<article>Donald Tramp je juče položio zakletvu i stupio na poziciju predsjednika SAD-a, a nakon što je formalni dio inauguracije završen, održao je i svoj prvi govor u drugom mandatu na ovom mjestu.Ono što je zanimljivo oko inauguralnog govora novog američkog predsjednika je što je najduži koji smo mogli čuti još od 1929. godine i inauguracije Herberta Huvera.Naime, Tramp je tokom svog inauguralnog govora rekao čak 2.885 riječi, što je skoro dva puta više od svog prvog govora prije osam godina, kada je rekao 1.433 riječi.Kako bi to stavili u kontekst, od Huvera do Trampa, odnosno u periodu od 96 godina, samo su Ronald Regan 1985. i Džo Bajden 2021. godine imali više od 2.500 riječi u svom inauguralnom govoru.Apsolutni rekorder, koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen u ovom pogledu, je Vilijam Henri Harison, čiji govor je 1841. godine imao čak 8.460 riječi. Drugo mjesto drži Vilijam Hauard Taft, koji je u svom prvom govoru 1909. godine imao "samo" 5.434 riječi.Zanimljivo je vidjeti i koje riječi su se najviše ponavljale tokom Trampovog govora. Najpopularnija riječ bila je "Američki" (American, engl.) koja se mogla čuti 21 put, a po 20 puta je rekao "Amerika" i "nacija."Zanimljivo je reći i da je Bajden, njegov prethodnik, u svom govoru prije četiri godine takođe ove tri riječi najviše koristio.The New York Times je uradio komparaciju s bivšim predsjednicima, pa je tako Barak Obama u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "novi", dok su četiri godine kasnije najviše korišćene riječi bile "moramo", "vrijeme" i "ljudi."Džorž V. Buš, Obamin prethodnik, je u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "građani", a u drugom su dominirale riječi "Ffreedom" i "liberty" (u prevodu obje znače sloboda), te riječ "Amerika."Takođe je zanimljivo pogledati i govor prvog predsjednika SAD-a Džorža Vašingtona, gdje su dominirale riječi "vlada", "javno" i "građani." Njegov govor je imao 1.419 riječi.</article>

Donald Tramp je juče položio zakletvu i stupio na poziciju predsjednika SAD-a, a nakon što je formalni dio inauguracije završen, održao je i svoj prvi govor u drugom mandatu na ovom mjestu.
Ono što je zanimljivo oko inauguralnog govora novog američkog predsjednika je što je najduži koji smo mogli čuti još od 1929. godine i inauguracije Herberta Huvera.
Naime, Tramp je tokom svog inauguralnog govora rekao čak 2.885 riječi, što je skoro dva puta više od svog prvog govora prije osam godina, kada je rekao 1.433 riječi.
Kako bi to stavili u kontekst, od Huvera do Trampa, odnosno u periodu od 96 godina, samo su Ronald Regan 1985. i Džo Bajden 2021. godine imali više od 2.500 riječi u svom inauguralnom govoru.
Apsolutni rekorder, koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen u ovom pogledu, je Vilijam Henri Harison, čiji govor je 1841. godine imao čak 8.460 riječi. Drugo mjesto drži Vilijam Hauard Taft, koji je u svom prvom govoru 1909. godine imao "samo" 5.434 riječi.
Zanimljivo je vidjeti i koje riječi su se najviše ponavljale tokom Trampovog govora. Najpopularnija riječ bila je "Američki" (American, engl.) koja se mogla čuti 21 put, a po 20 puta je rekao "Amerika" i "nacija."
Zanimljivo je reći i da je Bajden, njegov prethodnik, u svom govoru prije četiri godine takođe ove tri riječi najviše koristio.
The New York Times je uradio komparaciju s bivšim predsjednicima, pa je tako Barak Obama u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "novi", dok su četiri godine kasnije najviše korišćene riječi bile "moramo", "vrijeme" i "ljudi."
Džorž V. Buš, Obamin prethodnik, je u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "građani", a u drugom su dominirale riječi "Ffreedom" i "liberty" (u prevodu obje znače sloboda), te riječ "Amerika."
Takođe je zanimljivo pogledati i govor prvog predsjednika SAD-a Džorža Vašingtona, gdje su dominirale riječi "vlada", "javno" i "građani." Njegov govor je imao 1.419 riječi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Donald Tramp

