Ambasada Crne Gore u Bernu doprinijeće jačanju političkih i ekonomskih veza dvije države, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorkom Švajcarske Konfederacije, na nerezidentskoj osnovi, sa sjedištem u Beogradu An Lugon-Mulan. 
Tokom susreta, obostrano je istaknuta posvećenost daljem jačanju bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švajcarske. 
Ivanović je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci koju Švajcarska pruža spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore, posebno u kontekstu evropske integracije i regionalnog razvoja.
Ambasadorka Lugon-Mulan pohvalila je reformske napore Crne Gore i njen napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Sastanak je bio prilika da se razgovara o intenziviranju bilateralne saradnje, uključujući aktivnosti vezane za otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu, što će doprinijeti jačanju političkih i ekonomskih veza dvije države - saopšteno je iz Vlade.
Sagovornici su se osvrnuli na ekonomsku saradnju, budući da je Švajcarska bila među najvećim stranim investitorima u Crnoj Gori tokom posljednjih pet godina. Takođe, razgovarano je o mogućnostima unaprjeđenja avio-povezanosti između dvije države, imajući u vidu značajan broj turista iz Švajcarske koji posjećuju Crnu Goru, kao i brojnu crnogorsku dijasporu u Švajcarskoj.
- Posebna pažnja posvećena je ključnim regionalnim i globalnim temama koje dominiraju u aktuelnim međunarodnim odnosima, pri čemu su posebno istakli značaj dijaloga i saradnje u suočavanju sa zajedničkim izazovima - navedeno je u saopštenju.
Na kraju sastanka, Ivanović je zahvalio ambasadorki Lugon-Mulan na dosadašnjoj saradnji i izrazio uvjerenje da će zajedničkim naporima odnosi između Crne Gore i Švajcarske nastaviti da jačaju na svim poljima od obostranog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović sa Lugon-Mulan: Ambasada Crne Gore u Bernu jačaće političke i ekonomske veze

Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore, naglašavajući značaj procesa proširenja EU, ne samo za Crnu Goru, već i za stabilnost i prosperitet regiona i Evrope - poručila je ambasadorka te zemlje An Lugon-Mulan na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ona je dodala da jačanje ekonomskih veza predstavlja jasnu refleksiju dobrih bilateralnih odnosa između dvije države.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, izrazio zadovoljstvo prijateljskim odnosima Crne Gore i Švajcarske i poželio ambasadorki uspješan mandat, uz uvjerenje da će dvije države nastaviti da dodatno unaprjeđuju saradnju u brojim oblastima od obostranog interesa.
Tome će, kako je kazao, značajno doprinijeti i otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu.
Podsjetio je na aktivnosti koje Crna Gore preduzima na planu evropske integracije, ocijenivši da ostvareni napredak u reformskom procesu utiče na sveukupan razvoj i prosperitet naše države.
- Takođe, ministar je istakao značajan potencijal za nastavak dinamične saradnje u oblasti ekonomije, uzimajući u obzir da je Švajcarska jedan od vodećih stranih investitora u Crnoj Gori - naglasili su u MVP.
Na sastanku je, dodaju, bilo riječi i o aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, kao i načinima intenziviranja saradnje na multilateralnom planu.

Lugon-Mulan: Švajcarska će nastaviti da pruža snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Arauu protiv Švajcarske utakmicu pretposljednjeg, petog kola H grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crna Gora je prvi međusobni duel dobila 85:61, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisala je tri trijumfa i poraz.
Švajcarska ima polovičan učinak - po dva trijumfa i poraza.
Duel u Arauu počeće u 19 sati i 30 minuta.
Crnogorska selekcija kvalifikacije će završiti nedjeljnim duelom u Baru sa Luksemburgom.

