Pripadnici italijanske Guardia di Finanza otkrili su u tovaru kamiona vozača iz Bosne i Hercegovine čak 138 kilograma ultra čistog kokaina, čija je vrijednost oko 15 miliona eura.
Riječ je o jednoj od najvećih pošiljki zaplijenjenih u italijanskoj luci Čivitavekija koja se nalazila unutar kamiona koji se istovren sa broda koji je doplovio iz Barselone.
Kako prenose italijanski mediji, izuzetna nervoza i uznemirenost vozača iz BiH, koji je bio za volanom kamiona slovenačke kompanije izazvali su sumnju istražioca carinskog terminala, pa su dodatno kamion pretražili rendgenskim pregledom, koji je otkrio neke anomalije u teretu.
Teret je potom podvrgnut jedinici za otkrivanje droga s psima “Civitavecchia Guardia di Finanza”. Zahvaljujući psu Džekpotu, Italijani su uspjeli da pronađu 120 blokova kokaina unutar šest glomaznih industrijskih vreća koje su sadržavale recikliranu plastiku.
Droga, izuzetne čistoće, ima uličnu vrijednost od 15 miliona eura. Kako prenose mediji, 42-godišnji državljanin BiH je vjerovatno bio samo “kurir”, a odmah je pritvoren po nalogu Kancelarije tužioca Čivitavekije, na čelu s glavnim tužiocem Albertom Liguorijem. Operaciju su sproveli Pomorska granična policija Čivitavekije, grupa Finansijske policije i Agencija za carine i monopole Lazio 3.
Državljanin BiH je odmah prebačen u gradski zatvor. Italijanski mediji prenose da je današnji ishod akcije predstavlja još jedan primjer operativne sinergije između Državne policije, Finansijske policije i Agencije za carine i monopole.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Italija: Vozač iz BiH uhvaćen sa 138 kg kokaina vrijednog 15 miliona eura

Italiju će tokom zimske sezone posjetiti 14,4 miliona stranih turista, 21,1 odsto više nego prošle godine, navodi se u objavljenoj prognozi instituta Demoskopika.
Prema očekivanjima, strani turisti će tokom zime ostvariti oko 52 miliona noćenja u Italiji, što je povećanje od skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, prenose Nezavisne novine.
Procjenjuje se da će ukupno 29,7 miliona turista, stranih i domaćih, putovati po Italiji ove zime i ostvariti 93 miliona noćenja.
Ako se projekcije ostvare, ukupan broj turista će porasti 8,2 odsto međugodišnje, a broj noćenja 14,3 odsto.
Rast turizma donosi i veće prihode, tako da bi direktna potrošnja turista u Italiji trebalo da poraste 9,1 odsto međugodišnje na 14,8 milijardi EUR.
Analitičari su naveli da takav trend može da dodatno stimuliše italijansku ekonomiju, posebno sektore ugostiteljstva, smještaja i transporta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

1250x600

Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

Italijanski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se femicid definiše kao posebno krivično djelo, za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Zakon, takođe, postavlja nove uslove za osuđenike za femicid i pojačava obaveze za obrazovne i inicijative u smislu podizanja svijesti u cilju borbe protiv nasilja zasnovanog na rodnim pitanjima, prenijela je Ansa.
Zakon je simbolično donijet na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.
Ova odluka je donijeta nakon što je 22-godišnju Đuliju Čeketin ubio bivši dečko 2023. godine, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti i podstaklo raspravu o rodno zasnovanom nasilju.
Premijerka Italije Đorđa Meloni predstavila je zakon, koji su podržale Vlada i opozicija. Novi zakon precizira da će se femicid klasifikovati kada ubistvo žene proizilazi iz mržnje, diskriminacije, dominacije ili kontrole nad njom, uključujući situacije prekida veze ili ograničavanja ličnih sloboda.
Prema podacima italijanske policije, prošle godine je ubijeno 116 žena.
Italija se ovim zakonom pridružuje državama EU koje već imaju definisani femicid, poput Kipra, Malte i Hrvatske.
Roditelji žrtava, uključujući Đulijinog oca Đina Čeketina, ističu značaj obrazovanja mladih o poštovanju i ravnopravnosti polova, dok stručnjaci upozoravaju da zakon sam po sebi nije dovoljan bez šireg društvenog i ekonomskog angažmana u borbi protiv rodne nejednakosti.
Zakon je usvojen jednoglasno, a parlamentarna sjednica završena je aplauzom poslanika.

