Švajcarski izvoz skočio je u januaru, predvođen hemijsko-farmaceutskim proizvodima, pokazali su podaci carinske uprave.&nbsp;
Izvoz švajcarske robe realno je u januaru porastao 3,6 odsto u odnosu na decembar, kada je gotovo stagnirao.&nbsp;
Oporavio se i uvoz, prema stopi rasta od jedan odsto. U decembru se smanjio 0,3 odsto, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Rast izvoza uglavnom odražava skok isporuka hemijsko-farmaceutskih proizvoda od 7,8 odsto.&nbsp;
U spoljnotrgovinskoj bilansi, Švajcarska je tako u prvom ovogodišnjem mjesecu ostvarila višak od 3,6 milijardi franaka (CHF), ili 3,95 milijardi eura, 24,1 odsto veći nego na kraju prošle godine.&nbsp;
Nominalno je izvoz u januaru porastao 2,3 odsto, dok se uvoz smanjio 0,9 odsto.&nbsp;
Prema Udruženju švajcarske industrije satova, izvoz satova pao je 3,6 odsto u odnosu na januar prošle godine.&nbsp;
Najviše su smanjene isporuke satova od plemenitih metala i modeli od čelika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Švajcarski izvoz skočio na početku godine

Zbog lavine, voz je jutros iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povrijeđeno više ljudi, prenose švajcarski mediji.
Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
U trenutku iskliznuća voza iz šina, prema izvještaju sajta Pomona, bilo je oko 80 putnika, prenosi švajcarski javni servis RTS.
Nesreća se dogodila oko 7 sati jutros u kantonu Vale, na jugozapadu Švajcarske, saopštila je policija na društvenoj mreži Iks.
Švajcarske federalne željeznice su na svojoj veb stranici napisale da je lavina uzrok nesreće.
Željeznički saobraćaj na toj dionici je prekinut „najmanje do 16 sati“, a očekuju se kašnjenja i otkazivanja vozova.

610x380

500x500

Voz iskočio iz šina u Švajcarskoj zbog lavine, ima povrijeđenih

Jedanaest osoba povrijeđeno je u subotu, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mjestu Šabl u kantonu Vale, prenijeli su lokalni mediji.
Teško povrijeđena osoba je helikopterom prebačena u bolnicu, saopštila je kantonalna policija.
Incident se dogodio tokom karnevalske parade, a istraga će utvrditi tačan uzrok i sve okolnosti, saopštila je policija.
Četiri vozila hitne pomoći, tri helikoptera i mobilna jedinica intenzivne njege intervenisali su na mjestu nesreće.
Organizatori karnevala nisu željeli da komentarišu incident.
U kantonu Vale, mjesec i po dana nakon razornog požara u Kran-Montani, u kojem je tokom novogodišnje noći poginula 41 osoba, opštinske vlasti su pooštrile propise kako bi osigurale da se standardi protivpožarne bezbjednosti ispunjavaju u javnim objektima.

1084x550

U eksploziji na karnevalu u Švajcarskoj povrijeđeno 11 osoba

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švajcarsku od devet odsto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švajcarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.
Tramp je u intervjuu za Foks biznis rekao da je ton Karin Keler-Suter, članice Švajcarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".
- Uveo sam carine od 30 odsto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švajcarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: "Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti". Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je Tramp.
Ističe da je Keler-Suter konstantno ponavljala da je Švajcarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.
- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 odsto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 odsto - kazao je Tramp.
Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švajcarska ima premijera ili predsjednika.
- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: "Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja". Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit" - istakao je Tramp.
Švajcarska nema premijera niti izvršnog predsjednika. Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova. Međutim, američki i švajcarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 odsto, a švajcarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

1250x600

Tramp ne zna da li Švajcarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna pa sam im povećao carine"

