Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.
Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.
Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.
Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.
Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.
Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.
Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

U italijanskom planinskom selu Paljara dei Marsi, u regiji u centralnom dijelu zemlje Abruco, više je mačaka nego ljudi.
U martu je u ovom selu bila velika proslava zbog onoga što se rijetko događa u njemu, a to je rođenje djeteta. Naime, Lara Busi Trabuko je prvo dijete rođeno u ovom selu u posljednjih 30 godina, čime se broj stanovnika povećao na 20. Cijela zajednica je prisustvovala djevočicinom krštenju, a dijete je postalo turistička atrakcija.
Prema riječima njene majke Ćinzije Trabuko, oni koji nisu znali za Paljara dei Marsiju dolaze u ovo selo samo zato što su saznali za Laru. Djevojčica je za mještane simbol nade, ali i podsjetnik na ozbiljnu demografsku krizu u Italiji.
Broj rođenih u ovoj državi je 2024. bio najmanji ikada - iznosio je 369.944. Time je nastavljen negativni 16-godišnji trend. Stopa fertiliteta je 2024. takođe bila rekordno niska - rođeno je 1,18 djece po ženi, što je jedna od najnižih stopa fertiliteta u Evropskoj uniji.
Nekoliko je razloga za to, a neki od njih su nesigurno tržište rada, značajno iseljavanje mladih, nedovoljna podrška zaposlenim majkama i rast neplodnosti muškaraca. Nadalje, nije mali broj onih koji jednostavno ne žele imati djecu, piše britanski list Gardijan.

U italijanskom selu rođeno prvo dijete u posljednjih 30 godina

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza otkrili su u tovaru kamiona vozača iz Bosne i Hercegovine čak 138 kilograma ultra čistog kokaina, čija je vrijednost oko 15 miliona eura.
Riječ je o jednoj od najvećih pošiljki zaplijenjenih u italijanskoj luci Čivitavekija koja se nalazila unutar kamiona koji se istovren sa broda koji je doplovio iz Barselone.
Kako prenose italijanski mediji, izuzetna nervoza i uznemirenost vozača iz BiH, koji je bio za volanom kamiona slovenačke kompanije izazvali su sumnju istražioca carinskog terminala, pa su dodatno kamion pretražili rendgenskim pregledom, koji je otkrio neke anomalije u teretu.
Teret je potom podvrgnut jedinici za otkrivanje droga s psima “Civitavecchia Guardia di Finanza”. Zahvaljujući psu Džekpotu, Italijani su uspjeli da pronađu 120 blokova kokaina unutar šest glomaznih industrijskih vreća koje su sadržavale recikliranu plastiku.
Droga, izuzetne čistoće, ima uličnu vrijednost od 15 miliona eura. Kako prenose mediji, 42-godišnji državljanin BiH je vjerovatno bio samo “kurir”, a odmah je pritvoren po nalogu Kancelarije tužioca Čivitavekije, na čelu s glavnim tužiocem Albertom Liguorijem. Operaciju su sproveli Pomorska granična policija Čivitavekije, grupa Finansijske policije i Agencija za carine i monopole Lazio 3.
Državljanin BiH je odmah prebačen u gradski zatvor. Italijanski mediji prenose da je današnji ishod akcije predstavlja još jedan primjer operativne sinergije između Državne policije, Finansijske policije i Agencije za carine i monopole.

1084x550

Italija: Vozač iz BiH uhvaćen sa 138 kg kokaina vrijednog 15 miliona eura

Italiju će tokom zimske sezone posjetiti 14,4 miliona stranih turista, 21,1 odsto više nego prošle godine, navodi se u objavljenoj prognozi instituta Demoskopika.
Prema očekivanjima, strani turisti će tokom zime ostvariti oko 52 miliona noćenja u Italiji, što je povećanje od skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, prenose Nezavisne novine.
Procjenjuje se da će ukupno 29,7 miliona turista, stranih i domaćih, putovati po Italiji ove zime i ostvariti 93 miliona noćenja.
Ako se projekcije ostvare, ukupan broj turista će porasti 8,2 odsto međugodišnje, a broj noćenja 14,3 odsto.
Rast turizma donosi i veće prihode, tako da bi direktna potrošnja turista u Italiji trebalo da poraste 9,1 odsto međugodišnje na 14,8 milijardi EUR.
Analitičari su naveli da takav trend može da dodatno stimuliše italijansku ekonomiju, posebno sektore ugostiteljstva, smještaja i transporta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

