Najmanje četiri osobe su povrijeđene, a helikopteri su danas pomogli da oko 100 drugih bude bezbjedno prevezeno nakon nesreće žičare na planini na sjeverozapadu Italije, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se desila kada su se dvije kabine sudarile sa gornjom i donjom stanicom postrojenja koje se nalazi blizu sela Makunjaga u regionu Pijemont, saopštio je italijanski vatrogasni servis.
Tri putnika u gornjoj kabini su povrijeđena, zajedno sa operaterom žičare na zemlji, dodali su. Drugi italijanski mediji su naveli da je šest osoba zahtijevalo medicinsku pomoć.
Obližnje skijaške staze su zatvorene nakon incidenta.
Filipo Bezozi, generalni direktor operatera žičare Makunjaga Transporti e Servizi, rekao je za novinsku agenciju ANSA da jedna od kabina očigledno nije usporila kako se očekivalo i udarila u barijeru stanice.
- Srećom, nema ozbiljnih povreda, život nikoga nije u opasnosti- dodao je on.
Usluga žičare je obustavljena nakon nesreće, ostavljajući grupu od oko 100 osoba, uključujući djecu i strane turiste, zaglavljenu na gornjoj stanici na planini Monte Moro, na nadmorskoj visini od oko 2.800 metara, prenijeli su italijanski mediji.
Italijanska televizija RAI je saopštila da je postrojenje izgrađeno 1962. godine i da je obnovljeno prije dvije godine po cijeni od dva miliona eura.
Italija ima nedavnu istoriju ozbiljnih nesreća žičara, najnovije u aprilu kada su četiri osobe poginule blizu Kastelamare di Stabija, 30 kilometara jugoistočno od Napulja.
Godine 2021. četrnaest osoba je poginulo kada je žičara koja povezuje sjeverni dio jezera Magđore sa obližnjom planinom pala na tlo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italija: U nesreći na žičari povrijeđene četiri osobe, 100 prevezeno sa planine

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sjedištem u toj zemlji, saopštili su juče italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma, prenio je Rojters.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas.
Uhapšene osobe su u posljednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona eura prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od više od osam miliona eura.
Istraga je počela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Eurodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

U Italiji uhapšeno devet osoba osumnjičenih za pripadnost i finansiranje Hamasa

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas
Uhapšene osobe su u poslednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona evra prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od preko osam miliona eura.
Istraga je započela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Evrodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled, takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

Veliko hapšenje u Italiji: Devet osoba osumnjičeno za finansiranje Hamasa

Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.
Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.
Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.
Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.
Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.
Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.
Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

U italijanskom planinskom selu Paljara dei Marsi, u regiji u centralnom dijelu zemlje Abruco, više je mačaka nego ljudi.
U martu je u ovom selu bila velika proslava zbog onoga što se rijetko događa u njemu, a to je rođenje djeteta. Naime, Lara Busi Trabuko je prvo dijete rođeno u ovom selu u posljednjih 30 godina, čime se broj stanovnika povećao na 20. Cijela zajednica je prisustvovala djevočicinom krštenju, a dijete je postalo turistička atrakcija.
Prema riječima njene majke Ćinzije Trabuko, oni koji nisu znali za Paljara dei Marsiju dolaze u ovo selo samo zato što su saznali za Laru. Djevojčica je za mještane simbol nade, ali i podsjetnik na ozbiljnu demografsku krizu u Italiji.
Broj rođenih u ovoj državi je 2024. bio najmanji ikada - iznosio je 369.944. Time je nastavljen negativni 16-godišnji trend. Stopa fertiliteta je 2024. takođe bila rekordno niska - rođeno je 1,18 djece po ženi, što je jedna od najnižih stopa fertiliteta u Evropskoj uniji.
Nekoliko je razloga za to, a neki od njih su nesigurno tržište rada, značajno iseljavanje mladih, nedovoljna podrška zaposlenim majkama i rast neplodnosti muškaraca. Nadalje, nije mali broj onih koji jednostavno ne žele imati djecu, piše britanski list Gardijan.

