Švajcarska Vlada blago je podigla procjenu ekonomskog rasta u narednoj godini, uz obrazloženje da bi dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o nižim carinama trebalo da ublaži uticaj trgovinskih prepreka na izvoz.
&nbsp;Ekonomska aktivnost će u narednoj godini porasti 1,1 odsto, pokazuju najnovije procjene Vladinih ekonomskih stručnjaka. U oktobru su prognozirali da će porasti 0,9 odsto, prenosi Hina.
&nbsp;- Smanjenje američkih carina na uvoz švajcarske robe poboljšalo je izglede i sigurnost planiranja za sektore i kompanije čiji proizvodni direktno podliježu nametima - naveli su Vladini stručnjaci.
&nbsp;U novembru je Bern s Vašaingtonom postigao preliminarni sporazum koji predviđa spuštanje američkih carina na uvoz švajcarske robe s 39 na 15 odsto.
&nbsp;Nova procjena nagvještava ipak blago usporavanje u odnosu na godinu na izmaku, kada bi aktivnost trebalo da bude uvećana 1,4 odsto.
&nbsp;U prvoj prognozi za 2027. godinu, Vladini stručnjaci očekuju ubrzanje rasta na 1,7 odsto.
&nbsp;Sve procjene isključuju uticaj sportskih manifestacija i zasnivaju se na pretpostavci da će se međunarodne carine zadržati na sadašnjim nivoima.
&nbsp;Neizvjesnost je i dalje jako izražena.
&nbsp;- Globalna neizvjesnost u trgovinskoj i eknomskoj politici i dalje je povišena, a švajcarski franak još je jak - rekli su iz Vlade.
&nbsp;Glavni motor rasta biće ipak i dalje domaća potražnja.
&nbsp;Inflacija u Švicarskoj zadržaće se u ovoj i narednoj godini na niskom nivou, od samo 0,2 odsto, a u 2027. blago će ubrzati, na 0,5 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila prijedlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švajcarskih franaka ili više.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog prijedloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švajcarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama, prenose agencije.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Prijedlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Marija Lakić Barfus predala je akreditivna pisma predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter, čime je zvanično stupila na dužnost izvanredne i opunomoćene ambasadorke Crne Gore u toj državi, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sagovornice su izrazile obostrano zadovoljstvo zbog odličnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Švajcarske, uz ocjenu da otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu predstavlja novo poglavlje u saradnji dvije države.
Ambasadorka Lakić Barfus zahvalila je na dugogodišnjoj podršci Švajcarske reformskim procesima i evropskom putu Crne Gore, podsjetivši na cilj da naša država zaokruži pregovarački proces i pristupi Evropskoj uniji do 2028. godine.
Čestitajući ambasadorki stupanje na dužnost, predsjednica Keler-Suter naglasila značaj regiona Zapadnog Balkana za Švajcarsku i ocijenila da postoji veliki potencijal za intenziviranje sveukupnih međudržavnih veza.
- U fokusu razgovora bila je i brojna crnogorska dijaspora u Švajcarskoj, koja predstavlja važan most saradnje između dvije zemlje, te je iskazana obostrana posvećenost daljem unaprjeđenju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju MVP.