inauguracija

govor

Svijet

Tramp održao najduži inauguralni govor u skoro 100 godina, najpopularnija riječ "američki"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je posjeta predsjednika Češke Crnoj Gori važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost naše države.
- U našu zemlju dolazite u trenutku kada tugujemo zbog tragedije u našoj Prijestonici u kojoj je 1. januara stradalo 13 osoba. Pijetet prema žrtvama i porodicama razlog je što smo ovaj susret izmjestili u Podgorici - rekao je Milatović na konferenciji za medije nakon sastanka sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom.
On je rekao da je posjeta Pavela potvrda prijateljstva i savezništva dvije zemlje, kako u okviru EU, tako i NATO i bilateralno.
- Ona je važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost Crne Gore, gdje je podrška Češke reformama i završetku pregovaračkog procesa od presudnog značaja - naglasio je Milatović.
Uvjeren je da će Crna Gora nastaviti da postiže dobre rezultate na EU putu.
- Crna Gora i Češka dijele zajedničke vrijednosti i stavove posebno u trenutku kada se suočavamo sa velikim izazovima, od rata u Ukrajini do globalnih prijetnji - rekao je Milatović.
Uvjeren je da će dvije zemlje jačati saradnju u okviru NATO-a.
- Ekonomija je još jedno od ključnih područja naše saradnje, zato ćemo popodne otvoriti Poslovni forum što je praktična prilika da ojačamo ekonomske veze dvije zemlje, koje su trenuttno ispod naših potencijala - naveo je Milatovića, koji očekuje veće češke investicije.
Milatović je zahvalio Pavelu na posjeti, prijateljstvu i zajedničkom jačanju bilateralnih odnosa i podršci evropskom putu i kredibilnom članstvu u NATO savezu.
- Živjelo češko-crnogorsko prijateljstvo - poručio je Milatović.
Pavel se zahvalio na toploj dobrodošlici. On je ponovio izraze saučešća zbog tragedije na Cetinje.
- Stojimo zajedno sa onima koji su pretrpjeli tragediju - naveo je Pavel.
On je rekao da su Češka i Crna Gora zemlje sa slučnim problemima, ali i vrijednostima. On je pohvalio Crnu Goru na angažmanu u NATO savezu.
- Snažno podržavamo ambiciju da postanete članica EU, isksustveno vam možemo pomoći na tom planu. Vjerujem da je članstvo u eU pravi put, ne samo za Crnu Goru, već i zemlje regiona. I za EU je važno da prihvati sve zemlje jer želimo da ovaj region bude bezbjedan - rekao je Pavel.
Pavel je rekao da se u oblasti ekonomske saradnje može uraditi puno više.
- Sa mnom su predstavnici kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ili imaju dobre projekte koji imaju potencijal da rezultiraju konkretnim sporazumima. Spremni smo da se u to upustimo brzo - rekao je Pavel.
On je pohvalio posvećenost Crne Gore da proces integracija završi u naredne dvije godine.
- To će biti zahtjevno i nisu dovoljne samo dobre namjere, već će biti potrebno isporučiti sve što člansvto iziskuje. Potrebni su konkretni rezultati u reformama i napredak u tom pogledu, ali snažno vjerujem u interes Crne Gore da ide tim putem - istakao je Pavel.
Uskoro opširnije...

Pavel: Crnoj Gori potrebni konkretni rezultati u reformama na putu ka EU; Milatović: Posjeta važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku

