Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

1250x600

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

Aleksandru Munteanu je danas položio zakletvu kao premijer Moldavije tokom ceremonije kojoj su prisustvovali predsjednica Maja Sandu i predsednik parlamenta Igor Grosu.
Munteanu, 61-godišnji ekonomista koji je radio u Svjetskoj banci i Narodnoj banci Moldavije, prvi put preuzima političku funkciju kako bi pomogao u vođenju napora svoje zemlje ka članstvu u EU.
Moldavski parlament je imenovao Munteanua za premijera, nakon što su septembarski izbori donijeli vladajućoj Partiji akcije i solidarnosti (PAS) ubjedljivu pobjedu nad njenim proruskim rivalima.
"Imamo jedinstvenu priliku da postanemo vlada koja će uvesti Moldaviju u Evropsku uniju", rekao je Munteanu prije glasanja o povjerenju.
Novoizabrani premijer je dobio podršku 55 od 101 poslanika.
PAS je na septembarskim izborima osvojio više od 50 odsto glasova.&nbsp;
Sa druge strane, uprkos hibridnoj kampanji i ogromnim uticajima Moskve, prosuski Patriotski izborni blok (BEP) imao je podršku tek 24,2 procenata birača.

Moldavija dobila novog premijera

Moldavski parlament izabrao je danas za premijera Aleksandrua Munteanua.
Munteanu je u obraćanju parlamentu rekao da će biti premijer koji radi, a ne populistički, prenio je portal Moldova live.
Istakao je da je glavni cilj njegove vlade da pripremi Moldaviju za pristupanje EU.
Munteanu je predstavio program svoje vlade pod nazivom "EU, mir, razvoj".
Zahvalio je predsjednici Moldavije Maji Sandu na ukazanom povjerenju, kao i građanima, čija odlučnost, kako je naveo, omogućava evropski put.
Ekonomista Munteanu, koji je osnovao investicionu firmu, ranije nije obavljao političku funkciju.
On je radio van Moldavije oko 20 godina.

Moldavija dobila premijera

Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Moldavija jasno ka Zapadu

Rusija negirala da se na bilo koji način miješala u izbore u Moldaviji na kojima je juče pobijedila vladajuća, proevropska stranka.
Moldavija je bivša sovjetska republika koja se graniči sa Rumunijom i Ukrajinom, koju je Rusija djelimično okupirala 2022. godine.
Moldavija i Ukrajina su iste godine dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Vlasti Moldavije "cinično su optužile Rusiju, a ne Evropsku uniju, da se miješa u političke procese u Moldaviji, podgrijevajući insinuacije o 'ruskoj prijetnji', koja ne postoji- saopštila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Moldavija je optužila Rusiju da se miješala u predizborni proces kako bi zaustavila njen put ka Evropskoj uniji.

Rusija negirala da se na bilo koji način miješala u izbore u Moldaviji

Kremlj je optužio moldavske vlasti da su spriječile na stotine hiljada Moldavaca koji žive u Rusiji da glasaju na važnim parlamentarnim izborima, jer su obezbijedile samo dva biračka mjesta za glasače u toj zemlji.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata prema kojima je moldavska provropska vladajuća partija pobijedila proruske snage, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je na konferenciji za novinare da Moldavci koji žive u Rusiji i tradicionalno bi najvjerovatnije glasali za proruske političke snage, to nisu mogli da učine.
- Stotine hiljada Moldavaca bilo je spriječeno da glasa u Ruskoj Federaciji zbog činjenice da su za njih bile otvorene svega dva glasacka mjesta - rekao je Peskov.
Upitan da li će Moskva priznati izborni rezultat, Peskov je rekao da su pojedine političke snage u Moldaviji progovorile o izbornim nepravilnostima.
- Prvo, Moldavci bi vjerovatno trebalo sami da riješe to. Koliko znamo, neke političke snage su izrazile neslaganje. Govore o mogućem kršenju izbornih pravila - rekao je Peskov.
Oko pola miliona Moldavaca živi u Rusiji, pokazuju podaci ruske vlade.
Većina velikih evropskih zemalja, u kojima Moldavci takođe žive, imala je više od dva biračka mjesta na izborima u nedjelju.
Svega nešto više od 4.000 Moldavaca glasalo je u Rusiji, sudeći prema podacima moldavskih vlasti, a oko dvije trećine njih bilo je za proruski Patriotski blok.
Za razliku od njih, u Njemačkoj je više od 38.000 Moldavaca glasalo na 36 biračkih mjesta, a većina ih je podržala vladajuću proevropsku Partiju akcije i solidarnosti (PAS), čija je pobjeda veliki podstrek za Moldavce koji žele da se njihova zemlja pridruži Evropskoj uniji i izađe iz političke orbite Moskve.

Peskov: Stotine hiljada Moldavaca spriječeno da glasa u Rusiji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

U Crnoj Gori se sjutra u jutarnjim ili prijepodnevnim satima očekuje postepen prestanak padavina i razvedravanje - saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. 
 
U većem dijelu zemlje biće hladno, a na sjeveru i veoma hladno, pa se uglavnom očekuje snijeg i susnježica, a samo u nižim predjelima na jugu kiša. 
 
Vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus šest do 11 stepeni. 
 
Iz ZHMS su saopštili da se u petak u jutarnjim satima očekuje novo naoblačenje, koje će popodne ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine. 
 
- Više uslova za padavine u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena - naveli su iz Zavoda. 
 
Oni su kazali da će vjetar u petak biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha u petak od -15 do tri, a najviša dnevna od minus dva do 11 stepeni.

Sjutra prestanak padavina i razvedravanje, u petak ponovo kiša

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Atini od Panioniosa 97:85, u utakmici 13. kola B grupe Eurokupa.
To je peti poraz podgoričkog tima ove sezone, u kojoj ima i osam trijumfa.
Ekipa iz Atine je prekinula seriju od deset poraza i zabilježila drugi trijumf.
U jednom od najslabijih izdanja ove sezone Budućnost je pretrpjela neočekivani poraz.
Domaćin je iskoristio slabiji start treće četvrtine i stekao prednost od osam poena (58:50), a sve dileme riješio je sredinom posljednjeg dijela kada je razliku uvećao na 14 (80:66).
Panionios, posljednjeplasirani tim na tabeli, do pobjede vodio je Giorgos Calmpuris sa 18 poena.
U ekipi Budućnosti bolji od ostalih bili su Nikola Tanasković sa 17 i Jogi Ferel sa 15, dok je Aksel Butei meč završio sa 13 poena.
Budućnost će u narednom kolu, iduće srijede, ugostiti litvanski Lietkabelis.

Poraz Budućnost Volija u Atini

Zemljotres jačine 6,4 stepena po Rihterovoj skali potresao je djelove južnih filipinskih ostrva, pokazuju podaci Američkog geološkog zavoda (USGS).
Prvobitno je prijavljeno da je potres magnitude 6,7, a zatim je procijenjen na 6,4 stepeni po Rihteru, prenosi Anadolija.
USGS je saopštio da se podrhtavanje dogodilo s epicentrom 27 kilometara istočno od Santijaga u dolini Cagajan na Filipinima.
Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju saopštio je da nema rizika od cunamija za Filipine, javlja lokalni medij "Inquirer".
Zasad nema neposrednih izvještaja o žrtvama ili šteti.

Tag: moldavija