</b>, osvojio je 26,32% glasova, što otvara put za drugi krug izbora 3. novembra u ovoj siromašnoj bivšoj sovjetskoj zemlji u jugoistočnoj Evropi. Glasanje ide u drugi krug ako nijedan kandidat ne pređe prag od 50 odsto.</p><p>Sandu je u nedjelju naveče izjavila da postoje "jasni dokazi" da su kriminalne grupe, u saradnji sa stranim snagama neprijateljskim prema interesima Moldavije, pokušale da kupe 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom neviđenih razmjera". </p><p>- Njihov cilj je bio podrivanje demokratskog procesa. Njihova namjera bila je da šire strah i paniku u društvu... Čekamo konačne rezultate i odgovorićemo odlučnim potezima - rekla je Sandu.</p><p>Pripreme za glasanje zasjenjene su brojnim optužbama za miješanje u izbore od strane bjegunca tajkuna <b>Ilana Shora</b>, koji živi u Rusiji. Moskva je negirala uplitanje, dok Shor negira krivicu.</p><p>Moldavska policija ranije ovog mjeseca optužila je Shora, koji je u odsustvu osuđen za prevaru i krađu, da je pokušao da podmiti mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže "našeg kandidata" na izborima. </p></article>

<p>Rani rezultati pokazuju da je 50% Moldavaca glasalo "da" na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje ka Evropskoj uniji, čime se ova mala nacija, pod pritiskom između Istoka i Zapada, našla na putu ka pridruživanju jedinstvenom tržištu uprkos pritiscima iz Rusije, piše Reuters.&nbsp;</p>
<p>U ponedjeljak, prema podacima saopštenim u 3:00 ujutro na 97,66% prebrojanih glasova, 50% Moldavaca glasalo je "da", prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije. Međutim, konačan rezultat još uvijek nije bio siguran. Ranije su djelimični rezultati pokazivali da 57% birača nije spremno da podrži pridruživanje EU.&nbsp;</p>
<p>Analitičari su objasnili da su glasovi uglavnom pro-EU dijaspore prebrojani kasnije, što je dalo kampanji za "da" posljednji podsticaj. Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati idu u prilog aktuelnoj pro-EU predsjednici <b>Maiji Sandu</b>, koja se kandidovala na nedjeljnim izborima da zadrži svoju poziciju. Do ranih sati ponedjeljka, imala je 41,91% glasova sa 97,7% prebrojanih glasova.</p>
<p>Referendum i predsjednički izbori smatraju se testom spremnosti duboko podijeljene nacije da održi bliske veze sa Rusijom ili da se upusti u potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji.&nbsp;</p>
<p>Sanduin glavni rival na predsjedničkim izborima, bivši generalni tužilac <b>Aleksandr Stoianoglo</b>, osvojio je 26,32% glasova, što otvara put za drugi krug izbora 3. novembra u ovoj siromašnoj bivšoj sovjetskoj zemlji u jugoistočnoj Evropi. Glasanje ide u drugi krug ako nijedan kandidat ne pređe prag od 50 odsto.</p>
<p>Sandu je u nedjelju naveče izjavila da postoje "jasni dokazi" da su kriminalne grupe, u saradnji sa stranim snagama neprijateljskim prema interesima Moldavije, pokušale da kupe 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom neviđenih razmjera".&nbsp;</p>
<p>- Njihov cilj je bio podrivanje demokratskog procesa. Njihova namjera bila je da šire strah i paniku u društvu... Čekamo konačne rezultate i odgovorićemo odlučnim potezima - rekla je Sandu.</p>
<p>Pripreme za glasanje zasjenjene su brojnim optužbama za miješanje u izbore od strane bjegunca tajkuna <b>Ilana Shora</b>, koji živi u Rusiji. Moskva je negirala uplitanje, dok Shor negira krivicu.</p>
<p>Moldavska policija ranije ovog mjeseca optužila je Shora, koji je u odsustvu osuđen za prevaru i krađu, da je pokušao da podmiti mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže "našeg kandidata" na izborima.&nbsp;</p>

Portal ETV

<p>Članovi izborne komisije broje glasove nakon zatvaranja biračkih mjesta tokom predsjedničkih izbora u Moldaviji i referenduma o pridruživanju Evropskoj uniji, u Kišinjevu, Moldavija, 20. oktobra 2024. </p>

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Moldavija

Izbori

Referendum

Svijet

Rani rezultati: Polovina Moldavaca glasalo "da" na referendumu o aspiracijama zemlje ka EU

