U Njujorku je počela hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Venecueli.
Sjednica je sazvana na zahtjev Kolumbije i Venecuele, a njihov zahtjev su podržale Kina i Rusija.
Kina i Rusija oštro su osudile američku vojnu akciju u Venecueli, dok su Sjedinjene Američke Države branile svoje postupke, navodeći da je riječ o legitimnoj operaciji sprovođenja zakona. Rasprava je razotkrila duboke podjele među svjetskim silama nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
<h3>Kina: SAD ne može biti svjetski policajac</h3>
Kineski predstavnik pri UN-u Fu Cong optužio je Sjedinjene Američke Države za grubo kršenje međunarodnog prava.
- Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti, SAD je zanemario ozbiljne zabrinutosti međunarodne zajednice, bezobzirno pogazio suverenitet, bezbjednost, kao i legitimna prava i interese Venecuele, te ozbiljno prekršio načelo suverene jednakosti- izjavio je Fu.
On je naglasio da se nijedna država ne može nametati kao globalni autoritet.
- Nijedna zemlja ne može se ponašati kao svjetski policajac, niti se ijedna država može postavljati kao međunarodni sudija- rekao je Fu, dodajući da Kina poziva SAD da odmah oslobodi Madura i njegovu suprugu.
<h3>Rusija: Povratak eri bezakonja i dominacije silom</h3>
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja izjavio je da je američka intervencija šokirala sve koji su se nadali novom pristupu administracije Donalda Trampa, usmjerenom ka „diplomatiji i traženju kompromisa“.
Umjesto toga, rekao je Nebenzja, svijet svjedoči opasnom presedanu.
- Napad na lidera Venecuele postao je vjesnik povratka u eru bezakonja i dominacije silom, haosa i samovolje Sjedinjenih Američkih Država- kazao je on.
Dodao je da za američke „zločine“ ne postoji opravdanje i ponovio zahtjev za hitno oslobađanje uhapšenog venecuelanskog para.
Moskva je ranije često pozitivno ocjenjivala spoljnu politiku Donalda Trampa, posebno zbog njegovog blažeg stava prema ruskom ratu u Ukrajini, ističući da se ona „u velikoj mjeri podudara s našom vizijom“.
<h3>SAD: Ovo nije rat, već sprovođenje zakona</h3>
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc odlučno je odbacio optužbe, insistirajući da „u Venecueli nema rata“.
Prema njegovim riječima, ne radi se o vojnoj okupaciji, već o ciljanoj operaciji.
- Mi ne okupiramo zemlju. Ovo je bila operacija sprovođenja zakona, zasnovana na zakonitim optužnicama koje postoje već decenijama- rekao je Volc.
On je povukao paralelu s američkim hapšenjem bivšeg panamskog lidera Manuela Norijega 1989. godine, navodeći taj slučaj kao presedan za ovakvu vrstu djelovanja.
Volc je najavio da će „neoborivi dokazi“ o Madurovim zločinima — uključujući optužbe za narko-terorizam, krijumčarenje kokaina i trgovinu oružjem — biti javno predstavljeni u sudskim postupcima u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Maduro nije samo optuženi trgovac drogom. On je bio nelegitimni, takozvani predsjednik. Želim da ponovim da je predsjednik Tramp dao šansu diplomatiji. Ponudio je Maduru više rješenja i pokušao da deeskalira situaciju, ali je Maduro sve to odbio- zaključio je Volc.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Savjet bejzbjednosti Ujedinjenih nacija danas će održati redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini na kojoj će biti predstavljen najnoviji Izvještaj visokog predstavnika Kristijana Šmita o stanju u toj zemlji, a planirano je i da govori predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Na dnevnom redu su ključna pitanja političke krize, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloga Kancelarije visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a "Althea", prenosi Klix.ba.
Prema najavama, okvir međunarodne podrške BiH ostaće nepromijenjen, iako se očekuju izazovi od predstavnika koji zastupaju secesionističke stavove iz entiteta Republike Srpske.
Za razliku od ranijih zasjedanja, Šmit se ovog puta neće obratiti u Savjetu bezbjednosti, jer sjednicom predsjedava Rusija, koja ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji je uputio Savjetu bezbjednosti, ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju da poštuju Dejtonski sporazum, kao i sudske presude, bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama radi protiv države i njenih institucija.
Izvještaj Savjetu bezbjednostu uputila je i Vlada RS, u kojem je navela da je "demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, nažalost, izmijenjen i narušen nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a najdrastičnije to čini aktuelni samozvanac - Kristijan Šmit".
U izvještaju se iznosi, kako je navedeno, pravna neutemeljenost suđenja bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i same sudske odluke, te niza postupaka koji nisu zasnovani na zakonu usvojenom u Parlamentarnoj skupštini u propisanom postupku, kako to nalaže Ustav BiH, već isključivo na "inkriminaciji koju je Šmit lično izmislio i nametnuo".
U ime Bosne i Hercegovine obratiće se Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić će, prema najavama, braniti legitimitet OHR-a i upozoriti na opasnosti po stabilnost zemlje ako bi se ukinula funkcija visokog predstavnika.
Očekuje se da Savjet bezbjednosti bez većih iznenađenja usvoji rezoluciju kojom se mandat EUFOR-a produžava za još godinu dana. To bi, u sadašnjem političkom kontekstu, značilo očuvanje sigurnosne stabilnosti zemlje i potvrdu međunarodne podrške.
Sjednica Savjeta bezbjednosti počeće u 15 časova po srednjoevropskom vremenu, a očekuje se da se obrate predstavnici stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije, a predviđena su i izlaganja predstavnika Srbije i Hrvatske.

