Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), posvećena stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), biće održana sjutra, na zahtjev Rusije. Najavljeno je da će sjednica biti zatvorena za javnost, prenosi agencija Beta.
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je dobro što je Rusija zatražila održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH.
- Naravno da ćemo sve članice Savjeta bezbjednosti obavijestiti, a i već smo ih obavijestili šta se dešava u BiH, odnosno da je u toku udar na državu, njen Ustav i institucije- kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, na toj sjednici Savjeta bezbjednosti "ljudi će čuti sve ono što mi u BiH već znamo i što znaju ambasade u BiH".
- Nema govora da Rusija može ubijediti Savjet bezbjednosti da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari- naglasio je Konaković.
On je naveo da su Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković "počinili teško krivično djelo udar na ustavni poredak BiH".
Konaković je još rekao da je ubijeđen da će Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa međunarodnim bezbjednosnim agencijama voditi dalje procedure protiv tih ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na zahtjev Rusije: Sjutra vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u BiH

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Crna Gora se povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027, prenosi Antena M.
- Iako je naša zemlja u ovu trku ušla još 2008. godine, kandidatura je sada i definitivno povučena. Prema dostupnim informacijama, u trci za ovo prestižno mjesto bili smo sa Letonijom, ali je Crna Gora ostala bez realnih šansi da postane dio ovog tijela UN- piše Dan.
Iz Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu Ervin Ibrahimović do sada nijesu zvanično saopštavali razloge zašto je Crna Gora odustala, niti je Vlada javno istupila tim povodom.

Crna Gora odustala od mjesta u Savjetu bezbjednosti UN

Grčka, Danska, Pakistan, Panama i Somalija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta – Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dve zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Pakistan koji danas započinje osmi mandat nestalne članice SB UN, potom Panama kojoj je ovo šesti put da ulazi u SB UN, Danskoj je peti put, Grkoj treći, a najmanje iskustva ima Somalija koje je po drugi put ušla među deset nestalnih članica SB UN.
Više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada članice tog tijela, kao samostalne države, bile su Slovenija (1998-1999 i 2024-2025), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Sloveniji, Alžiru, Gvajani, Južnoj Koreji i Sijera Leoneu koji su nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN od prošle godine.
Predstavnicima Ekvadora, Japana, Malte, Mozambika i Švajcarske 31. decembra 2024. završen je mandat.

