Specijalna izvjestiteljka UN: Ljudska prava u Rusiji u seizmičkom padu zbog rata u Ukrajini

Situacija s ljudskim pravima u Rusiji se stalno pogoršava od kada je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine - kazala je stručnjakinja Ujedinjenih nacija (UN) Marijana Kacarova, opisujući "dramatičan pad" koji je posebno teško pogodio ranjive grupe poput manjina i migranata.
- Tokom protekle tri i po godine, ruske vlasti su sprovodile namjernu strategiju za uklanjanje neslaganja putem pojačane cenzure, politički motivisanih progona - navela je specijalna izvjestiteljka za ljudska prava u Rusiji u novom izvještaju.
Kako je rekla na konferenciji za novinare 22. septembra tokom zasijedanja Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi, antiratni protivnici i aktivisti služe višegodišnje zatvorske kazne, ne zbog zločina, već zbog hrabrosti.
U izvještaju je navela da je "građanski prostor sistematski i namjerno uništen", a vlasti su "pretvorile javne institucije u instrumente represije i rata".
Kacarova, nezavisna ekspertkinja imenovana 2023. godine, prva je monitorka podržana od UN-a za stanje ljudskih prava u Rusiji, jednoj od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Ona ne govori u ime UN-a.
Prema izvještaju, represija je imala "posebno težak uticaj na ranjive grupe, posebno žene, LGBT osobe, nacionalne i etničke manjine, autohtone narode, vjerske grupe i migrante, koji su bili posebno meta i žrtve u zvaničnoj retorici i praksi".
Na području Sjevernog Kavkaza došlo je do "neprekidnog urušavanja pravnog poretka, što je omogućilo raširena kršenja, uključujući rodno zasnovano nasilje, femicid, torturu i zlostavljanje, prisilne nestanke i brutalno suzbijanje prava LGBT osoba", navodi se u izvještaju.
Ruske vlasti nastoje ugušiti neslaganje tokom čitavog četvrt vijeka vladavine Vladimira Putina. Represija se proširila nakon njegovog povratka na predsjedničku funkciju 2012. godine, nakon mandata kao premijer, a dodatno se intenzivirala tokom sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Kao sredstva represije, Kremlj koristi "široke odredbe o javnoj bezbjednosti i nacionalnoj sigurnosti", kao i prošireno zakonodavstvo koje pojedince i organizacije označava kao "strane agente" i "nepoželjne", navodi se u izvještaju.
Kacarova je takođe opisala "raširenu i sistematsku upotrebu torture i zlostavljanja" od pripadnika policije, vojske i drugih, nazivajući to "endemskom pojavom".
Navela je "jasan obrazac u kojem zdravstveni radnici učestvuju u i odobravaju najgnusnije oblike torture, posebno nad ukrajinskim zatvorenicima".
- Odgovornost i pravda, kao i oslobađanje svih ukrajinskih civilnih zatvorenika, ukrajinskih i ruskih ratnih zarobljenika koje drže obje strane, deportovane ukrajinske djece i svih ruskih političkih zatvorenika, moraju biti temelj svakih mirovnih pregovora i procesa - navodi se u izvještaju.