Crnogorske košarkašice u Arauu protiv Švajcarske

Politička kriza u Srbiji se zaoštrava. U utorak je premijer Miloš Vučević podnio ostavku. Međutim, to teško da će zadovoljiti protestni pokret. Opozicija već odavno traži više: duboke reforme - i nada se padu vlade bliske Rusiji, piše Fabijan Eberhard, glavni urednik nedjeljnog izdanja švajcarskog Blika, prenosi Dojče Vele.
Predsjednik Aleksandar Vučić se grčevito drži za vlast i pribjegava krajnje kontroverznim metodama. Krajem 2024. organizacija za ljudska prava Amnesty International i istraživačka mreža BIRN objavili su da vlada nadzire aktiviste i novinare. Prema forenzičkoj analizi podataka, srpske vlasti su ilegalno instalirale špijunski softver na desetine telefona kritičara režima, piše ovaj list. Programi za nadzor su preuzimali fotografije i tekstualne poruke, pristupali kamerama i mikrofonima.
- Sada istraživanja pokazuju da se srpska vlada za svoje špijunske operacije oslanjala i na švajcarsku tehnologiju. Švajcarske vlasti su 2023. odobrile isporuku Beogradu takozvanih IMSI-hvatača u vrijednosti od skoro dva miliona franaka. Ovi visoko sofisticirani uređaji omogućavaju lociranje, prisluškivanje i nadzor mobilnih telefona. To su uređaji pomoću kojih se može očitati međunarodni identitet mobilnog pretplatnika (IMSI) sa SIM kartice mobilnog telefona i odrediti njegova lokacija unutar određene ćelije mobilne mreže. Obično se koristi u borbi protiv kriminala- navodi se u analizi.
Sekretarijat za privredu Švajcarske (Seco) potvrdio je isporuku. Prema riječima portparola Fabijana Majenfiša, uređaji za nadzor izvezeni su državnim institucijama u Srbiji. Nije precizirao kojim, ali vjerovatno je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova ili obavještajnoj službi BIA. Takođe, nije poznato koja švajcarska kompanija je realizovala ugovor.
Blik piše da je prodaja švajcarske nadzorne tehnologije srpskoj državi sporna. Pravilnik o izvozu i posredovanju robe za internet i mobilni nadzor zabranjuje isporuku ako postoji osnovana sumnja da će ta tehnologija biti korišćena za represiju u zemlji krajnjeg korisnika.
Danas bi izvoz vjerovatno bio odbijen 
Za odluku o izvozu IMSI-hvatača, Seco se konsultovao sa Ministarstvom spoljnih poslova (EDA), Ministarstvom odbrane (VBS) i obavještajnom službom (NDB). Na kraju je vlada dala zeleno svjetlo. Portparol Seco-a Majenfiš izjavio je: „Tokom pojedinačne provjere nije bilo dovoljno dokaza da će krajnji korisnik koristiti ovu tehnologiju za represiju."
Danas bi odluka vjerovatno bila drugačija. Dokazi da srpske vlasti koriste špijunski softver protiv kritičara režima sada su previše jasni. Aktivisti i novinari su pozivani u policiju na takozvane „informativne razgovore", praksu iz komunističkih vremena kada su opozicionari saslušavani bez jasnog povoda. Tokom tih razgovora, morali su da predaju svoje mobilne telefone, na koje je policija zatim instalirala špijunski softver. Prema izvještaju Amnesty International-a, korišćen je izraelski softver Pegasus, kao i srpski nadzorni softver Novispy.
Vučić sve više vlada autoritarnim metodama. Mediji, pravosuđe i administracija su uglavnom pod kontrolom njegovih lojalista. Ipak, protesti koji su započeli prije tri mjeseca sada ga ozbiljno ugrožavaju. Zemlja svjedoči najvećim demonstracijama još od pobune protiv Slobodana Miloševića 2000. godine.
Vučić, koji je od 2012. na vlasti u različitim funkcijama, optužio je demonstrante da su pod kontrolom stranih obavještajnih službi.
Povlačenjem premijera Miloša Vučevića, srpska vlada se nada da će smiriti opoziciju. Da li će ovo žrtvovanje premijera pomoći? Nakon njegove ostavke, protestni pokret ima samo jednog čovjeka kome može da pripiše krivicu za stanje u zemlji: Aleksandra Vučića, zaključuje švajcarski Blik.

