Švajcarska na referendumu o ograničavanju broja stanovnika

Može li država da ograniči broj stanovnika? Stanovnici Švajcarske 14. juna na biralištima glasaju o prijedlogu da se broj ljudi u državi ograniči na 10 miliona.

Potez podržava desno orjentisana Švajcarska narodna partija, opisujući ga kao „inicijativu za održivost“ usmjerenu na smanjenje pritiska na stanovanje, javne usluge i životnu sredinu.

Za švajcarsku vladu, sve glavne stranke, poslovne lidere i sindikate riječ je o „haotičnoj inicijativi“.

Tvrde da će bolnice i hoteli ostati bez prijeko potrebnog osoblja i da bi ova odluka mogla da poljulja teško razvijene odnose sa Evropskom unijom (EU) ostavljajući Švajcarsku, koja nije članica EU, izolovanom u veoma rizičnom svijetu.

Broj stanovnika u ovoj evropskoj državi je naglo porastao od 2002.

Tada je bilo 7,3 miliona, a sada je gotovo dva miliona više, među kojima je oko 27 odsto stranih stanovnika.

Mnoge birače brinu prepuni vozovi, skup smještaj i rastući troškovi zdravstene zaštite.

Najnovija istraživanja javnog mnjenja ukazuju da da bi glasanje moglo da bude tijesno – 52 odsto ljudi se protivi prijedlogu, 45 odsto njih je za inicijativu, ali ima i značajno neodlučnih.

Helin Genis i Nils Fihter su lokalni političari, oboje iz imigrantskih porodica, imaju mnogo toga zajedničkog, ali dijametralno suprostavljene stavove o ograničavanju broja .

To ukazuje da je društvo po ovom pitanju popularizovano.

- Izgubili smo kontrolu - žali se Fihter, koji predstavlja Švajcarsku narodnu partiju u parlamentu kantona Bern.

- Nekontrolisana imigracija čini da Švajcarska više nije Švajcarska - govori ovaj 29-godišnjak sa dvojnim državljanstvom, jer mu je majka iz Kanade.

On vjeruje da su problemi Švajcarske poput „nestašice stanova, saobraćajnih gužvi, preopterećenih škola i opterećenih socijalnih službi“, direktna posljedica imigracije.

Helen ima 31 godinu, roditelji su joj porijeklom iz Turske i ona je socijaldemokrata.

Izabrana je u gradskom vijeću Berna i odbacuje Fihterove argumente.

- Nisu migranti ti koji utiču na visinu kirije, niti povećavaju premije zdravstvenog osiguranja. Oni ne donose političke odluke o stanovanju, infrastrukturi ili društvenim investicijama - kaže ona za BBC Njuz.

Posmatranje problema „kroz prizmu migracije ne vodi do rješenja, već do podjela“, dodaje.

Ključno pitanje za neodlučne jeste kako bi ograničenje broja stanovnika izgledalo u praksi.

Ovu mjeru nije sprovela nijedna država, iako je Kina, kroz sada napušteno ograničenje na jedno dijete, pokušala da uspori rast stanovništva.

Švajcarski prijedlog je da broj stanovnika ne smije preći 10 miliona prije 2050. godine i naređuje vladi da preduzme mjere kada se dostigne brojka od 9,5 miliona.

To moglo da ograniči i broj ljudi kojima je odobren azil u Švajcarskoj, ali i ukidanje prava na ponovno ujedinjenje porodica za strane radnike.

Međunarodni sporazumi koje je Švajcarska potpisala, među kojima je i slobodno kretanje ljudi u EU, mogli bi biti raskinuti.

Brisel već dugo upozorava zemlje koje nisu članice EU da ne mogu jednostavno da biraju prednosti jedinstvenog tržišta EU i da se izvlače iz obaveza poput slobodnog kretanja ljudi.

- EU je i dalje ubjedljivo najvažniji trgovinski partner Švajcarske - objašnjava Rudolf Minš, glavnio ekonomista Economiesuisse.

Dodaje da im je u interesu da imaju stabilne i jasne odnose sa glavnim trgovinskim partnerom.

Zabrinuti su i švajacrski poslodavci zbog potencijalnog nedostatka radnika i gubitka pristupa evropskoj bazi kvalifikovanih radnika.

Polovina radnika u hotelima su migranti, a veliki broj stranaca je zaposlen u bolnicama i domovima za njegu.

Švajcarska narodna stranka tvrdi da imigracija jednostavno utiče na sve veću potražnju za povećanim brojem bolničkih kreveta i više mjesta u školama i da bi njeno ograničavanje ublažilo pritisak.

Mladi radnici i poreski obveznici su dužni da zapošljavaju i finansiraju potrebe starijih sugrađana, a Švajcarska stvara te mlade radnike, upozoravaju oni protivnici ove ideje.

Švajcarska, poput susjeda u Evropi, troši više na odbranu uprkos neutralnom statusu i planira bliže odbrambene veze sa komšijama.

Pogođena je rastućim cijenama goriva zbog ruske invazije na Ukrajinu i sukoba u Iranu, ali i američkim tarifama.

Neki se plaše da će država biti izolovana, a upravo taj strah bi mogao da utiče na glasače.

Švajcarci su bili užasnuti kada je Vašington uveo carine od 39 odsto na njihovu robu, a sporazum o smanjenju na 15 odsto još nije finalizovan.

- Svako ko voli Švajcarsku, bilo sa ili bez migrantske pozadine, želi da ona ostane mjesto vrijedno života, bezbjedno i prosperitetno. Upravo o tome se radi u ovoj inicijativi - kaže gradski odbornik Fihter, insistirajući da se ovom oglukom štiti način života.

Ali Genis ne vidi ništa pozitivno u ovom prijedlogu.

- Ključno pitanje nije kako isključiti ljude nego kako stvoriti dovoljno pristupačnih stanova, obezbijediti dobre uslove rada i investirati u jaku javnu službu. Uvjerena sam da ova inicijativa nanosi više štete nego koristi Švajcarskoj - zaključuje ona.