Poljska i Italija neće se pridružiti Odboru za mir predsjednika SAD-a Donalda Trampa, saopštili su u srijedu Varšava i Rim, čime su se pridružili listi saveznika Vašingtona koji ostaju po strani.
Prvobitno osmišljen da učvrsti primirje u Gazi, Tramp vidi Odbor za mir kao tijelo sa širom ulogom u rješavanju globalnih sukoba, što neke zemlje zabrinjava jer strahuju da bi mogao postati rival Ujedinjenim nacijama.
To, zajedno s činjenicom da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, navelo je mnoge zapadne zemlje da zauzmu oprezan pristup.
- Uzimajući u obzir određene nacionalne rezerve u vezi sa oblikom odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati - rekao je premijer Donald Tusk na sjednici vlade.
„Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili su i ostaće naš prioritet, pa ako se okolnosti promijene na način koji bi omogućio pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenario“.
Tusk je kasnije u srijedu trebalo da se sastane sa svojim nacionalističkim rivalom, predsjednikom Karolom Navrockim, na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na čijem je dnevnom redu bio i Odbor za mir.
U međuvremenu, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani takođe je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti.
- Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer postoji nepremostiva ustavna prepreka na strani Italije - rekao je za televizijski kanal Sky TG24.
- Međutim, ako bude potrebno raditi na naporima obnove usmjerenim na osiguranje mira na Bliskom istoku, spremni smo da to učinimo - dodao je.
Prema italijanskom ustavu, zemlja se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uslovima sa drugim državama - uslov za koji Rim smatra da nije ispunjen trenutnim statutom odbora, koji Trampu daje široka izvršna ovlašćenja.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je bliska Trampu, prošlog mjeseca je izjavila da je od njega zatražila da izmijeni uslove Odbora za mir kako bi Italiji bilo omogućeno da se pridruži.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poljska i Italija se neće pridružiti Trampovom odboru za mir

Dramatične scene odigrale su se jutros na italijanskom državnom putu 613, nakon što su razbojnici zapaljenim vozilom blokirali saobraćajnicu, primoravši oklopno vozilo da se zaustavi, a potom pokušali da ga raznesu kako bi opljačkali njegov sadržaj.
Šokantni snimci bilježe trenutak u kojem se naoružana banda upušta u vatreni obračun s policijom, dok je pokušavala da napadne oklopno vozilo na frekventnoj saobraćajnici, koristeći eksploziju jednog vozila i paljenje drugog kao cestovnu barikadu.
Prema navodima lokalnih medija, oklopno vozilo je napadnuto jutros na državnom putu 613 u Italiji, koji povezuje gradove Leće i Brindizi, u regiji Apulija, poznatoj kao peta Italije. Razmjena vatre odvijala se pred zapanjenim vozačima, a metak ispaljen od strane razbojnika navodno je pogodio vjetrobransko staklo policijskog vozila.
Oklopno vozilo, u vlasništvu zaštitarske kompanije BTV, bilo je primorano da se zaustavi kako bi izbjeglo zapaljeno vozilo na kolovozu, što je kriminalcima, koji su koristili automobil s plavim rotacionim svjetlima, glumeći policijsku pratnju, dalo priliku za napad.
Na snimku se vidi snažna eksplozija, a portal sardinskog lista L’Unione Sarda navodi da je do detonacije došlo u trenutku kada su razbojnici pokušali da raznesu oklopno vozilo kako bi došli do novca.
Prolaznici su mobilnim telefonima zabilježili dramatične prizore, a snimci pokazuju najmanje šest osoba s prekrivenim licima, od kojih su neki nosili bijela zaštitna odijela i bili naoružani.
Manje od sat vremena kasnije, karabinjeri iz pokrajinske komande u Lećeu izvršili su dva hapšenja.

