Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila prijedlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švajcarskih franaka ili više.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog prijedloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švajcarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama, prenose agencije.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Prijedlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Marija Lakić Barfus predala je akreditivna pisma predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter, čime je zvanično stupila na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u toj državi, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sagovornice su izrazile obostrano zadovoljstvo zbog odličnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Švajcarske, uz ocjenu da otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu predstavlja novo poglavlje u saradnji dvije države.
Ambasadorka Lakić Barfus zahvalila je na dugogodišnjoj podršci Švajcarske reformskim procesima i evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na cilj da naša država zaokruži pregovarački proces i pristupi Evropskoj uniji do 2028. godine.
Čestitajući ambasadorki stupanje na dužnost, predsjednica Keler-Suter naglasila značaj regiona Zapadnog Balkana za Švajcarsku i ocijenila da postoji veliki potencijal za intenziviranje sveukupnih međudržavnih veza.
- U fokusu razgovora bila je i brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj, koja predstavlja važan most saradnje između dvije zemlje, te je iskazana obostrana posvećenost daljem unaprjeđenju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju MVP.

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Porodica Slovenca za kojeg su švajcarske vlasti tvrdile da je Krsto Vujić, nema nikakve veze sa kriminalnim organizacijama i nije poznato kako je došlo do toga da mu dodijele identitet bjegunca koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog teških krivičnih djela.
To je Pobjedi potvrđeno iz više izvora. Crnogorski istražitelji nemaju informaciju gdje se nalazi Vujić, koji je označen u bezbjednosnim službama kao visokopozicionirani član škaljarskog klana. Švajcarske vlasti tvrdile su da su 13. avgusta uhapsile Vujića i po skraćenom postupku omogućili ekstradiciju. Umjesto Vujića, pripadnici crnogorske policije u Bernu su zatekli državljanina Slovenije.
Prema saznanjima Pobjede, istog dana kada je uhapšen državljanin Slovenije, njegova porodica prijavila je nestanak, ne sluteći da je zbog greške policije u pritvoru. Za ovu bezbjednosnu grešku još niko nije odgovoran, ali se intenzivno radi da utvrivanju svih okolnosti koje su dovele do nevjerovatne zabune.
Pripadnici švajcarske policije tvrdili su da se radi o škaljarcu koji je godinama u bjekstvu i željeli da ga izruče Crnoj Gori, međutim, službenici naše policije su, nakon što su stigli u Bern da preuzmu bjegunca utvrdili da to nije Krsto Vujić i odbili da ga izruče.
Podsjetimo, Vijesti su prije dva dana objavile informaciju da su pripadnici crnogorskog Interpola otišli u Bern da preuzmu Vujića, ali su na licu mjesta otkrili da to nije osoba koju su namjeravale da im predaju kolege iz Švajcarske, uprkos činjenici da su im prethodno tri puta potvrdili da se otisci Vujića poklapaju sa daktiloskopijom muškarca kog su uhapsili još 13. avgusta.
Zbog velikog bezbjednosnog propusta, crnogorska policija obavijestila je Interpol i Europol, te zatražila da se u Švajcarskoj sprovede sveobuhvatna međunarodna istraga kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do takvog propusta.
O svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu.
<h2>Hapšenje</h2>
Uprava policije zvanično je saopštila 13. avgusta da je odbjegli Vujić konačno uhapšen, te da je za njim Interpolova potjernica bila raspisana 2020. godine, na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.
Tada, crnogorska policija pohvalila je intenzivnu saradnju sa nadležnim službama Švajcarske koje su pomogle u hapšenju bjegunca Vujića.
- Lociranje i lišenje slobode K.V. rezultat je intenzivne saradnje NCB Interpol-a Podgorica i nadležnih policijskih službi Švajcarske, u okviru širih aktivnosti usmjerenih na lociranje i lišenje slobode visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, navodi se u saopštenju policije.