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Suvlasnik bara „Konstelasion” u Kran Montani u Švajcarskoj Žak Moreti, koji je pritvoren tokom istrage o požaru u tom objektu u kojem je tokom proslave nove godine, 1. januara poginulo 40 osoba, oslobođen je po sudskom nalogu, saopštio je danas sud u Valeu.
Moreti je bio u pritvoru od 9. januara, a sud za prinudne mjere potvrdio je njegov tromjesečni zatvor tri dana kasnije, ali su advokati odbrane podnijeli zahtjev za puštanje na slobodu Moretija u zamjenu za nekoliko uslova, među kojima je i plaćanje kaucije od oko 215.000 eura, prenosi Figaro.
Sud je u saopštenju naveo da je Žaku Moretiju „zabranjeno napuštanje švajcarske teritorije”, da je on oslobođen uz obavezu da „preda sva svoja lična dokumenta” i da je „obavezan da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu”.
Advokati porodica žrtava, koji su bili veoma kritični prema načinu na koji su švajcarske kantonalne vlasti do sada vodile postupak, naveli su da je odluka o puštanju na slobodu Žaka Moretija „neočekivana” i „zapanjujuća”, piše Figaro.
- Ovo je neočekivana i posebno zapanjujuća odluka za mog klijenta i porodice žrtava. Jedva su tri nedjelje prošle od tragedije. Istraga tek počinje - rekao je advokat Kristof de Galamber za Figaro.
U požaru u baru u Kran Montani, za koji je preliminarno utvrđeno da su ga izazvale prskalice na bocama šampanjca koje su konobari nosili visoko podignute iznad glava, poginulo je 40, dok je povrijeđeno 116 osoba, prenosi Tanjug.

Švajcarska: Oslobođen suvlasnik bara u kom je poginulo 40 osoba

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Socijalna pravda u Crnoj Gori i dalje se prečesto svodi na obećanja, dok stvarnost velikog broja građana i građanki obilježavaju nesigurni prihodi, nejednak pristup javnim uslugama i ograničene šanse za društvenu pokretljivost - kazala je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Rozana Vuljaj.
Ona je, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, istakla i da se ne poštuju ni međunarodne preporuke, poput preporuka Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, niti ključni nacionalni dokumenti u oblasti borbe protiv siromaštva.
- Iako se često ističu pojedini pozitivni ekonomski pokazatelji, to nije odraz kvaliteta života niti sigurnosti radnog i socijalnog statusa građana i građanki u Crnoj Gori. Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), stopa nezapošljenosti u trećem kvartalu 2025. godine bila je 10,1 odsto, a stopa zapošljenosti 56 odsto. Međutim, ovi podaci ne oslikavaju realnost velikog broja zapošljenih koji rade u nesigurnim uslovima, bez stabilnih ugovora, uz niska primanja a rastuću inflaciju, kao i ograničena prava, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite - navodi Vuljaj.&nbsp;
Prosječna neto zarada u novembru 2025. godine iznosila je 1.018 eura, ali taj prosjek, kako dodaje, prikriva značajne razlike među sektorima i regionima, kao i činjenicu da brojna domaćinstva i dalje teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe, posebno u kontekstu rasta cijena i troškova stanovanja. Istovremeno, ranjive grupe ostaju na margini, često isključene i iz društvenih i političkih procesa.
&nbsp;- Zabrinjavajući je podatak da je oko 20 odsto stanovništva Crne Gore u riziku od siromaštva, pri čemu su djeca i mladi među najugroženijima. To je i opomena da postojeće socijalne politike nijesu dovoljno sistemske i učinkovite, već se uglavnom svode na kratkoročne i parcijalne mjere bez trajnog efekta - navela je Vuljaj.&nbsp;
Uprkos tome, kako ističe, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura, što samo produbljuje raskorak između načelnih ciljeva u oblasti socijalne politike i budžetskih prioriteta.
&nbsp;- Centar za građansko obrazovanje podsjeća da je Crna Gora, u skladu sa članom 1 Ustava, definisana kao država socijalne pravde. To uključuje obavezu institucija da kroz konkretne, mjerljive i održive politike obezbjeđuju dostojanstven život, socijalnu sigurnost i jednake šanse za sve, a ne da ta ustavna norma ostane norma na papiru - rekla je Vuljaj.
U ovoj nevladinoj organizaciji pozivaju donosioce odluka i sve relevantne društvene aktere da hitno pokrenu otvoren i sadržajan dijalog o smanjenju socijalnih nejednakosti, uz jasne ciljeve, odgovornosti i rokove.&nbsp;
- Ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava nije moguće bez odgovornog upravljanja javnim resursima, odlučne borbe protiv korupcije, ali i snažnog i nezavisnog civilnog društva - poručila je Vuljaj.
Svjetski dan socijalne pravde treba da bude podsjetnik da socijalna pravda mora biti mjerljiva praksa institucija.&nbsp;
- CGO će nastaviti da doprinosi tom cilju kroz obrazovanje, zagovaranje, istraživanje i jačanje demokratske kulture - kazala je Vuljaj.
Svjetski dan socijalne pravde, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2007. godine, ima za cilj jačanje svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva.

