Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Požar koji je u novogodišnjoj noći u baru na skijalištu Kran-Montana usmrtio više od 40 ljudi najvjerovatnije je krenuo od rođendanskih svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca, saopštila je danas tužiteljka generalnog tužilaštva u Valeu, Betris Pilu.
Ukupan broj žrtava još nije zvanično saopšten.
Istražitelji su saslušali više osoba, uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, analizirali video snimke i izvršili uviđaj na licu mjesta, dok se istraga dalje fokusira na upotrebu akustične pjene, mjere bezbjednosti i dozvole za rad.
- Sve ukazuje na to da je požar krenuo od svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca- izjavila je Pilu. Ovi predmeti su postavljeni "previše blizu" plafona.
Odatle je došlo do veoma brzog i opšteg širenja vatre, dodala je pred novinarima u Sionu.
&nbsp;- To je pretpostavka koja se trenutno smatra najvjerovatnijom i koja se čini potvrđenom- rekla je.
Riječ je o rođendanskim svijećama koje se mogu kupiti u prodavnici.
- Svi mi imamo lak pristup njima. Što se tiče toga da li ih je moguće koristiti u zatvorenom ili skučenom prostoru, istraga o tome se nastavlja i biće dat odgovor- &nbsp;navela je Pilu.
Istraga se, prema njenim riječima, takođe odnosi "na postavljanje akustične pjene (...). Ona će utvrditi da li je ovaj materijal bio u skladu sa standardima i da li je uzrok (katastrofe). U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li je pjena bila u skladu sa normama, niti da li je postavljena sa ili bez odobrenja", izjavila je.
Istražitelji su pribavili i analizirali video snimke, saslušali "više osoba", uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, i izvršili uviđaj na licu mjesta. Saslušanja su omogućila da se sastave liste prisutnih osoba i da se objasni unutrašnja konfiguracija prostora, radovi koji su izvedeni i kapacitet mjesta.
Dalji tok istrage će se posebno fokusirati na radove izvedene unutar bara, materijale koji su korišćeni, dozvole za rad, mjere bezbjednosti – "pod tim podrazumijevam aparate za gašenje, izlaze za evakuaciju, poštovanje protipožarnih standarda i sredstva za borbu protiv vatre", rekla je tužiteljka.
Nije bila u mogućnosti da kaže koliko je ljudi bilo u baru u trenutku katastrofe.

1250x600

Požar u Kran-Montani najvjerovatnije krenuo od pirotehnike postavljene na bocama

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Dva svjedoka rekla su za BFMTV, podružnicu CNN-a, da je smrtonosni požar u Crans-Montani izazvan prskalicama postavljenim na boce šampanjca.
„Konobarice su nosile boce šampanjca sa prskalicama i približavale ih plafonu, što je izazvalo da se plafon zapali“, rekao je jedan svjedok, prenosi CNN.
„Jedna konobarica je stajala na ramenima drugog konobara, a boca i plamen su bili svega nekoliko centimetara od plafona“, dodao je drugi.
„Kada se plafon zapalio, za desetak sekundi cijeli noćni klub je bio u plamenu. Svi smo vrištali i bježali napolje, a kada smo se okrenuli, vidjeli smo vatru”, rekao je prvi svedok.
Oba svjedoka navela su da je u objektu u trenutku požara bilo najmanje 200 ljudi.
U pitanju je bar u podrumu koji ima više nivoa.
Najmlađi pacijent ima 16 godina
Portparol Univerzitetske bolnice u Lozani saopštio je da se tamo liječe 22 pacijenta sa opekotinama – neki na odjeljenju za opekotine, a neki na intenzivnoj njezi. Najmlađi pacijent ima 16 godina.
Univerzitetska bolnica u Cirihu trenutno liječi 12 pacijenata sa opekotinama. Ove dvije bolnice jedine imaju specijalizovane centre za liječenje opekotina u Švajcarskoj.
„Trenutak radosti pretvorio se u tragediju“
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je da se „trenutak radosti pretvorio u tragediju koja je pogodila čitavu Švajcarsku i inostranstvo“, nakon požara na novogodišnjoj proslavi u Crans-Montani. 
Požar se dogodio na jugozapadu Švajcarske, blizu granice sa Francuskom i Italijom. Obje zemlje su izrazile spremnost da pruže podršku Švajcarskoj.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je da pažljivo prati situaciju kako bi se utvrdilo da li među stradalima ima italijanskih državljana, dok je ministar spoljnih poslova ponudio pomoć – uključujući jedinicu za liječenje opekotina u Milanu i osoblje hitnih službi iz obližnje doline Aoste.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je izrazio „punu solidarnost Francuske i bratsku podršku“ Švajcarskoj.