Savjet bezbjednosti UN od danas ima pet novih nestalnih članica

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija treba se sastati na hitnoj sjednici o situaciji u Siriji 9. decembra nakon svrgavanja brutalnog režima dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada i pada Damaska u ruke pobunjenika predvođenih islamistima.
Vanredno zasijedanje, koje je sazvala Rusija prema Dmitriju Poljanskom, prvom zamjeniku stalnog predstavnika zemlje u Ujedinjenim narodima, održaće se iza zatvorenih vrata, dok svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u toj bliskoistočnoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom.
Asad i njegova porodica pobjegli su iz zemlje 8. decembra i nalaze se u Moskvi, gdje su dobili azil, javljaju ruski mediji. Američka administracija nije mogla potvrditi informaciju, ali je rekla da nema razloga sumnjati u nju.
Vazdušni napadi mogli su se čuti u Damasku rano ujutro 9. decembra, navode mediji, iako nije odmah jasno ko je izveo napade. Ranije je Rojters izvijestio da je Izrael izveo tri vazdušna napada na glavni grad Sirije 8. decembra.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tokom sirijskog građanskog rata, koji je počeo 2011. godine.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim učesnicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prenos vlasti".
- Rusija nije učestvovala u ovim pregovorima - saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
U Damasku i drugim sirijskim gradovima ljudi su izašli na ulice da proslave Asadovo svrgavanje, rušeći statue i pljačkajući vladine zgrade i predsjedničku rezidenciju.
Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971. godine.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Evropska unija HTS smatraju terorističkom grupom.
Posljednjih godina grupa je prekinula veze sa Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi. Ali ostaje zabrinutost zbog navodnih zloupotreba prava i veza sa terorističkim grupama. Abu Mohamad al-Jolani, lider HTS-a, pokušao je da uvjeri šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući hrišćane, da neće diskriminisati manjine.
U Vašingtonu je predsjednik Džo Bajden rekao da će Sjedinjene Države "sarađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
- Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela - rekao je Bajden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke grupe takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Bajden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je novinarima da je to bio "značajan" napad na 75 ciljeva "Islamske države"u istočnoj Siriji koristeći B-52 i F-15.
- Ovi momci žele da se rekonstituišu... a mi ćemo se pobrinuti da, ako misle da mogu iskoristiti prednost u ovoj situaciji, to ne mogu - rekao je visoki zvaničnik.
Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Asadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.
Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Asadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u saopštenju da je odbijanje Asadovog režima od 2011. da se uključi "u kredibilan politički proces i njegovo oslanjanje na brutalnu podršku Rusije i Irana neizbježno dovelo do vlastitog kolapsa".
- Nakon 14 godina sukoba, sirijski narod konačno ima razloga za nadu - dodao je.
Pad Asadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.
Osim Rusije, Asad se oslanjao na Iran i njegove zastupnike Hezbolaha da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da očekuje nastavak "prijateljskih" odnosa sa Sirijom i da će zauzeti "odgovarajuće pristupe" prema Damasku.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je Asadov pad "direktnim rezultatom udaraca" koje su "nanijeli Iranu i Hezbolahu".
On je pozdravio Asadovo svrgavanje kao pad "centralne karike u iranskoj osovini zla".
Izrael je pokrenuo višemjesečnu kampanju vazdušnih napada u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom.
Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući vazdušnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se takođe koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.
Ruslan Sulejmanov, ruski stručnjak za Bliski istok, rekao je za RSE da će Moskva "sarađivati s pobunjenicima" ako preuzmu vlast u Damasku i da je i HTS "ranije tvrdio da je spreman da pregovara" sa Kremljom.
- Putin želi da sačuva svoje vojno prisustvo u regionu. U svakom slučaju, da bi to uradio, mora da napravi ustupke- i džihadistima i (turskom predsjedniku Redžepu Tajipu) Erdoganu koji podržava (pobunjenike - rekao je Sulejmanov.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je pad Asadove "varvarske države".
- Odajem počast sirijskom narodu, njegovoj hrabrosti, njegovom strpljenju - rekao je Makron u izjavi.
Kancelar Olaf Šolc rekao je da će Njemačka dati "svoj doprinos" političkom rješenju za mir.
- Asad je ugnjetavao svoj narod na brutalan način, ima bezbroj života na svojoj savjesti - rekao je Šolc.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 9. decembra saopštilo da Peking "pomno prati razvoj situacije u Siriji i da se nada da će se Sirija vratiti stabilnosti što je prije moguće".
Ujedinjene nacije su 6. decembra saopštili da je skoro 300.000 osoba u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi, te da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno da pobjegne dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Assadu, kao i njegovim ruskim i iranskim saveznicima.
Izrael je 8. decembra rekao da je rasporedio snage u demilitarizovanoj tampon zoni duž svoje sjeverne granice sa Sirijom i poslao trupe "na druga mjesta neophodna za njegovu odbranu".
Izraelska vojska je saopštila da je raspoređivanje trebalo da pruži sigurnost za stanovnike Golanske visoravni koju je Izrael aneksirao.
Sjedinjene Države su saopštile da će zadržati svoje prisustvo u istočnoj Siriji i da će poduzeti mjere neophodne da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države (IS) u regiji. Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji.
Tom Flečer, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Flečer.
- Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad - rekao je on.
Hjuman rajt voč (Human Rights Watch) je u međuvremenu upozorio da bi oružane grupe koje su svrgnule Asada trebalo da osiguraju human tretman za sve Sirijce.
- Pad vlade Bašara al-Asada nudi Sirijcima priliku bez presedana da zacrtaju novu budućnost izgrađenu na pravdi, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava - navode u saopštenju.
Amnesti internešenal (Amnesty International) takođe je nazvao kraj Asadovog režima "istorijskom prilikom za okončanje i ispravljanje decenija teških kršenja ljudskih prava" u Siriji.

Svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u Siriji, sjednica Savjeta bezbjednosti UN iza zatvorenih vrata

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je pozvao na prekid ''pokolja'' u Siriji koji kontinuirano traje od 2011. godine i početka građanskog rata u toj zemlji. Prema njegovoj ocjeni, ovo je rezultat ''hroničnog kolektivnog neuspjeha'' koji nije dozvolio da se na teritoriji Sirije uspostavi primirje i postave uslovi za dalju primjenu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.&nbsp;
- Poslije 14 godina sukoba krajnje je vrijeme da sve strane rade sa mojim specijalnijm izaslanikom za Siriju Geirom Pedersenom da na kraju počnu da slijede novi pristup, obuhvatan za rješenje ove krize- izjavio je Gutereš.
Koalicija pobunjenika predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam je započela 27. novembra blic ofanzivu na sjeveruzapadu Sirije, iako u toj regiji od 2020. godine vlada relativni mir.
Nakon Alepa, oni su danas zauzeli i grad Hamu.