Filmske scene u Italiji: Kriminalci pokušali raznijeti oklopno vozilo, pucali na policiju

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nedavne antiolimpijske proteste u Milanu i navodnu sabotažu željezničke infrastrukture, nazvavši odgovorne neprijateljima Italije i Italijana.
- Demonstriraju "protiv Olimpijskih igara", čineći da ove slike završe na televizijama širom svijeta. Nakon toga drugi sijeku željezničke kablove kako bi spriječili polazak vozova - navela je Meloni u saopštenju.
Dodala je da hiljade Italijana rade na tome da Igre proteknu nesmetano, od kojih su mnogi volonteri.
- Solidarnost, još jednom, s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan od ovih bandi kriminalaca - poručila je Meloni.
Ministarstvo saobraćaja Italije saopštilo je da je otvorilo istragu o terorizmu zbog sinhronizovane sabotaže željezničkih linija na sjeveru zemlje u subotu.
Nisu objavljeni detalji, ali je navedeno da će se od počinilaca tražiti odšteta u iznosu od više miliona eura.
Sukob je uslijedio nekoliko dana nakon što je vlada Meloni usvojila sigurnosni dekret koji policiji omogućava da zadrži osobe do 12 sati kada postoje razumne sumnje da bi mogli biti huškači i narušiti mirne proteste.
Opozicioni zastupnici kritizirali su mjeru kao napad na slobodu izražavanja.
Policija je nakon sukoba zaustavila nasilne demonstrante, koji su, čini se, pokušavali doći do olimpijske dvorane za hokej na ledu.
Ranije je grupa maskiranih demonstranata aktivirala dimne bombe i petarde na mostu iznad gradilišta oko 800 metara od Olimpijskog sela, u kojem je smješteno oko 1.500 sportista.

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Trojica skijaša su danas poginula u lavinama u Italiji, na području gdje se održavaju Zimske olimpijske igre.
Spasilačke službe su pronašle tijelo muškarca koji je sa još tri osobe skijao van staze na Punti Roki, vrhu visokom 3.300 metara na Marmoladi, najvišoj planini Dolomita.
Žrtva je sama izazvala lavinu, tvrdi spasilačka služba, javlja Rojters.
Dvojica skijaša su poginula van staze u Albozađi, selu u dolini Valtelina, oko 65 kilometara od Bormija, gdje se održavaju sva takmičanja muškaraca u alpskom skijanju.

Trojica skijaša poginula nedaleko od mjesta gdje se održavaju Zimske olimpijske igre

Hiljade ljudi okupile su se u subotu u Milanu u znak protesta protiv Zimskih olimpijskih igara, dan nakon svečanog otvaranja u sjevernom italijanskom gradu, dok je manji broj demonstranata bacao petarde i sukobio se sa policijom.
Grupa od oko sto demonstranata bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se u subotu izdvojila iz glavne mase demonstranata u Milanu, gradu domaćinu Olimpijskih igara.
Policija, opremljena za razbijanje demonstracija i sa štitovima, odgovorila je vodenim topovima u pokušaju da rastjera grupu, od kojih su neki nosili kapuljače i šalove kako bi prekrili lica. Red je uspostavljen nakon nekoliko minuta.
Nekoliko izgrednika je uhapšeno.
Policija je bila u stanju visoke pripravnosti nakon nasilnih sukoba tokom protesta u Torinu prošlog vikenda, u kojima je povrijeđeno više od sto policajaca.
Rojters javlja da je više od pet hiljada ljudi izašlo na ulice Milana zbog troškova stanovanja i ekoloških problema.
Demonstranti su nosili transparente osuđujući čitav niz problema, od korišćenja vještačkog snijega i sječe drveća, do stambene krize u finansijskoj i modnoj prijestonici Italije.
- Igre više nisu održive sa ekološkog ili društvenog stanovišta, njihovo vrijeme je isteklo - rekla je demonstrantkinja Frančeska Misana za AFP.
Kritičari Zimskih olimpijskih igara žale se na uticaj infrastrukture na krhku planinsku životnu sredinu, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu vještačkog snijega, za čiju proizvodnju se intenzivno troše energija i voda.
Drugi tvrde da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu da žive zbog rastućih troškova života, usljed priliva bogatih novih stanovnika privučenih poreskom šemom.
- Ove Igre su promovisane kao održive i neutralne po pitanju troškova - rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora protesta koje su sazvali sindikati, grupe za stambena prava i aktivisti.
Međutim, s obzirom na to da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u istoriji - održavaju se na više lokacija rasutih po italijanskim Alpima - milijarde su potrošene na izgradnju puteva, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.
U međuvremenu, Milano se pretvorio u „Diznilend za turiste“. Ugostio je niz velikih događaja, ali je zapostavio svoje stanovnike, dodao je.
- Vratimo grad, oslobodimo planine - pisalo je na transparentu jednog demonstranta, dok je na drugom, sa slikom kapi vode, stajalo: „Olimpijske igre me isušuju.“
Demonstrant Đovani Gajani, star šezdeset devet godina, oštro je kritikovao odluku o sječi stotina stabala radi izgradnje sporne bob-staze Milano-Kortina.
Takođe se protestovalo i zbog prisustva agenata američke imigracione i carinske službe ICE, kao dijela obezbjeđenja američkog izaslanstva.
- Slobodna planina, manje ICE-a, više glečera - pisalo je na jednom od transparenata.
Neki demonstranti nosili su palestinske zastave.

