Suvlasnik bara „Konstelasion” u Kran Montani u Švajcarskoj Žak Moreti, koji je pritvoren tokom istrage o požaru u tom objektu u kojem je tokom proslave nove godine, 1. januara poginulo 40 osoba, oslobođen je po sudskom nalogu, saopštio je danas sud u Valeu.
Moreti je bio u pritvoru od 9. januara, a sud za prinudne mjere potvrdio je njegov tromjesečni zatvor tri dana kasnije, ali su advokati odbrane podnijeli zahtjev za puštanje na slobodu Moretija u zamjenu za nekoliko uslova, među kojima je i plaćanje kaucije od oko 215.000 eura, prenosi Figaro.
Sud je u saopštenju naveo da je Žaku Moretiju „zabranjeno napuštanje švajcarske teritorije”, da je on oslobođen uz obavezu da „preda sva svoja lična dokumenta” i da je „obavezan da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu”.
Advokati porodica žrtava, koji su bili veoma kritični prema načinu na koji su švajcarske kantonalne vlasti do sada vodile postupak, naveli su da je odluka o puštanju na slobodu Žaka Moretija „neočekivana” i „zapanjujuća”, piše Figaro.
- Ovo je neočekivana i posebno zapanjujuća odluka za mog klijenta i porodice žrtava. Jedva su tri nedjelje prošle od tragedije. Istraga tek počinje - rekao je advokat Kristof de Galamber za Figaro.
U požaru u baru u Kran Montani, za koji je preliminarno utvrđeno da su ga izazvale prskalice na bocama šampanjca koje su konobari nosili visoko podignute iznad glava, poginulo je 40, dok je povrijeđeno 116 osoba, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švajcarska: Oslobođen suvlasnik bara u kom je poginulo 40 osoba

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Požar koji je u novogodišnjoj noći u baru na skijalištu Kran-Montana usmrtio više od 40 ljudi najvjerovatnije je krenuo od rođendanskih svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca, saopštila je danas tužiteljka generalnog tužilaštva u Valeu, Betris Pilu.
Ukupan broj žrtava još nije zvanično saopšten.
Istražitelji su saslušali više osoba, uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, analizirali video snimke i izvršili uviđaj na licu mjesta, dok se istraga dalje fokusira na upotrebu akustične pjene, mjere bezbjednosti i dozvole za rad.
- Sve ukazuje na to da je požar krenuo od svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca- izjavila je Pilu. Ovi predmeti su postavljeni "previše blizu" plafona.
Odatle je došlo do veoma brzog i opšteg širenja vatre, dodala je pred novinarima u Sionu.
&nbsp;- To je pretpostavka koja se trenutno smatra najvjerovatnijom i koja se čini potvrđenom- rekla je.
Riječ je o rođendanskim svijećama koje se mogu kupiti u prodavnici.
- Svi mi imamo lak pristup njima. Što se tiče toga da li ih je moguće koristiti u zatvorenom ili skučenom prostoru, istraga o tome se nastavlja i biće dat odgovor- &nbsp;navela je Pilu.
Istraga se, prema njenim riječima, takođe odnosi "na postavljanje akustične pjene (...). Ona će utvrditi da li je ovaj materijal bio u skladu sa standardima i da li je uzrok (katastrofe). U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li je pjena bila u skladu sa normama, niti da li je postavljena sa ili bez odobrenja", izjavila je.
Istražitelji su pribavili i analizirali video snimke, saslušali "više osoba", uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, i izvršili uviđaj na licu mjesta. Saslušanja su omogućila da se sastave liste prisutnih osoba i da se objasni unutrašnja konfiguracija prostora, radovi koji su izvedeni i kapacitet mjesta.
Dalji tok istrage će se posebno fokusirati na radove izvedene unutar bara, materijale koji su korišćeni, dozvole za rad, mjere bezbjednosti – "pod tim podrazumijevam aparate za gašenje, izlaze za evakuaciju, poštovanje protipožarnih standarda i sredstva za borbu protiv vatre", rekla je tužiteljka.
Nije bila u mogućnosti da kaže koliko je ljudi bilo u baru u trenutku katastrofe.