Švajcarska prodala Srbiji tehnologiju za nadzor mobilnih telefona

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici je izmijenila odluku o otvaranju Ambasade u Švajcarskoj - pa će tako umjesto u Ženevi, naše diplomatsko predstavništvo biit u Bernu.
- Izmjena se odnosi na sjedište ambasade, pa će tako umjesto u Ženevi, ambasada biti izmještena u Bern, glavni grad i administrativni centar, gdje su smještene institucije Švajcarske Konfederacije, kao i bilateralna diplomatsko-konzularna predstavništva drugih država - navodi se u saopštenju Vlade.
Otvaranjem Ambasade Crne Gore u Bernu će se, poručuju u Vladi, trasirati i put za otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Švajcarske Konfederacije u Crnoj Gori u budućnosti.
- Jer je značajno da država od velikog međunarodnog ugleda, kakav uživa Švajcarska Konfederacija, bude prisutna u Crnoj Gori na rezidentnoj osnovi - zaključili su u saopštenju.

Ambasada Crne Gore biće u Bernu umjesto u Ženevi

Švajcarski list "Le Temps" prenosi da je Švajcarska spremna da bude domaćin susreta između Donalda Trampa i Vladimira Putina.
- Nakon samita u Birgenštoku, Ukrajina, Rusija i SAD su redovno obavještavane o našoj spremnosti da podržimo diplomatske napore kako bi se uspostavio mir - kazao je Nikola Bido, šef Pres službe švicarskog Ministarstva vanjskih poslova.
Kako se navodi, švajcarske vlasti neće, međutim, preduzeti inicijativu po tom pitanju, a list ukazuje da je ta zemlja samo jedna od onih koje su spremne da budu domaćin susreta dvojice lidera.
Podsjetimo, Tramp je prije dva dana najavio pripreme za sastanak s Putinom. Kako je rekao, neophodno je okončati sukob u Ukrajini.
Očekuje se da će se sastanak desiti nakon 20. januara kada je Trampova inauguracija.

Švajcarska: Spremni smo da budemo domaćini susreta Trampa i Putina

Švajcarska vlada se juče usprotivila zabrani aktivnosti Hezbolaha i ispoljavanja podrške u Švajcarskoj tom libanskom proiranskom pokretu, ali se založila da se zabrane aktivnosti i izražavanje podrške palestinskom pokretu Hamas koji kontroliše Pojas Gaze.
Odbori Parlamenta Švajcarske su tražili zabranu Hezbolaha, ali im je Vlada odgovorila da nije ispunjen jedan od uslova Člana 74 Zakona o obavještajnim službama iz 2015. godine, jer taj libanski pokret nije zabranjen niti sankcionisan u UN, čime se isključuje pravosudni put zabrane Hezbolaha u Švajcarskoj.
Vlada smatra da, mada postoji i drugi način da se to postigne, "nije primjereno zabraniti Hezbolah stvaranjem novog posebnog zakona“.
Izradom nacrta zakona o zabrani Hamasa, Vlada je "ciljano odgovorila na terorističke napade koje je Hamas počinio 7. oktobra 2023. godine“, podsjetila je ona i dodala da je to u skladu s praksom zabranjivanja organizacija od slučaja do slučaja kad postoji "izuzetno važan razlog“.
Odbor za bezbjednosnu politiku Donjeg doma Parlamenta je naglasio da je "Hezbolah, kao i Hamas, radikalna islamistička teroristička organizacija odgovorna za mnoge akte nasilja i kršenja ljudskih prava“.
Parlament će idućeg mjeseca razmotriti stav Vlade i glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina.

