Švajcarska Vlada blago je podigla procjenu ekonomskog rasta u narednoj godini, uz obrazloženje da bi dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o nižim carinama trebalo da ublaži uticaj trgovinskih prepreka na izvoz.
&nbsp;Ekonomska aktivnost će u narednoj godini porasti 1,1 odsto, pokazuju najnovije procjene Vladinih ekonomskih stručnjaka. U oktobru su prognozirali da će porasti 0,9 odsto, prenosi Hina.
&nbsp;- Smanjenje američkih carina na uvoz švajcarske robe poboljšalo je izglede i sigurnost planiranja za sektore i kompanije čiji proizvodni direktno podliježu nametima - naveli su Vladini stručnjaci.
&nbsp;U novembru je Bern s Vašaingtonom postigao preliminarni sporazum koji predviđa spuštanje američkih carina na uvoz švajcarske robe s 39 na 15 odsto.
&nbsp;Nova procjena nagvještava ipak blago usporavanje u odnosu na godinu na izmaku, kada bi aktivnost trebalo da bude uvećana 1,4 odsto.
&nbsp;U prvoj prognozi za 2027. godinu, Vladini stručnjaci očekuju ubrzanje rasta na 1,7 odsto.
&nbsp;Sve procjene isključuju uticaj sportskih manifestacija i zasnivaju se na pretpostavci da će se međunarodne carine zadržati na sadašnjim nivoima.
&nbsp;Neizvjesnost je i dalje jako izražena.
&nbsp;- Globalna neizvjesnost u trgovinskoj i eknomskoj politici i dalje je povišena, a švajcarski franak još je jak - rekli su iz Vlade.
&nbsp;Glavni motor rasta biće ipak i dalje domaća potražnja.
&nbsp;Inflacija u Švicarskoj zadržaće se u ovoj i narednoj godini na niskom nivou, od samo 0,2 odsto, a u 2027. blago će ubrzati, na 0,5 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila prijedlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švajcarskih franaka ili više.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog prijedloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švajcarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama, prenose agencije.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Prijedlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Marija Lakić Barfus predala je akreditivna pisma predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter, čime je zvanično stupila na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u toj državi, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sagovornice su izrazile obostrano zadovoljstvo zbog odličnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Švajcarske, uz ocjenu da otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu predstavlja novo poglavlje u saradnji dvije države.
Ambasadorka Lakić Barfus zahvalila je na dugogodišnjoj podršci Švajcarske reformskim procesima i evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na cilj da naša država zaokruži pregovarački proces i pristupi Evropskoj uniji do 2028. godine.
Čestitajući ambasadorki stupanje na dužnost, predsjednica Keler-Suter naglasila značaj regiona Zapadnog Balkana za Švajcarsku i ocijenila da postoji veliki potencijal za intenziviranje sveukupnih međudržavnih veza.
- U fokusu razgovora bila je i brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj, koja predstavlja važan most saradnje između dvije zemlje, te je iskazana obostrana posvećenost daljem unaprjeđenju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju MVP.