Iz UP su tada posebno naglasili da, od 12 visokorangiranih članova organizovanih kriminalnih grupa koji su uhapšeni po potjernicama Interpola Podgorica, lociranje i hapšenje Vujića posebno se izdvaja zbog njegove ključne uloge unutar organizovane kriminalne grupe kojoj pripada.
- Pored međunarodne koordinacije radi izručenja K.V. u Crnu Goru, Uprava policije Crne Gore nastavlja intenzivne aktivnosti na međunarodnom nivou s ciljem lociranja i lišenja slobode preostalih vođa i članova organizovanih kriminalnih grupa, zaključili su iz Uprave policije.
<h2>Likvidacija Roganovića</h2>
Pred Višim sudom u Podgorici, u toku je suđenje Vujiću zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva Šćepana Roganovića13. februara 2020. godine u Herceg Novom.
Za ovo ubistvo pred Višim sudom sudi se Milošu Komaru i Dinu Ibrahimoviću, kao i Krstu Vujiću, Igoru Glavašu i Miliju Bajramoviću.
Nakon analize komunikacija preko Skaj aplikacije, Specijalno tužilaštvo je za zločin nad Šćepanom Roganovićem krajem 2023. godine optužnicu proširilo na Igora Vukotića, Slavka Radulovića, Marka Radovića i Miloša Gvozdenovića.
Kao organizator i naručilac, Vujić je bio zadužen za ostvarivanje kriminalnog plana koji je obuhvatao teško ubistvo Roganovića i nedozvoljeno držanje oružja.
Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva dok se Vujić tereti da je organizator ove kriminalne grupe.
Roganović je, na podmukao način, ubijen na stepeništu u Ulici Sima Matavulja, a Bajramović zvani Smit, optužen je da je ispalio smrtonosne hice u njega te vrbovao članove organizacije, obezbjeđivao novac i smještaj za njih.
Vujić je tada motociklom doveo Bajramovića na mjesto zločina, koji je presreo pokojnog Ščepana Roganovića dok je silazio stepenicama ka trgu gdje se nalazio kafić koji je držao i u njega ispalio devet metaka, nakon čega je pobjegao.
Nakon zločina, u Ulici Prve Bokeljške brigade u Herceg Novom ga je sačekao Vujić nakon čega su se odvezli do mjesta Sasovići, gdje su zapalili motocikl i pištolj kojim je Roganović ubijen. Očevici su tada ispričali inspektorima da se ubica kretao velikom brzinom.
Sa druge strane, optuženi Miloš Đuričković učestvovao je kao saučesnik tako što je pomogao u organizaciji zločina i prevezao Vujića i Bajramovića do mjesta "Baterije" i pomogao im u bjekstvu nakon ubistva.
Da je Vujić bio organizator teškog ubistva Roganovića potvrdili su i DNK iznajmljenog stana u Zelenici. Vujićevi tragovi pronađeni su na panciru, jastučnici i flaši, a Bajramovićevi na jastučnici, flaši i ključevima vozila.
Šćepan Roganović bio je stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava.
Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stradao i Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu.
Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – škaljarskog i kavačkog.
<h2>Planirao još dva ubistva</h2>
Optuženi za ubistvo Šćepana Roganovića nakon počinjenog zločina dogovarali su da prije kraja ljeta te godine ubiju njegovog brata Duška Roganovića jer je to, kako su vjerovali, jedini način da ga zaustave da im ,,završi“ osuđujuće presude.
To proizilazi iz analize Skaj komunikacije između Milija Bajramovića i Krsta Vujića, koji su komunicirali pod zaštićenim šiframa.
Bajramović u jednoj od poruka piše: ,,Brate ovo naše ako dođe do suđenja, kao što oće. Mi moramo prije toga ubit Duku i Duška da nema ko to da gura protiv nas, jer oni će sve svoje veze sve na svijet da upiru da nas osude“.
Na tu poruku mu Vujić odgovara da je svjestan situacije i da se to ,,mora do kraja ljeta završit“.
Bajramović potom saopštava da je odlučan da ubije ,,Duku“.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Krsto Vujić se tereti i za planiranje ubistva Nemanje Zurovca 2016. godine.
Prema navodima optužnice, okrivljeni Zoran Mrvaljević je 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi, pored Vujića, postali i Slobodan Vico iJovan Riznić. Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge.
Pored njih, pripadnik te kriminalne organizacije 2019. godine postao je i Milan Kankaraš koji je u ovom predmetu dobio status svjedoka saradnika.
Kankaraš je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom tužilaštvu da ga je Mrvaljević podstrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. On je naveo da je Mrvaljević nabavio pištolj s prigušivačem, ali ubistvo nije izvršeno. Kankaraš je u SDT-u ispričao i da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije.
On tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora.
Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića.