Vodeni topovi, tuča sa policijom: Protest u Milanu protiv Zimskih olimpijskih igara

Kompanija za automobilske baterije (ACC), koju podržava Stelantis, obavijestila je sindikate da je odustala od planova za izgradnju takozvanih gigafabrika u Italiji i Njemačkoj, saopštio je italijanski sindikat metalskih radnika UILM.
ACC, zajedničko preduzeće za baterije, u kojem je Stelantis najveći investitor, imalo je planove za tri gigafabrike u Evropi - u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, prenosi Tanjug.
Kompanija je objavila da su projekti u Njemačkoj i Italiji pauzirani od maja 2024. godine i da je malo vjerovatno da će se ispuniti preduslovi za njihovo ponovno pokretanje. Na to je uticala slaba potražnja za električnim automobiima.
U saopštenju se dodaje da ACC razmatra različiti scenarije.
Stelantis je saopštio da pažljivo prati situaciju i procjenjuje industrijske i društvene implikacije.
Francusko-italijanska kompanija prethodno je objavila da će ukupni troškovi smanjenja planova u vezi sa električnim automobilima dostići 22,2 milijarde eura.
ACC je u zajedničkom vlasništvu Stelantisa, Mercedes-Benca i kompanije Total enerdžis. &nbsp;

ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

Lik italijanske premijerke Đorđe Meloni izbrisan je sa crkvene freske u Rimu poslije kontroverze oko restauracije tog umjetničkog djela, objavio je večeras briselski portal Politiko.
Afera je počela kada je slikar Bruno Valentineti restaurirao fresku u rimskoj bazilici San Lorenco in Lučina, koju je prvi put naslikao početkom 2000-tih godina, pa je primijećeno je da jedna od figura na restauriranoj fresci ima nevjerovatnu sličnost sa Meloni.
To je izazvalo negodovanje među opozicionim strankama, što je navelo Ministarstvo kulture i Rimsku biskupiju da pokrenu istragu.
Slikar je za list Republika rekao da je u utorak uveče prefarbao lice, jer je "to Vatikan želio".
Da, to je lik premijerke, rekao je Valentineti, dodajući da se radi o ranijoj fotografiji koju je preslikao.
Ministarstvo kulture je u srijedu saopštilo da je poslije izmjene freske obaviješten rektor bazilike o važećim pravilima.
Za svaki restauratorski rad šalje se zahtjev Fondu za vjerske objekte Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je vlasnik imovine, kao i Vikarijatu i Specijalnom nadzorniku Rima, uz skicu slike, navodi se u saopštenju.
Dok je sama Meloni uz osmjeh prokomentarisala da "definitivno ne liči na anđela", Politiko nije mogao da dobije komentar uz njenog kabineta kako komentariše brisanje svog lika sa freske.