Italijanski parlament usvojio zakon o femicidu, za počinioce predviđena doživotna kazna zatvora

Broj turista iz Italije bilježi kontinuirani rast, a kao jedan od ključnih uslova za održavanje tog trenda prepoznata je potreba za direktnim avio letovima i nakon završetka ljetnje sezone, ocijenjeno je iz Ministarstva turizma.
&nbsp;Ministar turizma Simonida Kordić, sastala se sa predsjednicom Nacionalne turističke organizacije Italije i predstavnicom te zemlje u Evropskoj komisiji za putovanja, Alesandrom Priante sa kojom je razmijenila mišljenja o aktuelnim turističkim trendovima i mogućnostima daljeg jačanja saradnje Crne Gore i Italije.
&nbsp;Kordić i Priante su se saglasile da je u porastu broj turista koji posjećuju obje destinacije i van glavne turističke sezone. Kordić je posebno istakla i rast dolazaka sa udaljenih tržišta, poput Sjedinjenih Američkih Država, Azerbejdžana i Izraela, što dodatno potvrđuje diverzifikaciju turističke ponude.&nbsp;
Priante je ukazala na promjene u savremenim turističkim navikama, naglasivši da nove generacije putnika sve više traže sadržaje koji pružaju autentična iskustva i snažan doživljaj destinacije.&nbsp;
Govoreći o planovima resornog ministarstva za narednu godinu, Kordić je rekla da kvalitetno planiranje nije moguće bez preciznih i pouzdanih podataka. U tom smislu, digitalizacija uprave ostaje jedan od prioriteta, uz izradu nove Strategije turizma.

Kordić: Broj turista iz Italije kontinuirano raste, potrebni direktni avio letovi i van sezone

Italijanski novinar Gabrijele Nuncijati dobio je otkaz u novinskoj agenciji Agencija Nova nakon što je tokom brifinga za medije Evropskoj komisiji postavio pitanje da li Izrael treba da plati obnovu Gaze, javlja Politiko.
Nuncijati je pitanjem napravio paralelu sa zahtjevima u EU da Rusija finansira oporavak Ukrajine.
On je naveo da je u danima nakon spornog brifinga imao "napete razgovore" sa pretpostavljenima, prije nego što je 27. oktobra obaviješten da mu je ugovor raskinut.
Agencija Nova je saopštila da je pitanje stvorilo lažno izjednačavanje, i pokazalo "nedostatak razumijevanja osnovnih principa međunarodnog prava".
Pitanje slobode medija sve je aktuelnije u Italiji, koja je prema organizaciji Reporteri bez granica na 49. mjestu u svijetu po slobodi medija, i najlošije je rangirana u Zapadnoj Evropi.
Prošlog mjeseca novinari lista "Il sole 24 ore" štrajkovali su zbog uredničkih odluka, te nakon pokušaja bombaškog napada na istraživačkog novinara Sigfrida Ranučija.

Italijanski novinar dobio otkaz nakon pitanja o Gazi na brifingu Evropske komisije

Italijanska policija je danas upotrebila vodene topove kako bi spriječila učesnike antifašističkog marša da priđu skupu aktivista krajnje desnice u gradu Kaljari, a tri demonstranta su uhapšena.
Antifašistički miting organizovan je pozivima preko društvenih mreža, nakon što su se raširile informacije o dolasku desničara iz &nbsp;južne Italije u taj grad, objavila je televitzija RAI.
Učesnici antifašističkog marša su iz centra Kaljarija krenuli u pravcu policije, u namjeri da dođu do pripadnika krajnje desnice.
Oni su probili policijski kordon i u tom trenutku, policija je upotrebila vodene topove kako bi ih zaustavila, a trojica demonstranata su privedena.
- Kaljari je naš i pripada nama - vikali su mladići koji su mahali crnim zastavama, prenosi RAI.
Grupa od oko 150 pripadnika ekstremne desnice, okružena policajcima, nosila je transparent "Moja kuća nije tvoja kuća". "Evropa će biti slobodna".

