Svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u Siriji, sjednica Savjeta bezbjednosti UN iza zatvorenih vrata

Sirijci slave svrgavanje predsjednika Bašara al-Asada u Damasku 8. decembra. (Foto: AP)
Sirijci slave svrgavanje predsjednika Bašara al-Asada u Damasku 8. decembra. (Foto: AP)

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija treba se sastati na hitnoj sjednici o situaciji u Siriji 9. decembra nakon svrgavanja brutalnog režima dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada i pada Damaska u ruke pobunjenika predvođenih islamistima.

Vanredno zasijedanje, koje je sazvala Rusija prema Dmitriju Poljanskom, prvom zamjeniku stalnog predstavnika zemlje u Ujedinjenim narodima, održaće se iza zatvorenih vrata, dok svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u toj bliskoistočnoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom.

Asad i njegova porodica pobjegli su iz zemlje 8. decembra i nalaze se u Moskvi, gdje su dobili azil, javljaju ruski mediji. Američka administracija nije mogla potvrditi informaciju, ali je rekla da nema razloga sumnjati u nju.

Vazdušni napadi mogli su se čuti u Damasku rano ujutro 9. decembra, navode mediji, iako nije odmah jasno ko je izveo napade. Ranije je Rojters izvijestio da je Izrael izveo tri vazdušna napada na glavni grad Sirije 8. decembra.

Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tokom sirijskog građanskog rata, koji je počeo 2011. godine.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim učesnicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prenos vlasti".

- Rusija nije učestvovala u ovim pregovorima - saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

U Damasku i drugim sirijskim gradovima ljudi su izašli na ulice da proslave Asadovo svrgavanje, rušeći statue i pljačkajući vladine zgrade i predsjedničku rezidenciju.

Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971. godine.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Evropska unija HTS smatraju terorističkom grupom.

Posljednjih godina grupa je prekinula veze sa Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi. Ali ostaje zabrinutost zbog navodnih zloupotreba prava i veza sa terorističkim grupama. Abu Mohamad al-Jolani, lider HTS-a, pokušao je da uvjeri šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući hrišćane, da neće diskriminisati manjine.

U Vašingtonu je predsjednik Džo Bajden rekao da će Sjedinjene Države "sarađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.

On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".

- Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela - rekao je Bajden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.

On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke grupe takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.

Bajden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.

Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je novinarima da je to bio "značajan" napad na 75 ciljeva "Islamske države"u istočnoj Siriji koristeći B-52 i F-15.

- Ovi momci žele da se rekonstituišu... a mi ćemo se pobrinuti da, ako misle da mogu iskoristiti prednost u ovoj situaciji, to ne mogu - rekao je visoki zvaničnik.

Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Asadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.

Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Asadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u saopštenju da je odbijanje Asadovog režima od 2011. da se uključi "u kredibilan politički proces i njegovo oslanjanje na brutalnu podršku Rusije i Irana neizbježno dovelo do vlastitog kolapsa".

- Nakon 14 godina sukoba, sirijski narod konačno ima razloga za nadu - dodao je.

Pad Asadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.

Osim Rusije, Asad se oslanjao na Iran i njegove zastupnike Hezbolaha da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da očekuje nastavak "prijateljskih" odnosa sa Sirijom i da će zauzeti "odgovarajuće pristupe" prema Damasku.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je Asadov pad "direktnim rezultatom udaraca" koje su "nanijeli Iranu i Hezbolahu".

On je pozdravio Asadovo svrgavanje kao pad "centralne karike u iranskoj osovini zla".

Izrael je pokrenuo višemjesečnu kampanju vazdušnih napada u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom.

Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući vazdušnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se takođe koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.

Ruslan Sulejmanov, ruski stručnjak za Bliski istok, rekao je za RSE da će Moskva "sarađivati s pobunjenicima" ako preuzmu vlast u Damasku i da je i HTS "ranije tvrdio da je spreman da pregovara" sa Kremljom.

- Putin želi da sačuva svoje vojno prisustvo u regionu. U svakom slučaju, da bi to uradio, mora da napravi ustupke- i džihadistima i (turskom predsjedniku Redžepu Tajipu) Erdoganu koji podržava (pobunjenike - rekao je Sulejmanov.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je pad Asadove "varvarske države".

- Odajem počast sirijskom narodu, njegovoj hrabrosti, njegovom strpljenju - rekao je Makron u izjavi.

Kancelar Olaf Šolc rekao je da će Njemačka dati "svoj doprinos" političkom rješenju za mir.

- Asad je ugnjetavao svoj narod na brutalan način, ima bezbroj života na svojoj savjesti - rekao je Šolc.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 9. decembra saopštilo da Peking "pomno prati razvoj situacije u Siriji i da se nada da će se Sirija vratiti stabilnosti što je prije moguće".

Ujedinjene nacije su 6. decembra saopštili da je skoro 300.000 osoba u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi, te da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno da pobjegne dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Assadu, kao i njegovim ruskim i iranskim saveznicima.

Izrael je 8. decembra rekao da je rasporedio snage u demilitarizovanoj tampon zoni duž svoje sjeverne granice sa Sirijom i poslao trupe "na druga mjesta neophodna za njegovu odbranu".

Izraelska vojska je saopštila da je raspoređivanje trebalo da pruži sigurnost za stanovnike Golanske visoravni koju je Izrael aneksirao.

Sjedinjene Države su saopštile da će zadržati svoje prisustvo u istočnoj Siriji i da će poduzeti mjere neophodne da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države (IS) u regiji. Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji.

Tom Flečer, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Flečer.

- Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad - rekao je on.

Hjuman rajt voč (Human Rights Watch) je u međuvremenu upozorio da bi oružane grupe koje su svrgnule Asada trebalo da osiguraju human tretman za sve Sirijce.

- Pad vlade Bašara al-Asada nudi Sirijcima priliku bez presedana da zacrtaju novu budućnost izgrađenu na pravdi, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava - navode u saopštenju.

Amnesti internešenal (Amnesty International) takođe je nazvao kraj Asadovog režima "istorijskom prilikom za okončanje i ispravljanje decenija teških kršenja ljudskih prava" u Siriji.