Ambasade Grčke, Italije i Španije u Kijevu danas su zatvorene za javnost, nakon što su tokom noći u ukrajinskoj prijestonici nekoliko puta aktivirani zvučnici za vazdušni napad.
Grčka ambasada u Kijevu je za SiEnEn (CNN) saopštila da će biti zatvorena u srijedu iz „bezbjednosnih razloga“.
Španska ambasada u Kijevu takođe je zatvorena danas, nakon što je primila informacije o mogućem velikom vazdušnom napadu na grad, izvestio je španski medij EFE. SiEnEn (CNN) je zatražio komentar od španske ambasade.
Ambasada Italije je takođe zatvorena za javnost zbog „mogućeg visokointenzivnog vazdušnog napada“, kako je navedeno na njihovom sajtu, iako ostaje operativna.
Odluka Grčke, Italije i Španije – tri članice NATO-a – da zatvore svoje ambasade dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države uputile upozorenje tokom noći da su primile informacije o mogućem velikom ruskom vazdušnom napadu na Kijev.
Američka ambasada je svojim zaposlenima savjetovala da nađu skloništa, dok je američkim građanima preporučeno da budu spremni da se odmah sklone u slučaju da bude oglašena vazdušna uzbuna, prema obavještenju na njihovom sajtu.
Zvuk dronova i aktivirane vazdušne odbrane mogli su se čuti širom prijestonice tokom noći, uključujući i u centru grada, izvijestila je SiEnEn (CNN) ekipa u Kijevu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nakon SAD, ambasade Grčke, Italije i Španije obustavile rad u Kijevu

Program premijerke Italije Đorđe Meloni da proces provjere azilanata obavlja u Albaniji, izvan granica Evropske unije, danas je ponovo naletio na prepreku, jer je sud u Rimu odbio da donese odluku po formalnom zahtjevu da sedam migranata bude smješteno u prihvatni centar u Albaniji.
Ti migranti, neki iz Bangladeša neki iz Egipta, odvedeni su u Albaniju prošle sedmice, i biće, poslije odluke suda, odmah vraćeni u Italiju vojnim brodom.
Ista stvar se desila i prošlog mjeseca sa prvih 12 migranata u ovom programu – prebačeni su Albaniju, da bi samo par dana kasnije sud to onemogućio odlukom da se slučaj prebacuje Evropskom sudu pravde u Luksemburgu, da on procijeni da li su zemlje porijekla tih migranata bezbjedne zbog eventualne repatrijacije.
Migranti, takođe iz Egipta i Bangladeša, vraćeni su u Italiju, razbjesnivši desničarsku vladu premijerke Đorđe Meloni, koja pokušava da smanji migrantski pritisak na svoju zemlju.
Italija i Albanija zaključile su sporazum na osnovu kojeg je Italija (uz određene finansijske benefite) u toj balkanskoj zemlji otvorila dva prihvatna centra pod svojom jurisdikcijom. Albanija je zadužena za spoljnu bezbjednost tih centara.
Sporazum važi pet godina i ima kapacitet za prihvatanje 3.000 migranta mjesečno. Bilo je predviđeno da se u njima odlučuje da li će migrantima biti omogućen azil ili će biti vraćeni u zemlje porijekla.
Zaštitnici ljudskih prava iz oblasti Mediterana upozoravaju na to da je sporazum suprotan međunarodnom pravu i da predstavlja opasan presedan.