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Porodica Slovenca za kojeg su švajcarske vlasti tvrdile da je Krsto Vujić, nema nikakve veze sa kriminalnim organizacijama i nije poznato kako je došlo do toga da mu dodijele identitet bjegunca koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog teških krivičnih djela.
To je Pobjedi potvrđeno iz više izvora. Crnogorski istražitelji nemaju informaciju gdje se nalazi Vujić, koji je označen u bezbjednosnim službama kao visokopozicionirani član škaljarskog klana. Švajcarske vlasti tvrdile su da su 13. avgusta uhapsile Vujića i po skraćenom postupku omogućili ekstradiciju. Umjesto Vujića, pripadnici crnogorske policije u Bernu su zatekli državljanina Slovenije.
Prema saznanjima Pobjede, istog dana kada je uhapšen državljanin Slovenije, njegova porodica prijavila je nestanak, ne sluteći da je zbog greške policije u pritvoru. Za ovu bezbjednosnu grešku još niko nije odgovoran, ali se intenzivno radi da utvrivanju svih okolnosti koje su dovele do nevjerovatne zabune.
Pripadnici švajcarske policije tvrdili su da se radi o škaljarcu koji je godinama u bjekstvu i željeli da ga izruče Crnoj Gori, međutim, službenici naše policije su, nakon što su stigli u Bern da preuzmu bjegunca utvrdili da to nije Krsto Vujić i odbili da ga izruče.
Podsjetimo, Vijesti su prije dva dana objavile informaciju da su pripadnici crnogorskog Interpola otišli u Bern da preuzmu Vujića, ali su na licu mjesta otkrili da to nije osoba koju su namjeravale da im predaju kolege iz Švajcarske, uprkos činjenici da su im prethodno tri puta potvrdili da se otisci Vujića poklapaju sa daktiloskopijom muškarca kog su uhapsili još 13. avgusta.
Zbog velikog bezbjednosnog propusta, crnogorska policija obavijestila je Interpol i Europol, te zatražila da se u Švajcarskoj sprovede sveobuhvatna međunarodna istraga kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do takvog propusta.
O svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu.
<h2>Hapšenje</h2>
Uprava policije zvanično je saopštila 13. avgusta da je odbjegli Vujić konačno uhapšen, te da je za njim Interpolova potjernica bila raspisana 2020. godine, na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.
Tada, crnogorska policija pohvalila je intenzivnu saradnju sa nadležnim službama Švajcarske koje su pomogle u hapšenju bjegunca Vujića.
- Lociranje i lišenje slobode K.V. rezultat je intenzivne saradnje NCB Interpol-a Podgorica i nadležnih policijskih službi Švajcarske, u okviru širih aktivnosti usmjerenih na lociranje i lišenje slobode visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, navodi se u saopštenju policije.
Iz UP su tada posebno naglasili da, od 12 visokorangiranih članova organizovanih kriminalnih grupa koji su uhapšeni po potjernicama Interpola Podgorica, lociranje i hapšenje Vujića posebno se izdvaja zbog njegove ključne uloge unutar organizovane kriminalne grupe kojoj pripada.
- Pored međunarodne koordinacije radi izručenja K.V. u Crnu Goru, Uprava policije Crne Gore nastavlja intenzivne aktivnosti na međunarodnom nivou s ciljem lociranja i lišenja slobode preostalih vođa i članova organizovanih kriminalnih grupa, zaključili su iz Uprave policije.
<h2>Likvidacija Roganovića</h2>
Pred Višim sudom u Podgorici, u toku je suđenje Vujiću zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva Šćepana Roganovića13. februara 2020. godine u Herceg Novom.
Za ovo ubistvo pred Višim sudom sudi se Milošu Komaru i Dinu Ibrahimoviću, kao i Krstu Vujiću, Igoru Glavašu i Miliju Bajramoviću.
Nakon analize komunikacija preko Skaj aplikacije, Specijalno tužilaštvo je za zločin nad Šćepanom Roganovićem krajem 2023. godine optužnicu proširilo na Igora Vukotića, Slavka Radulovića, Marka Radovića i Miloša Gvozdenovića.
Kao organizator i naručilac, Vujić je bio zadužen za ostvarivanje kriminalnog plana koji je obuhvatao teško ubistvo Roganovića i nedozvoljeno držanje oružja.
Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva dok se Vujić tereti da je organizator ove kriminalne grupe.
Roganović je, na podmukao način, ubijen na stepeništu u Ulici Sima Matavulja, a Bajramović zvani Smit, optužen je da je ispalio smrtonosne hice u njega te vrbovao članove organizacije, obezbjeđivao novac i smještaj za njih.
Vujić je tada motociklom doveo Bajramovića na mjesto zločina, koji je presreo pokojnog Ščepana Roganovića dok je silazio stepenicama ka trgu gdje se nalazio kafić koji je držao i u njega ispalio devet metaka, nakon čega je pobjegao.
Nakon zločina, u Ulici Prve Bokeljške brigade u Herceg Novom ga je sačekao Vujić nakon čega su se odvezli do mjesta Sasovići, gdje su zapalili motocikl i pištolj kojim je Roganović ubijen. Očevici su tada ispričali inspektorima da se ubica kretao velikom brzinom.
Sa druge strane, optuženi Miloš Đuričković učestvovao je kao saučesnik tako što je pomogao u organizaciji zločina i prevezao Vujića i Bajramovića do mjesta "Baterije" i pomogao im u bjekstvu nakon ubistva.
Da je Vujić bio organizator teškog ubistva Roganovića potvrdili su i DNK iznajmljenog stana u Zelenici. Vujićevi tragovi pronađeni su na panciru, jastučnici i flaši, a Bajramovićevi na jastučnici, flaši i ključevima vozila.
Šćepan Roganović bio je stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava.
Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stradao i Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu.
Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – škaljarskog i kavačkog.
<h2>Planirao još dva ubistva</h2>
Optuženi za ubistvo Šćepana Roganovića nakon počinjenog zločina dogovarali su da prije kraja ljeta te godine ubiju njegovog brata Duška Roganovića jer je to, kako su vjerovali, jedini način da ga zaustave da im ,,završi“ osuđujuće presude.
To proizilazi iz analize Skaj komunikacije između Milija Bajramovića i Krsta Vujića, koji su komunicirali pod zaštićenim šiframa.
Bajramović u jednoj od poruka piše: ,,Brate ovo naše ako dođe do suđenja, kao što oće. Mi moramo prije toga ubit Duku i Duška da nema ko to da gura protiv nas, jer oni će sve svoje veze sve na svijet da upiru da nas osude“.
Na tu poruku mu Vujić odgovara da je svjestan situacije i da se to ,,mora do kraja ljeta završit“.
Bajramović potom saopštava da je odlučan da ubije ,,Duku“.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Krsto Vujić se tereti i za planiranje ubistva Nemanje Zurovca 2016. godine.
Prema navodima optužnice, okrivljeni Zoran Mrvaljević je 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi, pored Vujića, postali i Slobodan Vico iJovan Riznić. Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge.
Pored njih, pripadnik te kriminalne organizacije 2019. godine postao je i Milan Kankaraš koji je u ovom predmetu dobio status svjedoka saradnika.
Kankaraš je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom tužilaštvu da ga je Mrvaljević podstrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. On je naveo da je Mrvaljević nabavio pištolj s prigušivačem, ali ubistvo nije izvršeno. Kankaraš je u SDT-u ispričao i da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije.
On tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora.
Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića.

