Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Suvlasnik bara „Konstelasion” u Kran Montani u Švajcarskoj Žak Moreti, koji je pritvoren tokom istrage o požaru u tom objektu u kojem je tokom proslave nove godine, 1. januara poginulo 40 osoba, oslobođen je po sudskom nalogu, saopštio je danas sud u Valeu.
Moreti je bio u pritvoru od 9. januara, a sud za prinudne mjere potvrdio je njegov tromjesečni zatvor tri dana kasnije, ali su advokati odbrane podnijeli zahtjev za puštanje na slobodu Moretija u zamjenu za nekoliko uslova, među kojima je i plaćanje kaucije od oko 215.000 eura, prenosi Figaro.
Sud je u saopštenju naveo da je Žaku Moretiju „zabranjeno napuštanje švajcarske teritorije”, da je on oslobođen uz obavezu da „preda sva svoja lična dokumenta” i da je „obavezan da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu”.
Advokati porodica žrtava, koji su bili veoma kritični prema načinu na koji su švajcarske kantonalne vlasti do sada vodile postupak, naveli su da je odluka o puštanju na slobodu Žaka Moretija „neočekivana” i „zapanjujuća”, piše Figaro.
- Ovo je neočekivana i posebno zapanjujuća odluka za mog klijenta i porodice žrtava. Jedva su tri nedjelje prošle od tragedije. Istraga tek počinje - rekao je advokat Kristof de Galamber za Figaro.
U požaru u baru u Kran Montani, za koji je preliminarno utvrđeno da su ga izazvale prskalice na bocama šampanjca koje su konobari nosili visoko podignute iznad glava, poginulo je 40, dok je povrijeđeno 116 osoba, prenosi Tanjug.

Švajcarska: Oslobođen suvlasnik bara u kom je poginulo 40 osoba

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Požar koji je u novogodišnjoj noći u baru na skijalištu Kran-Montana usmrtio više od 40 ljudi najvjerovatnije je krenuo od rođendanskih svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca, saopštila je danas tužiteljka generalnog tužilaštva u Valeu, Betris Pilu.
Ukupan broj žrtava još nije zvanično saopšten.
Istražitelji su saslušali više osoba, uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, analizirali video snimke i izvršili uviđaj na licu mjesta, dok se istraga dalje fokusira na upotrebu akustične pjene, mjere bezbjednosti i dozvole za rad.
- Sve ukazuje na to da je požar krenuo od svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca- izjavila je Pilu. Ovi predmeti su postavljeni "previše blizu" plafona.
Odatle je došlo do veoma brzog i opšteg širenja vatre, dodala je pred novinarima u Sionu.
&nbsp;- To je pretpostavka koja se trenutno smatra najvjerovatnijom i koja se čini potvrđenom- rekla je.
Riječ je o rođendanskim svijećama koje se mogu kupiti u prodavnici.
- Svi mi imamo lak pristup njima. Što se tiče toga da li ih je moguće koristiti u zatvorenom ili skučenom prostoru, istraga o tome se nastavlja i biće dat odgovor- &nbsp;navela je Pilu.
Istraga se, prema njenim riječima, takođe odnosi "na postavljanje akustične pjene (...). Ona će utvrditi da li je ovaj materijal bio u skladu sa standardima i da li je uzrok (katastrofe). U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li je pjena bila u skladu sa normama, niti da li je postavljena sa ili bez odobrenja", izjavila je.
Istražitelji su pribavili i analizirali video snimke, saslušali "više osoba", uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, i izvršili uviđaj na licu mjesta. Saslušanja su omogućila da se sastave liste prisutnih osoba i da se objasni unutrašnja konfiguracija prostora, radovi koji su izvedeni i kapacitet mjesta.
Dalji tok istrage će se posebno fokusirati na radove izvedene unutar bara, materijale koji su korišćeni, dozvole za rad, mjere bezbjednosti – "pod tim podrazumijevam aparate za gašenje, izlaze za evakuaciju, poštovanje protipožarnih standarda i sredstva za borbu protiv vatre", rekla je tužiteljka.
Nije bila u mogućnosti da kaže koliko je ljudi bilo u baru u trenutku katastrofe.