Sud u Rimu ponovo naredio povratak migranata iz Albanije u Italiju

Veliki hakerski skandal koji je potresao Italiju sada prijeti da "se izlije" van njenih granica, i to na Izrael, Vatikan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Litvaniju, piše Politiko.
Preko policijskih prisluškivanja iznijete su nove tvrdnje da su strane sile bile među onima koji su koristile privatnu detekitvsku firmu iz Milana da prodru u baze podataka državne bezbjednosti sa ciljem dobijanja tajnih informacija o finansijskim aktivnostima, transakcijama privatnih banaka i policijskim istragama, piše Politiko.
Italijanska detektivska firma Ekualize, koja je navodno hakovala informacije o hiljadama ljudi, uključujući političare, preduzetnike, sportiste, pa čak i muzičare, optužena je da radi za izraelske obavještajne službe i Vatikan, pokazuju podaci policijskih prisluškivanja koji su procurili u italijanskim medijima.
Članovi hakerske mreže, sastali su se sa dva izraelska agenta u kancelariji firme u Milanu u februaru 2023. kako bi razgovarali o zadatku vrijednom milion eura, prema procurjelim podacima.
Posao je bio sajber operacija protiv ruskih meta, uključujući neidentifikovanu „desnu ruku“ predsjednika Vladimira Putina, i otkopavanje finansijskog traga koji vodi od bankovnih računa bogatih ličnosti do ruske plaćeničke grupe Vagner. Informacija je tada trebalo da bude proslijeđena Vatikanu.
Iz dokumenata koji su procurjeli nije jasno zašto su izraelska obavještajna služba i Vatikan bili umiješani u operaciju kontroverzne milanske firme i koji su njihovi razlozi za traženje informacija o ruskim ciljevima, ali je njihovo prisustvo dramatično proširilo obim opsežne istrage Italije.
Vatikan nije odgovorio na pisani zahtjev Politika za komentar.
Prema podacima koji su dobijeni prisluškivanjem, Izraelci su predložili partnerstvo za razmjenu informacija, nudeći „sve originalne dokumente” iz takozvanog skandala EU u Katargetu, koji je uključivao navode da su ljudi povezani sa Evropskim parlamentom prihvatali novac ili poklone u zamjenu za lobiranje za Katar u Briselu.
Takođe su ponudili italijanskoj firmi informacije koje bi mogle pomoći jednom od navodnih klijenata Ekualizea, italijanskom energetskom gigantu Eni, sa informacijama o „nezakonitom prometu iranskog gasa italijanskim kompanijama“.
Izraelska ambasada u Rimu odbila je da komentariše.
Eni je u izjavi potvrdio da je angažovao Ekualize za „istražni zadatak kako bi podržao svoju strategiju i odbranu u raznim krivičnim i građanskim predmetima“, ali je rekao da nije upoznat sa bilo kakvim nedozvoljenim aktivnostima kompanije.
Milanska firma je takođe koristila servere u Sjedinjenim Državama i Litvaniji, gdje su smatrali da su manje ranjivi, prema dokumentima koji su procurili.
Tužioci su naredili zapljenu servera u Litvaniji i procjenjuju da li da podnesu zahtjev istražiteljima u Velikoj Britaniji, javljaju italijanski mediji.
Četvorica osumnjičenih koji su trenutno u kućnom pritvoru u vezi sa ovim slučajem prisustvovali su u četvrtak ročištu u Milanu, ali su odbili da odgovaraju na pitanja sudije.