Danas sjednica Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH: Sukobiće se izvještaji Šmita i RS, obraća se i Komšić

Izraelski zvaničnici najavili su da neće učestvovati na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u Gazi u utorak, zbog jevrejske Nove godine, saopštio je izraelski ambasador, uz opasku da je "žalosno" što se Savjet sastaje bez Izraela.
- Želim da vas obavijestim da izraelska delegacija neće učestvovati na ovom sastanku koji se poklapa sa Roš Hašanom, jevrejskom novom godinom- napisao je Deni Danon u pismu Savjetu bezbjednosti u ponedjeljak.
Uprkos zahtjevu Izraela da se odloži datum sastanka koji su zatražili Alžir, Gvajana, Pakistan, Sijera Leone i Somalija na marginama nedjelje na visokom nivou Generalne skupštine, on nije promijenjen.
- Žalosno je što se Savjet sastaje bez Izraela- dodao je on u video snimku.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu trebalo bi da govori u Generalnoj skupštini u petak.

Izrael neće prisustvovati sastanku Savjeta bezbjednosti o Gazi u utorak

Ambasador Islamske Republike Iran Amir-Said Iravani poručio je da će svijet upamtiti licemjerje Sjedinjenih Američkih Država, koje su jedina stalna članica UN-ovog Savjeta bezbjednosti koja je dva puta upotrijebila nuklearno oružje i usmrtila nekoliko miliona nedužnih ljudi. 
Iravani je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana zbog napada Amerike na iranska nuklearna postrojenja, pozvao SAD da se povuku i obustave rat protiv Irana koji se zasniva na tvrdnjama i lažima.
U svom trećem obraćanju Savjetu bezbjednosti, Iravani je skrenuo pažnju i osudio američki napad na iranska nuklearna postrojenja.
- Cijenimo sve članove koji su izabrali da stanu na pravu stranu istorije. Dok se obraćam treći put od brutalnog napada Izraela, moram da izrazim zabrinutost u ime naše nacije. Još jednom je (izraelski premijer Benjamin) Netanjahu uspio kidnapovati Ameriku i uvući je u rat - kazao je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerikanci-u-un-u-zaprijetili-iranu-ako-uzvrati-na-napad-ceka-vas-devastirajuci-odgovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je kako je svijet još jednom vidio pravo lice američke politike i njenih lidera koji služe kao produžena ruka "prljavog Netanjahuovog režima" na Bliskom istoku.
- Iran zadržava pravo da se odbrani od američke agresije i vrijeme, mjesto i obim iranskog odgovora biće odlučeno s našim oružanim snagama. Iran se u prošlosti suprotstavljao većim i odlučnijim neprijateljima, a to će učiniti i u ovom slučaju - naglasio je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istakao je kako je rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država "šupalj u srži" i da isti u stvarnosti ne proizvodi nikakve rezultate.
- Istorija neće zaboraviti ove tragične dane koji će zapamtiti kako je jedna članica Ujedinjenih naroda napadnuta od strane druge, bez ikakvog valjanog razloga - istakao je Iravani.

