Zbog lavine, voz je jutros iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povrijeđeno više ljudi, prenose švajcarski mediji.
Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
U trenutku iskliznuća voza iz šina, prema izvještaju sajta Pomona, bilo je oko 80 putnika, prenosi švajcarski javni servis RTS.
Nesreća se dogodila oko 7 sati jutros u kantonu Vale, na jugozapadu Švajcarske, saopštila je policija na društvenoj mreži Iks.
Švajcarske federalne željeznice su na svojoj veb stranici napisale da je lavina uzrok nesreće.
Željeznički saobraćaj na toj dionici je prekinut „najmanje do 16 sati“, a očekuju se kašnjenja i otkazivanja vozova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Voz iskočio iz šina u Švajcarskoj zbog lavine, ima povrijeđenih

Jedanaest osoba povrijeđeno je u subotu, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mjestu Šabl u kantonu Vale, prenijeli su lokalni mediji.
Teško povrijeđena osoba je helikopterom prebačena u bolnicu, saopštila je kantonalna policija.
Incident se dogodio tokom karnevalske parade, a istraga će utvrditi tačan uzrok i sve okolnosti, saopštila je policija.
Četiri vozila hitne pomoći, tri helikoptera i mobilna jedinica intenzivne njege intervenisali su na mjestu nesreće.
Organizatori karnevala nisu željeli da komentarišu incident.
U kantonu Vale, mjesec i po dana nakon razornog požara u Kran-Montani, u kojem je tokom novogodišnje noći poginula 41 osoba, opštinske vlasti su pooštrile propise kako bi osigurale da se standardi protivpožarne bezbjednosti ispunjavaju u javnim objektima.

1084x550

U eksploziji na karnevalu u Švajcarskoj povrijeđeno 11 osoba

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švajcarsku od devet odsto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švajcarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.
Tramp je u intervjuu za Foks biznis rekao da je ton Karin Keler-Suter, članice Švajcarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".
- Uveo sam carine od 30 odsto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švajcarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: "Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti". Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je Tramp.
Ističe da je Keler-Suter konstantno ponavljala da je Švajcarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.
- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 odsto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 odsto - kazao je Tramp.
Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švajcarska ima premijera ili predsjednika.
- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: "Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja". Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit" - istakao je Tramp.
Švajcarska nema premijera niti izvršnog predsjednika. Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova. Međutim, američki i švajcarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 odsto, a švajcarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

1250x600

Tramp ne zna da li Švajcarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna pa sam im povećao carine"

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Suvlasnik bara „Konstelasion” u Kran Montani u Švajcarskoj Žak Moreti, koji je pritvoren tokom istrage o požaru u tom objektu u kojem je tokom proslave nove godine, 1. januara poginulo 40 osoba, oslobođen je po sudskom nalogu, saopštio je danas sud u Valeu.
Moreti je bio u pritvoru od 9. januara, a sud za prinudne mjere potvrdio je njegov tromjesečni zatvor tri dana kasnije, ali su advokati odbrane podnijeli zahtjev za puštanje na slobodu Moretija u zamjenu za nekoliko uslova, među kojima je i plaćanje kaucije od oko 215.000 eura, prenosi Figaro.
Sud je u saopštenju naveo da je Žaku Moretiju „zabranjeno napuštanje švajcarske teritorije”, da je on oslobođen uz obavezu da „preda sva svoja lična dokumenta” i da je „obavezan da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu”.
Advokati porodica žrtava, koji su bili veoma kritični prema načinu na koji su švajcarske kantonalne vlasti do sada vodile postupak, naveli su da je odluka o puštanju na slobodu Žaka Moretija „neočekivana” i „zapanjujuća”, piše Figaro.
- Ovo je neočekivana i posebno zapanjujuća odluka za mog klijenta i porodice žrtava. Jedva su tri nedjelje prošle od tragedije. Istraga tek počinje - rekao je advokat Kristof de Galamber za Figaro.
U požaru u baru u Kran Montani, za koji je preliminarno utvrđeno da su ga izazvale prskalice na bocama šampanjca koje su konobari nosili visoko podignute iznad glava, poginulo je 40, dok je povrijeđeno 116 osoba, prenosi Tanjug.