Vuljaj: Socijalna pravda mora postati praksa, a ne norma na papiru

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv E. A. zbog sumnje da nije isplatio više od 30.000 eura za 175 komada sitnih i krupnih grla stoke.
Krivična prijava je, kako se dodaje, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju zbog prevare.
- Sumnja se da je E. A. ugovorio kupovinu i preuzeo 175 komada sitnih i krupnih grla stoke od oštećenog, vrijednosti 30.830 eura, obećavajući isplatu dijela ugovorene sume novca. On to nije učinio i na taj je način pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti sa ciljem zaštite lične i imovinske sigurnosti građana, kao glavnog zadatka i prioriteta u postupanju.

Krivična prijava: Osumnjičen da nije platio više od 30.000 eura za 175 komada sitnih i krupnih grla stoke

Američki manjak u robnoj razmjeni sa svijetom uvećan je i u prošloj godini, a najveći minus je zabilježen u trgovini s Evropskom unijom (EU), pokazao je izvještaj Ministarstva trgovine.&nbsp;
&nbsp;Američki manjak u robnoj razmjeni sa svijetom porastao je u realnom izrazu 5,7 odsto na 1,19 biliona USD. U 2024. je porastao gotovo deset odsto, prenosi Hina.
&nbsp;Američki izvoz robe porastao je prošle godine u realnom izrazu 3,2 odsto, dostigavši vrijednost od 1,78 biliona USD. U 2024. vrijednost mu je uvećana 2,5 odsto.&nbsp;
&nbsp;Vrijednost uvezene robe porasla je u realnom izrazu 4,2 odsto na 2,98 biliona USD. U 2024. uvećana je 5,1 odsto.&nbsp;
&nbsp;Najveći spoljnotrgovinski deficit SAD je prošle godine zabilježio u robnoj razmjeni s EU, od 218,8 milijardi EUR. Time je EU s prvog mjesta ljestvice svrgnuo Kinu, prema američkom manjku u robnoj razmjeni s azijskim divom od 202,1 milijardu USD.&nbsp;
&nbsp;Minus je ipak manji nego što je bio u 2024. godini, kada je SAD u robnoj razmjeni s Kinom zabilježio manjak od čak 295,4 milijarde USD.&nbsp;
&nbsp;Razmjena s EU pokazala je u 2024. američki manjak od 235,6 milijardi USD.&nbsp;
&nbsp;Na drugom mjestu ljestvice zemalja s kojima je SAD u prošloj godini bilježio veliki manjak je Meksiko, s američkim minusom od 196,9 milijardi USD. U 2024. je iznosio 171,8 milijardi USD.&nbsp;
&nbsp;Najveći višak SAD je u prošloj godini zabilježio u robnoj razmjeni s Nizozemskom, od 60,7 milijardi USD, nešto veći nego u 2024.&nbsp;
&nbsp;Američki plus u razmjeni s Velikom Britanijom iznosio je 32,2 milijarde USD i bio je gotovo trostruko veći nego u 2024.&nbsp;
SAD je prošle godine na zabilježio višak u razmjeni usluga sa svijetom i to od 339,5 milijardi USD, veći 8,9 odsto nego u 2024.

SAD u prošloj godini u najvećem minusu u robnoj razmjeni s EU

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).&nbsp;
&nbsp;Oni su upozorili da postoji mogućnost od stvaranja odrona i savjetovali opreznu vožnju.
&nbsp;Oni su upozorili na odrone na dionicama kroz usjeke i savjetovali oprezno opreznu voznju.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Oprezno zbog odrona

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: svajcarska