Haos u Italiji: Policija vodenim topovima zaustavila sukob antifašista i desnice

Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

Grupa renomiranih italijanskih medija boravila je od petka do danas u studijskoj posjeti Crnoj Gori, čiji je cilj bila promocija destinacije na tržištu Italije, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).&nbsp;
Iz NTO su kazali da su predstavnici uglednih italijanskih medija: Travel Quotidiano, TG2 Week End, Sì Viaggiare, Il Messaggero, Le Cronache Lucane, Radio Roma24 i La Stampa tokom studijske posjete obišli više destinacija, od Podgorice i Kolašina, do Cetinja, Tivta, Kotora i Budve.
Predstavnica magazina Il Messaggero Ornela D’Alesio kazala je da je Crna Gora izuzetno zanimljiva zemlja koja je ostavila snažan utisak već pri prvom susretu.
&nbsp;- Na relativno malom prostoru smjenjuju se planine, jezera i more, što Crnu Goru čini jedinstvenom i izuzetno privlačnom destinacijom. Priroda je zadivljujuća i raznolika. Posebno me je impresionirao kontrast između sjevera i juga – mir i autentičnost planinskih predjela u Kolašinu i Lipovu, te bogato kulturno nasljeđe i mediteranski duh mjesta poput Cetinja, Kotora i Budve - rekla je D’Alesio.
&nbsp;Ona je dodala da je Crna Gora zemlja kojoj bih se rado vratila kako bi je još bolje upoznala i otkrila njene skrivene ljepote.
&nbsp;Predstavnica Radio Roma24 Anka Mihai kazala je da su tri dana u Crnoj Gori bila izuzetno iskustvo koje je otkrilo nevjerovatnu prirodnu ljepotu i duboke kulturne korijene.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je mjesto gdje divlja priroda i dalje vlada punom snagom – od surovih planina i kristalno čistih jezera, do netaknute obale koja djeluje kao da je zaustavljena u vremenu. Rijetko je pronaći zemlju koja je uspjela da sačuva svoje prirodno okruženje, a da istovremeno ostane otvorena i gostoljubiva prema posjetiocima. Podjednako su očaravajući istorijski gradovi poput Kotora i Cetinja, čija arhitektura, uske kamene ulice i živa lokalna atmosfera pričaju priču o bogatoj prošlosti - navela je Mihai.&nbsp;
&nbsp;Ona je saopštila da se uticaj italijanske kulture osjeća na svakom koraku, ne samo u umjetnosti i arhitekturi, već i u toplom mediteranskom duhu koji Italijanu djeluje blisko i poznato.&nbsp;
&nbsp;- Veza između Crne Gore i Italije je snažna, ukorijenjena u zajedničkoj istoriji i blizini koju dijele s obje strane Jadranskog mora - poručila je Mihai.
&nbsp;Podršku u organizaciji studijske posjete pružili su nacionalna aviokompanija Air Montenegro, hoteli Bianca Resort &amp; Spa i Maestral, kompanija Plantaže i lokalne turističke organizacije Kolašina, Cetinja, Tivta i Budve.&nbsp;
&nbsp;Studijska posjeta je dio kontinuiranih aktivnosti NTO na unapređenju promocije Crne Gore u Italiji i podsticanju većeg turističkog prometa iz te zemlje.&nbsp;
&nbsp;- NTO će i u narednom periodu nastaviti da razvija i unapređuje promotivne aktivnosti usmjerene ka italijanskom tržištu - zaključuje se u saopštenju.

Predstavnici italijanskih medija u studijskoj posjeti Crnoj Gori

Gotovo 4400 osoba pretrpjelo je &nbsp;seksualno nasilje italijanskih sveštenika u slučajevima prijavljenima od 2020. objavilo je u petak udruženje žrtava tražeći od biskupa da učine više na rješavanju krize koja dugo potresa Katoličku crkvu. 
 
- Podaci Rete l'Abuso, najvećeg italijanskog udruženja te vrste, temelje se na prijavama žrtava, sudskim izvorima i slučajevima objavljenima u medijima, rekao je osnivač udruženja Francisko Zanardi.
Organizacija nije navela od kada datiraju slučajevi.
Italijanska biskupska konferencija nema komentara, rekao je portparol.