Iz Društva maslinara Bar poručili su da gotovo svakodnevno dobijaju prijave građana o devastaciji maslina i maslinjaka koja se sprovodi u cilju oslobađanja prostora za izgradnju objekata. Upozoravju da je neophodno pooštriti i poštovati zakon kako bi se spriječila devastacija maslina i maslinjaka širom crnogorskog primorja.
- Posljednja prijava koja je sadržala i video gdje se vidi kako bager obara cijelu maslinu je zapanjila sve i izazvala ogorčenje svih koji su imali priliku da vide taj zločin prema našem prirodnom bogatstvu. kazao je &nbsp;predsjednik Društva maslinara Bar, Ćazim Alković.
Društvo maslinara Bar je, pojašnjava Alković, nevladina organizacija koja nema pravni legitimitet da spriječi devastaciju ali isto tako ima obavezu da javnosti ukaže na problem i nadležne pozove da obezjede primjenu i poštovanje zakona.
- Cijelo crnogorsko primorje je veliko gradilište što na žalost podrazumjeva da se u gotovo svim primorskim gradovima gradi i u maslinjacima, da pojedina stabla masline a često i čitavi maslinjaci nestaju a u najboljem slučaju budu premještena na druge lokacije mada često u dekorativne svrhe ali ne i kao funkcionalna stabla od kojih se očekuje rod i proizvodnja maslinovog ulja- ističe Alković.
Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju jasno propisuje, pojašnjava Alković, zabranu sječe maslina kao i njihovo premještanje bez saglasnosti Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede te odobrenja organa lokalne uprave.
- Navedeni Zakon takođe zabranjuje gradnju u maslinjacima a članom 15 zabranjena je sječa i presađivanje maslina starih preko 100 godina, bez obzira da li se nalaze u maslinjacima ili ne. Moglo bi se reći da je Zakon propisao sve i da su masline zaštićene. Imamo zabranu gradnje u maslinjacima ali sa druge strane premještanje stabala maslina uz saglasnost organa lokalne uprave je dozvoljeno pa je tako „dozvoljeno“ premještanje čitavih maslinjaka što je potpuno neprihvatljivo. Na terenu imamo samovolju investitora, veoma stara stabla masline koja su zasađena prije više stotina godina se bez ikakve kontrole premještaju, čupaju bagerima, sjeku kao drvo za ogrijev. Našem Društvu nije poznato da je bilo ko u Crnoj Gori kažnjen za takav odnos prema našem prirodnom bogatstvu- ističe Alković.&nbsp;
Država je, podsjeća Alković, još prije više od deset godina obećala da će biti izrađen „Katastar maslina“ i da će svako stablo masline biti registrovano.
- Kasnije se od toga odustalo pa su nam obećali da će masline biti registrovane u modernom ELPIS sistemu gdje će takođe svaka parcela biti registrovana zajedno sa maslinama ali na žalost i od toga još uvjek nema ništa. Da smo imali bilo kakav registar maslina sada bi znali ko, gdje i koliko maslina je posjekao ili premjestio a ovako ništa od toga ne znamo. Ne znamo ni koliko Crna Gora ima stabala maslina a da ne govorimo o sortimentu i drugim karakteristikama- navodi Alković.&nbsp;
Tako neuređen sistem, poručuje Alković, pogoduje divljim graditeljima i onima za koje je maslina problem a ne bogatstvo.
- Ne smijemo više žmuriti i okretati glavu od devastacije hiljadugodišnjih stabala maslina, krajnje je vrijeme da se pokrenemo na svim nivoima i da počnemo sa zaštitom toga što nam je ostalo. Mora se obezbjediti kvalitetna primjena a ne izigravanje ili potpuno zanemarivanje Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju- poručuje Alaković.&nbsp;
Svako iz svoje nadležnosti, kako kaže Alković, mora uraditi sve da se sa devastacijom prestane.
- Nekadašnji predsjednik Opštine Bar a dnašnji aktivista na očuvanju i unaprijeđenju tradicionalnih vrijednosti Bara gospodin Čedo Ratković je pokrenuo inicijativu za zaštitu više stotina godina starog maslinjaka koji se nalazi u centru Bara. Ako smo dobro razumjeli, planska dokumenta na mjestu ovog maslinjaka podrazumjevaju izgradnju stambeno poslovnih objekata. Podržavavamo gospodina Ratkovića i napominjemo da ćemo se zajedno sa njim boriti da bar u ovom slučaju ne bude prekršen član 15 Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju koji jasno kaže:“ Zabranjena je sječa i presađivanje maslina starih preko 100 godina, bez obzira da li se nalaze u maslinjacima ili ne- navodi Alković.&nbsp;
Ovako definisana odredba u potpunosti, pojašnjava Alković, štiti ovaj maslinjak i ako bi bilo ko pokušao da ga devastira mora računati da krši Zakon države Crne Gore.
- Naravno, ne želimo da vlasnici maslinjaka budu oštećeni ovom zaštitom i sigurni smo da postoji način da se oni pravično obeštete. Krajnje je vrijeme da svoj lični kratkoročni interes zamijenimo opštim interesom da sačuvamo naše blago koje su nam preci ostavili i da ga na čuvanje i brigu predamo budućim generacijama jer maslina je vječna i ne budimo mi ta generacija koja će se njenom devastacijom ogriješiti- zaključio je Alković.&nbsp;

Alković: Opstanak viševjekovnih maslinjaka posustaje u trci sa nekontrolisanom gradnjom