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uprkos optužnici protiv njega pred Međunarodnim krivičnim sudom, pod uslovom da dođe na mirovnu konferenciju - izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
Prošle godine je savezna vlada definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom, u slučaju da ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju, a ne iz privatnih razloga, rekao je Kasis na konferenciji za novinare sa italijanskim kolegom Antonijom Tajanijem u Bernu.
Ranije danas francuski predsjednik Emanuel Makron pomenuo je Ženevu kao moguće mjesto budućeg sastanka Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Makron je rekao da Ženeva nije samo hipoteza već kolektivna volja, jer se želi da sastanak bude u nekoj neutralnoj zemlji.
- Zalažem se za Ženevu ili neku drugu zemlju. Posljednji put su bilateralni razgovori bili u Istanbulu - podsjetio je Makron nakon što je u ponedjeljak zajedno sa nekoliko evropskih lidera u Bijeloj kući prisustvovao sastanku Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro je smanjen u maju, uz dvocifreni pad isporuka hemijskih i farmaceutskih proizvoda i satova, pokazali su podaci carinske uprave.
Ukupni švajcarski izvoz realno je u maju na mjesečnom nivou potonuo 10,2 odsto, gotovo trostruko snažnije nego u aprilu, prenosi SEEbiz.
Pritom je samo izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda pao 18,7 odsto. Još je snažnije potonuo izvoz satova, 20,3 odsto.
Uvoz se stabilizovao i porastao 0,5 odsto, nakon 10,4-odstotnog pada u aprilu.
Švajcarska je u maju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 1,98 milijardi CHF ili 2,4 milijarde USD, manji 64 odsto nego u prethodnom mjesecu.
Podaci udruženja proizvođača satova pokazuju pad izvoza od 9,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji maj, uglavnom zbog smanjenih isporuka na američko tržište. U aprilu je dostigao najviši nivo otkada udruženje objavljuje podatke budući da su uvoznici nastojali da preduhitre nove američke carine.

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Odluka Crne Gore da otvori svoje diplomatsko-konzularno predstavništvo u Švajcarskoj, sa sjedištem u Bernu, predstavlja jasan izraz naše posvećenosti daljem jačanju političke i ekonomske saradnje - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa predsjednicom Švajcarske Konfederacije Karin Keler-Suter.
Upravo zato je, kako navode iz Kabineta predsjednika, iskazana nada da će i Švajcarska otvoriti rezidentno predstavništvo u Podgorici.
- Sastanak je potvrdio snažnu posvećenost obje strane daljem jačanju političkog dijaloga, produbljivanju međudržavnih odnosa i intenziviranju strateške saradnje između Crne Gore i Švajcarske - navodi se u saopštenju.
Milatović je kazao da je ekonomska saradnja prepoznata kao jedan od ključnih stubova odnosa između dvije zemlje.&nbsp;
- U Crnoj Gori posluju brojne kompanije čiji su osnivači fizička ili pravna lica iz Švajcarske, a tokom posljednjih pet godina se Švajcarska svrstala među vodeće strane investitore u Crnoj Gori - naveo je on.
Posebno je istaknuta donacija Švajcarske Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore u iznosu od 1,6 miliona dolara, koja predstavlja snažan podsticaj za sprovođenje reformi i jačanje kapaciteta države.
Keler-Suter je najavila da će podržati kandidaturu Crne Gore za predsjedavajućeg Komisije UN Turizma za Evropu za period do 2027, što joj je Milatović nedavno i zatražio u pismu koje joj je uputio tim povodom.
- Sagovornici su se saglasili da brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj predstavlja važan most između dvije zemlje, te da njihovo aktivno učešće u društvenom i privrednom životu doprinosi učvršćivanju bilateralnih odnosa - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović sa Kelen-Suter: Otvaranje ambasade u Bernu potvrda nove dinamike odnosa Crne Gore i Švajcarske

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: svajcarska

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Milatović sa Kelen-Suter: Otvaranje ambasade u Bernu potvrda nove dinamike odnosa Crne Gore i Švajcarske

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

PRATITE TVe UŽIVO