1250x600

Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

Italijanski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se femicid definiše kao posebno krivično djelo, za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Zakon, takođe, postavlja nove uslove za osuđenike za femicid i pojačava obaveze za obrazovne i inicijative u smislu podizanja svijesti u cilju borbe protiv nasilja zasnovanog na rodnim pitanjima, prenijela je Ansa.
Zakon je simbolično donijet na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.
Ova odluka je donijeta nakon što je 22-godišnju Đuliju Čeketin ubio bivši dečko 2023. godine, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti i podstaklo raspravu o rodno zasnovanom nasilju.
Premijerka Italije Đorđa Meloni predstavila je zakon, koji su podržale Vlada i opozicija. Novi zakon precizira da će se femicid klasifikovati kada ubistvo žene proizilazi iz mržnje, diskriminacije, dominacije ili kontrole nad njom, uključujući situacije prekida veze ili ograničavanja ličnih sloboda.
Prema podacima italijanske policije, prošle godine je ubijeno 116 žena.
Italija se ovim zakonom pridružuje državama EU koje već imaju definisani femicid, poput Kipra, Malte i Hrvatske.
Roditelji žrtava, uključujući Đulijinog oca Đina Čeketina, ističu značaj obrazovanja mladih o poštovanju i ravnopravnosti polova, dok stručnjaci upozoravaju da zakon sam po sebi nije dovoljan bez šireg društvenog i ekonomskog angažmana u borbi protiv rodne nejednakosti.
Zakon je usvojen jednoglasno, a parlamentarna sjednica završena je aplauzom poslanika.

Italijanski parlament usvojio zakon o femicidu, za počinioce predviđena doživotna kazna zatvora

Broj turista iz Italije bilježi kontinuirani rast, a kao jedan od ključnih uslova za održavanje tog trenda prepoznata je potreba za direktnim avio letovima i nakon završetka ljetnje sezone, ocijenjeno je iz Ministarstva turizma.
&nbsp;Ministar turizma Simonida Kordić, sastala se sa predsjednicom Nacionalne turističke organizacije Italije i predstavnicom te zemlje u Evropskoj komisiji za putovanja, Alesandrom Priante sa kojom je razmijenila mišljenja o aktuelnim turističkim trendovima i mogućnostima daljeg jačanja saradnje Crne Gore i Italije.
&nbsp;Kordić i Priante su se saglasile da je u porastu broj turista koji posjećuju obje destinacije i van glavne turističke sezone. Kordić je posebno istakla i rast dolazaka sa udaljenih tržišta, poput Sjedinjenih Američkih Država, Azerbejdžana i Izraela, što dodatno potvrđuje diverzifikaciju turističke ponude.&nbsp;
Priante je ukazala na promjene u savremenim turističkim navikama, naglasivši da nove generacije putnika sve više traže sadržaje koji pružaju autentična iskustva i snažan doživljaj destinacije.&nbsp;
Govoreći o planovima resornog ministarstva za narednu godinu, Kordić je rekla da kvalitetno planiranje nije moguće bez preciznih i pouzdanih podataka. U tom smislu, digitalizacija uprave ostaje jedan od prioriteta, uz izradu nove Strategije turizma.

Kordić: Broj turista iz Italije kontinuirano raste, potrebni direktni avio letovi i van sezone

Italijanski novinar Gabrijele Nuncijati dobio je otkaz u novinskoj agenciji Agencija Nova nakon što je tokom brifinga za medije Evropskoj komisiji postavio pitanje da li Izrael treba da plati obnovu Gaze, javlja Politiko.
Nuncijati je pitanjem napravio paralelu sa zahtjevima u EU da Rusija finansira oporavak Ukrajine.
On je naveo da je u danima nakon spornog brifinga imao "napete razgovore" sa pretpostavljenima, prije nego što je 27. oktobra obaviješten da mu je ugovor raskinut.
Agencija Nova je saopštila da je pitanje stvorilo lažno izjednačavanje, i pokazalo "nedostatak razumijevanja osnovnih principa međunarodnog prava".
Pitanje slobode medija sve je aktuelnije u Italiji, koja je prema organizaciji Reporteri bez granica na 49. mjestu u svijetu po slobodi medija, i najlošije je rangirana u Zapadnoj Evropi.
Prošlog mjeseca novinari lista "Il sole 24 ore" štrajkovali su zbog uredničkih odluka, te nakon pokušaja bombaškog napada na istraživačkog novinara Sigfrida Ranučija.

