Sud u Italiji izuzeo Sky ECC prepisku iz dokaznog materijala: Optuženi nijesu imali mogućnost djelotvorne pravne zaštite u Francuskoj

Sud u Katancaru (Tribunale di Catanzaro) izdvojio je iz spisa predmeta „Ostro-Amaranto“ svu Sky ECC prepisku koju su italijanske vlasti pribavile od Francuske na osnovu tri evropska istražna naloga (EIO).

Pisano obrazloženje presude broj 320/2026, donijete 9. oktobra 2026. godine, objavljeno je 6. novembra 2026.

Sud je dokaze proglasio nedopuštenim jer optuženi nijesu imali mogućnost da, ni u Italiji ni u Francuskoj, pred nadležnim sudom ospore zakonitost načina na koji su podaci prikupljeni i dostavljeni.

Sve optužbe koje su se zasnivale isključivo na Sky ECC porukama okončane su oslobađajućim presudama, uključujući i optužbu za pripadnost kriminalnom udruženju mafijaškog tipa (član 416-bis italijanskog Krivičnog zakonika), koja se odnosila na grupu Galjače iz Guardavalja, u Kalabriji.

Sudija za prethodni postupak (GUP), dr Gilda Danila Romano, odlučivala je u skraćenom krivičnom postupku (rito abbreviato), u skladu sa članom 442 italijanskog Zakonika o krivičnom postupku.

Presuda nije pravosnažna.

Odluka se neposredno oslanja na pravno pitanje koje je francuski Kasacioni sud (Cour de cassation) uputio Sudu pravde Evropske unije (CJEU) u predmetu C-625/25 (Prudniez).

To pitanje proisteklo je iz postupka koji su suosnivači međunarodnog pravnog tima Joint Defense Team (JDT) – Kristijan Leden (Christian Lödden), Justus Rajzinger (Justus Reisinger) i Gijom Martin (Guillaume Martine) – pokrenuli pred francuskim Kasacionim sudom, zastupajući optuženog protiv kojeg se u Njemačkoj vodi postupak na osnovu Sky ECC podataka pribavljenih od Francuske putem evropskog istražnog naloga.

Riječ je o odluci Krivičnog odjeljenja francuskog Kasacionog suda od 16. septembra 2025. godine, broj 24-84.262.

Anonimizovana presuda i sažetak predmeta dostupni su u bazi sudske prakse JDT-a.

Sky ECC prepiska predstavljala gotovo jedini dokaz

Prema ocjeni suda, poruke dostavljene iz Francuske činile su osnovni dokazni materijal za gotovo sve tačke optužnice.

Francuske vlasti su, primjenom tehnike poznate kao „čovjek u sredini“ (man-in-the-middle), preusmjeravale Sky ECC komunikaciju preko sopstvenog servera i dešifrovale je.

Italija je potom, na osnovu tri evropska istražna naloga, zatražila poruke povezane sa identifikacionim oznakama za koje se pretpostavljalo da pripadaju italijanskim korisnicima.

Odbrana je osporavala zakonitost i pouzdanost tih podataka po dva osnova.

Prvo, tvrdila je da je presrijetanje komunikacija bilo masovno i neselektivno, sprovedeno bez konkretnih osnova sumnje prema prethodno identifikovanim osobama.

Drugo, ukazala je na nepostojanje forenzičke kopije izvornih podataka. Italijanskim organima dostavljene su samo tabelarne datoteke u kojima poruke nijesu bile prikazane u neprekinutom hronološkom slijedu, dok su pojedini metapodaci nedostajali.

Dodatnu sumnju u pouzdanost identifikacije korisnika izazivala je činjenica da je više osoba koristilo iste uređaje.

Ti prigovori odbrane u početku nijesu prihvaćeni.

U postupku određivanja pritvora jednom od saoptuženih, italijanski Kasacioni sud, oslanjajući se na odluke Ujedinjenih vijeća iz 2024. godine, poznate kao predmet „Giorgi“, zauzeo je stav da italijanski sud ne može preispitivati način na koji su francuske vlasti prikupile dokaze.

Prema odluci Calvaruso (Šesto odjeljenje, broj 524, od 23. oktobra 2025), eventualna povreda prava na odbranu i člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, nastala prilikom prikupljanja dokaza u inostranstvu, može se isticati pred sudom države koja je izdala nalog tek nakon iscrpljivanja pravnih sredstava u državi koja je nalog izvršavala.