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uprkos optužnici protiv njega pred Međunarodnim krivičnim sudom, pod uslovom da dođe na mirovnu konferenciju - izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
Prošle godine je savezna vlada definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom, u slučaju da ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju, a ne iz privatnih razloga, rekao je Kasis na konferenciji za novinare sa italijanskim kolegom Antonijom Tajanijem u Bernu.
Ranije danas francuski predsjednik Emanuel Makron pomenuo je Ženevu kao moguće mjesto budućeg sastanka Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Makron je rekao da Ženeva nije samo hipoteza već kolektivna volja, jer se želi da sastanak bude u nekoj neutralnoj zemlji.
- Zalažem se za Ženevu ili neku drugu zemlju. Posljednji put su bilateralni razgovori bili u Istanbulu - podsjetio je Makron nakon što je u ponedjeljak zajedno sa nekoliko evropskih lidera u Bijeloj kući prisustvovao sastanku Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro je smanjen u maju, uz dvocifreni pad isporuka hemijskih i farmaceutskih proizvoda i satova, pokazali su podaci carinske uprave.
Ukupni švajcarski izvoz realno je u maju na mjesečnom nivou potonuo 10,2 odsto, gotovo trostruko snažnije nego u aprilu, prenosi SEEbiz.
Pritom je samo izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda pao 18,7 odsto. Još je snažnije potonuo izvoz satova, 20,3 odsto.
Uvoz se stabilizovao i porastao 0,5 odsto, nakon 10,4-odstotnog pada u aprilu.
Švajcarska je u maju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 1,98 milijardi CHF ili 2,4 milijarde USD, manji 64 odsto nego u prethodnom mjesecu.
Podaci udruženja proizvođača satova pokazuju pad izvoza od 9,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji maj, uglavnom zbog smanjenih isporuka na američko tržište. U aprilu je dostigao najviši nivo otkada udruženje objavljuje podatke budući da su uvoznici nastojali da preduhitre nove američke carine.