Iranski ambasador u UN-u: Svijet će upamtiti licemjerje Amerike

Predstavnica SAD-a u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Doroti Kamil Ši je na hitnoj sjednici nakon sinoćnjeg napada na Iran ponovila prijetnje o razornom odgovoru ukoliko Iran uzvrati. Predstavnica SAD-a je kazala da je cilj napada bio da se razmontiraju iranske nuklearne sposobnosti i optužila Iran da je prijetnja svijetu. - Iranska Vlada 40 godina poziva na smrt Americi i Izraelu i prijetila susjedima, SAD-u i čitavom svijetu. Iran je napao Izrael stotinama raketa i kroz terorističke proksije - kazala je Ši. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Navela je da Iran ubio mnoge Amerikance u Iraku i Afganistanu. - Iran je dugo branio svoj nuklearni program i odbacivao dobre namjere u pregovorima. Došlo je vrijeme da SAD u odbrani svojih saveznika i svojih interesa djeluje odlučno. Iranski režim ne može imati oružje. Iran ne treba eskalirati. Svaki iranski napad, direktan ili indirektan, susrešće se sa devastirajućim odgovorom - rekla je Ši. Kazala je da Savjet bezbjednosti mora pozvati Iran da odustane od uništavanja Izraela i ukine nuklearni program, a napad je opravdavala i izvještajem Međunarodne agencije za atomsku energiju, te je tvrdila da je Iran nastavio s ubrzavanjem nuklearnih aktivnosti bez civilnog opravdanja. <h2>Britanci pozvali Iran da se vrati diplomatiji</h2> Ambasadorka Velike Britanije u UN-u Barbara Vudvard rekla je kako se regija Bliskog istoka nalazi u ključnom momentu. - Naš prioritet treba biti biti podrška deeskalaciji. Jasno smo rekli da Iran ne može imati nuklearno oružje i da njihov program predstavlja prijetnju međunarodnom miru. SAD je preduzeo akciju da eliminiše prijetnju, nismo učestvovali u američkim kao ni izraelskim udarima - navela je Vudvard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Barbara Vudvard"> <figcaption>Barbara Vudvard(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  Ističe i to kako je premijer Velike Britanije Kir Starmer bio jasan i da je pozvao sve strane da se vrate za pregovarački sto i nađu diplomatsko rješenje. - Zajedno s E3 partnerima, Velika Britanija je težila diplomatskom rješenju ove situacije. U petak smo se sastali s šefom iranske diplomatije Abasom Arakčijem u Ženevi kako bismo direktno izvršili pritisak da se vratimo diplomatiji. Nastavljamo da angažujemo partnere na tome - istakla je Vudvard. Na kraju, poručila je kako su prijetnje neprihvatljive. - Velika Britanija podržava rad IAEA. IAEA i NPT sporazum su ključni za međunarodnu sigurnost. Prijetnje su neprihvatljive. Pozivamo Iran da sarađuje u potpunosti s IAEA. Sada je vrijeme za deeskalaciju i vraćanje diplomatiji. Važno je da Iran izabere ovaj put - zaključila je Vudvard.

Amerikanci u UN-u zaprijetili Iranu ako uzvrati na napad: Čeka vas devastirajući odgovor

Iran je u pismu upućenom u nedjelju tražio hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, pozivajući taj organ da osudi američke napade na njegove nuklearne objekte.
U pismu je iranski ambasador pri UN-u, Amir Saeid Iravani, nazvao američki napad „ozbiljnom prijetnjom regionalnom i međunarodnom miru i bezbjednosti.“ 
Potvrdio je detalje napada koji su u ranim jutarnjim satima u nedjelju bili usmjereni na nuklearne lokacije Fordo, Natanz i Isfahan.
Takođe je tvrdio da su napadi izvedeni „pod punim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA),“ nadzornog tijela UN-a za nuklearna pitanja, ali nije pružio dokaze za ovu tvrdnju. Iran je sve kritičniji prema IAEA otkako je sukob sa Izraelom eskalirao.
U pismu je naglasio da ovi udari krše Povelju UN-a i međunarodni Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), te je zatražio hitan sastanak „kako bi se ispitala ova nezakonita akcija, usvojile potrebne mjere za njeno osudu i osiguralo da odgovorni ne ostanu nekažnjeni.“