Politiko: Izrael i Vatikan iza velikog hakerskog skandala u Italiji

Ministri odbrane bogatih zemalja iz Grupe sedam (G7) počeli su danas sastanak u Napulju, a domaćin Italija upozorila je da je globalni bezbjednosni okvir sve ugroženiji zbog suprotstavljenih vizija svijeta.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je u uvodnom govoru da kratkoročne prognoze za globalnu bezbjednost ne mogu biti pozitivne.
On je upozorio da su tenzije podstaknute konfrontacijom između „dvije različite, možda nekompatibilne vizije svijeta“.
Okupljanje predstavnika zemalja G7 prvi je ministarski sastanak grupe posvećen odbrani i uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su izraelske snage ubile vođu Hamasa Jahju Sinvara, čiju smrt neki zapadni čelnici vide kao mogućnost povećanja izgleda za okončanje sukoba u Gazi.
Italija je rotirajući predsjedavajući G7 u 2024. u trenutku kad se Zapad bori i s napredovanjem ruskih vojnih snaga u Ukrajini, kineskim vojnim aktivnostima oko Tajvana, kao i pojačanim napetostima duž granice Sjeverne i Južne Koreje.
- Brutalna ruska agresija u Ukrajini i doista kritična situacija na Bliskom istoku u kombinaciji s golemom nestabilnošću u dijelu subsaharske Afrike i sve većim napetostima u indo-pacifičkoj regiji, još više ističu pogoršanje globalnoga bezbjednosnog okvira - rekao je u uvodnom govoru Krozeto.
Italijanski zvaničnici su rekli da se kolegama na sastanku u Napulju pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
Između ostalog se očekuje rasprava o razvoju situacije u njegovoj zemlji.
Upozorivši da kratkoročne prognoze, kada je posrijedi globalna sigurnost, „ne mogu biti pozitivne“, istaknuti član stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Krozeto &nbsp;je rekao da na napetosti naročito utiče ukob između „dviju različitih i vjerovatno nekompatibilnih vizija svijeta“.
Na jednoj su strani zemlje i organizacije koje vjeruju u svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, rdok su „s druge strane oni koji sustavno ne poštuju demokratiju da bi ostvarili vlastite ciljeve, čak i namjerno koristeći vojnu silu“, naveo je on.
Uz Italiju, G7 čine Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, a sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i NATO-a.

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.
Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.
Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.
Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.
Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.
Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.
Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.
Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.
- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedosi rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.
Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.
Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.
Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

Sud u Italiji 18. oktobra je presudio protiv poteza desničarske vlade da pritvori 12 migranata u novootvorenim centrima u Albaniji.
Ovih 12 migranata bili su dio prve grupe od 16 migranata koji su poslani u dva centra otvorena prošle sedmice, prema petogodišnjem ugovoru o smještaju 3.000 migranata mjesečno.
Migrante je pokupila italijanska obalska straža, kako bi dobili azil u Italiji ili bili vraćeni u svoje zemlje.
Međutim, pritvor svakog migranata moraju revidirati specijalni migracioni sudovi u Italiji, prema italijanskim zakonima.
Prema tom osnovu, sud u Rimu je odlučivao i odbacio pritvor za 12 migranata uz obrazloženje da oni ne mogu biti vraćeni u svoje zemlje porijekla -- Bangladeš i Egipat -- jer sud ne smatra da su ove zemlje dovoljno sigurne.
Osoblje centra u kojem su smješteni je već odlučilo da se vrate četiri druga migranta nakon zdravstvenih i drugih pregleda.
Presuda predstavlja kamen spoticanja aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.
Stranka Liga protiv migracija — dio koalicione vlade — odmah je osudila odluku sudaca, optužujući ih da su ljevičarski aktivisti koji donose politički motivisane odluke.
Italijanska opozicija lijevog centra odgovorila je ističući da je trenutna šema oko migranata skupa, komplikovana i štetna po prava migranata.
Šesnaest migranata — 10 Bangladešana i šest Egipćana — prebačeno je u 16. oktobra brodom italijanske mornarice u Albaniju, kako bi se podvrgli onome što se naziva ubrzanim graničnim procedurama prema sporazumu između Italije i Albanije.
Međutim, sada svi moraju biti prebačeni u Italiju.
Centri će koštati Italiju 670 miliona eura (730 miliona dolara) tokom pet godina. Objekti su pod upravom Italije i pod italijanskom su jurisdikcijom, dok albanski čuvari obezbjeđuju vanjsko osiguranje.
Italija je pristala da primi one migrante kojima je odobren azil, dok se oni čiji zahtjevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.
Kontroverzni sporazum da se stambeno zbrinjavanje tražilaca azila prepusti zemlji koja nije članica EU pozdravile su neke zemlje koje, poput Italije, bilježe visok nivo dolazaka migranata.
Sporazum je podržala predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen.