Trenutak kada je požar izbio u baru u Švajcarskoj: Gosti sumnjaju na prskalice na bocama šampanjca

Švajcarska danas preuzima predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), čime će postati prva zemlja koja je predsjedavala tom organizacijom tri puta, saopštio je OEBS.
Kako je saopšteno, Švajcarska je predsjedavala OEBS-om 1996. i 2014. godine, a za ovo predsjedavanje definisala je pet prioriteta – “Helsinške principe za trajni mir, inkluzivnu multilateralnu diplomatiju, anticipirajuće tehnologije za bezbjednu i humanu budućnost, demokratija, vladavinu prava i ljudska prava, kao i sposobnost OEBS-a da djeluje”.
“Suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska je posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima. Iskoristićemo naše iskustvo u posredovanju da promovišemo dijalog, povjerenje i bezbjednost”, izjavio je švajcarski ministar spoljnih poslova Injacio Kasis, koji je novi predsjedavajući OEBS-a.
Dodao je da Švajcarska namjerava da promoviše inkluzivan dijalog sa svih 57 država učesnica o bezbjednosti

Švajcarska danas preuzima treće predsjedavanje OEBS-om

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Najmanje 10 osoba je stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Krans-Montana, potvrđeno je za Sky News.
Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.
Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.
- Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi - rekao je sekretar Stefan Ganzer.
Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o "vanrednoj situaciji" kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švajcarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću koji se tereti da je bio član grupe koju je navodno formirao Aleksandar Mrkić odgođeno je za 4. februar.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov kazao je da je njegov branjenik došao da bi pokazao da je dostupan i da neće osptruirati postupak, ali predlaže da se današnje ročište odgodi. Veljović je imao pet operacija u njemačkoj bolnici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-YUC0us3DwM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Bivši direktor Uprave policije kazao je da je savjet ljekara bio da ostane na liječenju još dva mjeseca ali je on na svoju ruku došao.
-Lično sam Vama i Vašem vijeću zahvalan jer ste mi dozvolili da odem na liječenje - kazao je Veljović obraćajući se sutkinji Vesni Kovačević.
On je istakao da je ova situacija potvrdila da je apsurdna teza da postoji opasnost od bjekstva.
Kazao je i da žali što su tri ročišta odgođena navodeći da će aktivni učestvovati u postupku i dokazati da nije kriv.
Sutkinja Kovačević na prijedloge odbrane danas je ukinula pritvor Arseniju Kaleziću i bivšem načelniku za sektor kriminalistike u Centru bezbjednosti Bar Iiji Vasovoviću.
Prije dva mjeseca takođe je sutkinja Kovačević ukinula pritvor Kaleziću i Vasoviću ali je Aplecioni sud uvalio žalbu SDT-a i odradio im pritvor.
Veljović je optužen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je član navodne kriminalne organizacije Aleksanda Mrkića koja je, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, švercovala cigarete.
Na optuženičkoj klupi su i Mrkićev brat Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, kao i nekadašnji načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović.

VELJOVIĆ: Savjet ljekara je bio da ostanem još mjesec, ali sam na svoju ruku došao, učestvovaću u postupku i dokazati da nijesam kriv

Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje - poručili su u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge (AMU) povodom Dana novinara Crne Gore.
Oni su uputili čestitke novinarima, uz izraze poštovanja prema njihovoj profesionalnoj posvećenosti, odgovornosti i doprinosu objektivnom, tačnom i blagovremenom informisanju javnosti.
- Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa. AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena - istakli su u AMU.
Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je, ističu iz AMU, jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije.
- Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru. Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore - decidni su u AMU.
Posebnu pažnju, podvlače oni, trebalo bi posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.
- Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti - naveli su u AMU.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje, zaključuju oni, dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti.