U Italiji gotovo 4400 žrtava svešteničkog pedofilskog nasilja

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Pokret Evropa sad u Nikšiću u potpunosti se uklopio u politiku bivšeg DF-a i praktično preuzeo ulogu političke marionete koju su u prethodnom mandatu imale Demokrate. Razlika je samo u imenu, ne u ponašanju, niti u političkim odlukama, kazao je za Pobjedu Boris Muratović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u Nikšiću.
Muratović je istakao i da danas u Nikšiću imamo neskriven nepotizam i partijsko zapošljavanje, te da se ono i ne pokušava opravdati jer, kako je rekao, vlast u tome ne vidi nikakav problem, već se to tretira kao normalna praksa i nagrada za političku lojalnost.
U nikšićkoj opštini je od dva formirano pet sekretarijata. Znatno više nego ranije, što znači i više zaposlenih. Kako komentarišete proširivanje opštinske administracije? Kako to utiče na budžet grada i efikasnost lokalne uprave?
Muratović: Samo po sebi, dijeljenje sekretarijata ne mora biti loše ako mu je cilj racionalizacija posla i veća efikasnost. Da je to bila stvarna namjera, niko razuman ne bi imao primjedbi. Međutim, u slučaju Nikšića očigledno je da proširivanje administracije nije vođeno potrebama grada, već legalizacijom rodbinskog i partijskog zapošljavanja.
Ne možete očekivati efikasnu lokalnu upravu ako na čelo sekretarijata dolaze ljudi sa sumnjivim diplomama, neadekvatnim zvanjima, višestruko polaganim stručnim ispitima i bez ozbiljnog profesionalnog iskustva. To nije kadar koji može da isporuči rezultate. Rezultat je jasan - glomaznija administracija, veći pritisak na budžet i slabija usluga za građane Nikšića.
Vidite li nepotizam i partijsko zapošljavanje u Nikšiću? Kako biste uporedili praksu zapošljavanja sada i dok je DPS vodio grad?
Muratović: Nažalost, danas u Nikšiću imamo neskriven nepotizam i partijsko zapošljavanje i ono se više ni ne pokušava opravdati. Aktuelna vlast u tome ne vidi nikakav problem, naprotiv, to se tretira kao normalna praksa i nagrada za političku lojalnost.
Kada je DPS bio na čelu lokalne vlasti, odgovorne funkcije su, po pravilu, bile rezervisane za dokazane stručnjake sa jasnim profesionalnim referencama. Nesporno je da je bilo određenih kadrovskih grešaka i da tadašnji funkcioneri nijesu uvijek bili dostupni građanima onoliko koliko su morali biti. Cijenu takvog odnosa smo platili na izborima i danas smo opozicija.
Ali, posebno je licemjerno što su danas do odgovornih pozicija došli ljudi koji su nekada bili puki poslušnici prethodnih donosilaca odluka i koji, zbog ograničenih profesionalnih kapaciteta, ranije nijesu mogli napredovati. Preko noći su promijenili politički dres, najčešće prelaskom u PES, i dobili funkcije koje realno ne zaslužuju. Nijesu unaprijedili znanje ni sposobnosti, pa smo kao rezultat toga dobili vlast koja se ne bavi razvojem Nikšića, već raspodjelom političkog kolača, a na štetu građana Nikšića.
Čini se da je opozicija u Nikšiću tiha. Kao predsjednik Kluba odbornika DPS-a, jeste li saglasni da nedostaje politički „agresivniji“ odgovor opozicije na ono što smatrate lošim odlukama sadašnje vlasti?
Muratović: Nijesam saglasan sa ocjenom da je opozicija u Nikšiću tiha. Da smo tihi, do sada ne bismo podnijeli desetine krivičnih prijava, ne bismo na svakoj sjednici SO Nikšić argumentima razbijali loše odluke vlasti i njihovu nekompetentnost, niti bi javnost i novinari imali informacije o brojnim nepočinstvima koja se dešavaju u gradu.
Da smo zaista tihi, DPS ne bi na posljednjim lokalnim izborima samostalno osvojio gotovo 15.000 glasova, više od 35 odsto podrške i ne bi povećao broj odbornika na 16 od ukupno 41 u lokalnom parlamentu. To su činjenice, ne utisci.