Gutereš: Događanja u Siriji su rezultat hroničnog kolektivnog neuspjeha

Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) pozvale su danas na povećanje pomoći za Palestince u Pojasu Gaze, upozoravajući da se situacija u enklavi sve više pogoršava. 
 
Britanski šef diplomatije Dejvid Lemi kazao je da je potreban "ogroman porast pomoći" Gazi, gdje je većina stanovništva od 2,3 miliona ljudi raseljena, prenosi Rojters. 
 
On je ocijenio da situacija postaje gora, a ne bolja. 
 
- Zima je tu. Glad je neizbježna, i nakon 400 dana u ovom ratu potpuno je neprihvatljivo da je teže nego ikad da se pomoć dostavi u Gazu - rekao je Lemi. 
 
Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas Grinfild kazala je na sjednici SB da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate koje akcije preduzima Izrael da bi se povećala humanitarna pomoć za Palestince i da se angažuju sa izraelskom vladom da se poboljša situacija u palestinskoj enklavi. 
 
- Izrael mora hitno da preduzme dodatne korake da bi se ublažila katastrofalna humanitarna situacija u Gazi - rekla je Grinfild. 
 
Koordinator UN-a za Bliski istok Tor Venesland naveo je da se humanitarne agencije suočavaju sa izazovnim i opasnim operativnim okruženjem u Pojasu Gaze i ograničenjima pristupa koja ometaju njihov rad. 
 
On je kazao da je, kako počinje zima, humanitarna situacija u Pojasu Gaze katastrofalna.

Članice Savjeta bezbjednosti UN-a pozvale na povećanje pomoći za Pojas Gaze

Egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je sinoć Savjet bezbjednosti UN i druge međunarodne faktore da "odmah intervenišu" kako bi se okončala "opasna izraelska eskalacija u Libanu".
U izraelskim udarima danas su poginule 274 osobe u Libanu, označivši najtežu eskalaciju od početka prije gotovo godinu svakodnevne razmjene prekogranične vatre između Hezbolaha i izraelske vojske, poslije početka rata u Gazi.
Egipatsko ministarstvo je upozorilo da bi to moglo da dovede do "opšteg regionalnog rata".
Istovremeno, Irak je saopštio da namjerava da organizuje "hitan sastanak" delegacija arapskih zemalja u Njujorku, na marginama godišnje Generalne skupštine UN, kako bi se razgovaralo o posljedicama izraelskog napada na Liban i da "zajednički rade na zaustavljanju njegovog kriminalnog ponašanja".
- Irak poziva i radi na tome da se održi hitan sastanak šefova delegacija arapskih zemalja koji su trenutno u Njujorku - navodi se u izjavi premijera Mohameda Čia al-Sudanija.
Prema njegovim riječima, tema razgovora bile bi "posljedice cionističke agresije na Liban i zajednički rad na tome da se stavi tačka na kriminalno ponašanje“ Izraela, rekao je Al Sudani u Njujorku.
Libansko Ministarstvo zdravlja objavilo je 23. septembra da je najmanje 356 ljudi ubijeno i više od 1.200 ranjeno u izraelskim napadima 23. septembra - najsmrtonosnijem danu sukoba između Izraela i Hezbolaha od 2006. godine.
Izrael je pozvao građane Libana da se evakuišu iz oblasti u kojima, kako tvrdi, ova šiitska grupacija drži uskladišteno oružje.
Libanski ministar zdravlja dr Firas Abijad kaže da desetine hiljada ljudi napušta svoje domove na jugu zemlje, dodajući da je "glavni cilj ovih napada bio da se podstakne egzodus civila iz ciljanih područja".

Egipat traži intervenciju Savjeta bezbjednosti UN zbog Libana, Iran sastanak arapskih delegacija

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) osudio je nastavak diskriminacije žena u Avganistanu.
U deklaraciji za koju je glasalo 12 od 15 članica izražava se zabrinutost zbog uvođenja novog zakona o moralu u toj zemlji.
- Najoštrije osuđujemo sistematsku rodno zasnovanu diskriminaciju i ugnjetavanja žena i djevojaka koje sprovode talibani - saopštio je japanski ambasador Jamazaki Kazujuki.
Dodao je da takvi potezi potkopavaju napore međunarodne zajednice da se uključi u dijalog sa talibanima, da se postigne mir i da se Avganistan reintegriše u međunarodnu zajednicu.
Zakon talibanske vlade za "promovisanje vrline i sprečavanje poroka" reguliše aspekte života Avganistanaca u skladu sa šerijatskim zakonom.
Njime se ženama zabranjuje da govore izvan njihovih domova i zahteva da pokriju telo i lice ako moraju da izađu iz kuće.
Deklaraciju SB UN izglasale su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Ekvador, Francuska, Gvajana, Japan, Malta, Mozambik, Južna Koreja, Sijera Leone, Slovenija i Švajcarska.
Rusija, Kina i Alžir bili su uzdržani.