Objava nominacija najprije je odložena usljed katastrofalnih požara koji su pogodili Kaliforniju, a za novi datum određen je četvrtak, 23. januar.
Sada je poznato i to da će objava početi u 13:30 časova po našem vremenu, a publika će moći da je prati na YouTube kanalu Američke filmske akademije i na njihovim nalozima na društvenim mrežama.
Podsjetimo, u ključnoj kategoriji – koja se tiče najboljeg filma – biće nominovano 10 ostvarenja. U preostalim kategorijama biće objavljeno po pet nominacija.
Uoči ovogodišnje objave nominacija, čini se kako bi veliko iznenađenje bilo ukoliko se među konkurentima za najbolji film prošle godine ne nađu “Emilia Perez”, “Conclave”, “The Brutalist”, “Anora”, “Wicked”, “The Substance”, pa i “Dune: Part Two”.
O tome ko bi mogao ‘popuniti’ preostala tri mjesta, nije baš lako govoriti, ali svakako su u užoj ‘konkurenciji’ filmovi poput “A Complete Unknown”, “A Real Pain”, “Sing Sing”, “All We Imagine as Light”, pa i “Gladiator II”, “Queer”, “Nickel Boys” ili “September 5”.
Inače, ovogodišnju dodjelu Oskara pratićemo u noći sa drugog na treći mart.

Oskar: U četvrtak nominacije, čini se da je većina ‘kandidata’ već poznata

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić sastao se sa ambasadorkom Kraljevine Danske u Crnoj Gori Pernille Dahler Kardel, saopštili su iz tog resora. 
 
Ministar Ćulafić je istakao značaj prijateljskih odnosa između Crne Gore i Kraljevine Danske, kao i činjenicu da u Danskoj živi veliki broj Crnogoraca.
Ambasadorka Kardel je navela da se raduje što će upoznati Crnu Goru, s obzirom na to da je nedavno stupila na funkciju.
Ona je posebno istakla značaj procesa pristupanja Crne Gore EU i pohvalila napredak u ispunjavanju obaveza koje naša država ima kao kandidat za članstvo.
- Kraljevina Danska će biti pouzdan partner Crnoj Gori na putu punopravnog članstva u EU- poručila je ambasadorka Kardel.
Ćulafić je u tom kontekstu kazao da je podrška Danske Crnoj Gori izuzetno važna.
Ambasadorka je pozitivno komentarisala stepen ispunjenosti obaveza iz Akcionog plana za ispunjavnje završnih mjerila u Poglavlju 27.
Ministar je istakao da će ova godina, kada je riječ o procesu pristupanja Crne Gore EU i ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, biti intenzivna i radna.
On je podsjetio na do sada usvojene akte i sprovedene projekte, kao i da je za zatvaranje Poglavlja 27 važno učešće svih resora.
- Sama činjenica da je za šest godina ispunjeno više od 50 odsto obaveza, a da je krajnji rok za zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine, govori koliko je posla pred nama- istakao je Ćulafić.
Sagovnornici su na kraju izrazili optimizam u pogledu budućih napora u oblasti ekologije, održivog razvoja i zaštite životne sredine, saglasivši se da će saradnja između Crne Gore i Danske jačati na putu daljeg napretka ka EU.