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Porodica Slovenca za kojeg su švajcarske vlasti tvrdile da je Krsto Vujić, nema nikakve veze sa kriminalnim organizacijama i nije poznato kako je došlo do toga da mu dodijele identitet bjegunca koji se nalazi na međunarodnoj potjernici zbog teških krivičnih djela.
To je Pobjedi potvrđeno iz više izvora. Crnogorski istražitelji nemaju informaciju gdje se nalazi Vujić, koji je označen u bezbjednosnim službama kao visokopozicionirani član škaljarskog klana. Švajcarske vlasti tvrdile su da su 13. avgusta uhapsile Vujića i po skraćenom postupku omogućili ekstradiciju. Umjesto Vujića, pripadnici crnogorske policije u Bernu su zatekli državljanina Slovenije.
Prema saznanjima Pobjede, istog dana kada je uhapšen državljanin Slovenije, njegova porodica prijavila je nestanak, ne sluteći da je zbog greške policije u pritvoru. Za ovu bezbjednosnu grešku još niko nije odgovoran, ali se intenzivno radi da utvrivanju svih okolnosti koje su dovele do nevjerovatne zabune.
Pripadnici švajcarske policije tvrdili su da se radi o škaljarcu koji je godinama u bjekstvu i željeli da ga izruče Crnoj Gori, međutim, službenici naše policije su, nakon što su stigli u Bern da preuzmu bjegunca utvrdili da to nije Krsto Vujić i odbili da ga izruče.
Podsjetimo, Vijesti su prije dva dana objavile informaciju da su pripadnici crnogorskog Interpola otišli u Bern da preuzmu Vujića, ali su na licu mjesta otkrili da to nije osoba koju su namjeravale da im predaju kolege iz Švajcarske, uprkos činjenici da su im prethodno tri puta potvrdili da se otisci Vujića poklapaju sa daktiloskopijom muškarca kog su uhapsili još 13. avgusta.
Zbog velikog bezbjednosnog propusta, crnogorska policija obavijestila je Interpol i Europol, te zatražila da se u Švajcarskoj sprovede sveobuhvatna međunarodna istraga kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do takvog propusta.
O svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu.
<h2>Hapšenje</h2>
Uprava policije zvanično je saopštila 13. avgusta da je odbjegli Vujić konačno uhapšen, te da je za njim Interpolova potjernica bila raspisana 2020. godine, na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo.
Tada, crnogorska policija pohvalila je intenzivnu saradnju sa nadležnim službama Švajcarske koje su pomogle u hapšenju bjegunca Vujića.
- Lociranje i lišenje slobode K.V. rezultat je intenzivne saradnje NCB Interpol-a Podgorica i nadležnih policijskih službi Švajcarske, u okviru širih aktivnosti usmjerenih na lociranje i lišenje slobode visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa iz regiona, navodi se u saopštenju policije.
Iz UP su tada posebno naglasili da, od 12 visokorangiranih članova organizovanih kriminalnih grupa koji su uhapšeni po potjernicama Interpola Podgorica, lociranje i hapšenje Vujića posebno se izdvaja zbog njegove ključne uloge unutar organizovane kriminalne grupe kojoj pripada.
- Pored međunarodne koordinacije radi izručenja K.V. u Crnu Goru, Uprava policije Crne Gore nastavlja intenzivne aktivnosti na međunarodnom nivou s ciljem lociranja i lišenja slobode preostalih vođa i članova organizovanih kriminalnih grupa, zaključili su iz Uprave policije.
<h2>Likvidacija Roganovića</h2>
Pred Višim sudom u Podgorici, u toku je suđenje Vujiću zbog stvaranja kriminalne organizacije i ubistva Šćepana Roganovića13. februara 2020. godine u Herceg Novom.
Za ovo ubistvo pred Višim sudom sudi se Milošu Komaru i Dinu Ibrahimoviću, kao i Krstu Vujiću, Igoru Glavašu i Miliju Bajramoviću.
Nakon analize komunikacija preko Skaj aplikacije, Specijalno tužilaštvo je za zločin nad Šćepanom Roganovićem krajem 2023. godine optužnicu proširilo na Igora Vukotića, Slavka Radulovića, Marka Radovića i Miloša Gvozdenovića.
Kao organizator i naručilac, Vujić je bio zadužen za ostvarivanje kriminalnog plana koji je obuhvatao teško ubistvo Roganovića i nedozvoljeno držanje oružja.
Bajramović je označen kao direktni počinilac ubistva dok se Vujić tereti da je organizator ove kriminalne grupe.
Roganović je, na podmukao način, ubijen na stepeništu u Ulici Sima Matavulja, a Bajramović zvani Smit, optužen je da je ispalio smrtonosne hice u njega te vrbovao članove organizacije, obezbjeđivao novac i smještaj za njih.
Vujić je tada motociklom doveo Bajramovića na mjesto zločina, koji je presreo pokojnog Ščepana Roganovića dok je silazio stepenicama ka trgu gdje se nalazio kafić koji je držao i u njega ispalio devet metaka, nakon čega je pobjegao.
Nakon zločina, u Ulici Prve Bokeljške brigade u Herceg Novom ga je sačekao Vujić nakon čega su se odvezli do mjesta Sasovići, gdje su zapalili motocikl i pištolj kojim je Roganović ubijen. Očevici su tada ispričali inspektorima da se ubica kretao velikom brzinom.
Sa druge strane, optuženi Miloš Đuričković učestvovao je kao saučesnik tako što je pomogao u organizaciji zločina i prevezao Vujića i Bajramovića do mjesta "Baterije" i pomogao im u bjekstvu nakon ubistva.
Da je Vujić bio organizator teškog ubistva Roganovića potvrdili su i DNK iznajmljenog stana u Zelenici. Vujićevi tragovi pronađeni su na panciru, jastučnici i flaši, a Bajramovićevi na jastučnici, flaši i ključevima vozila.
Šćepan Roganović bio je stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava.
Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stradao i Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu.
Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – škaljarskog i kavačkog.
<h2>Planirao još dva ubistva</h2>
Optuženi za ubistvo Šćepana Roganovića nakon počinjenog zločina dogovarali su da prije kraja ljeta te godine ubiju njegovog brata Duška Roganovića jer je to, kako su vjerovali, jedini način da ga zaustave da im ,,završi“ osuđujuće presude.
To proizilazi iz analize Skaj komunikacije između Milija Bajramovića i Krsta Vujića, koji su komunicirali pod zaštićenim šiframa.
Bajramović u jednoj od poruka piše: ,,Brate ovo naše ako dođe do suđenja, kao što oće. Mi moramo prije toga ubit Duku i Duška da nema ko to da gura protiv nas, jer oni će sve svoje veze sve na svijet da upiru da nas osude“.
Na tu poruku mu Vujić odgovara da je svjestan situacije i da se to ,,mora do kraja ljeta završit“.
Bajramović potom saopštava da je odlučan da ubije ,,Duku“.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Krsto Vujić se tereti i za planiranje ubistva Nemanje Zurovca 2016. godine.
Prema navodima optužnice, okrivljeni Zoran Mrvaljević je 2016. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi, pored Vujića, postali i Slobodan Vico iJovan Riznić. Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge.
Pored njih, pripadnik te kriminalne organizacije 2019. godine postao je i Milan Kankaraš koji je u ovom predmetu dobio status svjedoka saradnika.
Kankaraš je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom tužilaštvu da ga je Mrvaljević podstrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. On je naveo da je Mrvaljević nabavio pištolj s prigušivačem, ali ubistvo nije izvršeno. Kankaraš je u SDT-u ispričao i da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije.
On tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora.
Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića.