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Petnaest ljudi je jutros ranjeno u napadu nožem i hlorom u jednoj fabrici u Japanu, prenose mediji.
Japanska novinska agencija Kjodo je prenijela da je napadač s gas maskom polio hlorom i nožem napao radnike u fabrici automobilskih guma kompanije Jokohama u gradu Mišimi, na centralnom ostrvu Honšu.
Napadač koji ima 38 godina je uhapšen na mjestu napada, a njegov motiv nije objavljen.
Teški zločini su relativno rijetki u Japanu koji ima nisku stopu ubistava i neke od najstrožih zakona o oružju na svijetu. Međutim, povremeno ima napada nožem, čak i vatrenim oružjem, a jedan je bio atentat na bivšeg premijera Šinza Abea 2022. godine.
Jedan Japanac je u oktobru osuđen na smrt zbog napada vatrenim oružjem i nožem 2023. godine kada je ubio četiri osobe, uključujući dva policajca.
Jedan četrdesettrogodišnjak je optužen za pokušaj ubistva u maju zbog napada nožem na metro stanici Toda-mae u Tokiju., piše N1

Polio hlorom i napao nožem radnike u fabrici u Japanu, 15 povrijeđenih

Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja, sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi.
To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmejna Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
- Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima- naveli su iz CDT-a.
U izvještaju se podsjeća da su u julu 2025. godine usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.
- Izmjene su donijele određena poboljšanja - profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima- podsjećaju iz CDT-a.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).&nbsp;
- Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja- kažu iz CDT-a.&nbsp;
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, dodaju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
- U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera. &nbsp;Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o zapošljavanju.Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom – uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje i podstakle kandidovanje OSI- stoji u analizi.
Zbog svega ovoga, &nbsp;kažu iz CDT-a, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na dezinformacije u - zbornom procesu.
"Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi- navode iz ove NVO.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravio je odluku Vlade o obrazovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, ocjenjujući je kao prvi konkretan korak ka sprovođenju Protokola za zaštitu novinara u praksi.
Radna grupa će, u skladu s odlukom, analizirati postojeći institucionalni i pravni okvir, te predložiti rješenja za uspostavljanje budućeg nacionalnog mehanizma. Posebno je važno što će već u početnoj fazi preuzeti osnovne funkcije samog mehanizma – praćenje aktuelnih slučajeva ugrožavanja bezbjednosti i pružanje pravne i psihološke podrške novinarima.
– Na ovaj način Protokol ne ostaje samo deklarativni dokument, već se pretvara u operativni mehanizam koji se primjenjuje u praksi – saopštili su iz SMCG.
Podsjećaju da su Protokol 10. oktobra potpisali predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, Sindikata medija, RTCG, Udruženja lokalnih javnih emitera, kao i medijskih kuća Vijesti, Monitor i portal Analitika.
Radna grupa biće formirana na godinu dana, a činiće je predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Osnovnog državnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i predstavnici medijske zajednice koje će predložiti Sindikat medija, kao inicijator uspostavljanja mehanizma.
– Očekujemo da svi članovi daju puni doprinos kako bi se obezbijedila brza, efikasna i koordinisana reakcija institucija, te pronašao najadekvatniji institucionalni model za budući mehanizam – navodi SMCG.
Iz Sindikata podsjećaju i da je uspostavljanje funkcionalnog nacionalnog mehanizma za zaštitu novinara među preporukama Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija iz maja ove godine.

Sindikat medija pozdravlja formiranje radne grupe za mehanizam zaštite novinara

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Nevladina organizacija „Crnogorski DNK kod“ i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje organizuju predstavljanje rezultata višegodišnjeg genetičko-genealoškog istraživanja porijekla crnogorske vladarske porodice Petrović Njegoš. 
 