Italijanski novinar dobio otkaz nakon pitanja o Gazi na brifingu Evropske komisije

Italijanska policija je danas upotrebila vodene topove kako bi spriječila učesnike antifašističkog marša da priđu skupu aktivista krajnje desnice u gradu Kaljari, a tri demonstranta su uhapšena.
Antifašistički miting organizovan je pozivima preko društvenih mreža, nakon što su se raširile informacije o dolasku desničara iz &nbsp;južne Italije u taj grad, objavila je televitzija RAI.
Učesnici antifašističkog marša su iz centra Kaljarija krenuli u pravcu policije, u namjeri da dođu do pripadnika krajnje desnice.
Oni su probili policijski kordon i u tom trenutku, policija je upotrebila vodene topove kako bi ih zaustavila, a trojica demonstranata su privedena.
- Kaljari je naš i pripada nama - vikali su mladići koji su mahali crnim zastavama, prenosi RAI.
Grupa od oko 150 pripadnika ekstremne desnice, okružena policajcima, nosila je transparent "Moja kuća nije tvoja kuća". "Evropa će biti slobodna".

Haos u Italiji: Policija vodenim topovima zaustavila sukob antifašista i desnice

Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Gost 71. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je ponovo Božidar Čiča Gagović, muzičar, kompozitor, vokal, aranžer, producent, već 15 godina na čelu barske rock grupe „AkademiA“.
U drugoj od tri emisije gostovanja ovog muzičara koji punih 37 godina živi od sviranja, kao osnovne djelatnosti (danas kao samostalni umjetnik), pri čemu je bio (ili je još) dio 11 bendova, bilo je riječi o vremenu provedenom u grupama “Bellmondo” i “Don Kihot”, te o nesvakidašnjoj avanturi nastupa po Crnoj Gori i Albaniji sa rock bandom “The Sexy Very Much”.&nbsp;
Kao neko ko više od tri decenije, nekoliko puta sedmično, svira u nekom od objekata, Gagović se osvrnuo na promjenu klijentele u njima, načinu slušanja i prijema muzike, kao i na činjenicu da se repertoar mora prilagođavati aktuelnom momentu.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“, 71. izdanje, možete pogledati večeras u 21 sati na Televiziji E.
Urednik i voditelj je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOHKIB6imyNk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Božidar Čiča Gagović ponovo u „Ne pričam ti o tome“

Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.
Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.
U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žićare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije.
Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.
Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.
Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk I

Bijelo Polje sinoć je bilo u mraku više od dva sata, a danas se problem nastavlja.&nbsp;
Usred zimskih hladnoća, mnogi građani koji koriste struju kao izvor grijanja, uskraćeni su za osnovno.&nbsp;
Snalaze kako znaju: pod ćebadima ili trljanjem dlanova. Izazovna situacija za one koji su motivisani da tradicionalno grijanje u domovima zamijene klima uređajima radi smanjenja zagađenja vazduha. A kad pokušaju da prijave kvar ili zatraže informaciju – dobiju tišinu.
Na fiksni broj Elektrodistribucije u Bijelom Polju, koji “služi” za prijavu kvarova, niko se ne javlja ili samo podignu slušalicu.&nbsp;
Call centar EPCG-a se takođe ne javlja. Pa se nameće pitanje: čemu služe brojevi koji u praksi ne služe nikome?&nbsp;
Građanima su potrebni odgovori na pitanja: šta se desilo, kada će kvar biti otklonjen i zašto se ovo ponavlja.

Bijelo Polje ponovo bez struje: Građani više od dva sata bez grijanja

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: italija