Švajcarska vlada će glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina

Švajcarska Vlada se danas usprotivila zabrani aktivnosti Hezbolaha i ispoljavanja podrške u Švajcarskoj tom libanskom proiranskom pokretu, ali se založila da se zabrane aktivnosti i izražavanje podrške palestinskom pokretu Hamas koji kontroliše Pojas Gaze.
Odbori Parlamenta Švajcarske su tražili zabranu Hezbolaha, ali im je Vlada odgovorila da nije ispunjen jedan od uslova Člana 74 Zakona o obavještajnim službama iz 2015. godine, jer taj libanski pokret nije zabranjen niti sankcionisan u UN, čime se isključuje pravosudni put zabrane Hezbolaha u Švajcarskoj.
Vlada smatra da, mada postoji i drugi način da se to postigne, „nije primjereno zabraniti Hezbolah stvaranjem novog posebnog zakona“.
Izradom nacrta zakona o zabrani Hamasa, Vlada je „ciljano odgovorila na terorističke napade koje je Hamas počinio 7. oktobra 2023. godine“, podsjetila je ona i dodala da je to u skladu s praksom zabranjivanja organizacija od slučaja do slučaja kad postoji „izuzetno važan razlog“.
Odbor za bezbjednosnu politiku Donjeg doma Parlamenta je naglasio da je „Hezbolah, kao i Hamas, radikalna islamistička teroristička organizacija odgovorna za mnoge akte nasilja i kršenja ljudskih prava“.
- Ideološka i finansijska podrška koju pruža iranski režim jasno pokazuje da ona nije usmjerena samo protiv države Izrael, već predstavlja prijetnju stabilnosti čitavog regiona - dodao je Odbor tražeći „dosljedne“ mjere.
Parlament će idućeg mjeseca razmotriti stav Vlade i glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina.

Švajcarska Vlada se protivi zabrani Hezbolaha, ali ne i Hamasa

Švajcarska podržava "mirovnu inicijativu" Kine i Brazila za okončanje rata, uprkos tome što se ne pominje Povelja UN i ne pominje se direktno teritorijalni integritet Ukrajine, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Švajcarske Nikolas Bido.
- Inicijativa je važna jer nudi alternativu ratobornim govorima koje su ove nedjelje u UN održale i ukrajinska i ruska strana - rekao je Bido i dodao da Švajcarska podržava kinesko-brazilsku inicijativu, jer poziva na prekid vatre i političko rješenje sukoba, prenosi Svis info.
Bido je ukazao na važnost pozivanja na Povelju UN u bilo kakvim mirovnim inicijativama u vezi sa Ukrajinom, napominjući da je o tome govorio kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji u govoru u Savjetu bezbjednosti UN.

Švajcarska podržava inicijativu Kine i Brazila za rješenje sukoba u Ukrajini

Švajcarski birači glatko su odbacili na referendumima inicijativu koja je predviđala bolju zaštitu biodiverziteta, kao i predlog o reformi finansiranja penzija, pokazuju prve projekcije rezultata objavljene posle zatvaranja birališta 22. septembra.
Projekcija rezultata nije iznenađenje pošto su ankete objavljene pre održavanja glasanja već ukazivale da će dva predloga biti odbačena. To da su odbačeni potvrdile su prve projekcije instituta za ankete gfs.bern objavljene odmah po zatvaranju glasačkih mesta u podne.
Inicijativa o biodiverzitetu, koju podržava više organizacija za odbranu prirode i pejzaža kao što su Pro Nataura, BirdLife, Švajcarska baština (Patrimoine Suisse) traži više sredstava i površina za bolju zaštitu biodiverziteta i prirode čak izvan zaštićenih zona, kao i bolju zaštitu pejzaža i izgrađene baštine. Predlog je dobio podršku 37 odsto glasača.
Prema delimičnim rezultatima koje objavljuje savezna Vlada na posebnoj aplikaciji, tekst je odbacilo gotovo 66 odsto glasača već u 8.30 po lokalnom vremenu.
Švajcarci su na referendumu 22. septembra takođe odbacili reformu finansiranja penzija koju je želela Vlada, pokazuju prve projekcije prema kojima je ta inicijativa dobila podršku samo 31 odsto birača.
Protiv inicijative je bilo 67 odsto prema aplikaciji savezne vlade, na osnovu delimično prebrojanih glasova u 8.30 po lokalnom vremenu.
Tako su levica i sindikati osvojili pobedu nad projektom koji su nazivali izdajom i zamkom.
U Švajcarskoj finansiranje penzija se zasniva na tri "stuba", državno izdvajanje, profesionalno izdvajanje i privatno izdvajanje. Samo su prva dva obavezna.
Reforma je predviđala da zaposleni daju više sami za penzije.