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uprkos optužnici protiv njega pred Međunarodnim krivičnim sudom, pod uslovom da dođe na mirovnu konferenciju - izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
Prošle godine je savezna vlada definisala pravila za davanje imuniteta osobi pod međunarodnom potjernicom, u slučaju da ta osoba dolazi na mirovnu konferenciju, a ne iz privatnih razloga, rekao je Kasis na konferenciji za novinare sa italijanskim kolegom Antonijom Tajanijem u Bernu.
Ranije danas francuski predsjednik Emanuel Makron pomenuo je Ženevu kao moguće mjesto budućeg sastanka Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Makron je rekao da Ženeva nije samo hipoteza već kolektivna volja, jer se želi da sastanak bude u nekoj neutralnoj zemlji.
- Zalažem se za Ženevu ili neku drugu zemlju. Posljednji put su bilateralni razgovori bili u Istanbulu - podsjetio je Makron nakon što je u ponedjeljak zajedno sa nekoliko evropskih lidera u Bijeloj kući prisustvovao sastanku Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro je smanjen u maju, uz dvocifreni pad isporuka hemijskih i farmaceutskih proizvoda i satova, pokazali su podaci carinske uprave.
Ukupni švajcarski izvoz realno je u maju na mjesečnom nivou potonuo 10,2 odsto, gotovo trostruko snažnije nego u aprilu, prenosi SEEbiz.
Pritom je samo izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda pao 18,7 odsto. Još je snažnije potonuo izvoz satova, 20,3 odsto.
Uvoz se stabilizovao i porastao 0,5 odsto, nakon 10,4-odstotnog pada u aprilu.
Švajcarska je u maju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 1,98 milijardi CHF ili 2,4 milijarde USD, manji 64 odsto nego u prethodnom mjesecu.
Podaci udruženja proizvođača satova pokazuju pad izvoza od 9,5 odsto u odnosu na prošlogodišnji maj, uglavnom zbog smanjenih isporuka na američko tržište. U aprilu je dostigao najviši nivo otkada udruženje objavljuje podatke budući da su uvoznici nastojali da preduhitre nove američke carine.