Požar u Kran-Montani najvjerovatnije krenuo od pirotehnike postavljene na bocama

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Nedavna bjekstva osuđenih lica predstavljaju ozbiljan izazov i zahtijevaju odlučan institucionalni odgovor, uz snažnu međunarodnu podršku, poručio je predsjednik Crne Gore e Jakov Milatović u Vašingtonu sa visokom zvaničnicom Stejt departmenta, Alison Huker, državnom podsekretarkom Sjedinjenih Američkih Država za politička pitanja.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, sastanak je bio snažna politička poruka posvećenosti daljem jačanju odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, uz jasno izraženu potrebu jačeg američkog prisustva u Crnoj Gori – kako kroz investicije, tako i kroz intenzivniji politički i bezbjednosni dijalog.&nbsp;
Ukazano je na važnost što skorijeg imenovanja ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, kao važnog signala daljeg jačanja bilateralnih odnosa i jasne američke posvećenosti Crnoj Gori.
- Ekonomska saradnja i privlačenje američkih investicija istaknuti su kao jedan od ključnih prioriteta u bilateralnim odnosima. U tom kontekstu, naglašeno je da bi međudržavni sporazum o ekonomskoj saradnji predstavljao konkretan korak naprijed i nadogradnju započetog ekonomskog dijaloga ka otvaranju Crne Gore za američke investitore - navedeno je u saopštenju.
Milatović je naglasio važnost vladavine prava i potrebu efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito ističući ulogu SAD u tim procesima.&nbsp;
Savezništvo u okviru NATO potvrđeno je kao čvrst i pouzdan okvir saradnje, pozdravljeni su napori Crne Gore u povećanju izdvajanja za odbranu.
Razgovori su obuhvatili i aktuelna geopolitička pitanja, uključujući uticaj Kine i Rusije, izazove u lancima snadbijevanja i rat u Ukrajini.Tom prilikom istaknuta je važnost političkih i diplomatskih napora usmjerenih ka miru, uz pohvale inicijativama američkog predsjednika Trampa da se kroz dijalog dođe do mira.
- Poruka sastanka je jasna i politički snažna: Crna Gora želi konkretnu podršku u jačanju bezbjednosti i vladavine prava i snažnije američko investiciono prisustvo - zaključeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović sa visokom zvaničnicom Stejt departmenta: Bjekstva osuđenih zahtijevaju odlučan institucionalni odgovor uz snažnu međunarodnu podršku

Advokat Liridon Sefa, punomoćnik porodice preminule Drite Tafe, kazao je u izjavi dostavljenoj Portalu ETV da su članovi uže porodice preminule, 6. februara 2026. godine podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete zbog smrti bliskog lica.
- Dana 06.02.2026. godine članovi uže porodice preminule Drite Tafe, podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete povodom smrti bliskog lica - naveo je Sefa. 
On je istakao da je uz tužbu priložen i nalaz i mišljenje Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije od 26. avgusta 2025. godine, koji je sačinjen po inicijativi Ministarstva zdravlja Crne Gore, te da iz tog nalaza proizilaze ozbiljni propusti u liječenju.
- Iz sadržine ovog nalaza jasno proizilazi da je bilo propusta u Kliničkom centru Crne Gore prilikom liječenja pok. Drite Tafa te da prilikom njenog liječenja nisu ispoštovani svi medicinski standardi - kazao je Sefa, dodajući da su pomenuti nalaz i mišljenje „detaljni, koncizni i nedvosmisleni“, te da su sačinjeni na osnovu jasnih i konkretnih pitanja upućenih Slovenačkoj komisiji od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore.
Kako je naveo, zbog potrebe nesmetanog vođenja kako krivičnog, tako i parničnog postupka, nije moguće iznositi detalje sadržine tog nalaza, sve u cilju zaštite prava porodice preminule Drite Tafa, a posebno malodobne djece, koja su uključena i upućena u cjelokupnu situaciju.
Sefa je pojasnio i da su u tužbi predloženi dodatni dokazi, uključujući vještačenje po vještaku sudske medicine, kao i druga vještačenja po potrebi, imajući u vidu da se radi o novoiniciranom parničnom postupku u kojem je neophodno sprovesti novo vještačenje za potrebe tog postupka, uz koncentraciju dokaza u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku. Prema njegovim riječima, nalaz i mišljenje Slovenačke komisije poslužiće kao podloga za dalje izvođenje predloženih dokaza, jer je sačinjen na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije i ima direktnu pravnu konotaciju sa tužbenim zahtjevom.
On je naglasio da je i dalje u toku krivični postupak koji se vodi pred Višim državnim tužilaštvom, u okviru kojeg postoje dva nalaza i mišljenja – nalaz Slovenačke komisije i nalaz Sudsko-medicinskog odbora u Beogradu.
- Prethodno smo se izjasnili da je neophodno da se uradi dopuna Beogradskog nalaza i mišljenja, te će se u tom pravcu preduzeti dalje pravne radnje - naveo je Sefa.
Istakao je i da se parnični postupak vodi paralelno sa krivičnim postupkom, te da podnijeta tužba Osnovnom sudu u Ulcinju, sa aspekta duševnog bola zbog tragičnog ishoda smrti Drite Tafe, za članove porodice – supruga i malodobnu djecu – predstavlja nužnu i opravdanu pravnu radnju radi zaštite njihovih prava i pravnih interesa.
Na kraju, Sefa je poručio da porodica u ovom trenutku ne može davati dodatne izjave.
- Ovo je jedino što možemo da izjavimo u ovom trenutku, uvijek uzimajući kao poseban polazni princip zaštitu interesa malodobne djece i onemogućavanje njihovog bespotrebnog izlaganja javnom pritisku i princip nesmetanog vođenja postupka - kazao je Sefa.