Lik Đorđe Meloni izbrisan sa crkvene freske nakon kontroverze oko restauracije

„Lopov 2.0“, kako su ga nazvale kolege iz Italije, odnosno redakcija uglednog italijanskog lista Corriere della Sera, jedna je od tema o kojoj se ovih dana govori u toj zemlji. Italijanski mediji analizirali su priče o tzv. tehnološkim lopovima koji navodno vrebaju u gužvama i, uz pomoć POS uređaja, zloupotrebljavaju beskontaktno plaćanje kako bi žrtvama ukrali iznose do 50 eura. No, koliko je takav oblik krađe zaista realan – pitaju se autori.
<h2>Niz prepreka za lopove</h2>
Od Milana do Rima, pa sve do nedavnog slučaja u Napulju, čini se da je ponovo prisutan talas strahova povezanih sa „fantomskim“ krađama, a dodatnu psihozu izazvali su snimci na društvenim mrežama za koje se sumnjalo da su inscenirani – tvrdilo se da su nastali u Italiji, iako su poticali iz različitih zemalja. Sada iz Napulja stižu novi izvještaji o krađama izvedenim istom kreativnom i tehnološkom metodom: žrtva je knjigovođa iz mjesta San Đorđo a Kremano, koji je krađu primijetio kada je njegov pametni telefon zavibrirao uz obavještenje iz bankarske aplikacije: „Plaćanje izvršeno: 50 eura, putem POS terminala“, piše Corriere della Sera.&nbsp;
List podsjeća da je prošlog avgusta u Sorentu uhapšena 36-godišnja žena kod koje je, nakon krađe novčanice od 100 eura, u torbi pronađen prenosni POS terminal.
Postavlja se pitanje: da li je zaista moguće ukrasti novac sa kartica ili pametnih telefona tako što se prenosni POS uređaj približi džepovima prolaznika i iskoristi mogućnost beskontaktnog plaćanja bez PIN-a? Odgovor glasi – da, ali samo pod veoma specifičnim uslovima, koji ovu vrstu krađe u praksi čine izuzetno teškom.
Kada je riječ o platnim karticama, lopov bi morao savladati niz fizičkih i tehnoloških prepreka. Kartice se, naime, „aktiviraju“ tek kada uđu u elektromagnetno polje koje generiše čitač (POS), a da bi se čip aktivirao i počeo da emituje signal, razdaljina između antene čitača i antene kartice mora biti minimalna – najčešće manja od četiri centimetra. Fizika slabljenja signala na frekvenciji od 13,56 MHz, na kojoj funkcionišu beskontaktne kartice, čini izuzetno teškim, gotovo nemogućim, da se standardnom opremom kartica „očita“ sa udaljenosti od jednog metra ili kroz debele torbe.
Lopovi bi, teoretski, mogli da koriste modifikovane antene, ali bi i one bile nepraktične za džeparoše, navodi Corriere della Sera. List dodaje da bi savremeni lopov, držeći POS terminal blizu džepa u kojem se nalazi kreditna ili debitna kartica, u teoriji mogao da ukrade iznos manji od 50 eura. Razlog je to što su kartice novije generacije stalno aktivne i ne zahtijevaju otključavanje.&nbsp;
Ipak, postoji velika prepreka poznata kao „kolizija kartica“: ako korisnik u novčaniku ima dvije beskontaktne kartice, obje će odgovoriti na elektromagnetno polje, a POS uređaji su programirani tako da u slučaju više odgovora prekidaju transakciju. Da bi krađa uspjela, žrtva bi morala imati samo jednu beskontaktnu karticu u novčaniku, novčanik bi morao biti u džepu ili dijelu torbe najbližem lopovu, a u blizini ne bi smjele biti druge RFID-kompatibilne kartice, poput službene legitimacije ili kartice za teretanu.&nbsp;
Dodatno, ne bi smjelo biti ni metalnih predmeta poput kovanica ili ključeva, jer i oni slabe signal. Sve to čini da je krađa tehnički moguća, ali da je vjerovatnoća da se svi uslovi istovremeno ispune – izuzetno mala.
<h2>Pametni telefoni – još veći izazov</h2>
Kada su u pitanju pametni telefoni, transakcije funkcionišu drugačije, a bezbjednost je dodatno pojačana zahvaljujući upotrebi tokena. Čak i da kriminalac uspije da presretne transakciju, dobio bi samo podatke vezane za token, koji su beskorisni za pravljenje klonirane kartice ili za onlajn kupovinu, gdje je potreban stvarni broj kartice, piše Corriere della Sera. Krađa sa iPhone uređaja gotovo je nemoguća, jer bezbjednosna arhitektura Apple Paya zahtijeva biometrijsku autentifikaciju ili unos koda kako bi se aktivirala NFC antena. iPhone sa zaključanim ili isključenim ekranom neće reagovati na POS uređaj, čime se onemogućava neprimjetna transakcija. Izuzetak predstavlja režim „Express Transit“, namijenjen bržem prolasku kroz barijere u metrou bez otključavanja telefona.&nbsp;
List navodi da su pojedini britanski istraživači u laboratorijskim uslovima pokazali da je moguće prevariti zaključani iPhone da „pomisli“ da se nalazi ispred takve barijere.
S druge strane, korisnici starijih Android uređaja morali bi da budu nešto oprezniji, jer je Google Wallet (ranije Google Pay) godinama omogućavao obavljanje manjih transakcija – obično do 25 ili 50 eura – samim uključivanjem ekrana, bez potpunog otključavanja uređaja.
To je predstavljalo veću potencijalnu ranjivost. Tim korisnicima se preporučuje da NFC funkciju drže isključenom i da je aktiviraju samo po potrebi. Ipak, sa uvođenjem Androida 15 došlo je do poboljšanja, jer Google sada zahtijeva otključavanje uređaja za sve NFC transakcije.
<h2>Da li pomažu novčanici sa RFID/NFC zaštitom?</h2>
Na tržištu postoje novčanici sa RFID/NFC zaštitom, a odgovor na pitanje da li su efikasni glasi – da. Materijali od kojih su izrađeni stvaraju barijeru koja reflektuje ili apsorbuje radio-talase na frekvenciji od 13,56 MHz, sprečavajući da elektromagnetno polje POS terminala dopre do antene kartice. Sličan efekat može se postići i umotavanjem kartice u aluminijumsku foliju. Ipak, za prosječnog korisnika to često nije neophodno, jer držanje dvije ili više kartica zajedno u novčaniku već eliminiše većinu rizika.
Zaključno, iako je „Lopov 2.0“ tehnički moguć, niz fizičkih, tehnoloških i praktičnih prepreka čini ovakav scenario malo vjerovatnim.

