UNESCO ne traži prestanak razvoja, već kraj neplanske urbanizacije i devastacije kulturnog nasljeđa - poručio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić nakon što je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović predložio organizovanje referenduma na prostoru Boke Kotorske o pitanju statusa Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
UNESCO, kako je ustvrdio Lisičić, traži poštovanje međunarodnih standarda i očuvanje onoga što pripada ne samo Crnoj Gori, već čitavom čovječanstvu.
Prema njegovim riječima, oni koji ne razumiju da razvoj i očuvanje mogu i moraju da idu zajedno, ne bi smjeli da vode prostorno planiranje ove zemlje.
- Sklonite neznavene s upravljanja prostorom prije nego što skroz izbrišu Boku Kotorsku sa kulturne mape svijeta - zaključio je Lisičić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flisicicc%2Fstatus%2F1948360549756231809%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lisičić: Sklonite neznavene s upravljanja prostorom prije nego što skroz izbrišu Boku Kotorsku sa kulturne mape svijeta

Iz kotorskog odbora Pokreta Evropa sad saopšteno je da se jasno i nedvosmisleno protive ideji organizovanja bilo kakvog referenduma na prostoru Boke Kotorske o pitanju statusa Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
To je, inače, predložio ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
- Činjenica da je Kotor pod zaštitom UNESCO-a predstavlja neupitnu kulturološku i civilizacijsku vrijednost od globalnog značaja, koju niko ne smije dovoditi u pitanje - ni politički, ni komunalno. Razvojna i infrastrukturna pitanja Kotora i Boke Kotorske jesu važna i zahtijevaju ozbiljan pristup, ali se rješenja moraju tražiti u okviru koji podrazumijeva očuvanje kulturne i istorijske baštine - istakli su u kotorskom PES-u.
Podvlače da održiv razvoj ne može i ne smije biti izgovor za potiskivanje vrijednosti koje nas određuju u očima svijeta.
- Pokret Evropa sad! ostaje posvećen politici odgovornog razvoja, koja podrazumijeva balans između potreba savremenog života i očuvanja nasljeđa koje pripada i ovoj i budućim generacijama - zaključili su oni.

1250x600

1084x550

Kotorski PES: UNESCO status Kotora nije tema za referendum

Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.
Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.
- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer Robert Golob.
Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.
Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