Požar u Kran-Montani najvjerovatnije krenuo od pirotehnike postavljene na bocama

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Dva svjedoka rekla su za BFMTV, podružnicu CNN-a, da je smrtonosni požar u Crans-Montani izazvan prskalicama postavljenim na boce šampanjca.
„Konobarice su nosile boce šampanjca sa prskalicama i približavale ih plafonu, što je izazvalo da se plafon zapali“, rekao je jedan svjedok, prenosi CNN.
„Jedna konobarica je stajala na ramenima drugog konobara, a boca i plamen su bili svega nekoliko centimetara od plafona“, dodao je drugi.
„Kada se plafon zapalio, za desetak sekundi cijeli noćni klub je bio u plamenu. Svi smo vrištali i bježali napolje, a kada smo se okrenuli, vidjeli smo vatru”, rekao je prvi svedok.
Oba svjedoka navela su da je u objektu u trenutku požara bilo najmanje 200 ljudi.
U pitanju je bar u podrumu koji ima više nivoa.
Najmlađi pacijent ima 16 godina
Portparol Univerzitetske bolnice u Lozani saopštio je da se tamo liječe 22 pacijenta sa opekotinama – neki na odjeljenju za opekotine, a neki na intenzivnoj njezi. Najmlađi pacijent ima 16 godina.
Univerzitetska bolnica u Cirihu trenutno liječi 12 pacijenata sa opekotinama. Ove dvije bolnice jedine imaju specijalizovane centre za liječenje opekotina u Švajcarskoj.
„Trenutak radosti pretvorio se u tragediju“
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je da se „trenutak radosti pretvorio u tragediju koja je pogodila čitavu Švajcarsku i inostranstvo“, nakon požara na novogodišnjoj proslavi u Crans-Montani. 
Požar se dogodio na jugozapadu Švajcarske, blizu granice sa Francuskom i Italijom. Obje zemlje su izrazile spremnost da pruže podršku Švajcarskoj.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je da pažljivo prati situaciju kako bi se utvrdilo da li među stradalima ima italijanskih državljana, dok je ministar spoljnih poslova ponudio pomoć – uključujući jedinicu za liječenje opekotina u Milanu i osoblje hitnih službi iz obližnje doline Aoste.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je izrazio „punu solidarnost Francuske i bratsku podršku“ Švajcarskoj.

Trenutak kada je požar izbio u baru u Švajcarskoj: Gosti sumnjaju na prskalice na bocama šampanjca

Švajcarska danas preuzima predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), čime će postati prva zemlja koja je predsjedavala tom organizacijom tri puta, saopštio je OEBS.
Kako je saopšteno, Švajcarska je predsjedavala OEBS-om 1996. i 2014. godine, a za ovo predsjedavanje definisala je pet prioriteta – “Helsinške principe za trajni mir, inkluzivnu multilateralnu diplomatiju, anticipirajuće tehnologije za bezbjednu i humanu budućnost, demokratija, vladavinu prava i ljudska prava, kao i sposobnost OEBS-a da djeluje”.
“Suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska je posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima. Iskoristićemo naše iskustvo u posredovanju da promovišemo dijalog, povjerenje i bezbjednost”, izjavio je švajcarski ministar spoljnih poslova Injacio Kasis, koji je novi predsjedavajući OEBS-a.
Dodao je da Švajcarska namjerava da promoviše inkluzivan dijalog sa svih 57 država učesnica o bezbjednosti