Savjet bezbjednosti UN osudio talibane zbog diskriminacije žena

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su sinoć pokrenule prvu fazu velike ofanzive na Pojas Gaze, nazvanu "Gideonova kola".
- Tokom proteklog dana, IDF je pokrenuo opsežne napade i mobilizirao snage kako bi zauzeo strateška područja u Pojasu Gaze, kao dio početnih poteza operacije Gideonova kola i proširenja kampanje u Gazi, kako bi se postigli svi ciljevi rata u Gazi, uključujući oslobađanje talaca i poraz Hamasa - navodi se u saopćenju vojske, prenosi "The Times of Israel".
IDF je dodao da će nastaviti djelovati kako bi zaštitili izraelske građane i ostvarili ciljeve rata.
Prema izraelskim zvaničnicima, ofanziva Gideonova kola bi značila "osvajanje" Gaze od strane IDF-a i zadržavanje teritorije. To bi takođe značilo i premještanje palestinskog civilnog stanovništva prema jugu Pojasa, napad na Hamas i sprečavanje Hamasa da preuzme kontrolu nad zalihama humanitarne pomoći.
Lokalni palestinski mediji javljaju da izraelska vojna vozila napreduju prema jugoistočnom dijelu Deir el-Balaha u centralnoj Gazi, pod zaštitom jake artiljerijske vatre. Izraelska vojska cilja područja Abu Holi, Abu al-Ajin i al-Jafaravi istočno od Deir el-Balaha, a zabilježen je i veliki broj eksplozija.
U izraelskim napadima na Pojas Gaze juče je ubijeno 115 Palestinaca.
Portparol Kabineta UN-a za ljudska prava Džeremi Lorens kazao je da je hitno potrebno zaustaviti izraelsko "ludilo" u Pojasu Gaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUNHumanRights%2Fstatus%2F1923427528401703415%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923427528401703415%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nagla eskalacija napada i ubistava ove sedmice, uključujući izraelske napade na bolnice, pogoršava već očajnu humanitarnu situaciju usred znakova da dolazi još gore - naveo je Lorens.
"Forensic Architecture" koji djeluje ispred Univerziteta u Londonu upozorio je da Izrael gradi drugi militarizirani "koridor" u Gazi kako bi proširio svoju kontrolu nad Pojasom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FForensicArchi%2Fstatus%2F1923448436847747176%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923448436847747176%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Planovi za koridor Morag objavljeni su 2. aprila. Od tada smo utvrdili široko rasprostranjena razaranja u ostacima grada Rafaha i nekoliko novih izraelskih vojnih ispostava - naveli su.

Izrael pokrenuo prvu fazu velike ofanzive na Gazu koja za cilj ima osvajanje i zadržavanje teritorija

Podružnica Lufthanse, Swiss, ukida 1.400 letova ovo ljeto zbog manjka pilota, saopštila je aviokompanija u petak.
Mjera se odnosi na duge letove, kao i na mrežu kratkih i srednje dugih letova, prenosi Biznis.ba.
Ukupno se otkazuje 1,5 odsto letova između aprila i oktobra.
Prema stranici Aerotelegraph, neobično velik broj pilota i pilotkinja na duže vrijeme je van službe, navodno zbog trudnoća i nesreća.
Dodatno, resurse zauzima obučavanje posada na novim avionima Airbus A350.
Prema kolektivnom ugovoru, u kojem su poboljšane odredbe o radnom vremenu, pojavila se potreba za zapošljavanjem oko 70 radnika na puno radno vrijeme, navodi se u izvještaju.
Kao kratkoročna ispomoć, neki stariji piloti odgađaju odlazak u penziju, a osoblje koje radi na pola radnog vremena povećava svoje radne sate.

Swiss otkazao 1.400 ljetnih letova zbog manjka pilota

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 saobraćajnih nezgoda, a u Herceg Novom i na Cetinju po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Budvi, Beranama i Nikšiću.
Izdat je 371 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeta 51 prekršajna prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće danas u Herceg Novom treći meč finala prvenstva Crne Gore.
Jadran, nakon dva odigrana meča, vodi 2:0 u finalnoj seriji.
Oba duela dobio je nakon boljeg izvođenja peteraca - 16:14 u Herceg Novom i 15:14 u Kotoru.
U finalu igra se na tri dobijena meča.
Duel u Herceg Novom počeće u 19 sati.

Danas treći finalni meč Jadrana i Primorca

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: savjet-bezbjednosti-ujedinjenih-nacija