Ako neko može da pronađe sličan primjer u Crnoj Gori – da opoziciona partija u jednoj opštini ojača dok je van vlasti – prihvatiću tu subjektivnu ocjenu. Do tada, tvrdnje o „tihoj opoziciji“ više govore o onima koji ih iznose nego o našem političkom djelovanju.
PES je nakon izbora dao podršku Marku Kovačeviću. Kako danas funkcioniše taj savez, uklapa li se PES potpuno u politiku bivšeg DF-a?
Muratović: Tu nema nikakvog iznenađenja. Obistinilo se sve ono na što smo upozoravali u predizbornoj kampanji – između PES-a i bivšeg DF-a nema suštinske razlike. Glas dat bilo kome od njih bio je i ostao glas za to da Marko Kovačević i dalje bude na čelu Nikšića.
PES se u Nikšiću u potpunosti uklopio u politiku DF-a i praktično preuzeo ulogu političke marionete koju su u prethodnom mandatu imale Demokrate. Razlika je samo u imenu, ne u ponašanju, niti u političkim odlukama.
Uostalom, dovoljno je pogledati koga PES podržava - Darija Vraneša u Pljevljima, Marka Kovačevića u Nikšiću i Andriju Mandića na državnom nivou. To mnogo jasnije govori o kakvoj se partiji radi nego sve deklarativne poruke koje pokušavaju da pošalju javnosti. Zato, danas više nema dileme, PES nije korektiv vlasti, već njen sastavni dio i pouzdan partner politike bivšeg DF-a kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
Postoji li, po Vašem mišljenju, nešto pozitivno što je uradila za građane sadašnja nikšićka vlast? Recimo, finansijske nadoknade za porodice sa troje i više djece, finansijska pomoć osnovcima... Da li je nešto od toga moglo biti realizovano ranije, dok je DPS vodio grad?
Muratović: Ima odluka koje možemo ocijeniti kao pozitivne, poput ovih koje ste naveli, jer to su mjere koje idu u korist građana i zato smo ih, bez obzira na sve rezerve, podržali i glasali za njih. Međutim, ne mogu da ne izrazim sumnju u namjeru, jer su te odluke donesene bukvalno pred izbore, očigledno u funkciji popravljanja izbornog rezultata partija koje su na vlasti.
Ono što govori u prilog našim sumnjama jeste brzina i nestručnost u njihovoj realizaciji – za pojedine odluke planirano je oko 100.000 eura godišnje, a na kraju je iz budžeta izdvojeno i do 16 puta više novca. To nije socijalna politika, to je neodgovorno upravljanje javnim novcem.
Da li je dio ovih mjera mogao biti realizovan i ranije, dok je DPS vodio grad? Vjerovatno jeste, ali budžet nije neograničen. Ipak, tada su realizovani brojni infrastrukturni i razvojni projekti zahvaljujući kojima je Nikšić uopšte mogao da konkuriše za titulu Evropske prijestonice kulture i istu dobije. Za razliku od toga, u posljednjih pet godina aktuelne vlasti nemamo nijedan ozbiljan kapitalni projekat u gradu.
I pored svega, DPS će i dalje biti konstruktivna opozicija. Već na sljedećoj sjednici, prilikom usvajanja budžeta za 2026. godinu, predložićemo kvalitetne amandmane i testirati stvarne namjere vlasti. Ne vidimo nijedan racionalan razlog da se ne usvoji odluka o besplatnom vrtiću za sve nikšićke predškolce, posebno kada se iz godine u godinu prenose višemilionska sredstva zbog neznanja i nekreativnosti lokalne uprave. Ta mjera je ranije odbijena od strane odbornika vlasti, sada imaju priliku da, potpomognuti odbornicima iz PES-a, pokažu da zaista brinu o nikšićkoj mladosti i usvoje jednu pozitivnu, nediskriminatorsku odluku koja je već postala praksa u brojnim opštinama širom Crne Gore.
Nikšić je proglašen Evropskom prijestonicom kulture. Je li zasluženo priznanje i može li opravdati takav status? Jesu li i koliko politički i vjerski uticaji prisutni u kreiranju kulturnih programa u Nikšiću?
Muratović: Ideja da Nikšić postane Evropska prijestonica kulture prvi put je jasno izrečena u Izbornom programu DPS-a za lokalne izbore 2021. godine i naravno da je važno što je grad danas dobio tu titulu. Sada je ključno da svi pokažemo ozbiljnost i odgovornost, jer ova titula može biti ogromna kulturna, turistička i ekonomska razvojna šansa. Da li ćemo je opravdati, zavisi isključivo od nas.