Sud u Rimu odbio da se migranti poslani iz Italije zadrže u Albaniji

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je napade izraelske vojske na mirovne snage Ujedinjenih nacija (UN) u Libanu, nazvavši ih neprihvatljivim.
Meloni je to rekla u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, koga je pozvala kako bi obezbijedila potpunu primjenu Rezolucije 1701 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), piše Gardijan (The Guardian).
Italija daje značajan doprinos misiji UN u Libanu, poznatoj po imenu UNIFIL.

Meloni: Izraelski napadi na UN u Libanu neprihvatljivi

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas s ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, Andreinom Marselom, a kako je saopšteno iz Vlade, oboje su istakli zadovoljstvo dinamičnim političkim i ekonomskim odnosima između Crne Gore i Italije koji su obilježeni kontinuiranim političkim dijalogom na najvišem nivou.
Tokom razgovora, sagovornici su se osvrnuli na nedavnu posjetu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Italije, Antonija Tajanija, Crnoj Gori.&nbsp;
- Naglasili su važnost očuvanja pozitivnog zamaha u realizaciji ključnih inicijativa koje su od zajedničkog interesa za obje zemlje. Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost na nedvosmislenoj podršci koju Italija pruža Crnoj Gori, kako u ostvarivanju njenih vanjskopolitičkih ciljeva, tako i u oblasti ekonomskog i investicionog razvoja. Posebno je naglasio značaj podrške Italije procesu proširenja Evropske unije, kao i pomoći koju pruža Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU - saopšteno je iz Vlade.
Ivanović je, dodaju, istakao da je Balkan i dalje region od strateškog interesa za Evropsku uniju, a posebno za Italiju, te da bi integracija u EU doprinijela stabilizaciji i prosperitetu cijelog regiona.
Takođe je naglasio važnost pomoći Italije u oblastima unutrašnjih poslova i pravde, te je istakao da su u toku aktivnosti na inteziviranju saradnje sa italijanskom Finansijskom policijom.
- Ambasadorka Marsela potvrdila je punu podršku Italije evropskoj integraciji Crne Gore, naglasivši važnost stabilnosti Zapadnog Balkana za stabilnost cijele Evrope. Prema njenim riječima, ovaj cilj se može najbolje ostvariti kroz evropsku integraciju regiona - ističu u Vladi Crne Gore.
Tokom sastanka je razmatrana i uspješna saradnja Crne Gore i Italije u oblastima obrazovanja, nauke, te projekta podmorskog elektroprenosnog kabla, a konstatovano je da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje ovih odnosa.
- Kao jedan od prioriteta u bilateralnoj saradnji, istaknut je nastavak implementacije Sporazuma o strateškoj saradnji između dvije države. Sagovornici su izrazili interes za organizovanje biznis foruma u narednom periodu, koji bi predstavljao odličnu priliku za dodatno povezivanje privrednih zajednica Crne Gore i Italije - zaključuje se u saopštenju.

Ivanović i Marsela: Crna Gora i Italija nastavljaju jačati strateško partnerstvo

Crnogorska delegacija predstavila je potencijale države na Levantskom sajmu u Bariju i iznijela mogućnosti saradnje sa regijom Pulja u raznim sektorima, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG). 
 
Predsjednica i potpredsjednik PKCG, Nina Drakić i Nikola Vujović, učestvovali su na prezentaciji Crne Gore na Levantskom sajmu u Bariju. 
 
Crna Gora je, kako je saopšteno iz PKCG, imala svoj štand u Galeriji nacija tokom čitavog trajanja sajma, na kojem je bio izložen prigodan i relevantan materijal, i gdje su zainteresovani mogli dobiti sve potrebne informacije. 
 
Crnogorska delegacija je predstavila potencijale i iznijela mogućnosti saradnje sa ragijom Pulja u raznim sektorima: od tehnologije do obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, turizma, Takođe, istaknuto je i koliko Crna Gora može igrati ključnu ulogu kao ulazna tačka za buduće ekonomske odnose i saradnju Italije sa Zapadnim Balkanom. 
 