Švajcarska: Oslobođen suvlasnik bara u kom je poginulo 40 osoba

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti Sjever rasvijetlili su tri krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta počinjena na teritoriji Berana i Rožaja, pri čemu su dvije osobe lišene slobode, dok je protiv jedne podnijeta krivična prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, zbog sumnje da je u Beranama počinila krivično djelo teška krađa na naročito drzak i opasan način, uhapšena je E.P. (22) iz Plava. Sumnja se da je fizički napala jednu žensku osobu, nakon čega joj je otuđila mobilni telefon, koji je kasnije pronađen i vraćen vlasnici. E.P. će uz krivičnu prijavu biti privedena Osnovnom državnom tužiocu u Beranama.
Tokom pregleda E.P. policijski službenici pronašli su i određenu količinu tableta koje se nalaze na listi opijata, o čemu je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Krivična prijava podnijeta je Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama protiv D.K. (19) iz Rožaja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. On se sumnjiči da je, zajedno sa jednim maloljetnim licem, iz kase maloprodajnog objekta otuđio određeni novčani iznos.
U Rožajama je lišen slobode N.F. (44), osumnjičen za krivično djelo krađa. Kako se navodi, on je iskoristio nepažnju oštećenog i iz maloprodajnog objekta, čiji je oštećeni vlasnik, otuđio mobilni telefon, koji je naknadno pronađen i vraćen vlasniku.
N.F. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama na dalju nadležnost.

UP: Na sjeveru rasvijetljene tri teške krađe, uhapšene dvije osobe

Okrugli sto Instituta alternativa (IA) pod nazivom Predstavljanje monitoring izvještaja o upravljanju javnim finansijama, održaće se danas u hotelu Crowne Plaza.
Okrugli sto se organizuje u okviru regionalnog projekta Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu (WeBER 3.0).
- Ovaj projekat je treći uzastopni grant najveće inicijative civilnog društva na Balkanu za praćenje reforme javne uprave koju finansira EU, a sprovodi ga Think for Europe (TEN) mreža čiji je IA član, u partnerstvu sa Centrom za istraživanja javne uprave (KDZ) iz Beča. Projekat finansiraju Evropska unija i Austrijska agencija za razvoj, a ko-finansira Ministarstvo javne uprave", navodi se u saopštenju.
Tokom okruglog stola predstaviće se nalazi novog izvještaja o upravljanju javnim finansijama koji je usmjeren na transparentnost budžetskog procesa, objavljivanje budžetskih podataka, rad u oblasti javnih nabavki i otvorenosti Državne revizorske institucije (DRI).
U regionalnom kontekstu, Crna Gora sa 56 poena zauzima treće mjesto u ovoj oblasti među zemljama Zapadnog Balkana, što je najbolje ocijenjena oblast tokom ovog monitoring ciklusa.&nbsp;
Događaj će pčeti u 11 sati.

Danas okrugli sto IA o upravljanju javnim finansijama

Vlada bi u narednim danima mogla izaći sa prijedlogom ustavnih promjena koje se odnose na Sudski savjet i organizaciju tužilaštva, a moguće je da će biti tretirano i pitanje nezavisnosti Centralne banke, što predstavlja dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o inicijativi Vlade za izmjene Ustava, Radulović je pojasnio da je riječ o složenom i zahtjevnom procesu.
– U aprilu je postojao jedan inicijalni dokument koji Vlada nije procesuirala. Pretpostavljam da ovih dana možemo očekivati da Vlada izađe sa prijedlogom ustavnih promjena u dijelu Sudskog savjeta i organizacije tužilaštva. Nadam se da će tretirati i pitanje nezavisnosti Centralne banke, jer je to dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija. Zasigurno će, sa posebnom pažnjom, i javnost i Udruženje pravnika, kao i ukupna crnogorska zajednica, pratiti taj proces, jer, kao što znate, prijedlog mora ući u skupštinsku proceduru i mora trajati javna rasprava najmanje mjesec dana – rekao je Radulović.
On je podsjetio da, prema Ustavu, pravo predlaganja ustavnih promjena imaju Vlada, predsjednik države i najmanje 25 poslanika.
Osvrćući se na isticanje srpske zastave na zgradi Opštine Žabljak, Radulović je kazao da Crna Gora ima jasno propisane zakone o državnim simbolima, kao i o upotrebi simbola manjinskih naroda.
Prema njegovoj ocjeni, država se često kreće između principa vladavine prava i, kako je naveo, desnog kleronacionalnog i radikalnog supstrata društva, pri čemu se identitetska pitanja naročito otvaraju uoči izbora.
– Riječ je o potpuno nezakonitom postupanju. Ako zaista želite da tu stvar regulišete, onda 25 poslanika treba da predloži izmjene Ustava u tom dijelu. Međutim, takvog prijedloga nema iz jednostavnog razloga – zna se da za to ne postoji odgovarajuća parlamentarna većina. To je dio dnevno-političkog marketinga koji nije vrijedan ozbiljne rasprave o vladavini prava i državi. To je praksa političkog marketinga koja traje već 35 godina – zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF5wtkS71ahQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Javnost će sa posebnom pažnjom pratiti proces ustavnih promjena