Nažalost, dosadašnje iskustvo govori da lokalna vlast nije imala sluha za kvalitetne i dobronamjerne inicijative koje su dolazile iz redova opozicije, pa nemam prevelika očekivanja da su se u međuvremenu tome naučili.
Što se tiče kulturnih programa, nema dileme da su politički i vjerski uticaji prisutni, i to je ono što mora prestati. Ako želimo da zaista opravdamo status Evropske prijestonice kulture, šansu moraju dobijati oni koji to zaslužuju znanjem, kvalitetom i rezultatima – a ne po političkoj ili ideološkoj podobnosti. Samo tako možemo u potpunosti valorizovati ovu laskavu titulu i učiniti je ponosom svih građana Nikšića.
<h2>Zloupotreba vjere i kršenje duha sekularne države</h2>
Nedavno je predsjednica SO Nikšić Milica Lalatović-Žižić posjetila Mitropoliju crnogorsko-primorsku i razgovarala sa mitropolitom Joanikijem, o čemu je poslato i zvanično saopštenje. Pošto je Crna Gora sekularna država, jesu li prekršeni ti principi, kako tumačite odlazak šefice parlamenta kod Joanikija?
Muratović: Crna Gora je po Ustavu sekularna država. To znači da svako, pa i nosioci javnih funkcija imaju pravo da lično vjeruju u što god žele, ali nemaju pravo da vjeru predstavljaju kao dio institucionalnog djelovanja. U trenutku kada se posjeta vjerskoj instituciji promoviše kroz zvanično saopštenje, ona prestaje biti privatna i postaje politička poruka.
Dakle, ovdje se radi o političkoj zloupotrebi vjere, što nije prvi, a siguran sam, ni posljednji put. Vlast, i na lokalnom i na državnom nivou, sve otvorenije se utrkuje ko će dobiti naklonost Crkve Srbije, računajući da to donosi koji glas više. Time se ono što treba da bude lično pitanje gura u centar javne politike, a institucije se svode na produženu ruku tuđeg uticaja.
Da je taj odnos duboko poremećen, pokazali su i javni nastupi pojedinih uposlenika Crkve Srbije, poput izjave Mijajla Backovića u Morinju, gdje su politički funkcioneri iz redova vlasti praktično ismijavani kao poslušni izvršioci onoga što im se zada kroz agendu, što je jasna potvrda ko diktira, a ko sluša.
Zato ovdje nije riječ o protokolu, već o kršenju duha sekularne države i opasnom miješanju vjere i politike, koje dugoročno ponižava i institucije i građane.

Muratović: PES u Nikšiću politička marioneta bivšeg DF-a

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će danas u Crnoj Gori biti pretežno sunčano.
Na sjeveru po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje u ovim situacijama može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od -4 do devet, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sunčano, temperatura do 19 stepeni

Građani Zete danas se na referendumu izjašnjavaju o tome da li su saglasni sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine, u naselju Botun. Biračka mjesta otvorena su u 7 časova, a glasanje će trajati do 20 sati.
Pravo glasa na referendumu ima ukupno 12.747 građana. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je kol-centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu provjeriti da li su upisani u birački spisak, kao i informaciju o biračkom mjestu na kojem glasaju.
Podsjećamo da su građani Botuna prethodnih mjeseci organizovali više protesta, izražavajući protivljenje planiranoj izgradnji postrojenja. Dio mještana je prije mjesec dana postavio i šatore, za koje je Komunalna inspekcija donijela više rješenja o uklanjanju.
Mještani Botuna su u više navrata poručili da se protive izgradnji postrojenja na toj lokaciji, naglašavajući da će istrajati u svojim stavovima i daljoj borbi protiv realizacije projekta.

Počeo referendum u Zeti: Odlučuju o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: italija