Drakić je rekla da prisustvo Privredne komore na ovom događaju, potvrđuje njihovu posvećenost jačanju ekonomskih veza Crne Gore i Italije, kao i želju da predstave potencijale koje naša zemlja ima u različitim sektorima. 
 
- U proteklom periodu, robna razmjena između Crne Gore i Italije je značajno porasla. U prošloj godini zabilježili smo 252 miliona EUR, sa povećanjem od 9,8 odsto u odnosu na prehodnu godinu. Italija je jedan od naših najvažnijih trgovisnkih partnera, i na drugom je mjestu po vrijednosi stranih direktnih investicija u Crnoj Gori - precizirala je Drakić. 
 
Kako je rekla, tome svjedoče činjenice i podaci – u periodu od 2019. do danas, ukupne italijanske investicije iznosile su 207 miliona EUR. 
 
- U prethodnoj godini, Crnu Goru je posjetilo 27,81 hiljada italijanskih turista, što predstavlja porast od 14,7 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ovi podaci ukazuju na rastuće interesovanje za Crnu Goru kao destinaciju - ocijenila je Drakić. 
 
Vršilac dužnosti generalnog direktora za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, Dejan Vuković, rekao je da se na tom događaju diskutuje o temama koje su od velike važnosti za saradnju sa regijom Pulja. 
 
- Naš budući odnos ima potencijal da se proširi daleko izvan sadašnjih okvira. Štaviše, Crna Gora može poslužiti kao kapija za vaše investicije na Zapadnom Balkanu, olakšavajući pristup Italiji širem regionalnom tržištu sa značajnim potencijalom rasta. Zauzvrat, iskustvo Italije u upravljanju energijom, njena tehnološka ekspertiza i snažna pozicija u Evropskoj uniji mogu Crnoj Gori pružiti neprocjenjivu podršku - kazao je Vuković. 
 
Direktorica Agencije za investicije, Snežana Đurović, rekla je da je Crna Gora više od zadivljujuće destinacije sa pejzažima koji oduzimaju dah. 
 
- Crna Gora je rastuće središte za investicije i inovacije. Naša strateška lokacija uz Jadransko more, naša posvećenost ekonomskim reformama i održivosti, pozicionira nas kao atraktivnu destinaciju za međunarodne investiture - navela je Đurović. 
 
Predsjednik Aerodroma Pulja, Antonio Vasilie i komesar lučke uprave Južni Jadran, Vincenzo Leone ukazali su na važnost uspostavljanja direktnih letova i redovne pomorske linije između Barija i Crne Gore, dok je gradonačelnik Barija, Vito Lečese obećao maksimalnu podršku budućim inicijativama, izražavajući nadu da će započeti nova faza odnosa između glavnog grada Puglie i Crne Gore, počevši od potpisivanja protokola o bratimljenju između Barija i Bara. 
 
Potpredsjednik Federalberghi Puglia, Pjeranđelo Arđentijeri, i potpredsjednik Confindustria Giovani Turismo, Matija Degenaro, rekli su da su spremni za uspostavljanje novih modela saradnje u oblasti turizma. 
 
Predsjednik italijanske nacionalne agencije odgovorne za vrednovanje univerzitetskog sistema i istraživanja, Antonio Felice Uricchio, najavio je konkretan napredak u definisanju procedura koje će omogućiti priznavanje univerzitetskih diploma stranih studenata, prvenstveno iz Crne Gore, a direktor Banke Italije u Pulji, Sergio Magarelli, osvrnuo se na neophodnost primjene principa održivosti i društvene inkluzivnosti, uz unapređenje produktivnosti rada. 
 
Očekuje se da u narednom periodu delegacija regije Pulja posjeti Crnu Goru.