Ćulafić - Kardel: Ova godina će biti intenzivna i radna kada je riječ o ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Višednevni izostanak zvanične potvrde iz Ministarstva prosvjete da je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Biljana Vučurović razriješena, kao i jučerašnja &nbsp;štura objava da je imenovan vršilac dužnosti direktora Zoran Pejović, rezultat su zakulisnih manevara premijera i lidera PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Sakrivanjem informacija o smjeni - koja je ,,odrađena” ranije ali zvanično zavedena tek 17. januara – Spajić je želio da vanrednu situaciju javno prikaže redovnom i da tako pokuša da održi jedinstvo unutar unutar svoje stranke, ali i sačuva koaliciju sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ODLUČNA MINISTARKA I PREMIJER KOJI OBEĆAVA Prema informacijama Portala ETV, uzaludni su bili napori Budimira Aleksića, funkcionera Mandićeve NSD da na sve načine promijeni odluku o smjeni Vučurović, koja je postala izvjesna nakon što je prosvjetna inspekcija utvrdila da je direktorica Gimnazije prekršila zakon.&nbsp; Ministarka Anđela Jakšić Stojanović, kako kažu izvori, pokazala je krajnju odlučnost i odbila da usliši, prvo molbe i nagovaranja Aleksića, kasnije i naredbu Milojka Spajića da odustane - radi mira unutar parlamentarne većine – od razrješenja Vučurović. Kada je Spajić shvatio da ministarka prosvjete neće pokleknuti pod pritiskom, okrenuo se ,,kontroli štete”: naredio je da se niko ne oglašava ili odgovara medijima iz resora Jakšić Stojanović. Istovremeno, pokušao je da ublaži bijes Nove srpske demokratije: obećao je Mandiću da će Jakšić Stojanović biti razriješena dužnosti minstarke prilikom sljedeće rekonstrukcije, koju premijer planira za početak proljeća. Premijer je takođe zamolio predsjednika Skupštine da, dok traju protesti studenata - i u vremenu kada iz Brisela stižu jasna upozorenja da se moraju izgladiti odnosi opozicijom u sporu oko Ustavnog suda – Mandić ne podiže tenzije i ne dovodi u pitanje opstanak 44. Vlade Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić"> <figcaption>KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Andrija Mandić je, kažu izvori Portala ETV, prihvatio Spajićevu ponudu i za sada nije izvjestan sukob PES-a i NSD-a. Međutim, ta kupovina vremena, da bi se smirije tenzije unutar koalicije, nije Spajiću pomogla u sređivanju stvari u sospstvenoj partiji.&nbsp; Naprotiv, sve su vidljivije različite struje unutar PES-a.&nbsp; FRAKCIJSKA BORBA Izvori iz PES-a ističu da se unutar te stranke sve više komplikuju relacije različitih partijskih grupa i da je sve izraženija polarizacija izmedu, uslovno rečeno, prosrpskog i procrnogorskog stranačkog krila.&nbsp; Nakon ,,slučaja Vučurović” ministarka Jakšić Stojanović je prepoznata kao jedan od predvodnika grupe koja ne prihvata gaženje ključnih državnih prerogativa, radi golog opstanka na vlasti. Zato će, kako je Spajić poručio preko posrednika Mandiću, ministarka biti predviđena za smjenu, ne samo zato što je postala target NSD-a, već prije svega što na taj način ozbiljno dovodi u pitanje opstanak koalicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac"> <figcaption>NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim negativnog stava koji ima prema Jakšić Stojanović, Spajić je nezadovoljan i radom ministra finansija Novice Vukovića, koji inače nije omiljen među većinom članova Vlade. Posebno ga kritikuju ljudi iz vrha PES-a, optužujući ga da, iako drži ključeve od državne kase, tu poziciju ne koristi za posredno jačanje stranke. Istovremeno, Vuković nije voljan da državne novce izdvaja za projekte koje predlažu ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.&nbsp; Premijeru Milojku Spajiću, politički formiranom u okviru srpsko-američke lobističke grupe SALC, koja je pomagala litije Srpske pravoslavne crkve 2020. godine, bliža je opcija koju zagovaraju oni funkcioneri PES-a koji ne kriju svoju ,,srpsku prepoznatljivost”, kao i bliskost sa narativom Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata.&nbsp; Osim šefa kabineta Branka Krvavca, koji ima bezrezervnu podršku premijera Spajića, u toj grupaciji funkcionera PES-a koji imaju ,,srpsku prepoznatljivost”, Spajić računa i na podršku za uslugu partijskom vođi uvijek spermnog Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kao i logoreične Jelene Nedović, koja suštinski ima ulogu partijskog radikala. Neku sličnu poziciju, ,,zaštitnika srpskih interesa“ ima poslanik Dejan Dragović ili šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić...&nbsp; Sve su to ljudi na koje Spajić i Krvavac računaju da će im – bez osvrtanja na evropsku agendu u programu PES-a -svojim beskrupuloznim služenjem interesima prosrpskih stranaka obezbijediti održanje koalicije sa Mandićevom i Bečićevom strankom.&nbsp; PROTESTI OTKRIVAJU PRAVA LICA FUNKCIONERA PES-A Osim unutarstranačkih turbulencija i pokušaja da održe odnosi saradnje sa Mandićevim NSD-om i Bečićevim Demokratama, Spajić i Krvavac iskazuju sve veću nervozu i zabrinutost zbog rasta snage studentskih protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara "> <figcaption>OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako su iz vrha izvršne vlasti pokušali da javno demonstriraju mirnoću, pa su &nbsp;plasirali informacije da se na posljednjem protestu okupilo tek nekih šest hiljada ljudi, u tajnosti - kada raspravljaju u četiri partijska zida - funkcioneri PES-a pokazuju sve veću nervozu.&nbsp; Prije svega zbog izričitog stava vrha Demokrata da ostavke Danila Šaranovića i Alekse Bečića ne dolaze u obzir. To remeti planove Milojka Spajića da nekako ,,otupi oštricu” pristesta. Izvor Portala ETV, koji ima dobre konecije sa kabinetom Milojka Spajića, naglašava da premijer uporno, naročito od protesta 16. januara, pokušava da pronade način kako bi usvojio dio zahtjeva organizatora protesta i tako uspio da smiri tenzije.&nbsp; Prema informacijama izvora iz vrha PES-a, Spajić je užem krugu svojih saradnika, u nekoliko navrata, saopštio da bi ostavka ministra unutrašnjih poslova DaniÍa Šaranovića mogla zadovoljiti organizatore protesta.&nbsp; To je bio i ključni razlog Spajićevog poziva za sastanak vođama studentske organizacije „Kamo śutra". Spajić je namjeravao da predloži organizatorima protesta da odustanu od smjene Alekse Bečića ukoliko Danilo Šaranović podnese ostavku. No, kako je odbijen susret Spajić i njegova ekipa su sada primorani da traže ,,alternativne načine” da se ovakva ponuda predoči organizatorima protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović"> <figcaption>SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Predsjednik Vlade je i iz Brisela upozoren da valja ozbiljno shvatiti studentske proteste i njihove zahtjeve. Svjestan da bi isforsirana ostavka Alekse Bečiča neminovno vodila ka padu 44. Vlade Crne Gore, Spajićev cilj je da ,,isposluje” kod Demokrastke Crne Gore rokadu: da nakon ostavke Danila Šaranovića njegovo mjesto zauzme Boris Bogdanović, aktuelni šef poslaničkog kluba Demokrata.&nbsp; Nakon toga bi potpredsjednik Vlade Bečić i novi ministar unutrašnjih poslova Bogdanović pokušaÍi da serijom sastanaka zaustave studentske proteste. To je jedan od razloga što se Aleksa Bečić praktično povukao iz javnosti, pokušavajući da - iako je koordinator svih službi bezbjednosti - ne iritira javnost izjavama nakon maskra na Cetinju 1. januara.&nbsp; Prema informacijama iz vrha PES-a, sada se preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost pokušavaju naći kontakti sa roditeljima, poslodavcima i rođacima ,,vođa” studentskih protesta, kako bi pokušali da nekako smanje pritisak i ,,omekšaju” priču oko zaustavljanja protestnih okupljanja.&nbsp; Problem je, međutim, što neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra“ nema hijerarhijsku strukturu i nekoliko vođa, već horizontalnu organizaciju sa desetak, dvadesetak mladih ljudi koji se dogovaraju. Zato će i zadatak ekipe iz Vlade biti mnogo teži, a ideja o samo jednoj ostavci, Danila Šaranovića, koja bi trebalo da ugasi proteste više djeluje kao utopija nego realnost.&nbsp; Baš kao i što će se teško realizovati namajera Milojka Spajića da istovremeno sjedi na više stolica, odnosno da zadovolji interese Andrije Mandića i Milana Kneževića, uticajnih ambasadora i birokrata iz Evropske unije, a da istovremeno spriječi raskol unutar PES-a...