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

Tužilaštvo u Milanu službeno je pokrenulo istragu protiv 80-godišnjeg bivšeg vozača kamiona iz provincije Pordenone zbog sumnje da je bio jedan od takozvanih "vikend snajperista", stranaca koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu plaćali kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu.
Prema pisanju lista Il Đorno (Il Giorno), osumnjičenom je danas uručen poziv za saslušanje koje je zakazano za ponedjeljak, 9. februara. Istragu vodi odjeljenje ROS karabinjera pod koordinacijom tužioca Alesandra Gobisa.
Osumnjičeni Italijan, bivši zaposleni jedne metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva. Tužilaštvo smatra da je on, "u saradnji sa drugim, zasad nepoznatim osobama", a u sklopu istog zločinačkog plana, uzrokovao smrt nedužnih civila, uključujući žene, starce i djecu.
Prema navodima optužbe, on je u periodu od 1992. do 1995. godine iz snajperskog oružja pucao sa brda oko Sarajeva. Zločin je okvalifikovan kao težak zbog "niskih i gnusnih motiva".
Ključni dio istrage temelji se na iskazima svjedoka. Osumnjičeni se navodno pred drugim osobama hvalio kako je u tom periodu odlazio u Jugoslaviju u "lov na ljude". Ovi navodi su došli do istražitelja nakon što je jedna žena ispričala lokalnoj novinarki u regiji Furlanija o onome što je čula od osumnjičenog.
Tokom pretresa njegove kuće, karabinjeri su pronašli sedam komada legalno prijavljenog oružja: dva pištolja, jedan karabin i četiri puške.
Cijeli slučaj je pokrenut nakon prijave koju je podnio pisac Ecio Gavazeni. U dokumentima se spominju i svjedočenja Adriana Sofrija, koji je tokom rata izvještavao iz Sarajeva, kao i bivšeg obavještajca bh. službe Edina Subašića.
Subašić je navodno izjavio da je italijanska tajna služba (SISMI) još početkom 1994. godine imala informacije od bosanskohercegovačkih službi o tome da "turisti ubice" kreću iz Trsta na svoja krvava putovanja, te da su italijanske službe kasnije prekinule te užasne "safarije".
Istraga je utvrdila da je osumnjičeni 80-godišnjak u ratnom periodu više puta putovao u bivšu Jugoslaviju, što su potvrdile i njegove bivše kolege s posla.
Ovaj slučaj poprima međunarodne razmjere jer, prema sudskim spisima, ovi "turisti smrti" nisu bili samo Italijani. U istragu su uključene vlasti Bosne i Hercegovine, a provjere se vrše i u Francuskoj, Švajcarskoj i Belgiji. Tužilaštvo u Milanu trenutno radi na identifikaciji drugih potencijalnih snajperista, a navodno se već provjerava ime još jedne osobe.