Predstavili potencijale države u Bariju

Aerodrom Milano-Bergamo zatvoren je zbog pucanja guma na putničkom avionu, prenijela je agencija DPA.
Navodi se da su na letilici pukle četiri gume, te da je stajni trap oštetio pistu.
Dodaje se da se gumi-defekt dogodio na na avionu koji je u Milano stigao iz Barselone sa više od 160 putnika.
Kompanija "Sacbo" koja upravlja aerodromom Milano-Bergamo saopštila je da su avionski točkovi usljed popucalih guma oštetili 450 metara piste koja mora da bude popravljena prije ponovnog otvaranja.
Objavljeno je da avion nije oštećen, ali da je poslije slijetanja ostao na pisti i blokirao kao i da je vatrogasna služba iskrcala putnike i posadu od kojih niko nije povrijeđen.
Aerodrom Milano-Bergamo najmanji je od tri međunarodna aerodroma kod Milana na sjeveru Italije. Nalazi se 45 kilometara od Milana i koriste ga niskotarifne avio-kompanije.

Aerodrom Milano-Bergamo zatvoren zbog pucanja guma na avionu

Sanacijom dijela nasipa Gropat-Štodra na rijeci Bojani završena je važna faza radova na stabilizaciji kritične dionice i jačanja infrastrukture sistema za zaštitu od poplava - saopšteno je iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Rekonstrukcija ove erodirane dionice na rijeci Bojani dio je regionalnog projekta „Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim“ između vlada Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, a uz finansijsku podršku Adaptacionog fonda UNDP-a. - Sanacija je sprovedena od avgusta do oktobra i uključivala je postavljanje kamene obloge na erodiranu dionicu nasipa. Radovi su izvedeni u skladu sa najvišim građevinskim i ekološkim standardima. Tokom projekta je posebna pažnja posvećena očuvanju ekosistema rijeke, kao i saradnji s lokalnom zajednicom, čije su potrebe i sugestije bile ključne za nesmetanu realizaciju projekta. U rekonstrukciju nasipa uloženo je ukupno milion eura, od čega 300.000 eura za izradu Glavnog projekta, a 700.000 eura za građevinske radove - ističu iz UNDP-a. Ovaj projekat predstavlja prvi korak u širem planu rekonstrukcije nasipa duž rijeke Bojane, koji je od ključnog značaja za smanjenje rizika od poplava i očuvanje života, imovine i prirodnih resursa. Povodom završetka radova u Ulcinju je održan sastanak predstavnika UNDP-a, Opštine Ulcinj, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za vode, predstavnika lokalne zajednice i izvođača radova. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova rekla je da je ovaj projekat pokazuje kako kvalitetna partnerstva mogu dovesti do održivih rezultata. - UNDP koristi svoje kapacitete za stvaranje uslova u kojima vlade, opštine, privatni sektor i zajednice mogu sarađivati na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Važno je naglasiti da ulaganje u zaštitu od poplava predstavlja promišljen i strateški izbor – na taj način se štite životi, imovina, čuvaju ekosistemi i pomaže zajednicama da ostanu otporne na prirodne nepogode i katastrofe. UNDP je posvećen saradnji sa Crnom Gorom na rješavanju najkompleksnijih izazova, pronalaženju trajnih rješenja i njihovom pretvaranju u dugotrajne i konkretne rezultate - poručila je Paniklova. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu istakao je da značaj ovog projekta prevazilazi građevinske radove. - Kroz zajednički rad u kratkom roku je realizovana prva značajna investicija na rekonstrukciji nasipa na rijeci Bojani. Zahvalan sam partnerima iz UNDP-a, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Upravi za vode, kao i kompanijama izvođačima radova, čija je posvećenost i svijest o značaju ovog projekta za lokalnu zajednicu doprinijela uspješnoj realizaciji. Opština Ulcinj nastaviće da radi na razvoju održivih projekata koji unapređuju kvalitet života naših sugrađana - rekao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112013110_8adc518b5484192b1769e0561d692eb6500e6d459b92d725f45da06d0a0a72df.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112013110_8adc518b5484192b1769e0561d692eb6500e6d459b92d725f45da06d0a0a72df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa obilaska završenih radova"></figure>  Generalni direktor u Ministarstvu Željko Furtula i direktorica Uprave za vode Vesna Bajović ocijenili su da je ovaj projekat važan korak, a istovremeno i podsjetnik da predstoji još mnogo posla u obezbjeđivanju dugoročne otpornosti na poplave, kroz dalju obnovu i izgradnju infrastrukture duž riječnih tokova. - Vlada Crne Gore je posvećena mobilizaciji sredstava za nastavak rekonstrukcije sistema nasipa na rijeci Bojani. Istaknut je značaj bilateralne i regionalne saradnje za odgovorno upravljanje zajedničkim vodnim resursima. Efikasan sistem kontrole i održavanja infrastrukture za odbranu od poplava osigurava dugotrajnu funkcionalnost i otpornost na prirodne nepogode - kazali su iz UNDP-a. Predsjednik Mjesne zajednice Bashkimi Skender Tahiri izrazio je zadovoljstvo završenim radovima, koji će poboljšati kvalitet života lokalnog stanovištva. - Očekujemo da će se aktivnosti na rekonstrukciji i održavanju nasipa na rijeci Bojani nastaviti i time osigurati dugoročan prosperitet lokalnih zajednica - naveo je on.

