Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švajcarsku od devet odsto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švajcarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.
Tramp je u intervjuu za Foks biznis rekao da je ton Karin Keler-Suter, članice Švajcarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".
- Uveo sam carine od 30 odsto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švajcarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: "Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti". Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je Tramp.
Ističe da je Keler-Suter konstantno ponavljala da je Švajcarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.
- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 odsto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 odsto - kazao je Tramp.
Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švajcarska ima premijera ili predsjednika.
- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: "Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja". Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit" - istakao je Tramp.
Švajcarska nema premijera niti izvršnog predsjednika. Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova. Međutim, američki i švajcarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 odsto, a švajcarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp ne zna da li Švajcarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna pa sam im povećao carine"

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Suvlasnik bara „Konstelasion” u Kran Montani u Švajcarskoj Žak Moreti, koji je pritvoren tokom istrage o požaru u tom objektu u kojem je tokom proslave nove godine, 1. januara poginulo 40 osoba, oslobođen je po sudskom nalogu, saopštio je danas sud u Valeu.
Moreti je bio u pritvoru od 9. januara, a sud za prinudne mjere potvrdio je njegov tromjesečni zatvor tri dana kasnije, ali su advokati odbrane podnijeli zahtjev za puštanje na slobodu Moretija u zamjenu za nekoliko uslova, među kojima je i plaćanje kaucije od oko 215.000 eura, prenosi Figaro.
Sud je u saopštenju naveo da je Žaku Moretiju „zabranjeno napuštanje švajcarske teritorije”, da je on oslobođen uz obavezu da „preda sva svoja lična dokumenta” i da je „obavezan da se svakodnevno javlja u policijsku stanicu”.
Advokati porodica žrtava, koji su bili veoma kritični prema načinu na koji su švajcarske kantonalne vlasti do sada vodile postupak, naveli su da je odluka o puštanju na slobodu Žaka Moretija „neočekivana” i „zapanjujuća”, piše Figaro.
- Ovo je neočekivana i posebno zapanjujuća odluka za mog klijenta i porodice žrtava. Jedva su tri nedjelje prošle od tragedije. Istraga tek počinje - rekao je advokat Kristof de Galamber za Figaro.
U požaru u baru u Kran Montani, za koji je preliminarno utvrđeno da su ga izazvale prskalice na bocama šampanjca koje su konobari nosili visoko podignute iznad glava, poginulo je 40, dok je povrijeđeno 116 osoba, prenosi Tanjug.

Švajcarska: Oslobođen suvlasnik bara u kom je poginulo 40 osoba

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Požar koji je u novogodišnjoj noći u baru na skijalištu Kran-Montana usmrtio više od 40 ljudi najvjerovatnije je krenuo od rođendanskih svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca, saopštila je danas tužiteljka generalnog tužilaštva u Valeu, Betris Pilu.
Ukupan broj žrtava još nije zvanično saopšten.
Istražitelji su saslušali više osoba, uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, analizirali video snimke i izvršili uviđaj na licu mjesta, dok se istraga dalje fokusira na upotrebu akustične pjene, mjere bezbjednosti i dozvole za rad.
- Sve ukazuje na to da je požar krenuo od svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca- izjavila je Pilu. Ovi predmeti su postavljeni "previše blizu" plafona.
Odatle je došlo do veoma brzog i opšteg širenja vatre, dodala je pred novinarima u Sionu.
&nbsp;- To je pretpostavka koja se trenutno smatra najvjerovatnijom i koja se čini potvrđenom- rekla je.
Riječ je o rođendanskim svijećama koje se mogu kupiti u prodavnici.
- Svi mi imamo lak pristup njima. Što se tiče toga da li ih je moguće koristiti u zatvorenom ili skučenom prostoru, istraga o tome se nastavlja i biće dat odgovor- &nbsp;navela je Pilu.
Istraga se, prema njenim riječima, takođe odnosi "na postavljanje akustične pjene (...). Ona će utvrditi da li je ovaj materijal bio u skladu sa standardima i da li je uzrok (katastrofe). U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li je pjena bila u skladu sa normama, niti da li je postavljena sa ili bez odobrenja", izjavila je.
Istražitelji su pribavili i analizirali video snimke, saslušali "više osoba", uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, i izvršili uviđaj na licu mjesta. Saslušanja su omogućila da se sastave liste prisutnih osoba i da se objasni unutrašnja konfiguracija prostora, radovi koji su izvedeni i kapacitet mjesta.
Dalji tok istrage će se posebno fokusirati na radove izvedene unutar bara, materijale koji su korišćeni, dozvole za rad, mjere bezbjednosti – "pod tim podrazumijevam aparate za gašenje, izlaze za evakuaciju, poštovanje protipožarnih standarda i sredstva za borbu protiv vatre", rekla je tužiteljka.
Nije bila u mogućnosti da kaže koliko je ljudi bilo u baru u trenutku katastrofe.