Istraga o Sarajevo Safariju u Italiji dobija epilog: Osumnjičen 80-godišnji kamiondžija, hvalio se da je lovio ljude

Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara se približava, a iz Italije nam stižu vijesti da je spriječen niz sajber napada povezanih s Moskvom.
Naime, digitalni napadi bili su usmjereni na objekte italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i ambasadu u Vašingtonu, kao i na sajtove povezane sa Zimskim olimpijskim igrama i hotele u Kortini.
Informacije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani koji je dodao kako su ovo bile akcije ruskog porijekla.
Zimske olimpijske igre trebalo bi da počnu kasnije ove sedmice, a ceremonija otvaranja zakazana je za petak.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2019079957083820487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019079957083820487%7Ctwgr%5E0ec45dd6686ff7e8bd1be5a71c0c3f481880d656%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Inače, ovi napadi dolaze samo četiri mjeseca nakon što su ruski hakeri ukrali stotine osjetljivih vojnih dokumenata koji sadrže detalje o osam baza RAF-a i Kraljevske mornarice.
Takođe, ukrali su i imena i mail adrese zaposlenih u Ministarstvu odbrane te ih potom objavili na "dark webu".
Sajber kriminalci su do te baze fajlova došli hakovanjem izvođača za održavanje i građevinske radove kojeg koristi Ministarstvo odbrane.

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Zbog lavine, voz je jutros iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povrijeđeno više ljudi, prenose švajcarski mediji.
Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
U trenutku iskliznuća voza iz šina, prema izvještaju sajta Pomona, bilo je oko 80 putnika, prenosi švajcarski javni servis RTS.
Nesreća se dogodila oko 7 sati jutros u kantonu Vale, na jugozapadu Švajcarske, saopštila je policija na društvenoj mreži Iks.
Švajcarske federalne željeznice su na svojoj veb stranici napisale da je lavina uzrok nesreće.
Željeznički saobraćaj na toj dionici je prekinut „najmanje do 16 sati“, a očekuju se kašnjenja i otkazivanja vozova.