 Kako je saopšteno iz Centra za kulturu, ovaj projekat koristi savremene DNK metode i obimnu bazu podataka kako bi se, na naučno utemeljen način, istražilo porijeklo jedne od najznačajnijih crnogorskih porodica. 
 
 - Cilj istraživanja nije zamijeniti istorijske izvore, već ih dopuniti provjerljivim genetičkim dokazima, razjasniti ranija tumačenja i mitove, te približiti naučni pristup široj javnosti – navode iz Centra za kulturu. 
 
O projektu će govoriti: mr Arben Murić, predsjednik udruženja i mr Borislav Banović, izvršni direktor i autor prezentacije 
&nbsp;
Predstavljanje će se održati 29. decembra u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje u 11 sati.

Genetski kod Petrović Njegoš: Nauka otkriva porijeklo vladarske porodice

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Novi poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković danas je na konferenciji za novinare, najavio razvoj, kako programske - umjetničke, produkcione i edukativne politike, tako i otvorenost Muzičkog centra za saradnju sa umjetnicima, institucijama kulture, obrazovnim sektorom, privredom, medijima i međunarodnim partnerima.
Ćetković je naglasio da su pred njegovim timom ambiciozni ciljevi koji će učvrstiti djelovanje i prepoznatljivost institucije koja kreira kulturne i muzičke politike u Crnoj Gori, kao i želja da je pozicioniraju kao primjer profesionalizma, umjetničke izvrsnosti i kulturne relevantnosti, ne samo u našoj zemlji nego i šire.
''Započinjemo reforme u funkcionisanju i promovisanju svih organizacionih jedinica koje će podrazumijevati veću zastupljenost i promociju najkvalitetnijih domaćih umjetnika u našim dvoranama, promociju van granica naše zemlje, ali i u drugim gradovima Crne Gore;vidljivu, sveprisutniju ulogu edukovanja muzičke publike i kroz pisanu riječ i kroz edukativne programe namijenjene različitim starosnim grupama'', dodao je Ćetković.
Poslovni direktor Muzičkog centra osvrnuo se i na ekonomski aspekt i stvaranje partnerstava.
''Kada govorimo o ambicioznim planovima razvoja uvijek razmišljamo i o finansijama i budžetima, koji su i temelj stabilnosti i glavni instrumenti razvoja. Iako je budžet definisan od strane osnivača, a to je iznos od cca 2,5 miliona eura kako stoji u nacrtu za 2026. godinu, svjesni smo da razvojni iskoraci zahtijevaju i dodatne izvore finansiranja. Upravo tu vidimo prostor za partnerstvo sa donatorima, fondacijama i društveno odgovornim kompanijama. Ulaganje u kulturu, a posebno u nacionalne orkestre, nije samo finansijska podrška – to je ulaganje u identitet, međunarodni ugled i dugoročnu vrijednost društva”, naveo je on.
Kako je dodao, Muzički centar je spreman da sa svakim partnerom gradi transparentne, dugoročne i obostrano korisne modele saradnje.
O baletskom ansamblu, Ćetković je rekao da je balet neodvojivi dio savremenog kulturnog identiteta i umjetničke scene, te da svi dosadašnji napori umjetnika i saradnika zaslužuju poštovanje, ali i da je istovremeno, obaveza Muzičkog centra da da otvoreno i profesionalno govori i o izazovima sa kojima se suočila.
''Sa jedne strane, uz neadekvatnu infrastrukturu u Muzičkom centru za ovu formu umjetnosti, kritične postavke baletskih predstava koje su do sada rađene u otežanim okolnostima, prije svega scenskim, organizacionim, infrastrukturnim, uopšteno, i prezentovanje ove umjetnosti na način koji ne zadovoljava sve kvalitativne aspekate, desile su se neke pozitivne okolnosti, a to je da su strani umjetnici otvorilil su puteve diplomatskih odnosa sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze, da su naši umjetnici, iako ih je trenutno svega troje dobili su priliku da nastupaju pod plaštom nacionalnog ansambla i u konačnom, na putu ka Evropskoj uniji, realno je i optimistično stremiti ka operi u našoj zemlji koja bi kao muzičko-scenska forma prirodno, pod svoje okrilje prigrlila i ovaj teatarski oblik igre'', kazao je on.