Porodica Drite Tafe tužila Klinički centar Crne Gore zbog propusta u liječenju

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimično sa slabom kišom, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni. 
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju su saopštili da je ponegdje na jugu moguć kratkotrajni pljusak sa grmljavinom, uglavnom u noćnim satima.
U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć je slab snijeg ili susnježica.
Vjetar slab do umjeren, pretežno zapadni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Danas oblačno sa slabom kišom, do 16 stepeni

Alimentacioni fond je u januaru isplatio 36.194 eura za izdržavanje 281 djeteta u Crnoj Gori, a na osnovu 255 rješenja centara za socijalni rad.
Isplata je realizovana na osnovu devet rješenja primljenih u januaru i 246 iz decembra, proizilazi iz posljednjeg izvještaja Alimentacionog fonda.
Od ukupnog iznosa, 35.617 eura isplaćeno je na ime privremenog izdržavanja, dok je 577 eura opredijeljeno za troškove postupka.
Posmatrano po opštinama, najveći broj rješenja odnosi se na Centar za socijalni rad Podgorica (91), zatim Nikšić (36), Budvu (21), Bar (16), Danilovgrad (14), Bijelo Polje i Pljevlja po 12, Mojkovac (11), Herceg Novi (9), Rožaje, Berane i Kotor po šest, Ulcinj (5), Golubovce (3), Tivat (2), dok su po jedno rješenje evidentirali Andrijevica, Kolašin, Cetinje, Plav i Petnjica.
Tokom januara ove godine Alimentacioni fond je postupao po 10 rješenja centara za socijalni rad - četiri iz Podgorice, tri iz Nikšića, te po jedno iz Rožaja, Budve i Kolašina.
Jedno rješenje Centra za socijalni rad Budva zaprimljeno je krajem mjeseca, odnosno nakon realizacije isplate. Stoga će sredstva po tom osnovu biti isplaćena u februaru.
<h2>Majke dominantne u podnošenju zahtjeva</h2>
Od ukupnog broja u januaru je, kako je navedeno u izvještaju, naknada isplaćena za 147 djevojčica i 134 dječaka.
Prema strukturi korisnika, 17 djece je uzrasta do pet godina, 169 uzrasta od šest do 13 godina, te 95 djece uzrasta od 14 do 18 godina.
Majke su dominantne kao podnositeljke zahtjeva za ostvarivanje prava na alimentaciju. One su predale 141 zahtjev, a očevi 40.
<h2>Dužnici</h2>
Alimentacioni fond u decembru nije isplatio privremeno izdržavanje za osmoro djece. U dva slučaja dužnici su počeli sa redovnim plaćanjem alimentacije, dok je u šest djeci prestalo pravo zbog navršenih 18 godina.
Alimentacioni fond u 2026. nije prenio nijedan nezavršen predmet o povraćaju privremenog izdržavanja. Krajem prošle godine donijeta su 252 rješenja o povraćaju, kojima je 178 dužnika obavezano da vrate ukupno 29.000 eura. Među njima je 141 muškarac i 37 žena.
U januaru je jedan roditelj vratio dug državi u iznosu od 50 eura.
Budžetom za 2026. godinu opredijeljeno je 900.000 eura za isplate putem Alimentacionog fonda.
Privremeno izdržavanje djece isplaćuje se iz budžetskih sredstava, a po njihovoj potrošnji sredstva se, u skladu sa Zakonom o privremenom izdržavanju djece, obezbjeđuju iz drugih izvora finansiranja.

Tag: svajcarska