Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima i mora da poveća vojnu potrošnju zbog rastućih rizika koji dolaze iz Rusije, izjavio je načelnik njenih oružanih snaga Tomas Zisli u intervjuu za list NZZ, piše Rojters.
- Švajcarska je spremna za napade "nedržavnih aktera“ na ključnu infrastrukturu, kao i za sajber napade, ali se vojska i dalje suočava sa velikim nedostacima u opremi - naveo je Zisli.
Ono što ne mogu da urade je, prema njegovim riječima, da se brane od prijetnji sa distance.
- Niti od napada punog obima na našu zemlju - kazao je Zisli, koji se povlači sa funkcije krajem godine.
Opterećujuće je, kako ododaje, znati da bi u stvarnoj vanrednoj situaciji samo trećina svih vojnika bila u potpunosti opremljena.
Švajcarska povećava izdvajanja za odbranu, modernizuje artiljeriju i kopnene sisteme i zamjenjuje zastarjele borbene avione letilicama Lockheed Martin F-35A.
Međutim, plan se suočava sa prekoračenjem troškova, dok kritičari dovode u pitanje ulaganja u artiljeriju i municiju u uslovima zategnutih saveznih finansija.
Zisli je rekao da se stavovi prema vojsci nisu promijenili uprkos ratu u Ukrajini i ruskim nastojanjima da destabilizuju Evropu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Načelnik vojske kaže da Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima

Švajcarska Vlada blago je podigla procjenu ekonomskog rasta u narednoj godini, uz obrazloženje da bi dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o nižim carinama trebalo da ublaži uticaj trgovinskih prepreka na izvoz.
&nbsp;Ekonomska aktivnost će u narednoj godini porasti 1,1 odsto, pokazuju najnovije procjene Vladinih ekonomskih stručnjaka. U oktobru su prognozirali da će porasti 0,9 odsto, prenosi Hina.
&nbsp;- Smanjenje američkih carina na uvoz švajcarske robe poboljšalo je izglede i sigurnost planiranja za sektore i kompanije čiji proizvodni direktno podliježu nametima - naveli su Vladini stručnjaci.
&nbsp;U novembru je Bern s Vašaingtonom postigao preliminarni sporazum koji predviđa spuštanje američkih carina na uvoz švajcarske robe s 39 na 15 odsto.
&nbsp;Nova procjena nagvještava ipak blago usporavanje u odnosu na godinu na izmaku, kada bi aktivnost trebalo da bude uvećana 1,4 odsto.
&nbsp;U prvoj prognozi za 2027. godinu, Vladini stručnjaci očekuju ubrzanje rasta na 1,7 odsto.
&nbsp;Sve procjene isključuju uticaj sportskih manifestacija i zasnivaju se na pretpostavci da će se međunarodne carine zadržati na sadašnjim nivoima.
&nbsp;Neizvjesnost je i dalje jako izražena.
&nbsp;- Globalna neizvjesnost u trgovinskoj i eknomskoj politici i dalje je povišena, a švajcarski franak još je jak - rekli su iz Vlade.
&nbsp;Glavni motor rasta biće ipak i dalje domaća potražnja.
&nbsp;Inflacija u Švicarskoj zadržaće se u ovoj i narednoj godini na niskom nivou, od samo 0,2 odsto, a u 2027. blago će ubrzati, na 0,5 odsto.

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila prijedlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švajcarskih franaka ili više.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog prijedloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švajcarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama, prenose agencije.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Prijedlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Marija Lakić Barfus predala je akreditivna pisma predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter, čime je zvanično stupila na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u toj državi, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sagovornice su izrazile obostrano zadovoljstvo zbog odličnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Švajcarske, uz ocjenu da otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu predstavlja novo poglavlje u saradnji dvije države.
Ambasadorka Lakić Barfus zahvalila je na dugogodišnjoj podršci Švajcarske reformskim procesima i evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na cilj da naša država zaokruži pregovarački proces i pristupi Evropskoj uniji do 2028. godine.
Čestitajući ambasadorki stupanje na dužnost, predsjednica Keler-Suter naglasila značaj regiona Zapadnog Balkana za Švajcarsku i ocijenila da postoji veliki potencijal za intenziviranje sveukupnih međudržavnih veza.
- U fokusu razgovora bila je i brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj, koja predstavlja važan most saradnje između dvije zemlje, te je iskazana obostrana posvećenost daljem unaprjeđenju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju MVP.