Završena rekonstrukcija nasipa Gropat-Štodra na rijeci Bojani

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić uručio je u Parizu međunarodnu nagradu “Frederik Rossif” istaknutoj evropskoj autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben.
Nagrada koja nosi ime slavnog francuskog dokumentariste rođenog 1922. godine na Cetinju dodijeljena je, kako se navodi u saopštenju, shodno odluci Međunarodnog žirija Festivala filma "SEE a Paris, Berlin, Vašington", a u okviru master-klasa koji je Roben održala na Univerzitetu Pantheon Assas-Sorbonne II u Parizu.
- Bez obzira na sve žanrovske, stilske i tehničke inovacije koje su pratile razvoj dokumentarnog filma, on je do danas ostao jedno od najjačih uporišta autorske angažovanosti, ne samo u kontekstu njegove medijske već i umjetničke pozicioniranosti, dok rad izvanredne autorke Roben tu činjenicu upečatljivo potvrđuje - istakao je Subotić.
Njena posvećenost istini, istraživački duh i hrabrost da se suoči s izazovima društvenih nepravdi su, kako je naglasio, vrijednosti koje mogu da inspirišu mnoge dokumentariste širom svijeta.&nbsp;
- U tom pogledu, ova nagrada dobija i opravdanje u svojevrsnom etičkom srodstvu, jer se rad Mari-Monik Roben u velikoj mjeri nadovezuje na istraživačku odgovornost i odvažnost rada Frederika Rosifa - naveo je Subotić.
Slavnoj evropskoj autorki poželio je da istraje u umjetničkom i aktivističkom angažmanu, jer, kako je rekao, vremenu u kojem živimo sve su potrebniji autori koji ne odvajaju etiku od estetike i koji to sadejstvo mogu uobličiti u projekte čiji značaj prepoznaju i stručna i najšira javnost.
Mari-Monik Roben (1960), francuska novinarka i dokumentaristkinja, kako se navodi u saopštenju, poznata je po istraživačkim filmovima koji se bave društvenim, ekološkim i političkim temama. Njeni filmovi često izazivaju široke diskusije i kritike, podstičući publiku da preispita svoje stavove o različitim uticajima na društvo i životnu sredinu.
- Još kao dijete gledala sam filmove Frederika Rosifa. Od tada dijelimo iste poglede. On je, kao i ja, bio borac za ljudska prava i imamo mnogo toga zajedničkog - rekla je Roben.
Međunarodna nagrada "Frederik Rossif" i do sada je dodjeljivana najvećim imenima u oblasti dokumentaristike.
- Nagrada proslavlja Cetinje i ime Frederika Rossifa na svim meridijanima - istakao je osnivač i predsjednik Festivala u okviru kojeg je ona ustanovljena, makedonski dramski pisac i diplomata prof. Jordan Plevneš.
Crnogorska kinematografija predstavlja se na ovom Festivalu od 2011. godine.