SPAJIĆEVA (NE)MOGUĆA MISIJA: Kako zadovoljiti Mandića i Evropljane, a spriječiti raskol u PES-u?

Joanikije Mićović je pravi primjer kako mantija utiče na vjerujuće ljude i koliko im uopšte nije bitno što se krije ispod te mantije. Ljudi koji sebe nazivaju vjerujućim klanjaju se, u stvari, tkanini i kapi, a najčešće ne čovjeku koji je ogrnut tom tkaninom i onim što drži na glavi, iako se, u principu, radi najčešće o ljudima sužene svijesti i ograničenih intelektualnih sposobnosti.&nbsp; O tome govore brojni klipovi na internetu. Kao da se radi o betmenima, koji oblačenjem svog kostima dobijaju nadnaravne moći, popovi navlačenjem mantije u očima onih koji sebe smatraju vjernicima postaju „učeni“ u mjeri da ih slušaju netremice, tražeći im savjete. Čini se, čak, kad bi bilo kom klošaru sa ulice obukli mantiju, ljudi bi mu prilazili, ljubili mu ruke, zvali ga ocem, a bilo bi i onih koji bi klečali i bauljali pred njim.&nbsp; Masovni zločin na Cetinju pravi je lakmus papir u kojoj mjeri u Crnoj Gori prevladava hrišćanstvo, kako istraživači tvrde. Umjesto tuge, hrišćanske empatije, imali smo stravične izlive mržnje tzv. vjernika jedne vjerske organizacije prema jednom gradu i njegovim građanima. Čak je i rođeni brat Joanikija Mićovića, episkopa SPC, objavio na društvenoj mreži zdravom umu neshvatljivu poruku, citirijaću nekakve bestijalne stihove mržnje prema gradu Cetinju i Cetinjanima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "> <figcaption>ZLOČIN KOJI OTVARA BROJNA PITANJA: Uviđaj na Cetinju(Photo: Reuters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2>Monstruozne poruke</h2> Iskreni hrišćanski duhovnik pozvao bi svoje stado da hrišćanski saučestvuju u bolu sa rođacima žrtava i pokušao blagim i utješnim riječima da umanji traumu društva, izazvanu tako monstruoznim zločinom kakav se desio na Cetinju.&nbsp; Što je uradio Joanikije Mićović kao prvi čovjek ekspoziture SPC u Crnoj Gori? Iskoristio zločin na Cetinju da ,,benzinom gasi“ vatru mržnje i podjela, koje i inače razjedaju crnogorsko društvo. Joanikije Mićović je masovni zločin, koji se za kratko vrijeme drugi put desio na Cetinju, iskoristio za ponovnu kampanju za povratak kapele Karađorđevića na Jezerski vrh na Lovćenu, tako što je povezao zločine na Cetinju sa time što ta kapela više nije tu. Navodno, neće se smiriti duhovi na Cetinju dok se to ne desi. Dok čitava javnost zna da je zločinac bio vojnik njegove crkve i dok on izbjegava da to pomene u bilo kojem svom nastupu dok pominje zle duhove na Cetinju, Joanikije Mićović ni u naznakama nema bilo kakav ośećaj eventualne sopstvene odgovornosti i odgovornosti sveštenika kojima se zločinac obraćao. Nema pitanja zašto sveštenici SPC sa kojima je komunicirao nijesu, u svojim betmen kostimima, makar naslutili sa kakvim nagonima imaju posla i uticali na svijest masovnog ubice tako da mu usade ljubav prema drugima, uključujući i onima koje smatra neprijateljima, na način kako je Isus Hrist naučavao svoje sljedbenike?&nbsp; <h2>Pitanja bez odgovora</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250119070148_a28c1f443d57b4cc96cbf942fa65292084c91dbd3bced75ff7e63ebdaf01719f" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>NEMA ODGOVORA JESU LI SE UBICE ISPOVIJEDILE SVEŠTENICIMA: Cetinjski manastir(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Politizovana policija Crne Gore, u otrcanim odijelima i obući, dužna je građanima Crne Gore, umjesto što brane postojeći režim i crkvu koja ih je instalirala na vlasti, da objasni motive i prvog i drugog masovnog zločina na Cetinju. Da razjasne kod prvog masovnog ubistva u Medovini da li je zločinac prethodno pośetio Cetinjski manastir? Da pruže odgovor jesu li razgovarali sa sveštenicima kojima su se ubice ispovijedale? Ovo tražim iz najprostijeg razloga što se često čuju razne glasine koje ne doprinose smirivanju građana i samo podstiču veći bijes prema policiji i vjeri. Kao neko do koga prečesto dolaze slične glasine ośećam obavezu da tražim javno da se razjasne sve činjenice vezane za oba masovna ubistva.&nbsp; Pošto, očigledno, crnogorska policija, u velikoj mjeri zahvaljujući uništavanju čitavog bezbjednosnog sektora od strane sve tri potonje vlade i njihove namjere da od bezbjednosnog sektora naprave partijske prćije, nije sposobna sama da riješi dva masovna pokolja na Cetinju, potrebno je zatražiti međunarodnu pomoć u rasvjetljavanju motiva i detalja oba masovna zločina. A sve zato što Crna Gora danas liči na najzaostalija društva sa svjetske margine u kojima vračevi imaju posljednju riječ i u kojima se masovno vjeruje u nadnaravne, metafizičke sile, čemu je u najvećoj mjeri doprinijela marginalizacija nauke, uništavanje obrazovnog sistema i neshvatljiva normalnom umu vjerska indoktrinacija od malih nogu.&nbsp; <h2>Svetosavska ideologija</h2> Strah od stvari koje se ne mogu viđeti je prirodno śeme onoga što svako od nas u sebi zove religijom, pisao je filozof Tomas Hobs.