Uz 13. jul, 21. maj najznačajniji je datum istorije Crne Gore, zato što je nakon više od 80 godina državnog, nacionalnog i sveukupnog zatiranja uspjela da se izdigne i vrati svoje ime na mapu država svijeta, kaže u razgovoru za Antenu M nekadašnji premijer i aktuelni predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković.
- Moram podsjetiti da smo uprkos velikim otporima unutar zemlje, regiona i u međunarodnoj zajednici uspjeli da obnovimo nezavisnost - dodao je.
Antena M: U čestitki povodom 21. Maja rekli ste da je obnova nezavisnosti bila istorijski čin odgovornosti. Mnogi, međutim, ocjenjuju da tadašnja vlast nije odgovorno pristupila očuvanju identiteta, da se nije radilo na nacionalnoj strategiji i da je nemar vodio ka sadašnjem stanju ugroženog suvereniteta. Šta bi bio Vaš komentar?
Marković: Na ovo vaše pitanje konkretno želim da odgovorim na sljedeći način. Generalne i strateške politike su bile pravilno postavljene i u najvećoj mogućoj mjeri one su gotovo i realizovane. Spoljnopolitički kurs koji je Crnu Goru usmjerio prema Evropi i Zapadu bio je najbolji izbor. Dakle, Crna Gora kao dio evroatlantske zajednice je najbolji izbor. Takođe, dobri susjedski odnosi u regionu i regionalna stabilnost nešto je što je karakterisalo politiku tog vremena.
Crna Gora kao građansko i multietničko društvo takođe je vrijednost za koju smo se izborili i što je, zapravo, ključ stabilnosti i njenog opstanka.
Crna Gora je u ovom periodu takođe obezbijedila i svoju finansijsku stabilnost i ekonomsku samoodrživost. Crna Gora je neuporedivo razvijenije i bogatije društvo nego što je bila prije nezavisnosti.
Naravno, saglasan sam i sa brojnim objektivnim, ali naglašavam, objektivnim kritičarima, da je vlast koja je dovela do nezavisnosti imala slabosti na unutrašnjem planu. Nije se stiglo dovoljno uraditi na jačanju institucija, na vladavini zakona i, naravno, na standardu građana. Ali se često zaboravlja, i u ovom trenutku moramo biti fer i pitati se - je li za to bila odgovorna samo vlast?
Jednostavno se, ne samo zaboravlja, već i potcjenjuje otpor i destrukcija u kontinuitetu pojedinaca, političkih elita, pojedinih stranaka i njihova logistika da kompromituju nezavisnu državu, obesmisle institucije i dokažu da je referendum pokraden. Zaboravlja se da su protivnici nezavisnosti blokirali naš put ka EU u kontinuitetu, da je današnja politička elita vlasti, izuzev manjinskih stranaka, sva do jednog glasala, ne samo protiv nezavisnosti, nego i protiv učlanjenja u NATO. Često je bojkotovala parlament u jednom periodu i u cijelom mandatu, ali, naravno, i prilikom svake važne odluke za budućnost Crne Gore. Mislim da uz takvu opstrukciju i nije bilo moguće više uraditi.
S druge strane, Crna Gora je valjda jedini primjer u svijetu gdje bi jedan broj građana koji je nezadovoljan vlašću bio spreman da promijeni ne samo vlast, već i samu državu.
Svugdje u svijetu loša vlast se mijenja, a država voli i cijeni, i ne mijenjaju je za neku drugu. Zbog toga, mislim da su problemi ozbiljniji, dublji i dugo traju, i ne proizilaze samo iz nezadovoljstva vlašću.
Naravno, planska, organizovana kampanja protivnika države zamagljuje suštinu. U takvoj kampanji, nažalost, i neki mediji ne pronalaze pravi pristup. Ovih dana, naslovnice većine medija i povodom ove godišnjice postavljaju jedno pitanje - Jesu li se ispunila očekivanja od referenduma o nezavisnosti? Kažem, naravno da jesu.
Na referendumu smo glasali za Crnu Goru i njenu nezavisnost i dobili smo je. Koja bi to država bila bolja za nas? Crna Gora je zauvjek jedini i najbolji izbor za njene građane. Rekao bih da je to moj odgovor na vaše pitanje.
Antena M: Ko i kako danas najviše ugrožava nezavisnu Crnu Goru? Je li prijetnja veća u samoj državi ili van nje?
Marković: Odgovor na to smo dobili ovog 21. maja. Jedan broj najviših državnih zvaničnika nije ni čestitao Dan nezavisnosti, nije se pojavio na državnim događajima povodom Dana nezavisnosti, čak su javno iskazana razočarajenja što je Crna Gora nezavisna.
Dakle, značajna većina vlasti ne poštuje ovaj datum. Neki to pokazuju otvoreno i bez imalo ustezanja, a neki se providno ukrivaju iza suvog protokola.
Zbog toga pod ovom vlašću Crna Gora nije bila nikada manje nezavisna i suverena. Poslije skoro pet godina svakovrsnog posrtanja, vjerujem da to uviđa i sve veći broj građana danas.
Antena M: Okolnosti su trenutno značajno drugačije nego 2006. Koje vidite kao posebno važne i, ako bi u nedjelju bio održan referendum, da li bi opet pobijedila nezavisna Crna Gora?
Marković: Unutrašnje, regionalne i globalne prilike donose nam više nesigurnosti nego sigurnosti, rekao bih - jednu potpunu neizvjesnost, ali siguran sam i da bi na nekom novom referendumu pobijedila nezavisna i suverena Crna Gora.
Do njega naravno neće doći, po mom mišljenju, jer dolaze nove generacije koje razumiju koliko je važno imati sopstveni dom i biti slobodan u njemu.
Koliko god nam se ponekad učini da je Crna Gora olako prepustila svoju sudbinu onima koji je ne doživjavaju kao svoju jedinu domovinu, duboko vjerujem da ovo teško vrijeme neće još dugo trajati. Crna Gora će se ipak vratiti sebi.