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, koja se ove godine održava u Bakuu u Azerbejdžanu, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG). 
 
Tokom ove velike i značajne konferencije biće organizovano niz pratećih događaja, a među njima i sjutrašnji događaj pod nazivom Tranzicija na Zapadnom Balkanu – osnaživanje malih i srednjih preduzeća za ekonomiju sa nultom neto stopom emisija /net zero economy/, u organizaciji Vlade Crne Gore i švajcarskog Helvetasa, kako bi se upravo naglasio značaj uloge poslovnog sektora u ovim procesima. 
 
- Mala i srednja preduzeća su ključni nosioci održivog ekonomskog rasta na Zapadnog Balkanu, čine 99 odsto svih biznisa i zapošljavaju 75 odsto radne snage u regionu. U njihovom poslovanju često se susreću sa jedinstvenim izazovima u usklađivanju sa globalnim klimatskim ciljevima - navodi se u saopštenju. 
 
Na tom događaju, diskutovaće se upravo o tome kako mala i srednja preduzeća mogu prevazići izazove u dekarbonizaciji njihovih modela poslovanja i kako se mogu uskladiti sa zahtjevima zaštite životne sredine, kroz međunarodna javno-privatna-nvo partnerstva. 
 
Učesnici panela koji će podijeliti informacije o sadašnjem stanju i planovima koji će pomoći da se ubrza transformacija ka ekonomiji sa nultom neto stopom emisija su ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, Damjan Ćulafić i predstavnica Privredne komore Crne Gore, Milena Rmuš koja je sekretarka koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, te šef delegacije, ambasador za klimu iz Švedske Mattias Frumerie, državna savjetnica za klimatske promjene u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja iz Sjeverne Makedonije Teodora Obradovikj Grnčarovska, zamjenica menadžera programa RECONOMY, Helvetas Georgia Elene Tkhlasidze, kao i šefica Odeljenja za ublažavanje klimatskih promjena u Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Dragana Radulović. 
 
Panelisti će pokušati dati odgovore na pitanja o najvećim ograničenjima sa kojima se mala i srednja preduzeća u zemljama sa niskim i srednjim prihodima suočavaju u svojim naporima da dekarboniziraju poslovanje. 
 
Panelisti će govoriti o ulozi koju imaju nacionalne vlade u podršci prelasku malih i srednjih preduzeća na nisko-karbonske poslovne modele, kao i o mjerama koje se mogu preduzeti kako bi se osiguralo da napori usmjereni na ozelenjavanje međunarodnih trgovinskih tokova uzmu u obzir osnovne realnosti sektora malih i srednjih preduzeća. 
 
Teme panela biće i iskustva Zapadnog Balkana u mobilizaciji klimatskih finansijskih sredstava i omogućavanju pristupa malim i srednjim preduzećima, kao i kako regionalna saradnja između zemalja Zapadnog Balkana može poboljšati efikasnost malih i srednjih preduzeća u zelenoj tranziciji.

PKCG učestvuje na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: italija

Nakon SAD, ambasade Grčke, Italije i Španije obustavile rad u Kijevu

Sud u Rimu ponovo naredio povratak migranata iz Albanije u Italiju

Politiko: Izrael i Vatikan iza velikog hakerskog skandala u Italiji

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

Sud u Rimu odbio da se migranti poslani iz Italije zadrže u Albaniji

Meloni: Izraelski napadi na UN u Libanu neprihvatljivi

Ivanović i Marsela: Crna Gora i Italija nastavljaju jačati strateško partnerstvo

Predstavili potencijale države u Bariju

Aerodrom Milano-Bergamo zatvoren zbog pucanja guma na avionu

Nakon SAD, ambasade Grčke, Italije i Španije obustavile rad u Kijevu

Završena rekonstrukcija nasipa Gropat-Štodra na rijeci Bojani

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

PKCG učestvuje na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama

PRATITE TVe UŽIVO