Odbrana zatražila izdavanje evropskog istražnog naloga

Odbrana je zbog toga primijenila drugačiji procesni pristup.

Na pripremnom ročištu 9. januara 2026. godine zatražila je od suda da izda evropski istražni nalog sa privremenim mjerama, na osnovu člana 32 Direktive 2014/41/EU i člana 26 italijanskog Zakonodavnog dekreta 108/2017.

Cilj je bio da Francuska sačuva spise postupka koji se vodi protiv nepoznatih osoba, označenih kao „X“, kako bi optuženi mogli da ostvare svoja procesna prava u državi izvršenja naloga.

Od suda je zatraženo i da utvrdi jesu li odluke o priznavanju i izvršenju tri italijanska evropska istražna naloga ikada dostavljene osobama na koje su se odnosile.

Odbrana je dokumentovala da su svi njeni zahtjevi upućeni francuskim vlastima ostali bez odgovora ili su odbijeni uz obrazloženje da podnosioci nijesu stranke u francuskom postupku.

Sud je prihvatio zahtjev odbrane 22. i 23. januara 2026. godine.

Tužilaštvo je pokušalo da izdejstvuje ukidanje te odluke, ali bez uspjeha. Italijanski Kasacioni sud odbio je njegovu žalbu 9. juna 2026.

U obrazloženju se Kasacioni sud pozvao na presudu Suda pravde EU u predmetu M.N. (EncroChat), C-670/22, od 30. aprila 2024. godine, odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu A.L. i E.J. protiv Francuske od 24. septembra 2024, kao i na postupak C-625/25 koji je u toku.

Francuska odbila da izvrši nalog

Francuske vlasti odbile su da izvrše evropski istražni nalog.

Prema njihovom obrazloženju, nije postojala opasnost od gubitka podataka jer je postupak u Francuskoj i dalje bio u toku, a spisi dostupni njegovim strankama.

Međutim, takav odgovor nije omogućavao ostvarivanje prava italijanskih optuženih, budući da oni nijesu imali status stranke u francuskom postupku.

Dodatna dokumentacija dostavljena je posredstvom Eurojusta, uključujući spisak svih evropskih istražnih naloga razmijenjenih između dvije države, od kojih mnogi nikada nijesu izvršeni.

Sud je utvrdio opšti nedostatak odgovarajuće komunikacije između nadležnih organa dvije države.

Francuska se pozvala i na „spontano“, odnosno samoinicijativno ustupanje istražnog materijala Italiji 27. novembra 2024. godine.

Ipak, sud je ocijenio da takav neformalni prenos podataka ne može zamijeniti formalni evropski istražni nalog, odluku o njegovom priznavanju i obavještavanje osoba na koje se odnosi.

Zašto su Sky ECC dokazi proglašeni nedopuštenim?

Obrazloženje italijanskog suda zasniva se na šest ključnih pravnih zaključaka.

1. Pretpostavka poštovanja osnovnih prava može se osporiti

Prema sudskoj praksi Suda pravde Evropske unije, pretpostavka da druge države članice poštuju osnovna prava nije neoboriva.

Osobama na koje se određene mjere odnose mora biti omogućeno da tu pretpostavku djelotvorno ospore.

2. Optuženi nijesu imali pravnu zaštitu ni u Italiji ni u Francuskoj

Prema presudi C-670/22, sud države koja izdaje evropski istražni nalog ne može preispitivati način na koji je država izvršenja prikupila dokaze kojima je već raspolagala.

Istovremeno, Francuska italijanskim optuženima nije omogućila djelotvorno pravno sredstvo jer nijesu imali status stranke u tamošnjem postupku.

Takođe, nijesu postojale odluke o priznavanju naloga niti odgovarajuća obavještenja koja bi mogli osporavati.

Sud je zato zaključio da optuženi nijesu imali mogućnost sudske zaštite ni u jednoj od dvije države.

3. Odsustvo mogućnosti odbrane mora imati pravne posljedice

Član 14 stav 7 Direktive 2014/41/EU predviđa da država koja izdaje nalog mora uzeti u obzir uspješno osporavanje dokaza u državi koja ga izvršava.

Sud u Katancaru zaključio je da se, tim prije, mora uzeti u obzir situacija u kojoj optuženi u državi izvršenja uopšte nijesu imali mogućnost da ospore dokaze.

4. Nijesu postojale odluke o priznavanju naloga ni obavještenja zainteresovanim osobama

Za sva tri evropska istražna naloga nedostajale su odluke o priznavanju i obavještenja osobama na koje su se odnosili.