Marković: Crna Gora nikad nije bila manje nezavisna i suverena, ali i na nekom novom referendumu pobijedila bi

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Švajcarska vlada predložila je održavanje neobaveznog referenduma o novom sporazumu zemlje s Evropskom unijom, saopštio je savezni kabinet, čime bi se olakšalo osiguravanje podrške za postizanje dogovora.
Prema švajcarskom zakonu, narodni referendum o novom međunarodnom ugovoru može se organizirati ako se u roku od 100 dana prikupi najmanje 50.000 potpisa, ostavljajući građanima da odluče o potrebi njegovog održavanja.
Za prolazak neobaveznog referenduma dovoljna je prosta većina birača, za razliku od obaveznih referenduma za koje je potrebna dvostruka većina - birača i svih 26 kantona.
Švajcarska i Evropska unija u decembru su predstavile novi okvirni sporazum za redefiniranje međusobnih odnosa. Sporazum obuhvata područja električne energije, državne pomoći, transporta, slobode kretanja te švajcarskog finansijskog doprinosa Uniji.
Dogovor dodatno učvršćuje veze između EU i njenog četvrtog najvećeg izvoznog tržišta, nudeći više pravne sigurnosti švajcarskim kompanijama koje u velikoj mjeri zavise o poslovanju s 27-članim blokom.
Prema prijedlogu, švajcarska vlada će podložiti mjere koje se odnose na bilateralne odnose, sigurnost hrane, energetiku i zdravstvo javnom glasanju.&nbsp;
Konačnu odluku o obliku referenduma i daljem zakonodavnom postupku donijeće parlament, navela je vlada, naglašavajući pritom svoju podršku sporazumu s Briselom, posebno u svjetlu globalnih neizvjesnosti, navodi Rojters.&nbsp;
- S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, Savezno vijeće smatra da je strateški nužno da Švicarska zadrži stabilne i pouzdane odnose s EU i susjednim zemljama kako bi osigurala stabilnost, nezavisnost i prosperitet. Paket Švajcarska-EU ne predstavlja temeljnu promjenu smjera, već ciljano jačanje i dalji razvoj dobro uspostavljenog bilateralnog pristupa - zaključuje se.

Švajcarska vlada predlaže neobavezni referendum o bližim vezama s Evropskom unijom

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.
- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.
Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.
- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.
S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.
Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

Rani rezultati pokazuju da je 50% Moldavaca glasalo "da" na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje ka Evropskoj uniji, čime se ova mala nacija, pod pritiskom između Istoka i Zapada, našla na putu ka pridruživanju jedinstvenom tržištu uprkos pritiscima iz Rusije, piše Reuters.&nbsp;
U ponedjeljak, prema podacima saopštenim u 3:00 ujutro na 97,66% prebrojanih glasova, 50% Moldavaca glasalo je "da", prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije. Međutim, konačan rezultat još uvijek nije bio siguran. Ranije su djelimični rezultati pokazivali da 57% birača nije spremno da podrži pridruživanje EU.&nbsp;
Analitičari su objasnili da su glasovi uglavnom pro-EU dijaspore prebrojani kasnije, što je dalo kampanji za "da" posljednji podsticaj. Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati idu u prilog aktuelnoj pro-EU predsjednici Maiji Sandu, koja se kandidovala na nedjeljnim izborima da zadrži svoju poziciju. Do ranih sati ponedjeljka, imala je 41,91% glasova sa 97,7% prebrojanih glasova.
Referendum i predsjednički izbori smatraju se testom spremnosti duboko podijeljene nacije da održi bliske veze sa Rusijom ili da se upusti u potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji.&nbsp;
Sanduin glavni rival na predsjedničkim izborima, bivši generalni tužilac Aleksandr Stoianoglo, osvojio je 26,32% glasova, što otvara put za drugi krug izbora 3. novembra u ovoj siromašnoj bivšoj sovjetskoj zemlji u jugoistočnoj Evropi. Glasanje ide u drugi krug ako nijedan kandidat ne pređe prag od 50 odsto.
Sandu je u nedjelju naveče izjavila da postoje "jasni dokazi" da su kriminalne grupe, u saradnji sa stranim snagama neprijateljskim prema interesima Moldavije, pokušale da kupe 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom neviđenih razmjera".&nbsp;
- Njihov cilj je bio podrivanje demokratskog procesa. Njihova namjera bila je da šire strah i paniku u društvu... Čekamo konačne rezultate i odgovorićemo odlučnim potezima - rekla je Sandu.
Pripreme za glasanje zasjenjene su brojnim optužbama za miješanje u izbore od strane bjegunca tajkuna Ilana Shora, koji živi u Rusiji. Moskva je negirala uplitanje, dok Shor negira krivicu.
Moldavska policija ranije ovog mjeseca optužila je Shora, koji je u odsustvu osuđen za prevaru i krađu, da je pokušao da podmiti mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže "našeg kandidata" na izborima.&nbsp;