Požar u Kran-Montani najvjerovatnije krenuo od pirotehnike postavljene na bocama

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Posalnik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter osvrnuo se na večerašnja dešavanja tokom emisije "Načisto" u kojoj se javio navodno Miloš Medenica koji je u bjekstvu otkad mu je izrečena prvostepena presuda kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
- Kad već niko iz sektora bezbjednosti nije odgovoran, onda tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku jer je odgovoran za svoje bjekstvo - prokomentarisao je ironično Huter na svom Fejsbuku.
Večeras se na društvenim mrežama pojavio se novi snimak u kojem navodno Miloš Medenica poziva urednika emisije "Načisto" Petra Komnenića da ga uključi u večerašnju emisiju.
Komnenić je to uradio u pauzi emisije, a snimak je pokazao na kraju kada su iz studija izašli gosti, od kojih je jedan bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji nije bio saglasan da se video emituje javno, poručujući da sa članoviima OKG može da se nalazi samo pred nadležnim institucijama.
Nakon završetka emisije, Komnenić je pozvan da u policiju da izjavu u svojstvu građanina
Iz Uprava policije su ranije saopštili da su utvrdili da je snimak odbjelog Medenice napravljen pomoću vještačke inteligencije.
Podsjećamo, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila je određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Huter: Tražiti od Mioša Medenice da podnese ostavku kad već niko iz sekora bezbjednosti nije odgovoran

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Iran pokazuju spremnost na međusobne ustupke kako bi postigli novi nuklearni sporazum, ali je upozorio da bi preširok obim pregovora mogao dovesti do novog sukoba na Bliskom istoku.
U razgovoru za Fajnenšel tajms, Fidan je naglasio da je Vašington signalizirao fleksibilnost u vezi s ključnim zahtjevom da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje uranijuma.
S druge strane, turski šef diplomatije vjeruje da Teheran „iskreno želi postići stvaran dogovor“ te da bi pristao na ograničenja nivoa obogaćivanja i strog režim inspekcija, sličan onom iz sporazuma potpisanog 2015. godine sa svjetskim silama.
— Pozitivno je što Amerikanci izgleda pokazuju spremnost da tolerišu iransko obogaćivanje unutar jasno postavljenih granica. Iranci sada shvataju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Besmisleno je pokušavati ih prisiliti — kazao je.
Međutim, Fidan je upozorio da, ukoliko SAD budu insistirale na „rješavanju svih pitanja istovremeno“, referišući se na iranski program balističkih raketa i podršku regionalnim militantnim grupama, nuklearni pregovori neće napredovati.
— Rezultat bi mogao biti još jedan rat u regionu — podvukao je turski ministar.
<h3>Nastavak pregovora i Trampove poruke</h3>
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se Iran i SAD pripremaju za novu rundu pregovora, koji su nastavljeni u Omanu nakon gotovo osam mjeseci pauze. Iako je prvobitni plan bio da se razgovori održe u Istanbulu uz prisustvo regionalnih sila, Teheran je insistirao na Omanu kako bi fokus ostao isključivo na nuklearnom programu.
Američki predsjednik Donald Tramp, nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući, izjavio je da se pregovori nastavljaju kako bi se vidjelo može li se dogovor postići.
— Ako ne može, vidjećemo kakav će biti ishod. Prošli put je Iran odlučio da im je bolje bez dogovora, pa su pogođeni „Ponoćnim čekićem“ (Midnajt Hamer), to nije dobro završilo po njih — napisao je Tramp na društvenoj mreži Trut Soušal.
<h3>Uloga Izraela i regionalna sigurnost</h3>
Fidan je izrazio zabrinutost da će Netanjahu pokušati uticati na Trampa tokom posjete, ističući da je za Izrael „održavanje vojne nadmoći u regionu centralni prioritet“, a prisustvo iranskih raketa komplikuje taj cilj.
Turska i druge regionalne vlade pokušavaju razviti „kreativne ideje“ za rješavanje pitanja iranskog raketnog programa, ali Fidan insistira da se ne smiju ponoviti greške iz prošlosti, poput isključivanja regionalnih država iz pregovora koji su doveli do sporazuma iz 2015. godine.
— Biće važno da Iran svaki dogovor sa SAD-om upari s koracima koji jačaju povjerenje s regionalnim partnerima. Postoji značajan jaz u povjerenju i rješavanje te dimenzije je ključno — dodao je.
Osvrćući se na masovne proteste u Iranu i ekonomske poteškoće uzrokovane sankcijama, Fidan je rekao da su iranski lideri svjesni opasnosti. Ipak, skeptičan je prema ideji da bi američki vojni udari mogli srušiti vlast.
— Ne mislim da će doći do promjene vlasti. Naravno, državni organi i neki ciljevi bi bili teško pogođeni i uništeni, ali vlast kao politički entitet bi nastavila funkcionisati — zaključio je Fidan.

Vašington popušta pred Teheranom: Amerikanci spremni tolerisati uranij, no sve bi mogao "pokvariti" Netanjahu

Francuska i Norveška će Ukrajini osigurati navođene avionske bombe francuske proizvodnje kao dio novog odbrambenog sporazuma.
Ukrajinska strana već koristi takvo oružje i prethodno je tražila dodatne isporuke, prema norveškom Ministarstvu odbrane.
To se vjerovatno odnosi na AASM Hammer, koji ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo aktivno koristi na prvim linijama, prenose Nezavisne.
Norveška će izdvojiti otprilike 365 miliona evra za sprovođenje ove podrške. Ova sredstva biće prvi doprinos zemlje u okviru novih sporazuma između država.
Francuska će dodatno garantovati zajam od otprilike 260 miliona evra, navodi <a href="https://militarnyi.com/en/news/norway-to-purchase-french-bombs-for-ukraine/" target="_blank">"militarnyi".</a>

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Policija je večeras pozvala novinara Petra Komnenića da u njihovim prostorijama u svojstvu građanina da izjavu, javile su Vijesti.
Policija je sačekala urednika emisije "Načisto" ispred zgrade Televizije Vijesti.
- Policija me sačekala na izlazu. Pozvali su me da dam izjavu, što ću ja i uraditi - rekao je Vijestima Komnenić.
Komnenić je večeras tokom emitovanja reklama u sklopu njegove autoreske emisije obavio razgovor sa virtuelnim ili pravim Milošem Medenicom, koji je odgovarao na njegova pitanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-razgovora-komnenica-sa-navodnim-medenicom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: svajcarska