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Porodica Slovenca za kojeg su švajcarske vlasti tvrdile da je Krsto Vujić, nema nikakve veze sa kriminalnim organizacijama i nije poznato kako je došlo do toga da mu dodijele identitet bjegunca koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog teških krivičnih djela.
To je Pobjedi potvrđeno iz više izvora. Crnogorski istražitelji nemaju informaciju gdje se nalazi Vujić, koji je označen u bezbjednosnim službama kao visokopozicionirani član škaljarskog klana. Švajcarske vlasti tvrdile su da su 13. avgusta uhapsile Vujića i po skraćenom postupku omogućili ekstradiciju. Umjesto Vujića, pripadnici crnogorske policije u Bernu su zatekli državljanina Slovenije.
Prema saznanjima Pobjede, istog dana kada je uhapšen državljanin Slovenije, njegova porodica prijavila je nestanak, ne sluteći da je zbog greške policije u pritvoru. Za ovu bezbjednosnu grešku još niko nije odgovoran, ali se intenzivno radi da utvrivanju svih okolnosti koje su dovele do nevjerovatne zabune.
Pripadnici švajcarske policije tvrdili su da se radi o škaljarcu koji je godinama u bjekstvu i željeli da ga izruče Crnoj Gori, međutim, službenici naše policije su, nakon što su stigli u Bern da preuzmu bjegunca utvrdili da to nije Krsto Vujić i odbili da ga izruče.
Podsjetimo, Vijesti su prije dva dana objavile informaciju da su pripadnici crnogorskog Interpola otišli u Bern da preuzmu Vujića, ali su na licu mjesta otkrili da to nije osoba koju su namjeravale da im predaju kolege iz Švajcarske, uprkos činjenici da su im prethodno tri puta potvrdili da se otisci Vujića poklapaju sa daktiloskopijom muškarca kog su uhapsili još 13. avgusta.
Zbog velikog bezbjednosnog propusta, crnogorska policija obavijestila je Interpol i Europol, te zatražila da se u Švajcarskoj sprovede sveobuhvatna međunarodna istraga kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do takvog propusta.
O svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu.
<h2>Hapšenje</h2>
Uprava policije zvanično je saopštila 13. avgusta da je odbjegli Vujić konačno uhapšen, te da je za njim Interpolova potjernica bila raspisana 2020. godine, na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.
Tada, crnogorska policija pohvalila je intenzivnu saradnju sa nadležnim službama Švajcarske koje su pomogle u hapšenju bjegunca Vujića.
- Lociranje i lišenje slobode K.V. rezultat je intenzivne saradnje NCB Interpol-a Podgorica i nadležnih policijskih službi Švajcarske, u okviru širih aktivnosti usmjerenih na lociranje i lišenje slobode visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, navodi se u saopštenju policije.
Iz UP su tada posebno naglasili da, od 12 visokorangiranih članova organizovanih kriminalnih grupa koji su uhapšeni po potjernicama Interpola Podgorica, lociranje i hapšenje Vujića posebno se izdvaja zbog njegove ključne uloge unutar organizovane kriminalne grupe kojoj pripada.
- Pored međunarodne koordinacije radi izručenja K.V. u Crnu Goru, Uprava policije Crne Gore nastavlja intenzivne aktivnosti na međunarodnom nivou s ciljem lociranja i lišenja slobode preostalih vođa i članova organizovanih kriminalnih grupa, zaključili su iz Uprave policije.
<h2>Likvidacija Roganovića</h2>
Pred Višim sudom u Podgorici, u toku je suđenje Vujiću zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva Šćepana Roganovića13. februara 2020. godine u Herceg Novom.
Za ovo ubistvo pred Višim sudom sudi se Milošu Komaru i Dinu Ibrahimoviću, kao i Krstu Vujiću, Igoru Glavašu i Miliju Bajramoviću.
Nakon analize komunikacija preko Skaj aplikacije, Specijalno tužilaštvo je za zločin nad Šćepanom Roganovićem krajem 2023. godine optužnicu proširilo na Igora Vukotića, Slavka Radulovića, Marka Radovića i Miloša Gvozdenovića.
Kao organizator i naručilac, Vujić je bio zadužen za ostvarivanje kriminalnog plana koji je obuhvatao teško ubistvo Roganovića i nedozvoljeno držanje oružja.
Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva dok se Vujić tereti da je organizator ove kriminalne grupe.
Roganović je, na podmukao način, ubijen na stepeništu u Ulici Sima Matavulja, a Bajramović zvani Smit, optužen je da je ispalio smrtonosne hice u njega te vrbovao članove organizacije, obezbjeđivao novac i smještaj za njih.
Vujić je tada motociklom doveo Bajramovića na mjesto zločina, koji je presreo pokojnog Ščepana Roganovića dok je silazio stepenicama ka trgu gdje se nalazio kafić koji je držao i u njega ispalio devet metaka, nakon čega je pobjegao.
Nakon zločina, u Ulici Prve Bokeljške brigade u Herceg Novom ga je sačekao Vujić nakon čega su se odvezli do mjesta Sasovići, gdje su zapalili motocikl i pištolj kojim je Roganović ubijen. Očevici su tada ispričali inspektorima da se ubica kretao velikom brzinom.
Sa druge strane, optuženi Miloš Đuričković učestvovao je kao saučesnik tako što je pomogao u organizaciji zločina i prevezao Vujića i Bajramovića do mjesta "Baterije" i pomogao im u bjekstvu nakon ubistva.
Da je Vujić bio organizator teškog ubistva Roganovića potvrdili su i DNK iznajmljenog stana u Zelenici. Vujićevi tragovi pronađeni su na panciru, jastučnici i flaši, a Bajramovićevi na jastučnici, flaši i ključevima vozila.
Šćepan Roganović bio je stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava.
Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stradao i Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu.
Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – škaljarskog i kavačkog.
<h2>Planirao još dva ubistva</h2>
Optuženi za ubistvo Šćepana Roganovića nakon počinjenog zločina dogovarali su da prije kraja ljeta te godine ubiju njegovog brata Duška Roganovića jer je to, kako su vjerovali, jedini način da ga zaustave da im ,,završi“ osuđujuće presude.
To proizilazi iz analize Skaj komunikacije između Milija Bajramovića i Krsta Vujića, koji su komunicirali pod zaštićenim šiframa.
Bajramović u jednoj od poruka piše: ,,Brate ovo naše ako dođe do suđenja, kao što oće. Mi moramo prije toga ubit Duku i Duška da nema ko to da gura protiv nas, jer oni će sve svoje veze sve na svijet da upiru da nas osude“.
Na tu poruku mu Vujić odgovara da je svjestan situacije i da se to ,,mora do kraja ljeta završit“.
Bajramović potom saopštava da je odlučan da ubije ,,Duku“.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Krsto Vujić se tereti i za planiranje ubistva Nemanje Zurovca 2016. godine.
Prema navodima optužnice, okrivljeni Zoran Mrvaljević je 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi, pored Vujića, postali i Slobodan Vico iJovan Riznić. Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge.
Pored njih, pripadnik te kriminalne organizacije 2019. godine postao je i Milan Kankaraš koji je u ovom predmetu dobio status svjedoka saradnika.
Kankaraš je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom tužilaštvu da ga je Mrvaljević podstrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. On je naveo da je Mrvaljević nabavio pištolj s prigušivačem, ali ubistvo nije izvršeno. Kankaraš je u SDT-u ispričao i da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije.
On tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora.
Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića.