U italijanskom selu rođeno prvo dijete u posljednjih 30 godina

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza otkrili su u tovaru kamiona vozača iz Bosne i Hercegovine čak 138 kilograma ultra čistog kokaina, čija je vrijednost oko 15 miliona eura.
Riječ je o jednoj od najvećih pošiljki zaplijenjenih u italijanskoj luci Čivitavekija koja se nalazila unutar kamiona koji se istovren sa broda koji je doplovio iz Barselone.
Kako prenose italijanski mediji, izuzetna nervoza i uznemirenost vozača iz BiH, koji je bio za volanom kamiona slovenačke kompanije izazvali su sumnju istražioca carinskog terminala, pa su dodatno kamion pretražili rendgenskim pregledom, koji je otkrio neke anomalije u teretu.
Teret je potom podvrgnut jedinici za otkrivanje droga s psima “Civitavecchia Guardia di Finanza”. Zahvaljujući psu Džekpotu, Italijani su uspjeli da pronađu 120 blokova kokaina unutar šest glomaznih industrijskih vreća koje su sadržavale recikliranu plastiku.
Droga, izuzetne čistoće, ima uličnu vrijednost od 15 miliona eura. Kako prenose mediji, 42-godišnji državljanin BiH je vjerovatno bio samo “kurir”, a odmah je pritvoren po nalogu Kancelarije tužioca Čivitavekije, na čelu s glavnim tužiocem Albertom Liguorijem. Operaciju su sproveli Pomorska granična policija Čivitavekije, grupa Finansijske policije i Agencija za carine i monopole Lazio 3.
Državljanin BiH je odmah prebačen u gradski zatvor. Italijanski mediji prenose da je današnji ishod akcije predstavlja još jedan primjer operativne sinergije između Državne policije, Finansijske policije i Agencije za carine i monopole.

1084x550

Italija: Vozač iz BiH uhvaćen sa 138 kg kokaina vrijednog 15 miliona eura

Italiju će tokom zimske sezone posjetiti 14,4 miliona stranih turista, 21,1 odsto više nego prošle godine, navodi se u objavljenoj prognozi instituta Demoskopika.
Prema očekivanjima, strani turisti će tokom zime ostvariti oko 52 miliona noćenja u Italiji, što je povećanje od skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, prenose Nezavisne novine.
Procjenjuje se da će ukupno 29,7 miliona turista, stranih i domaćih, putovati po Italiji ove zime i ostvariti 93 miliona noćenja.
Ako se projekcije ostvare, ukupan broj turista će porasti 8,2 odsto međugodišnje, a broj noćenja 14,3 odsto.
Rast turizma donosi i veće prihode, tako da bi direktna potrošnja turista u Italiji trebalo da poraste 9,1 odsto međugodišnje na 14,8 milijardi EUR.
Analitičari su naveli da takav trend može da dodatno stimuliše italijansku ekonomiju, posebno sektore ugostiteljstva, smještaja i transporta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

1250x600

Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

Italijanski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se femicid definiše kao posebno krivično djelo, za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Zakon, takođe, postavlja nove uslove za osuđenike za femicid i pojačava obaveze za obrazovne i inicijative u smislu podizanja svijesti u cilju borbe protiv nasilja zasnovanog na rodnim pitanjima, prenijela je Ansa.
Zakon je simbolično donijet na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.
Ova odluka je donijeta nakon što je 22-godišnju Đuliju Čeketin ubio bivši dečko 2023. godine, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti i podstaklo raspravu o rodno zasnovanom nasilju.
Premijerka Italije Đorđa Meloni predstavila je zakon, koji su podržale Vlada i opozicija. Novi zakon precizira da će se femicid klasifikovati kada ubistvo žene proizilazi iz mržnje, diskriminacije, dominacije ili kontrole nad njom, uključujući situacije prekida veze ili ograničavanja ličnih sloboda.
Prema podacima italijanske policije, prošle godine je ubijeno 116 žena.
Italija se ovim zakonom pridružuje državama EU koje već imaju definisani femicid, poput Kipra, Malte i Hrvatske.
Roditelji žrtava, uključujući Đulijinog oca Đina Čeketina, ističu značaj obrazovanja mladih o poštovanju i ravnopravnosti polova, dok stručnjaci upozoravaju da zakon sam po sebi nije dovoljan bez šireg društvenog i ekonomskog angažmana u borbi protiv rodne nejednakosti.
Zakon je usvojen jednoglasno, a parlamentarna sjednica završena je aplauzom poslanika.

Italijanski parlament usvojio zakon o femicidu, za počinioce predviđena doživotna kazna zatvora

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Šest osoba, među kojima troje djece, povrijeđeno je nakon ruskih napada na ukrajinski lučki grad Odesu, saopštili su zvaničnici.
Državna služba za vanredne situacije saopštila je da su napadi pogodili civilnu i logističku infrastrukturu, kao i energetske objekte.
Snimci prikazuju požar u višespratnici, dok službe spašavanja evakuišu stanare.
- Rusija je izvela masovni napad na Odesu koristeći napadne dronove - izjavila je Marina Averina, portparolka Državne službe za vanredne situacije Ukrajine u Odeskoj oblasti.
Vatrogasci su spasili osam ljudi, uključujući jedno dijete.
Četiri stambene zgrade i 14 automobila oštećeni su usljed ovih napada, naveli su zvaničnici.