<p>Rani rezultati pokazuju da je 50% Moldavaca glasalo "da" na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje ka Evropskoj uniji, čime se ova mala nacija, pod pritiskom između Istoka i Zapada, našla na putu ka pridruživanju jedinstvenom tržištu uprkos pritiscima iz Rusije, piše Reuters. </p>
<p>U ponedjeljak, prema podacima saopštenim u 3:00 ujutro na 97,66% prebrojanih glasova, 50% Moldavaca glasalo je "da", prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije. Međutim, konačan rezultat još uvijek nije bio siguran. Ranije su djelimični rezultati pokazivali da 57% birača nije spremno da podrži pridruživanje EU. </p>
<p>Analitičari su objasnili da su glasovi uglavnom pro-EU dijaspore prebrojani kasnije, što je dalo kampanji za "da" posljednji podsticaj. Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati idu u prilog aktuelnoj pro-EU predsjednici <b>Maiji Sandu</b>, koja se kandidovala na nedjeljnim izborima da zadrži svoju poziciju. Do ranih sati ponedjeljka, imala je 41,91% glasova sa 97,7% prebrojanih glasova.</p>
<p>Referendum i predsjednički izbori smatraju se testom spremnosti duboko podijeljene nacije da održi bliske veze sa Rusijom ili da se upusti u potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji. </p>
<p>Sanduin glavni rival na predsjedničkim izborima, bivši generalni tužilac <b>Aleksandr Stoianoglo</b>, osvojio je 26,32% glasova, što otvara put za drugi krug izbora 3. novembra u ovoj siromašnoj bivšoj sovjetskoj zemlji u jugoistočnoj Evropi. Glasanje ide u drugi krug ako nijedan kandidat ne pređe prag od 50 odsto.</p>
<p>Sandu je u nedjelju naveče izjavila da postoje "jasni dokazi" da su kriminalne grupe, u saradnji sa stranim snagama neprijateljskim prema interesima Moldavije, pokušale da kupe 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom neviđenih razmjera". </p>
<p>- Njihov cilj je bio podrivanje demokratskog procesa. Njihova namjera bila je da šire strah i paniku u društvu... Čekamo konačne rezultate i odgovorićemo odlučnim potezima - rekla je Sandu.</p>
<p>Pripreme za glasanje zasjenjene su brojnim optužbama za miješanje u izbore od strane bjegunca tajkuna <b>Ilana Shora</b>, koji živi u Rusiji. Moskva je negirala uplitanje, dok Shor negira krivicu.</p>
<p>Moldavska policija ranije ovog mjeseca optužila je Shora, koji je u odsustvu osuđen za prevaru i krađu, da je pokušao da podmiti mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže "našeg kandidata" na izborima. </p>

<p>Mnogi bi željleli da svojataju Njegoša, ali je on cijeloga svijeta i, ipak, naš – crnogorski, kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore <b>Oskar Huter</b>.</p>
<p>O Njegošu su govorili i pisali mnogi, kaže on, i svakako treba istaknuti da je najznačajnija ličnost crnogorske istorije.</p>
<p>- Ne bi bilo pretenciozno reći da je to ličnost koja obilježava našu hiljadugodišnju istoriju. Daj Bože da nam se rodi još jedan Njegoš. Jako je važna za njegovanje kulture i identiteta ličnost kakav je crnogorski vladika, vladika Crnogorske pravoslavne crkve i vladar Crne Gore - rekao je Huter.</p>
<p>Njegoš se u dnevnopolitičke svrhe koristi često, cijeni on, i kako kome - od političara ili javnih funkcionera - odgovara.</p>
<p>- Najbolje vam o Njegoševom identitetu govori njegov pasoš, a naposljetku najbolje govori njegov testament. Znači, crnogorski vladar i vladika se jasno deklarisao i iza toga nema neke druge pozadine. Naravno da razumijemo sve one koji bi željeli da svojataju Njegoša. Mi ga ne dajemo nikome, odnosno on je cijelog svijeta, ali je ipak naš crnogorski - poručio je Huter.</p>
<p>Društvo se dijeli, smatra Huter, pa i ličnost Petra II Petrovića Njegoša koriste u tu svrhu, a takva ličnost trebala bi da nas objedini sve.</p>
<p>Brojni političari u Crnoj Gori, podsjeća Huter, Prijestonicu ne doživljavaju kao svoju i to otvoreno pokazuju.</p>
<p>- Neki su izjavili da Cetinje ne zaslužuje status Prijestonice, a kada vam samo kažem ono što svi znaju da je Cetinje dalo 49 narodnih heroja, da je i sam grad dobio orden Narodnog heroja, znači ono što je antifašizam je naša tekovina i Crna Gora mora da počiva na tim tekovinama…Crna Gora je u onoj bivšoj velikoj Jugoslaviji zauzimala nekih 2 odsto, ali kada vam kažem da je 40 odsto generala, 40 odsto onih koji su išli u prve redove bilo baš iz Crne Gore, onda vam je značaj i Crne Gore, a kažem opet i povezujem, i Cetinja, posebno veći. Te slobodarske tradicije moramo ne samo da njegujemo, nego da ih prenosimo na buduće naraštaje kako bi imali onu državu za koju su se oni borili, za koju su položili živote, a mi da je takvu očuvamo - zaključio je Huter.</p>
<p>&nbsp;</p>