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uprkos optužnici protiv njega pred Međunarodnim krivičnim sudom, pod uslovom da dođe na mirovnu konferenciju - izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
Prošle godine je savezna vlada definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom, u slučaju da ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju, a ne iz privatnih razloga, rekao je Kasis na konferenciji za novinare sa italijanskim kolegom Antonijom Tajanijem u Bernu.
Ranije danas francuski predsjednik Emanuel Makron pomenuo je Ženevu kao moguće mjesto budućeg sastanka Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Makron je rekao da Ženeva nije samo hipoteza već kolektivna volja, jer se želi da sastanak bude u nekoj neutralnoj zemlji.
- Zalažem se za Ženevu ili neku drugu zemlju. Posljednji put su bilateralni razgovori bili u Istanbulu - podsjetio je Makron nakon što je u ponedjeljak zajedno sa nekoliko evropskih lidera u Bijeloj kući prisustvovao sastanku Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.
- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.
On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica je u 6.07 sati obaviještena od Komunalne policije da je njihov kolega P. Đ. prilikom postupanja u Botunu spriječen i povrijeđen, kazali su iz Uprave policije povodom aktivnosti Komunalne policije Glavnog grada i nadležnih službi kako se obezbijedili uslovi za početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oštećenom je, kako dodaju, u prostorijama Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore ukazana ljekarska pomoć, o čemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici koji će se naknadno izjasniti.
- Istovremeno su usmenim putem službenici Komunalne policije zatražili asistenciju od Uprave policije - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-botuna-sprijecili-pristup-lokaciji-za-gradnju-kolektora-stigla-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Precizirali su da su Dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica službenici Komunalne policije Glavnog grada u 04:08 sati kontaktirali i tom prilikom usmenim putem zatražili asistenciju Uprave policije.
- Policijski službenici su istovremeno zatražili dokaz od Komunalne policije da su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, primijenili svoja zakonska ovlašćenja uključujući i sredstva prinude koja podrazumijevaju fizičku snagu, sprej sa nadražujućim dejstvom i ostala sredstva prinude propisana zakonom kao i da dostave dokaz da su u primjeni ovih ovlašćenja pokušali da stvore uslove za izvođenje radova - kazali su iz Uprave policije.
U nastavku preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti došlo je do povređivanja službenika Komunalne policije.
- Uzimajući u obzir novonastale okolnosti i ispunjenost zakonskih uslova iz člana 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, policijski službenici su oko 6.30 sati, odnosno dva i po sata nakon dolaska Komunalne policije, upućeni na teren radi pružanja pomoći Komunalnoj policiji u izvršenju. U toku su aktivnosti policije koja postupa profesionalno, maksimalno tolerantno i trpeljivo u skladu sa međunarodnim standardima. O daljem ishodu aktivnosti ćemo javnost blagovremeno obavijestiti - poručili su iz Uprave policije
Zakonitost postupanja pripadnika Uprave policije prate službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, a istovremeno je omogućeno i prisustvo predstavnicima medija radi objektivnog izvještavanja.