To se odnosilo i na prethodno sačuvane poruke i na komunikaciju presrijetanu u realnom vremenu nakon prijema naloga.

Sud se pritom pozvao na odluku italijanskog Kasacionog suda broj 8320/2019, kojom je potvrđeno poništavanje odluke o priznavanju naloga zbog nepravilnog obavještavanja.

5. Dokazi se moraju izuzeti kada optuženi ne mogu djelotvorno da ih ospore

Prema presudi C-670/22, dokaz se mora izuzeti iz razmatranja kada optuženi nema mogućnost da se o njemu djelotvorno izjasni, a postoji vjerovatnoća da će taj dokaz imati presudan uticaj na utvrđivanje činjenica.

Sud u Imperiji ranije je, na tom osnovu, odbio da prihvati materijal pribavljen presrijetanjem komunikacija putem evropskog istražnog naloga, zbog tehničke netransparentnosti podataka.

Sud u Katancaru proširio je takvo pravno obrazloženje na situaciju u kojoj u državi izvršenja u potpunosti izostaje djelotvorno pravno sredstvo.

6. Izbor skraćenog postupka ne otklanja povredu prava na odbranu

Sud je zaključio da odluka optuženog da prihvati skraćeni krivični postupak ne može otkloniti prethodno nastalu povredu osnovnih prava.

Takva povreda predstavlja apsolutnu procesnu nevaljanost, koja ostaje relevantna bez obzira na vrstu postupka koju je optuženi izabrao.

Oslobađajuće presude i ukidanje mjera obezbjeđenja

Na osnovu navedenih zaključaka, sud je odlučio da se svi dokazi pribavljeni iz Francuske tretiraju kao da pravno ne postoje (tamquam non esset).

Optužbe za pripadnost kriminalnom udruženju, povezana krivična djela pomaganja bjeguncu da izbjegne izvršenje kazne, kao i pojedina krivična djela povezana sa oružjem i duvanom, zasnivale su se isključivo na Sky ECC prepisci.

Zbog toga su za te optužbe donijete oslobađajuće presude.

Sud je ukinuo mjere pritvora, prestale su mjere zamrzavanja imovine i naloženo je vraćanje zaplijenjenih dobara.

Ipak, sud je dozvolio da se izuzete poruke koriste u korist optuženih, pozivajući se na odluku italijanskog Kasacionog suda broj 17694/2018.

Prema tom pravnom stanovištu, pravilo o izuzimanju nezakonitih dokaza postoji radi zaštite odbrane i ne smije dovesti do zanemarivanja materijala koji može dokazivati nevinost optuženog.

Kakav značaj presuda može imati za advokate u drugim državama?

Presuda suda u Katancaru ne obavezuje sudove izvan Italije.

Međutim, ona ukazuje na procesni pristup koji bi mogao biti primijenjen i u drugim predmetima u kojima su Sky ECC ili EncroChat podaci pribavljeni od Francuske putem evropskih istražnih naloga.

Iscrpljivanje pravnih sredstava u državi izvršenja i dokumentovanje svakog koraka

Odbrana bi trebalo da pokuša da iskoristi raspoloživa pravna sredstva u državi koja izvršava nalog i dokumentuje sve preduzete radnje.

U predmetu pred sudom u Katancaru, dokumentacija o neuspješnim pokušajima ostvarivanja pravne zaštite u Francuskoj bila je ključna za odluku.

Time je odbačen i prigovor da su zahtjevi odbrane predstavljali samo neosnovano istraživanje mogućih procesnih nedostataka.

Odluke Calvaruso i A.L. i E.J. protiv Francuske takođe se odnose na pitanje iscrpljivanja pravnih sredstava u državi izvršenja.

Zahtjev za dostavljanje odluke o priznavanju naloga i dokaza o obavještavanju

Prema članu 14 stav 3 Direktive 2014/41/EU, nadležni organi države koja izdaje nalog i države koja ga izvršava dužni su da pravovremeno obezbijede informacije o raspoloživim pravnim sredstvima, kako bi ona mogla biti djelotvorno korišćena.

Nepostojanje odluke o priznavanju naloga ili dokaza o obavještavanju predstavlja činjenicu koja može biti važna za zahtjev za izuzimanje dokaza.

Zahtjev odbrane za izdavanje evropskog istražnog naloga

Član 1 stav 3 Direktive 2014/41/EU omogućava osumnjičenima i optuženima da, u skladu sa nacionalnim procesnim pravima, zatraže izdavanje evropskog istražnog naloga.