Rani rezultati: Polovina Moldavaca glasalo "da" na referendumu o aspiracijama zemlje ka EU

Građani Moldavije glasaju danas na predsjedničkim izborima i istovremeno na referendumu o tome da li da se put ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU) unese u Ustav kao državni cilj.
Istraživanja javnog mnjenja daju prednost proevropskoj liberalnoj predsjednici Maji Sandu koja pokušava da obezbijedi drugi mandat, prenose agencije.
Ankete pokazuju da će, ukoliko dođe do drugog kruga izbora, najveći protivnik Sandu biti bivši državni tužilac Aleksandru Stojanoglo, kandidat Socijalističke partije.
Što se ustavnih amandmana tiče, oni bi između ostalog u njegovoj preambuli trebalo da potvrde moldavski "evropski identitet", a evropsku integraciju kao nacionalni "strateški cilj", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Takođe bi pristupanje EU bilo moguće na bazi većinskog glasanja u državnom parlamentu, koji ima 101 poslanika.
Na referendumu je potrebna izlaznost najmanje trećine ljudi s popisa birača, odnosno 1,1 milion građana, da bi se smatrao važećim.
Uoči glasanja, stizala su upozorenja kako iz Moldavije tako i iz inostranstva, o navodnom ruskom uplitanju, od kupovine glasova do podsticanja nemira nakon izbora.

Moldavija bira predsjednika i glasa na referendumu o EU

Švajcarski birači glatko su odbacili na referendumima inicijativu koja je predviđala bolju zaštitu biodiverziteta, kao i predlog o reformi finansiranja penzija, pokazuju prve projekcije rezultata objavljene posle zatvaranja birališta 22. septembra.
Projekcija rezultata nije iznenađenje pošto su ankete objavljene pre održavanja glasanja već ukazivale da će dva predloga biti odbačena. To da su odbačeni potvrdile su prve projekcije instituta za ankete gfs.bern objavljene odmah po zatvaranju glasačkih mesta u podne.
Inicijativa o biodiverzitetu, koju podržava više organizacija za odbranu prirode i pejzaža kao što su Pro Nataura, BirdLife, Švajcarska baština (Patrimoine Suisse) traži više sredstava i površina za bolju zaštitu biodiverziteta i prirode čak izvan zaštićenih zona, kao i bolju zaštitu pejzaža i izgrađene baštine. Predlog je dobio podršku 37 odsto glasača.
Prema delimičnim rezultatima koje objavljuje savezna Vlada na posebnoj aplikaciji, tekst je odbacilo gotovo 66 odsto glasača već u 8.30 po lokalnom vremenu.
Švajcarci su na referendumu 22. septembra takođe odbacili reformu finansiranja penzija koju je želela Vlada, pokazuju prve projekcije prema kojima je ta inicijativa dobila podršku samo 31 odsto birača.
Protiv inicijative je bilo 67 odsto prema aplikaciji savezne vlade, na osnovu delimično prebrojanih glasova u 8.30 po lokalnom vremenu.
Tako su levica i sindikati osvojili pobedu nad projektom koji su nazivali izdajom i zamkom.
U Švajcarskoj finansiranje penzija se zasniva na tri "stuba", državno izdvajanje, profesionalno izdvajanje i privatno izdvajanje. Samo su prva dva obavezna.
Reforma je predviđala da zaposleni daju više sami za penzije.

Švajcarci na referendumu odbacili prijedloge o biodiverzitetu i reformi penzija

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: referendum