Voz iskočio iz šina u Švajcarskoj zbog lavine, ima povrijeđenih

Četiri libanska državljana ubijena su u ponedjeljak ujutro u napadu dronom koji su izvele izraelske snage, u blizini sirijske granice.
Libanska Nacionalna novinska agencija javila je da je izraelski dron ciljao automobil na libansko-sirijskoj granici, pritom ubivši četiri osobe u njemu.
U povezanom incidentu, izraelske snage su u zoru izvršile raciju na periferiji gradova Aita al-Shaab i Ramiya u okrugu Bint Jbeil na jugu Libana. Postavili su i eksploziv u kuću i detonirali ga, potpuno je uništivši.
Takođe jutros, izraelski dron je izveo vazdušni napad s nekoliko projektila ciljajući dva vozila u gradu Haninu, blizu Bint Jbeila. Vozila su zapaljena, a jedna osoba je ranjena, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Na području Herceg Novog veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti realizuju se bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, uz izražen konflikt interesa i koncentraciju odlučivanja u rukama uskog kruga ljudi, upozorila je predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske, dipl. građevinska inženjerka dr Olivera Doklestić.
Na pres-konferenciji koju je Ekološko društvo Boke Kotorske održalo pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je kazala da je stanje u prostoru Boke Kotorske, a naročito Herceg Novog, dostiglo nivo koji, prema njenim riječima, ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.
Podsjetila je da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupivši stručnjake iz oblasti biologije mora, medicine, prava i inženjerstva, sa ciljem očuvanja mora, priobalja, vodnih resursa, tla, vegetacije, vazduha i graditeljskog nasljeđa.
Doklestić je ocijenila da je u posljednjih nekoliko godina došlo do, kako tvrdi, potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, kao i da se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.
Kao primjere navela je više projekata koji su, prema njenim riječima, oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
- Među njima je hotel u Baošićima investitora „Carine“ doo, kapaciteta 1.800 ležaja, površine preko 28 hiljada kvadrata i bruto izgrađenosti veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine je u julu 2024. donijela rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja - kazala je Doklestić.
Slična odluka, dodala je, donijeta je i krajem 2025. godine, tačnije 31. decembra 2025. za uređenje kupališta u Baošićima, površine preko 12 hiljada kvadrata, koje podrazumijeva suštinske promjene linije obale i stanja priobalja, morskog pojasa, sa uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Rivjera se pretvara u naselje pretrpano gradnjom sa desetinom ekoloških i drugih problema. Ne treba ni govoriti o ambijentalnim promjenama koje potpuno izobličavaju rivjeru.
Ukazala je i na veliko stambeno naselje u Kumboru, izgradnju betonske baze u selu Kameno, kao i projekat panoramske žičare Igalo–Žvinje. Sam Velaš je kao vršilac dužnosti u dva sekretarijata, koji suštinski imaju potpuno suprotne ciljeve i odnos prema prostoru (sekretarijat za urbanizam i sekretarijat za ekologiju) donio odluke o nepotrebnoj izradi procjena uticaja na životnu sredinu iako se radi o objektima koji će tokom izgradnje i funkcionisanja biti značajni činioci štetnih emisija odnosno opasnosti po stanovnike, ali i kulturni pejzaž.
- Za žičaru je ranije postojalo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o potrebi sprovođenja procedure procjene uticaja, zbog mogućeg ugrožavanja kulturnog dobra i pejzaža, dok je Velaš kroz nadležni sam donio protivnu odluku da elaborat nije potreban - rekla je Doklestić.
Posebno je problematizovala institucionalnu strukturu odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe predstavlja ozbiljan rizik od konflikta interesa.
Doklestić je navela da se Vladislav Velaš od 2019. godine nalazi na čelu Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje, u statusu vršioca dužnosti, a da istovremeno pokriva i resor ekologije i energetske efikasnosti, kao i građevinsku inspekciju.
- Imamo situaciju da ista osoba učestvuje u planiranju prostora, odlučuje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i vrši nadzor nad gradnjom, jer se građevinska inspekcija nalazi unutar sekretarijata za urbanizam. To je model "kadija te tuži, kadija te sudi" - kazala je Doklestić.
Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima, posebno imajući u vidu da se, kako tvrdi, projekti velikih investitora redovno oslobađaju obaveze izrade EIA procedura.
Ona je dodala da se u Herceg Novom formirao „uzak krug odgovornih lica“ koji kontroliše proces planiranja, projektovanja i izdavanja dozvola, uz, kako tvrdi, vertikalne veze sa državnim institucijama.
Doklestić je kritikovala i dio Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama Starog grada, podgrađa i drugih osjetljivih područja, sa kojima će doći do velikih izmjena u prepoznatljivosti Herceg Novog u gubljenju njegove autentičnosti.
Prema njenim riječima, taj obiman dokument radio je jedan autor, bez šire stručne revizije i ozbiljne javne rasprave, te je usvojen bez konsultovanja većeg broja eksperata iz oblasti arhitekture, konzervacije i sociologije prostora.
- Obimni dokument sa 1023 strane, Knjiga 5 – posebne lokacije, dio je planskog dokumenta Prostorno-urbanistički plan Herceg Novog, izmjene i dopune (koji je usvojen u julu 2025.) i čitav je obradilo jedno lice, umjesto multidisciplinarnog tima eksperata arhitektonske, urbanističke, građevinske i drugih struka. Nije poznato da li je Knjiga 5 prošla reviziju, a svako nije imala javno predstavljanje - navela je Doklestić. &nbsp;
Bitna je jer, kako tvrdi, znači drastične promjene u prostoru za zaštićena područja Starog grada, Istočnog i Zapadnog podgrađa.
- To jedno lice, sa takvom snažnom ingerencijom, imenovano je od strane Opštine, iako takav pojam imenovanja ne postoji u zvaničnom pravnom smislu. Radi se o istom licu koje je obrađivač i projekta uređenja Gradske pijace sa spomenikom Mirku Komnenoviću, ali i Njegoševe ulice. Njegoševa ulica je, takođe, morala da ima i procjenu uticaja na životnu sredinu zbog kontakta sa zakonom zaštićenim područjem parka „Boka“ i njegovom vegetacijom, što je sve značajno devastirano tokom izvođenja radova na rekonstrukciji ulice, ali procjena uticaja nikada nije rađena jer nadležni sekretarijat nije smatrao da treba - kazala je Doklestić.
Podsjetila je da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, u okviru pregovora sa Evropskom unijom, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu jedna od ključnih obaveza.
- Ekologija danas nije ‘zelena tema’, već pravna mina. Izrada procjene uticaja je osnovna pravna obaveza u zakonodavstvu EU. Njeno sistemsko izbjegavanje može biti indikator slabosti sistema i prepreka zatvaranju Poglavlja 27 - kazala je Doklestić.
Ona je zaključila da Herceg Novi, koji je nekada bio prepoznat kao primjer planskog razvoja, danas, prema njenoj ocjeni, svjedoči modelu upravljanja prostorom koji dovodi do degradacije obale, nestanka tradicionalnih ambijenata i trajnih promjena prirodnih i urbanih vrijednosti.
- Nažalost, u stanju smo da kapital, lični i partijski interesi, su pokretač velikih građevinskih radova, ali oni su katalizatori velikih problema u prostoru, devastaciji prepoznatljivog ambijenta i trajnim štetnim posljedicama. Konflikt interesa je dominantan u donošenju ključnih odluka za građevinske dozvole i to je jasno vidljivo - zaključila je Doklestić.

Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu

Knjiga „Crnogorska raskršća II“ Marka Špadijera, istaknutog publiciste i društvenog radnika, novo je izdanje Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Radi se o izboru tekstova objavljenih u periodu 2008–2025, svjedočanstvima koja su, prema riječima autora, dugogodišnjeg generalnog sekretara Matice crnogorske i urednika prvih 100 brojeva časopisa „Matica“, nadživjela trenutak u kome su nastala.&nbsp;
Prvi dio „Crnogorskih raskršća“ sadrži tekstove objavljene od 1987. do 2007. godine, od promjene sistema i tranzicije do obnove nezavisnosti. Nova knjiga bavi se postreferendumskom Crnom Gorom sa njenim, kako navodi autor u svom predgovoru, „traumatičnim traganjima za sopstvenim likom i nastojanjima da nađe svoje mjesto u svijetu.“
– Suverenost Crne Gore, za koju sam se sa svojim prijateljima borio sa toliko strasti, nije donijela društvene promjene o kojima smo maštali. Vladajuća partija je prigrabila za sebe tekovine referenduma i nije iskoristila naraslu patriotsku i građansku energiju da uključi što više kreatvnih ljudi u demokratski preobražaj društva. Nastavljena je praksa da se uspješnost politike mjeri korisnošću za partijske interese. Kod ne malog broja građana i vanpartijskih intelektualaca došlo je do razočarenja i pasivizacije, dok se opozicija pribrala i nastavila s agresivnom opstrukcijom suverenosti i oslanjanje na SPC i saveznike van zemlje – navodi Špadijer.
On dodaje da u trenutku kad je bio uvjeren da je Crna Gora na raskršću istorije izabrala dug i siguran samostalan put dostojanstva, demokratije i prosperiteta, pokazalo se da nas jedni izbori mogu opet dovesti na raskrsnicu.&nbsp;
– Crnoj Gori kao da je suđeno da stalno strepi nad budućnošću. Zadnjih pet godina je nastalo vrijeme identitetskog haosa. Crna Gora je ostala u evropskom kostimu skrojenom na referendumu, ali se vratila koketiranju sa starim ljubavnicima – navodi Špadijer.&nbsp;
Ističe da je kad se vratio na tekstove objavljene u ovoj knjizi zapazio da je često bio nerealni optimista.&nbsp;
– Ne kajem se zbog te zablude. Nažalost, počinjem da na svijet gledam bez iluzija, gotovo bez nade. Na globalnom planu gospodare zakoni čija snaga leži u nuklearnom topuzu, trijumfu desnice i preziru prema čovjeku, a na domaćem minhauzenskom salonu čudesa caruju obmane svake vrste. To nije moj svijet i spreman sam da ga napustim bez žala – zaključuje Špadijer.&nbsp;
Ova knjiga uvjerljivo demonstrira oštrinu pera i bistrinu pameti našeg autora, a riječ je o raznovrsnim publicističkim žanrovima: intervjui, analize političkih događanja, sjećanja na sopstvenu društveno-političku djelatnost i ljude sa kojima je sarađivao, eseji koji tematizuju kulturne politike u Crnoj Gori, ističe u pogovoru književnik i nasljednik Marka Špadijera na mjestu urednika časopisa „Matica“ Dragan Radulović.&nbsp;
– U ovoj knjizi nalaze se odabrani tekstovi koji na najbolji način osvjetljavaju bogata intelektualna interesovanja autora i njegovo shvatanje društvenog angažmana koje pristoji mislećem biću u politički turbulentnim vremenima. A naslov koji je dao svojoj knjizi sugeriše da se Crna Gora uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost, da u crnogorskom slučaju ništa nije zauvijek dato a da ne zahtijeva neprekidnu brigu i održavanje – zapisao je Radulović.&nbsp;
Knjiga „Crnogorska raskršća II“ objavljena je u okviru biblioteke „Svjedočanstva vremena“, a u ime izdavača je potpisuju Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Petar Popović, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.&nbsp;

Tag: italija