Obaveza prema onome što je započeo njegov je motiv da i u devetoj deceniji života učestvuje na protestima protiv devijantnih pojava u društvu, kazao je akademik Vukić Pulević u emisiji " E uživo" na Televiziji E.
On se osvrnuo na proteste organizovane prošle godine povodom dešavanja u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade, na kojima je i sam bio govornik.
– To nije nešto što se slučajno dogodilo. Sve je isplanirano da bi ta erozija Crne Gore bila što temeljitija. Morao sam da pođem tamo, iako mi je već teško da izdržim ta stajanja. Dva puta sam dobio Trinaestojulsku nagradu – jednu za životno djelo, jednu za godišnje djelo. Ljudi me znaju i nije imalo smisla da ne odem. Da su me na nosila odnijeli – ja bih tamo išao – kazao je Pulević.
Govoreći o tome zašto reakcije akademika i univerzitetskih profesora nijesu češće kada je riječ o brojnim društvenim devijacijama, Pulević ocjenjuje da je riječ o složenom pitanju.
– Ima onih koji reaguju. Jedna stvar me posebno raduje – znanje o Crnoj Gori značajno je poraslo. Imamo veliki broj ljudi građanskog opredjeljenja koji posjeduju široka i duboka znanja iz različitih oblasti, što ranije nije bio slučaj. Crna Gora je bila jedna od zemalja u Evropi koja je najmanje poznavala samu sebe – rekao je on.
Dodaje da danas postoji značajan broj stručnih ljudi koji mogu valorizovati prirodne i druge vrijednosti države.
– Za Crnu Goru je mnogo i nekoliko desetina onih koji mogu stručno da valorizuju njene prirodne resurse. Već smo svjedoci da su dvije mlade botaničarke napravile evropsku senzaciju – otkrile su novi rod biljke, ne samo novu vrstu, i nazvale ga po Crnojevićima – naveo je Pulević.
Prema njegovim riječima, postoji više načina borbe za građansku Crnu Goru.
– Ima onih koji reaguju, ima ih i na vašoj televiziji. Važno je da se ne preskače niko, da se uvijek nude kvalitetna znanja. To je taj intelektualni put – objašnjavanje, rast i porast pameti u Crnoj Gori. Postoje i drugi pristupi: političke stranke, demonstracije, tekstovi, mediji – svi oni imaju svoju ulogu – istakao je on.
Pulević podsjeća i na reagovanja iz dijela naučne zajednice kada je bilo potrebno ukazati na ozbiljne društvene probleme.
– Pošto dolazim iz nauke, smatram da u toj oblasti imamo dobra znanja i kvalitetna reagovanja. Primjer je akademik Backović, koji vrlo relevantno govori o obrazovanju. Kada je bilo pitanje uvođenja vjeronauke, dao je autoritativne i argumentovane tekstove, kao i o opštem stanju u prosvjeti – koje je, nažalost, očajno – kazao je Pulević.
Zaključuje da borba za građansku Crnu Goru nije samo ono što se glasno čuje na ulici, već i ono što se sistematski i strpljivo gradi na intelektualnom planu.
– Znanje jeste na crnogorskoj strani, ali još nije i snaga – poručio je Pulević.

Tag: svajcarska