UP: Povrijeđen komunalni policajac, obaviješteno tužilaštvo

U emisiji Srećan dan razgovaramo o duhu praznika iz ugla astrologije – kako zvijezde utiču na naše emocije, odnose i način na koji doživljavamo novogodišnje i božićne dane.&nbsp;
SrećanAI podsjeća na najljepše momente 2025. godine.&nbsp;
Praznici na TV E donose toplinu, inspiraciju i dobru energiju uz posebne sadržaje koji slave nove početke.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na TV E.

''Srećan dan'' na TV E: O duhu praznika iz ugla astrologije

Specijalno tužilaštvo Kosova (STRK) podiglo je optužnicu, uz prijedlog za suđenje u odsustvu, protiv 21 osobe zbog krivičnog djela „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.
Optuženi O.S., R. M., K. J., G. R., Ž. T., B. J., M. L., R. M., D. Đ., B. M., D. J., M. Š., D. A., S. V., B. M., Z. S., M. J., G. P., D. N., Č. A. i Z. J. terete se da su tokom operacije srpskih policijskih snaga, 15. januara 1999. godine, u selu Račak u opštini Štimlje, ubili 42 civila.
Prema optužnici, u periodu 1998–1999. godine, optuženi su, u saizvršilaštvu, kao pripadnici Vojske tadašnje Jugoslavije, 243. mehanizovane brigade, Treće armije, poznate kao „Prištinski korpus“, kao i pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), izvršili i nečovječno postupanje, uništavanje imovine, masovno protjerivanje i etničko čišćenje civilnog stanovništva.
„Optuženi su najprije opkolili selo Račak sa mjesta poznatih kao ‘Borovi (Pishat), Kesteni (Geshtenjat) i ‘Česta’. Zatim su sa distance granatirali selo vojnim sredstvima, pretresali kuću po kuću i razdvajali muškarce od žena i djece, koje su prisilili da napuste selo, dok su zadržane muškarce pogubili“, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Istrage tužilaštva utvrdile su da su optuženi primjenjivali fizičko nasilje nad civilima, tukući ih kundacima oružja, udarcima nogama, drvenim palicama, lancima i drugim tvrdim predmetima.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe za ratne zločine u Račku

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru ujutro ponegdje moguća magla.
U drugom dijelu dana i tokom noći očekuje se jače zahlađenje uz umjeren do jak, na jugu ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do šest, najviša dnevna od minus jedan do 14 stepeni.

Tag: svajcarska

Načelnik vojske kaže da Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

PRATITE TVe UŽIVO