Iran traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a: Napad SAD-a ozbiljna prijetnja međunarodnom miru

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), posvećena stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), biće održana sjutra, na zahtjev Rusije. Najavljeno je da će sjednica biti zatvorena za javnost, prenosi agencija Beta.
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je dobro što je Rusija zatražila održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH.
- Naravno da ćemo sve članice Savjeta bezbjednosti obavijestiti, a i već smo ih obavijestili šta se dešava u BiH, odnosno da je u toku udar na državu, njen Ustav i institucije- kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, na toj sjednici Savjeta bezbjednosti "ljudi će čuti sve ono što mi u BiH već znamo i što znaju ambasade u BiH".
- Nema govora da Rusija može ubijediti Savjet bezbjednosti da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari- naglasio je Konaković.
On je naveo da su Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković "počinili teško krivično djelo udar na ustavni poredak BiH".
Konaković je još rekao da je ubijeđen da će Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa međunarodnim bezbjednosnim agencijama voditi dalje procedure protiv tih ljudi.

Na zahtjev Rusije: Sjutra vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u BiH

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Agenti američke imigracije (ICE) ubili su 37-godišnju Rene Nikol Gud (inače američku državljanku) u Mineapolisu. Njena smrt navela je masu da se okupi na mjestu pucnjave, prvo da protestuju protiv policije, a zatim da odaju poštu ubijenoj. Sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem branila je agenta ICE koji je ubio ženu, rekavši da je ona pokušala da pregazi agenta. Državni i lokalni zvaničnici osporili su tvrdnje da je pucnjava bila u samoodbrani. Tri videa pucnjave koja je pregledao SiEnEn (CNN) pokazuju "nijansiranu" situaciju, a šta se tačno desilo prije pucnjave ostaje nejasno.
Ministarstvo za unutrašnju sigurnost saopštilo je da je žena Rene Nikol Gud bila "nasilni izgrednik", koji je pokušao da pregazi agente za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), prenosi BiBiSi (BBC).
Međutim, gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Fraj rekao je da je "u pitanju agent koji je neodgovorno koristio svoju moć, što je rezultiralo smrću", dodajući da je ICE službenicima psujući poručio da napuste grad.
Stotine agenata ICE poslati su u Mineapolis, u saveznoj državi Minesota, kao dio kampanje Bijele kuće za suzbijanje ilegalne imigracije.
Video snimci koje su postavili posmatrači na društvenim mrežama djeluju kao da prikazuju trenutak kada je došlo do pucnjave, koja se dogodila oko 10:25 po lokalnom vremenu u srijedu ujutro.
S različitih uglova može se videti bordo SUV koji blokira ulicu u Mineapolisu.
Grupa ljudi, koji djeluju kao da protestuju, nalazi se uz trotoar.
Pojavljuju se vozila za sprovođenje zakona. Agenti za imigraciju prilaze parkiranom vozilu na ulici, izlaze iz kamiona i govore ženi za volanom da izađe iz SUV-a. Jedan od agenata povuče kvaku na vratima vozača.
Drugi agent se nalazi blizu prednjeg dijela vozila.
Nije jasno tačno koliko je agent bio blizu ili da li ga je vozilo udarilo, na osnovu videa koje je odmah pregledala redakcija BiBiSi.
Taj agent otvara vatru dok bordo SUV pokušava da pobjegne.
Čuju se tri pucnja, a vozilo gubi kontrolu i udara u automobil parkiran u blizini duž ulice.
U objavi na Truth Social, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je ICE agent "brutalno" pregažen.
- Teško je vjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici - napisao je.
Republikanski predsjednik je takođe okrivio "radikalnu ljevicu" što svakodnevno "prijeti, napada i cilja agente za sprovođenje zakona i ICE".
Šef policije Mineapolisa Brajan O'Hara rekao je da je vozač bio u svom vozilu i blokirao je saobraćajnu traku na Portland Aveniji.
Zatim joj je, kako kaže, prišao pješice federalni agent za sprovođenje zakona, "i ona je počela da vozi".
Sekretarka za unutrašnju sigurnost SAD Kristi Noem izjavila je da je žena "ometala" agente tokom dana i pokušala da "upotrijebi svoj automobil kao oružje" u pokušaju da pregazi agenta u činu "domaćeg terorizma".
Federalni agent je pucao "u samoodbrani" i sam je povrijeđen, rekla je Noem, prije nego što je zbrinut i otpušten iz lokalne bolnice.
Noem je dodala da će operacije ICE u tom gradu nastaviti, a FBI će istraživati nesrećni incident.
Međutim, gradski savjet Mineapolisa izjavio je da je Gud jednostavno "brinula o svojim komšijama" kada je ubijena.
Emili Heler ispričala je za SiEnEn da je bila kod kuće kada je vidjela kako agenti ICE raspravljaju s demonstrantima.
Rekla je da je čula agente kako viču na ženu koja je vozila SUV, a zatim je jedan agent pokušao da otvori vrata njenog automobila, a vozač je krenuo unazad i počeo da se povlači.
- Jedan ICE agent je stao ispred njenog vozila i rekao "stanite" i tada je - mislim, već je kretala i onda, iz neposredne blizine, pucao je u njeno čelo kroz šoferšajbnu - ispričala je Heler.
Guverner savezne države Minesota Tim Volc takođe je odbacio zvaničnu verziju incidenta.
- Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašini. Država će obezbijediti da bude sprovedena potpuna, poštena i brza istraga kako bi se osigurala odgovornost i pravda - rekao je Volc.
Brojne demokrate dale su slične izjave kao Volc.
Mjesto pucnjave je oko kilometar i po daleko od mjesta gdje je Džordža Flojda 2020. ubio policajac, što je pokrenulo svjetske proteste protiv rasizma.