Švajcarska danas preuzima treće predsjedavanje OEBS-om

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, a devet osoba povrijedjeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru četiri, Bijelom Polju dvije i u Budvi jedna nezgoda.
Izdata su 782 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Pokret Evropa sad (PES) zatražio je juče, na sastanku dijela konstituenata vlasti u Pljevljima, razrješenje prvog čovjeka te opštine Darija Vraneša - saznaju “<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/792587/pes-trazio-smjenu-vranesa">Vijesti</a>”.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije Vijesti, PES je na sastanku, kom su prisustvovali predstavnici Vraneševe Nove srpske demokratije (NSD) i Demokrata, bio kategoričan u zahtjevu za smjenu prvog čovjeka opštine, tražeći i promjenu kadra koji, prema njihovom mišljenju, “blokira razvoj lokalne zajednice”.
Demokrate su, s druge strane, zahtijevale da budžet opštine bude razvojni, da se omogući imenovanje na pozicije koje im trenutno nisu dostupne, da se riješi pitanje direktorice tamošnje Biblioteke Bojane Đačić, čije razrješenje traži dio zaposlenih, kao i da se postigne dogovor o investicijama.
Ta stranka, saznaje list, nije protiv zahtjev PES-a.
- Nemamo ništa protiv da NSD zamjeni svoj kadar na mjestu predsjednika opštine, ali tražimo da se unaprijedi i uredi funkcionisanje lokalne uprave - rečeno je redakciji.
Prema saznanjima “Vijesti”, iz NSD-a je PES-u i Demokratama rečeno da će izmjene kadrovske strukture biti razmotrene i da će prioritet biti unapređenje i uređenje funkcionisanja lokalne samouprave, ali bez eksplicitnog garanta smjene Vraneša, koju priželjkuje i dio odbornika NSD-a.
I struktura odbornika u Pljevljima dodatno komplikuje planove za razrješenje Vraneša. Da bi ga vlast smijenila bez podrške opozicije, potrebno je da to podrži najmanje 18 njenih odbornika od ukupno 23. Međutim, to je neizvjesno s obzirom na unutrašnja neslaganja u vlasti. Pokret za Pljevlja ima dva predstavnika, koliko i Demokratska narodna partija, dok je PES na prethodnim izborima osvojio četiri mandata, ali je Milomir Drobnjak napustio stranku i sad djeluje kao samostalni odbornik.
Neizvjesno je, dakle, kako će glasati odbornici vladajuće većine, koja želi da po svaku cijenu izbjegne da smjenu Vraneša sprovodi uz pomoć Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke, koje imaju sedam, odnosno jednog odbornika. Bivši odbornik DPS-a Saša Ječmenica prešao je u Stranku evropskog progresa Duška Markovića, i sad nastupa kao samostalni odbornik.
Prema nezvaničnim informacijama lista, rukovodstvo NSD-a razgovaraće narednih dana s ostalim članicama vladajuće koalicije u Pljevljima kako bi raspravljali o mogućnosti daljih političkih poteza.
U međuvremenu, politička situacija u lokalnom parlamentu dodatno komplikuje cijelu priču, jer je prije nekoliko dana zbog nedostatka kvoruma po drugi put odgođena sjednica na kojoj je trebalo da se usvoji budžet. U sali se od 34 odbornika pojavilo samo deset, od kojih pet iz vladajuće koalicije. Skupštinska većina trenutno broji 23 odbornika, dok je prije imala 24, ali je Građanski pokret URA, koji ima jednog predstavnika, napustio koaliciju zbog neslaganja s načinom na koji se vodi grad.
Klubovi odbornika Demokrata i PES-a prije sjednice su saopštili da joj neće prisustvovati, navodeći da nije održan sastanak koji su inicirali još 24. decembra, a koji je trebalo da posluži za rješavanje spornih pitanja unutar većine.
Kako su saopštili, njihova odluka ne predstavlja odustajanje od političke odgovornosti, već apel za hitno uspostavljanje dijaloga i vraćanje međusobnog povjerenja među partnerima.
- Ovaj potez je posljedica, a ne uzrok političke krize - poručili su, dodajući da su umjesto dijaloga suočeni s ignorisanjem, jednostranim odlukama i izostankom volje da se problemi rješavaju unutar koalicije.
U saopštenju se naglašava da su se od trenutka podnošenja inicijative za sastanak pojedini problemi dodatno produbili, dok su se istovremeno pojavili i novi.
Zbog svega, zahtijevali su da rukovodstvo NSD-a promptno sazove hitne koalicione konsultacije.

PES tražio smjenu Vraneša

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama u višim planinskim predjelima ima poledice.
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.&nbsp;
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Putevi mokri, na sjeveru ima poledice

Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: svajcarska