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Savjet Centralne banke (CBCG) usvojio je danas finansijski plan vrhovne monetarne institucije sa planovima investicija i novčanih tokova za narednu godinu.
Iz CBCG su saopštili da su usvajanjem tih dokumenata stvoreni preduslovi za ostvarivanje ciljeva definisanih Strateškim planom CBCG za period 2025–2028.
- Finansijski plan CBCG za narednu godinu ima izražen razvojni karakter i osnov je za realizaciju aktivnosti na daljem unapređenju poslovanja i dugoročnom razvoju institucije - navod u saopštenju.
Iz CBCG su rekli da se ključno usmjerenje Plana odnosi na dalju modernizaciju platne infrastrukture, praćenu pojeftinjenjem usluga u platnom prometu, povećanjem dostupnosti finansijskih servisa i unapređenjem sigurnosti i efikasnosti transakcija.&nbsp;
- I pored očekivanog smanjenja prihoda CBCG usljed snižavanja tarifa u platnom prometu, usvojeni planovi predviđaju nastavak značajnih ulaganja, prije svega u realizaciju TIPS Clone projekta, ali i u druge razvojne prioritete, uključujući digitalnu transformaciju, inovacije i implementaciju ESG standarda - navodi se u saopštenju.
Finansijski plan je, kako su rekli iz vrhovne monetarne institucije, koncipiran tako da obezbijedi stabilan finansijski okvir za nastavak transformacije CBCG u modernu, efikasnu i inovativnu instituciju, kao i za unapređenje kompetencija zaposlenih u skladu sa evropskim standardima.
- U cilju očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, a zbog i dalje prisutnih rizika povezanih sa rastom gotovinskih kredita, Savjet je usvojio Odluku o izmjeni Odluke o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima - ističe se u saopštenju.
Navodi se da se tom odlukom, na period od još godinu, produžava primjena mjera kojima se ograničava odobravanje gotovinskih kredita.
- Propisane mjere, između ostalog, podrazumijevaju da kreditne institucije mogu odobravati gotovinske kredite fizičkim licima sa rokom otplate dužim od osam godina isključivo ako su ti krediti obezbijeđeni hipotekom, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima ili drugim odgovarajućim kolateralima - rekli su iz CBCG.
Oni su kazali da se mjere primjenjuju preventivno, sa ciljem ublažavanja akumulacije rizika po stabilnost kreditnih institucija usljed pojačanog kreditiranja i jačanja njihove otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.
Iz CBCG su naveli da, u trenutnim makroekonomskim uslovima, ove mjere istovremeno djeluju i u pravcu smanjenja inflatornih pritisaka povezanih sa povećanom potražnjom.
Iz CBCG su rekli da je Savjet usvojio Analizu o kvartalnom preispitivanju primjerenosti stope kontracikličnog bafera kapitala.&nbsp;
- Sagledavajući kretanja u vezi sa kreditnim rastom, tržištem nekretnina, poslovanjem banaka i širim makroekonomskim okruženjem, ocijenjeno je da stopa kontracikličnog bafera za prvi kvartal naredne godine treba da ostane na nivou od jedan odsto - dodaje se u saopštenju.
Savjet je, kako su naveli iz CBCG, donio Odluku o postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti kreditne institucije, koja je u potpunosti usklađena sa smjernicama Evropske centralne banke.&nbsp;
Oni su dodali da se tom odlukom propisuje postupak procjene, kao i način i rokovi izvještavanja CBCG o adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti kreditnih institucija.
Na današnjoj sjednici je donijeta i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o bližim uslovima za obavljanje poslova agenta pružalaca platnih usluga, kojom je izvršeno usklađivanje upisa agenata, čiji se angažman proširuje za nove platne usluge, kao i uslova koji definišu dobru reputaciju za njihove vlasnike i članove organa upravljanja.
- Kreditni standardi za stanovništvo su, prema ocijeni banaka, u trećem kvartalu ove godine značajno ublaženi, naročito u segmentu potrošačkih kredita, dok su kreditni standardi za privredu blago pooštreni, nakon četvorokvartalnog trenda njihovog ublažavanja, pokazuju podaci iz Izvještaja o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za treći kvartal ove godine, koji je danas razmatrao Savjet - rekli su iz CBCG.
Kako su naveli, očekivanja banaka su da će se i u narednom kvartalu nastaviti ublažavanje kreditnih standarda za stanovništvo, ali slabijim intenzitetom, dok će se pooštravanje kreditnih standarda za privredu nastaviti, usljed viših troškova izvora sredstava, strožih zahtjeva u pogledu kolaterala i smanjene spremnosti banaka na preuzimanje rizika.
- Kreditni uslovi za stanovništvo i privredu su u trećem kvartalu ove godine bili blaži u odnosu na prethodni kvartal, kao rezultat smanjenja kamatnih marži, provizija i naknada, kao i povećanja maksimalnih iznosa kredita. U četvrtom kvartalu ove godine banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih uslova i za stanovništvo i za privredu - rekli su iz CBCG.
Kako su naveli, na današnjoj sjednici Savjet je razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Savjet CBCG usvojio finansijski plan za narednu godinu