U napadu dronovima na Odesu povrijeđeno šest osoba, među njima troje djece

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u intervjuu za američki Njuzmaks (Newsmax) izjavio je da ta država ima još mnogo posla kada je riječ o Bliskom istoku te se ponovo osvrnuo na moguću novu eskalaciju sa Iranom.
Gostujući u emisiji „The Record with Greta Van Sasteren (Greta Van Susteren)” na Njuzmaksu, Netanjahu je rekao da je izraelska kampanja oslabila globalni domet Irana, ali da su ključni bezbjednosni ciljevi ostali nedovršeni.
- Dakle, postigli smo velike stvari, ali još uvijek imamo stvari koje moramo završiti - rekao je Netanjahu.
On je naveo da Hamas ostaje „smrtonosna sila“ u Gazi i da njihovo naoružanje mora biti eliminisano.
- Još uvijek imaju 20.000 boraca. Mnoge smo uništili. Imaju ukupno 60.000 jurišnih pušaka. Svi su naoružani kalašnjikovima. Razoružaćemo ih - poručio je.
Nakon toga, Netanjahu se osvrnuo i na Iran te rekao da je Teheran povezan i sa vladom Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) u Venecueli (Venezuela).
- Oni su u dosluhu sa Madurovim režimom. Oni izvoze terorizam u Ameriku. Dakle, Hamas, Iran i njihovi posrednici predstavljaju prijetnju ne samo nama, Izraelu, već svim američkim saveznicima na Bliskom istoku i samoj Americi - zaključio je izraelski premijer.

Najavljuje li Netanjahu novi haos na Bliskom istoku, iz Amerike poručio: Imamo stvari koje treba završiti

Obilne sniježne padavine u Poljskoj uzrokovale su kolone vozila duge i do 20 kilometara na auto-putu između glavnog grada Varšave i baltičkog lučkog grada Gdanjska tokom noći, saopštila je policija.
Stotine ljudi bilo je zarobljeno u svojim automobilima u ledenim uslovima, ali je do ranih jutarnjih časova saobraćaj ponovo uspostavljen. 
 - Teška situacija počela je juče nakon 16 časova, kada su prvi kamioni na ruti S7 počeli imati problema s prilaskom padinama- kazao je Tomasz Markovski, portparol policije u sjevernom gradu Olštynu.
- To je dovelo do saobraćajne gužve duge oko 20 kilometara tokom noći- dodao je.
Saobraćaj se vraća u normalu
Zamjenik ministra infrastrukture Stanisłav Bukoviec rekao je na konferenciji za medije da u tim uslovima niko nije povrijeđen. Ana Karczevska, portparolka policije u Ostrodi, kazala je da su policajci pokušali pomoći vozačima koji su bili zaglavljeni.
Ostroda se nalazi na auto-putu, oko 40 kilometara zapadno od Olštyna.
 
- Pomogli smo koliko smo mogli, a vozačima smo ponudili kafu i topao čaj koje je pripremila gradska uprava Ostrode- navela je.
Državna novinska agencija PAP izvijestila je da je došlo i do poremećaja u željezničkom saobraćaju i na vazdušnim lukama, ali da se saobraćajne usluge vraćaju u normalu.

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

Evropski proizvođač aviona Airbus obezbijedio je narudžbe vrijedne više od osam milijardi USD od dvije kineske avio-kompanije, čime dodatno jača tržišni udio u ovoj zemlji, pokazao je izvještaj sa Šangajske berze.
Kompanija Juneyao Airlines planira kupovinu 25 aviona tipa A320 u vrijednosti 4,1 milijardu USD, dok je niskobudžetna Spring Airlines najavila nabavku 30 aviona istog modela, takođe procenjenih na 4,1 milijardu USD, prenosi Tanjug.
U oba slučaja vrijednosti su zasnovane na kataloškim cijenama, bez dodatnih detalja o popustima ili rokovima isporuke, javlja Bloomberg.
Airbus posljednjih godina kontinuirano povećava prodaju u Kini, djelimično zahvaljujući završnoj montažnoj liniji za seriju aviona A320 u gradu Tjenđinu.
&nbsp;Nasuprot tome, američki Boeing nije dobio značajniju narudžbu iz Kine još od 2017. godine, prije svega zbog trgovinskih tenzija i internih problema kompanije.

Tag: italija