Ćetković je dodao da je važno sagledati održive modele organizacije, u skladu sa međunarodnim praksama, jer u mnogim evropskim zemljama baletski ansambli funkcionišu u okviru nacionalnih pozorišta, operskih kuća ili kao samostalne institucije, sa jasno definisanom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i produkcionim okvirima i da takvi modeli omogućavaju stabilnost, kontinuitet rada i umjetnički razvoj.
'' Naš cilj je da pronađemo najbolje rješenje za dugoročno funkcionisanje baleta. To podrazumijeva otvoren dijalog sa umjetnicima, resornim ministarstvom, institucijama i međunarodnim partnerima, kao i analizu modela koji bi baletskom ansamblu obezbijedili adekvatne uslove rada, jasnu pripadnost i održiv finansijski okvir. Muzički centar će u tom procesu biti konstruktivan partner, posvećen pronalaženju rješenja koja su u interesu umjetnika, publike i kulture u cjelini”, poručio je Ćetković.
Ko jedan od imperativa u razvoju Muzičkod centra Crne Gore, naveo je potrebu da postanu dostupniji svim građanima Crne Gore, da budu dobri domaćini, ali i rado viđeni gosti.
'' U tom kontekstu, vidimo prostor za zajedničke programe sa institucijama kulture, gradovima i umjetnicima iz regiona i Evrope, kroz razmjenu orkestara, dirigenata, solista i kreativnih timova'', saopštava Ćetković.
Kaže, zatim, da će poseban akcenat biti i na koprodukcionim projektima – projekatima koji prevazilaze okvire pojedinačnih događaja i ostavljaju trajan trag u kulturnom životu, što podrazumijeva nova naručena djela, savremene produkcije, tematske cikluse i interdisciplinarne projekte koji povezuju muziku i sa drugim umjetnostima.
Ćetković se osvrnuo i na izbor grada Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture i rekao daInicijativa Nikšić – Evropska prijestonica kulture pruža priliku da lokalne kapacitete povežemo sa međunarodnim iskustvima, ali i da domaće umjetnike predstavimo evropskoj publici, kao i da Muzički centar želi da u tom procesu bude pouzdan partner, otvoren za saradnju i spreman da preuzme odgovornost u realizaciji kompleksnih i ambicioznih projekata.
Poslovni direktor Muzičkog centra se osvrnuo na temu koja danas ima sve veći značaj, a to je odnos kulture i ekonomije, odnosno potencijal koji kultura ima kao pokretač privrednog rasta i razvoja.
“Muzički centar vidi sebe kao aktivnog partnera privredi, kroz saradnje koje stvaraju novu vrijednost: od kulturnog turizma i međunarodnih događaja, do zajedničkih projekata sa kompanijama koje prepoznaju kulturu kao dio svog identiteta i društvene odgovornosti '', kaže Ćetković i dodaje '' Ulaganje u kulturu znači ulaganje u razvoj publike, brendiranje destinacije i jačanje kreativnog sektora, a sve to ima mjerljive ekonomske efekte. Upravo zato želimo da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa poslovnom zajednicom, kroz jasno definisane partnerske modele koji su dugoročni, transparentni i obostrano korisni”, kazao je on.
Tokom sprvog obraćanja medijima, od preuzimanja funkcije poslovnog direktora, Vučić Ćetković je rekao da je važno istaći da se Muzički centar nalazi pred dvadesetom, jubilarnom sezonom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji predstavlja osnovu institucije.
“Ovaj jubilej nije samo povod za slavlje, već i strateški trenutak za novi iskorak. Planiramo sezonu koja će objediniti vrhunske umjetničke programe, međunarodne goste, nove produkcije i posebne događaje koji će imati snažan kulturni, ali i ekonomski odjek '', kazao je on.
Dodao je da će dvadeseta sezona biti prilika da se Muzički centar dodatno otvori ka gradu, regionu i Evropi, da uključi novu publike i da pokaže kako kultura može biti snažan partner u razvoju savremenog društva.