Član 32 iste direktive predviđa mogućnost određivanja privremenih mjera.

Takav zahtjev omogućava da sud razmotri postojanje pravnih sredstava u državi izvršenja, pri čemu se pribavlja i odgovor koji kasnije može biti korišćen u postupku.

Provjera načina dostavljanja podataka

Posebno je važno utvrditi jesu li podaci u cjelini ili djelimično dostavljeni neformalnim, odnosno spontanim ustupanjem, umjesto putem formalnog evropskog istražnog naloga.

U takvim slučajevima mogu izostati procesne garancije na kojima se zasniva odluka suda u Katancaru.

Šire tumačenje člana 14 stav 7 Direktive i presude C-670/22

Pored tehničke netransparentnosti podataka, poznate kao problem „crne kutije“, potpuno odsustvo pravnog sredstva za osporavanje načina njihovog prikupljanja može predstavljati osnov za izuzimanje dokaza.

Korišćenje izuzetih poruka u korist optuženog

Sud u Katancaru prihvatio je mogućnost da se sadržaj izuzetih komunikacija koristi kada ide u prilog odbrani.

Presuda iz Katancara i postupak pred Sudom pravde EU u predmetu C-625/25

Presuda iz Katancara donijeta je u prvostepenom postupku i tužilaštvo ima pravo da je ospori žalbom.

I dalje je na snazi pravno stanovište italijanskog Kasacionog suda prema kojem se zakonitost prikupljanja dokaza mora osporavati pred nadležnim organima države u kojoj su dokazi prikupljeni.

Sud u Katancaru prihvata takav pristup, ali izvodi dodatni zaključak za slučajeve u kojima djelotvorno pravno sredstvo u toj državi zapravo ne postoji.

Upravo je pitanje postojanja takvog pravnog sredstva predmet postupka C-625/25 pred Sudom pravde Evropske unije.

Francuski Kasacioni sud zatražio je odgovor na pitanje da li je član 14 stav 1 Direktive 2014/41/EU, u vezi sa članom 47 Povelje Evropske unije o osnovnim pravima, u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom države izvršenja koje osobi protiv koje se koriste već pribavljeni dokazi u drugoj državi ne omogućava da ospori zakonitost i neophodnost njihovog prikupljanja.

Prema sažetku francuskog Kasacionog suda, pravno sredstvo predviđeno članom 694-41 francuskog Zakonika o krivičnom postupku nije primjenjivo kada se prenose dokazi kojima nadležni organi već raspolažu ili kada se postupak protiv određene osobe vodi u drugoj državi.

Objavljivanje mišljenja generalnog advokata Suda pravde EU zakazano je za 19. novembar 2026. godine.

Dodatna analiza pisanih izjašnjenja u predmetu C-625/25 dostupna je na stranici Joint Defense Teama.

Ukoliko Sud pravde EU zauzme stav da država izvršenja mora obezbijediti djelotvorno pravno sredstvo, sudovi država koje izdaju evropske istražne naloge moraće da utvrde da li je takva mogućnost zaista postojala u konkretnom predmetu.

Presuda iz Katancara pokazuje kakav može biti ishod takve provjere.

Za odbranu je zato značajno da blagovremeno dokumentuje sve činjenice koje se odnose na pokušaje ostvarivanja pravne zaštite u državi izvršenja, odbijanje zahtjeva, nepostojanje odluka o priznavanju naloga, izostanak obavještavanja zainteresovanih osoba i način na koji su podaci dostavljeni drugoj državi.

Izvor i povezane sudske odluke

Anonimizovana presuda i sažetak predmeta dostupni su u bazi sudske prakse Joint Defense Teama:

Sud u Katancaru – presuda broj 320/2026 (PDF)

Povezani predmeti:

• Francuski Kasacioni sud – pitanje djelotvorne pravne zaštite u predmetima Sky ECC (C-625/25)
• Sud u Imperiji – odluka o neprihvatanju EncroChat dokaza
• Sud pravde EU – predmet M.N. (EncroChat), C-670/22

Izvor: Sud u Katancaru, Kancelarija sudije za prethodnu istragu i prethodno saslušanje, presuda broj 320/2026 od 9. oktobra 2026. godine, sa obrazloženjem objavljenim 6. novembra 2026. godine (predmeti 3452/2017 R.G.N.R. i 295/2026 R.G. GIP).