Švajcarci na referendumu odbacili prijedloge o biodiverzitetu i reformi penzija

Ruski balistički projektil sa kasetnom municijom pogodio je jutros neboder u Harkovu. Prijavljeno je da je poginula jedna osoba, kao i da je 40 povrijeđeno.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov saopštio je da je projektil pogodio gusto naseljeno područje.
- Pogođena je visoka zgrada. Ljudi mogu biti zarobljeni ispod ruševina - naveo je Teherov.
Potvrđeno je da su među povrijeđenima četverogodišnje dijete, te dijete koje je mlađe od tri godine.
Hospitalizovano je 13 osoba, od čega su četiri u kritičnom stanju.

Rusi napali zgradu u Harkovu, jedna osoba poginula, 40 povrijeđeno

U američkom bombardovanju naftne luke Ras u Jemenu ubijeno je 38 ljudi a ranjeno 102, saopštili su danas pobunjenici Huti.
Udari predstavljaju jedan od najsmrtonosnijih napada do sada u kampanji bombardovanja pokrenutoj od predsjednika Donalda Trampa 15. marta.
Huti, koje podržava Iran, danas su lansirali projektil ka Izraelu koji je presretnut, saopštila je izraelska vojska, a zbog koga su se oglasile sirene za uzbunu u Tel Avivu i drugim gradovima.
Satelitski TV kanal Huta al-Masirah emitovao je grafičke snimke posljedica napada na luku Ras na kojima se vide tijela ljudi razbacanih po zemlji. U saopštenju se navodi da su bolnički radnici i civili u luci poginuli u napadu koji je izazvao ogromnu eksploziju i požar.
Centralna komanda američke vojske saopštila je da su „američke snage preduzele akciju da bi eliminisale izvor goriva za teroriste Hute i da bi im oduzele ilegalne prihode pomoću kojih su terorisali cijeli region više od 10 godina“.
- Ovaj udar nije imao cilj da naudi narodu Jemena, koji s pravom želi da skine Hute i da živi mirno - dodaje se u saopštenju. Vojska nije priznala da je bilo žrtava i odbila je to da komentariše.
Huti su osudili napad SAD.
- Ova potpuno neopravdana agresija predstavlja flagrantno kršenje suvereniteta i nezavisnosti Jemena i direktno gađanje cijelog jemenskog naroda - naveli su Huti u saopštenju.
Luka Ras, važna tačka za preradu nafte, nalazi se u jemenskoj provinciji Hodeida na obali Crvenog mora. To je kraj naftovoda koji se proteže do jemenske energetski bogate gubernije Marib, koju i dalje drže saveznici jemenske vlade u egzilu.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, izveli su desetine raketnih napada na Izrael i na Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali su Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali da će ih ponovo pokrenuti i izvoditi sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.

U američkim vazdušnim napadima na luku u Jemenu poginulo 38 ljudi

Finalna serija EPCG Superlige, između odbojkaša Budućnost Volleya i Budve, biće nastavljena danas duelom u dvorani Morača.
Budva je prvi međusobni duel pred svojim navijačima 3:0 i najavila borbu za sedmu uzastopnu šampionsku titulu.
Početak meča zakazan je za 19 sati.
U finalu se igra na tri pobjede.

Danas drugi meč finalne serije

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno mokrim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (ASMCG) i upozorili na sitnije odrone na dionicima duž usjeka.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta Nikšić-Vilusi, I faze dionice Nikšić-Kuside, od 12 do 17 sati saobraćaj će biti obustavljen, a mimo toga saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima gdje se radi.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina promijenjen je režim saobraćaja, uz mogućnost potpune obustave, od 22 do šest sati ujutru.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac, M-10 dionica Cetinje-Budva i M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični od sedam do 19 sati, zbog asfaltiranja.

Oprezno zbog mokrih puteva

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: svajcarska