AMU: Neophodno kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore

Ugovorena cijena gradnje druge dionice auto-puta, u postojećim okolnostima, predstavlja najrealniji i najpouzdaniji odraz trenutne tržišne dinamike, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Predstavnici EBRD su kazali Vijestima da ažurirana procjena troškova gradnje druge dionice auto-puta odražava rezultate otvorenog i konkurentnog postupka nabavke sprovedenog za taj projekat.
- Brojni veliki infrastrukturni projekti širom Evrope suočavaju se sa rastućim troškovima usljed povećanja cijena građevinskog materijala, radne snage i finansiranja. Ti faktori utiču na čitav sektor, a pristigle ponude za ovaj projekat u skladu su sa važećim tržišnim uslovima za radove slične veličine i složenosti - rekli su iz EBRD, po čijim je pravilima Monteput realizovao tender za gradnju važnog infrastrukturnog objekta na sjeveru države.
Dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gradiće kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, po ugovorenoj cijeni od 693,97 miliona eura.
Iz Monteputa su ranije kazali da je cijena povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom još 2019. godine i ponude izabranog konzorcijuma, formirane u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima, obimom radova i raspodjelom rizika.
- Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat iz 2019. godine predviđao troškove od 638 miliona, u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), što podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost dionice - naveli su iz kompanije.
Oni su dodali da taj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika u vezi sa geološkim uslovima.
EBRD dubinska analiza /due diligence/ i odobrenje projekta, kako su objasnili, zasnovani su na procjenama troškova iz ažurirane Studije izvodljivosti za 2024. godinu, koju su pripremili konsultanti finansirani kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan /Western Balkans Investment Framework – WBIF/.
- Te studije koriste međunarodno priznate metodologije i predstavljaju osnovu za internu procjenu Banke. Međutim, stvarne tržišne cijene mogu se utvrditi isključivo kroz konkurentan tender, koji je najjasniji pokazatelj troškova u realnom vremenu. Poređenje auto-puteva u regionu nije uvijek jednostavno, budući da se troškovi značajno razlikuju u zavisnosti od terena, potrebnih objekata, geoloških uslova i tehničkih standarda. Predmetna dionica karakteriše se značajnom inženjerskom složenošću, što direktno utiče na ukupne investicione potrebe - objasnili su iz EBRD-a.
Ta dionica duga je oko 23 kilometra, a njena izgradnja platiće se sa 250 miliona eura iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod EBRD i grant EU od 150 miliona eura.
Za taj posao su se takmičila tri ponuđača: konzorcijum Cengiz-Azvirt, koji je punudio 735 miliona eura, kompanija China Communications Construction Company, čija je ponuda bila vrijedna 724,64 miliona i konzorcijum Power Construction Corporation of China.
Rok za izgradnju dionice auto-puta je pet godina, ali će Monteput i kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, kako je rekao direktor Monteputa Milan Ljiljanić, raditi na tome da trasu izgrade do kraja 2030. godine.
Kineski izvođač treba da dostavi Monteputu prateću garanciju i dodatnu dokumentaciju nakon čega će do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca biti potpisivan ugovor. Nakon toga izvođač će početi aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima.
Kompanija PowerChina već radi ili je završila milijarde eura vrijedne projekte na Balkanu, među kojima su Expo 2027 u Srbiji, dio beogradskog metroa i gradskih obilaznica, kao i most Hercegovina na Neretvi između Mostara i Čapljine, vjetroelektranu Ivovik i hidroelektranu u Kalinoviku.
Firma Stecol je njihova kćerka kompanija, dok o PCCD-iju nema podataka na internetu.
Kineski izvođač je gradio i prvu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, a posao, koji je tada pripao China Road and Bridge Corporation (CRBC), realizovan je više od sedam godina. Tih 42 kilometra auto-puta sa osnovnim i zaboravljenim radovima, kamatama i kursnim razlikama, Crnu Goru su koštala oko 1,3 milijarde eura.
Za tu trasu su svi rokovi probijeni, a radovi koji su počeli u maju 2015. godine trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Dionica je svečano otvorena 13. jula 2022. godine, odnosno više od tri godine nakon prvobitnog roka. Osim kašnjenja, prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona, prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je jedna cijela petlja, elektro i vodovodna mreža, kao i nekoliko pristupnih puteva.

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Tag: svajcarska