Agent američke imigracije pucao i ubio ženu u Mineapolisu

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun Čen Ži, kojeg su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile za prevaru i pranje novca zbog vođenja mreže prevara na internetu iz Kambodže, uhapšen je i izručen Kini.
Čen je navodno upravljao operacijama kompleksa za prisilni rad širom Kambodže, gdje su radnici žrtve trgovine ljudima držani u objektima sličnim zatvorima okruženim visokim zidovima i bodljikavom žicom.
Osnovao je "Prince Group", multinacionalni konglomerat za koji vlasti tvrde da je služio kao paravan za jednu od najvećih azijskih transnacionalnih kriminalnih organizacija, prema podacima američkog ministarstva pravde.
- Kambodžanske vlasti uhapsile su tri kineska državljanina - Čen Žija, Su Đi Lianga i Šao Đi Huija - i izručile ih Narodnoj Republici Kini - saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Operacija je izvedena u utorak u okviru saradnje u borbi protiv transnacionalnog kriminala i prema zahtjevu kineskih vlasti nakon nekoliko mjeseci zajedničke istražne saradnje.
Američke vlasti su u oktobru otkrile optužnicu protiv Čena, biznismena optuženog da je upravljao kompleksima u Kambodži gdje su radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima provodili prevare s kriptovalutama koje su mu donijele milijarde dolara.
Suočava se s do 40 godina zatvora ako bude osuđen u SAD-u za optužbe za prevaru putem elektronskih komunikacija i pranje novca, a koje uključuju otprilike 127.271 bitkoin koje je Vašington zaplijenio, vrijednih više od 11 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Centri za prevare širom Kambodže, Mjanmara i regije koriste lažne oglase za posao kako bi privukli strane državljane u namjenski izgrađene komplekse, gdje su prisiljeni vršiti onlajn prevare.
Američki tužioci tvrde da "Prince Group" posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, finansijskih usluga i potrošačkih poslova.

Tag: savjet-bezbjednosti-ujedinjenih-nacija