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.&nbsp;
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

Na putu Podgorica - Cetinje u 16.25 sati desila se saobraćajna nezgoda u kojoj ima povrijeđenih osoba.
To je Portalu ETV saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni nijesu imali precizne informacije o tome koliko je osoba povrijeđeno niti o kojem stepenu povreda je riječ.
U udesu su učestvovala dva vozila.
Saobraćaj na ovom pravcu je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Podgorica - Cetinje, ima povrijeđenih

Švajcarac Marko Odermat pobijedio je danas u Val Gardeni, u drugom spustu sezone Svjetskog kupa alpskih skijaša.&nbsp;
Do jubilarne, 50. pobjede u Svjetskom kupu došao je u vremenu minut, 24 sekunde i 48 stotinki.
Odermat, koji je u istoj disciplini pobijedio i u Biver Kriku, ove sezone ima dva trijumfa i u veleslalomu, u Biver Kriku i Zeldenu, kao i jedan u superveleslalomu u Koper Mauntinu.
Sa 15 stotinki zaostatka kao drugoplasirani završio je Švajcarac Franja Fon Almen, dok je treći bio Italijan Dominik Paris sa 19 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Francuz Nils Alegre, peti je bio njegov sunarodnik Nil Alfan, a šesti Italijan Florijan Šider.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa maksimalnih 200 bodova.
Fon Amen je drugi sa 130, a treći Paris sa 100 bodova.
Odermat zauzima čelnu poziciju i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 605 bodova.
Kristofersen je drugi sa 302, dok treće mjesto zauzima Timon Haugan iz Norveške sa 281 bodom.
Skijaši će sjutra u Val Gardeni voziti superveleslalom.

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: svajcarska

Švajcarska Vlada blago podigla procjenu ekonomskog rasta

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ambasadorka Lakić Barfus stupila na dužnost u Švajcarskoj

Utvrđuju kako je Slovenac čiji je nestanak prijavila porodica predstavljen kao Krsto Vujić

Švajcarska će ponuditi imunitet Putinu ako dođe na mirovnu konferenciju

Švajcarski izvoz oštro pao u maju

Savjet CBCG usvojio finansijski plan za narednu godinu

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

Saobraćajna nezgoda na putu Podgorica - Cetinje, ima povrijeđenih

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

PRATITE TVe UŽIVO