Huter: Svojataju Njegoša, a on je cijeloga svijeta i crnogorski

<p>Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) navodi u izvještaju objavljenom &nbsp;danas da ponovljene izraelske naredbe za evakuaciju u Gazi predstavljaju "ratni zločin prisilnog raseljavanja" i "etničko čišćenje" u dijelovima palestinske teritorije.</p>
<p>- Human Rights Watch prikupio je dokaze da izraelski zvaničnici… čine ratni zločin prisilnog raseljavanja - navodi se između ostalog u izvještaju.</p>
<p>Dodaje se da se čini da akcije Izraela takođe zadovoljavaju definiciju etničkog čišćenja u područjima u koja se Palestinci neće moći vratiti.</p>
<p><b>Nadia Hardman</b>, istraživačica HRW-a, primijetila je da se nalazi izvještaja na 172 stranice temelje na intervjuima s raseljenim stanovnicima Gaze, satelitskim slikama i javnom izvještavanju vođenom do augusta 2024.</p>
<p>Iako Izrael kaže da je raseljavanje opravdano zbog sigurnosti civila ili zbog vojnih imperativa, Hardman je rekla da se “Izrael ne može jednostavno osloniti na prisutnost naoružanih grupa da bi opravdao raseljavanje civila”.</p>
<p>Prema Ujedinjenim nacijama, 1,9 miliona Palestinaca raseljeno je u Gazi od oktobra 2024. Prije početka rata 7. oktobra 2023. godine, službena brojka stanovništva za područje bila je 2,4 miliona stanovnika.</p>
<p>- Sistemsko činjenje većih dijelova Gaze nenastanjivim… u nekim slučajevima trajno… ravno je etničkom čišćenju - rekao je <b>Ahmed Benchemsi</b>, gportparol HRW-ove kancelarije za Bliski istok, na konferenciji za novinare.</p>

Izrael optužen za zločine protiv čovječnosti

<p>Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana <b>Aleksandru Daciću</b>, <b>Nikoleti Uskoković </b>i <b>Miljanu Marjanoviću</b>, koji se dovode u vezu sa dvostrukim ubistvom u Podgorici 6. novembra.<br/>
<br/>
Oni su jutros saslušani u Višem sudu.<br/>
<br/>
Savjetnica za odnose sa javnošću tog suda, <b>Marija Raković</b>, kazala je da im je pritvor određen zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.<br/>
<br/>
- Pritvor je svima određen zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja krivčcnog djela - rekla je Raković Vijestima.<br/>
<br/>
Oni su uhapšeni zbog ubistva <b>Petra Lipovine</b> i <b>Žarka Pejakovića </b>prošle sedmice na kružnom toku na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica – Cetinje – Nikšić.</p>