“Naš cilj je da orkestru obezbijedimo stabilne uslove za rad, strateško planiranje i vidljivost koja odgovara njegovom kvalitetu. Vjerujem da Crnogorski simfonijski orkestar ima potencijal da postane jedan od ključnih kulturnih ambasadora Crne Gore, ali i važan faktor kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja. Upravo zato ćemo u narednom periodu raditi na jačanju njegove pozicije, kako unutar Muzičkog centra, tako i u širem kontekstu. Pred nama je period velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. Uz odgovorno upravljanje, otvorenost za saradnju i zajedničku viziju, uvjeren sam da Muzički centar – zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom – može nastaviti da raste, razvija se i ostavlja trajne vrijednosti za buduće generacije'', zaključio je Ćetković.
Umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović, rekao je da je godina na izmaku bila u znaku intenzivnih i programskih aktivnosti koje su obilježile rad Muzičkog centra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i da su tokom godine realizovani su koncerti na kojima je sa našim simfonijskim orkestrom, nastupio Željko Lučić, kao i koncert pod dirigentskom upravom Muhai Tanga.
''Ovu godinu zaokružujemo gala koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra sa solistima koji su upravo članovi našeg ansambla i koji će se u petak, 26. decembra, predstaviti na koncertu, dok u programskom smislu ispraćamo 2025. godinu u svečanom tonu, kompozicijom 'The Bells of Christmas', kako to na, neki način, i tradicija nalaže'', kazao je Simović, najavljujući sjutrašnji koncert.
Umjetnički direktor je informisao medije da se u nastavku 19. sezone, očekuju koncerti na kojima će nastupiti Robert Lakatoš, zatim dobitnici Trinaestojulske nagrade, akademik Žarko Mirković i violinista Roman Simović, a zatim i gostovanje Kamernog hora Stokholmske katedrale i premijerno izvođenje Mahlerove Devete simfonije, dok je za zatvaranje sezone planiran nastup Vlatka Stefanovskog, Teodosija Spasova i Miroslava Tadića, uz jednog od možda najznačajnijih dirigenata sa kojima su do sada sarađivali – Kristijana Järvija.
Medijima se obratila Jelena Jovanović Nikolić, rukovoditeljka Izdavačko-edukativnog sektora Muzičkog centra Crne Gore, rekavši da je taj Sektor jedan od stožera razvoja, kako najmlađe muzičke publike u našoj zemlji, tako i publike svih starosnih dobi, ali da treba imati tretman korektivnog faktora u poimanju visokokvalitetne umjetničke muzike različitih žanrova.
'' Programima koje planiramo, kontinuirano ćemo doprinositi formiranju ukusa kod publike, kao i bontonu, prilikom prisustvovanja različitim muzičkim programima '', naglasila je Jovanović Nikolić.
Dodala je da u narednom periodu, planiraju promociju značajnih stručnih publikacija na kojima se radilo duži vremenski period, a koje je inicirala prije par godina.
Predstavnike medija je pozdravila je i Andreja Sokić, rukovoditeljka Sektora produkcije i marketinga MCCG, naglašavajući da je produkcioni tim na visoko profesionalnom nivou, odgovorio veoma izazovnim produkcionim zahtjevima kulturnog programa.
''Posebno bih istakla značajan produkcijski iskorak kada je u pitanju praizvedba opere Don Đovani u Crnoj Gori, koja je između ostalog prepoznata i kao jedan od pet najznačajnijihkulturnih događaja 2025. godine, u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Istakla je da se, iz godine u godinu, radi na unapređenju produkcionih kapaciteta i uputila poziv svim ozbiljnim projektima, institucijama i privrednim subjektima, za jačanje saradnje u domenu produkcije i uspostavljanje partnerstava, naglašavajući da intenzivna i dobronamjerna međusektorska i međuinstitucionalna saradnja treba da postane praksa Crnoj Gori.

Tag: svajcarska

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Polio hlorom i napao nožem radnike u fabrici u Japanu, 15 povrijeđenih

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Sindikat medija pozdravlja formiranje radne grupe za mehanizam zaštite novinara

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

PRATITE TVe UŽIVO