Pritvor do 30 dana Daciću, Marjanoviću i Uskoković

<p>Kada poslije ogromnih priprema, koje su prethodile toj vrsti napora, vi uspijete u toj namjeri, onda šta drugo nego da vrištite od sreće i zadovoljstva, iako nije bilo lako, već izuzetno zahtjevno -  kazala je u emisiji Srećan dan, na Televizi E, nutricionistkinja <b>Snežana Fatić</b>.</p>
<p>Jedanaest dana je trajao pohod na Kala Patar, planinski vrh u nepalskim Himalajima,  5644,5 m nadmorske visine, uspješno popet vrh, kaže Fatić, i neizmjerna sreća.</p>
<p>- Kada poslije ogromnih priprema, koje su prethodile toj vrsti napora, vi uspijete u toj namjeri, onda šta drugo nego da vrištite gore od sreće i zadovoljstva. Ali, nije bilo lako, ovog puta, zaista, nije bilo lako, i ja sam, mogu zasigurno reći, sa onim problemom, sa kojim se ljudi suočavaju, da li odustati ili ne. Ja ovakva ne! Nikada neću! Mene može samo da pokosi visinska bolest da bih odustala, ali bilo je jako teško. Jednostavno je nemoguće to objasniti. I fizički i psihički, to uvijek ide u paketu. Jednostavno, ako imate snagu te jedne strane, onda ćete se na to okomiti i ustrijemiti, da vas izbaci, ali ovoga puta je pritisak bio obostran, ne samo meni, jer je to neka druga atmosfera, to je druga vlaga vazduha, to je velika stud. Znate, kad mene pitaju je li gore hladno, ja kažem samo stud. Zamislite kad vam neko kaže da je stud, preko toga nema. Ali sam baš srećna što sam probila taj jedan momenat - rekla je Fatić.</p>
<p>Na tim visinama fali vazduha, objašnjava Fatić, 35 posto dobija organizam i bori se tako, dodaje ona, što povuče svoje mogućnosti da zaštiti, kako kaže, tri osnovna organa, srce, pluća i mozak.</p>
<p>Za sagovornicu emisije Srećan dan je ovo do sada najizazovnija ekspedicija, čak izazovnija, ističe ona, od Kilimandžara koji je visočiji, ali je sada, kako kaže presretna i sada zna da može na Akonkagvu, ističe ona, i 7.000 nadmorske visine.</p>
<p>- Informativno se opskrbite i znate onda šta vam je raditi na temperaturi od -25°, ne možete laički poći gore, i odnosi se na sveukupnu odjeću, od cipela koje moraju da budu vrhunske, onda čarape, pa pantalone, pa rukavice puta tri, troje rukavica na sebe, znate, vi ne možete kosu da pomjerite od silne nadušenosti oko vas koja je, ali vas to jedino štiti. Priprema je jaka  - ističe Fatić.</p>
<p>Tokom cijelog ljeta je radila da detoksikaciju, prisjeća se Fatić, da bi pripremila tijelo za tako izazovan poduhvat, te je, kako kaže, jela kaše od bobičastog voća u jutarnjim satima.</p>
<p>- Onda se priprema organizam, ne samo vizički, nego se i racionalno očisti,  znate, kad otkloni sve te toksine koji su u vama, a bilo ih je, jer sam radila ljetos zahtijevan posao u mom restoranu. U svakom slučaju bilo je malo i tih stresnih situacija, ali sam to opet otklanjala svakodnevnim plivanjem, jakim, po dva sata. Stalno sam držala organizam u balansu, malo dodam stresa, malo se oslobodim, tako uglavnom - naglasila je Fatić.</p>
<p>Podršku tokom cijelog poduhvata penjači imaju od Šerpasa, objašnjava Fatić, plemena sa himalajskih sela, koji su se zbog te vrste turizma spustili niže, ističe ona, i stalno su nudili vodu i sve što treba, i, kako kaže, filigranski su tačni i precizni.</p>
<p>Sto metara pred sam kraj penjanja, prisjeća se Fatić, bio je najizazovniji momenat nam toj ekspediciji.</p>
<p>- Vi krenete u  15 do 3h  ujutru, mrak je, svi imamo čeone lampe i onda vidite samo tu ,,zmiju”  kako ide. Tu smo se već penjali Japanci, mi, Francuzi i dva, tri Mađara. Bili smo.svi zajedno u ekipi i krenuli gore, i onda vidite tu ,, zmiju” znate. I kad dođe trenutak kao šta da radim sada, teško je, sve je teško, sve je naporno, vadite malo ono psihološke snage iz sjećanja, to je samo snaga volje. Ja sam bila stroga prema sebi i govorila trebaš, stalno sam to sebi govorila i tako sam izašla - zaključila je Fatić.</p>

Fatić: Kala Patar je uspješno savladan, slijedi Akonkagva

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Rani rezultati: Polovina Moldavaca glasalo "da" na referendumu o aspiracijama zemlje ka EU

Tagovi

Huter: Svojataju Njegoša, a on je cijeloga svijeta i crnogorski

Izrael optužen za zločine protiv čovječnosti

Pritvor do 30 dana Daciću, Marjanoviću i Uskoković

Fatić: Kala Patar je uspješno savladan, slijedi Akonkagva

PRATITE TVe UŽIVO