&nbsp; Manipulisanje ośećanjima ljudi lakše je izvodljivo ako se manipulatori drže oprobanih obrazaca zloupotrebe tradicije sa primjesama mitomanske ikonografije. U kulturama koje ne idu u korak s vremenom laž postaje legitimno sredstvo. Među mlađim generacijama, vaspitavanim u duhu svetoslavlja, vidljiv je otklon prema pluralističkom modelu društva koji je, zapravo, tekovina prosvijećenosti, kao i opredjeljivanje za jedan arhaični, zavjetni obrazac viđenja svog identiteta i pripadanja srpakoj naciji, bez obzira što u osnovi stoje kvazinaučni i kvaziistiniti narativi. Crnogorsko društvo političkim promjenama 2020. godine dolazi u fazu u kojoj je olakšano uvlačenje religije u politiku, kao i njezino angažovanje i u političkim konfrontacijama na strani pojedinih konstituenata vlasti. Pridobijanje naklonosti SPC postaje način za pridobijanje političke naklonosti.&nbsp; Joanikije Mićović je „zaboravio“ što podrazumjeva apostolski poziv jednog hrišćanskog episkopa i uživio se u ulogu svetosavskog bojovnika sa misijom da crnogorsko društvo prilagodi svojem, moram reći naopakom, viđenju Crne Gore. Umjesto širenja univerzalnosti crkve, za njega je svetosavlje, u skladu sa definicijom koju su postavili njegovi tvorci, nacionalistička ideologija čija je uloga da bude glavni nosilac, prvo propale ideje teritorijalnih pretenzija, da bi se prešlo na ideologiju „srpskog sveta“. Što bi značilo zaokruženje tzv. srpskog nacionalnog i kulturnog prostora čiji je dio, po tom planu, i Crna Gora. U tom smislu idu i njegova zalaganja da srpski jezik bude u Crnoj Gori službeni jezik, iako je srpski jezik Ustavom definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Što znači da se svako ko govori tim jezikom može javno izražavati na tom jeziku bez ikakvih ograničenja.&nbsp; Da se ne lažemo: svi u Crnoj Gori, sem Albanaca, govore jednim te istim jezikom. I čitava priča se svodi na to ko će nacionalno prevladati. Sve ex jugoslovenske države su svoje jezike, koje su bečkim (28. mart 1850.) i novosadskim dogovorom (10. decembra 1954.) unifikovale shodno vremenu kad se težilo jedinstvu štokavskog govora, raspadom te zemlje nazvale jezikom svoje države.&nbsp; Sad se pokušava samo Crnoj Gori, koja ima čak najdužu tradiciju u korišćenju sopstvenog jezika, koji se nazivao „naški“ ili crnogorski, oduzeti pravo da svoj jezik nazove po svojoj državi i na osnovu istorijskog nasljeđa. Ako Joanikiju nije jasno, neka pročita Ljubomira Nenadovića i njegova Pisma o Crnogorcima, ili Pisma sa Cetinja, kako bi saznao kako se zvao jezik u Crnoj Gori. Nije period vladavine Nikole Petrovića cijela istorija Crne Gore! Jednako kao što ni devedesete godine XX stoljeća ne mogu biti prava slika Crne Gore. <h2>Društvo totalitarizma</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57" data-rendition-name="original" width="2917" height="1641" loading="lazy" alt="Mauzolej Lovćen"> <figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Njegošev mauzolej na Lovćenu(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Osim toga, Joanikije Mićović iz vremena gimnazijskih dana u gimnaziji „Stojan Cerović“ u Nikšiću, nije se proslavio znanjem iz tada nazivanog srpskohrvatskog jezika, te nije jasno iz čega on crpi tu slobodu da se javno oglašava o jeziku?&nbsp; Ne preporučuje ga ni neuspješno školovanje na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Naprotiv. To što se u četvrtoj deceniji udomio u svetosavlju i u njemu izgradio karijeru i egzistenciju, nikako mu ne daje za pravo da se pača đe mu nije mjesto. Totalitarizam je moguć u svim sistemima privredno-političke i kulturne nerazvijenosti, a ispoljava se kroz diktaturu, apsolutizam, despotiju, teokratiju i druge oblike represivne vladavine. U Srbiji se on ispoljava kroz neograničenu vladavinu jednog čovjeka, u Crnoj Gori on je podijeljen između SPC i najjačih konstituenata vlasti, tako što se on sprovodi u oblastima u kojim ti konstituenti imaju kontrolu. Samo u takvom društvu totalitarizma je moguće iskazivati samovolju, mijenjati državne simbole i zamjenjivati ih simbolima iz vremena kada je Crna Gora bila okupirana, kada nije postojala kao država, pretendovati da se na Lovćen postavi simbol okupacije Crne Gore od strane Srbije, ne poštovati državnu zastavu, a tako ni Ustav, ni zakone Crne Gore.&nbsp; I sve je to moguće dok građani pristaju da ih političari i SPC međusobno zavađaju i sprovode ideološke projekte u kojima ne postoji Crna Gora. Takva totalitarna vladavina više subjekata ne može biti u interesu nijednog građanina Crne Gore, bez obzira bio on Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Musliman, Albanac ili Hrvat.&nbsp; Onog momenta kad shvate građani Crne Gore da je odlazak ministra vojnog sa dva državna vozila i četiri tjelohranitelja u mondensko mjesto u Dolomitima, u Italiji, zavlačenje ruke u džep svih i da je potpuno nebitno je li on Srbin ili Crnogorac, crnogorsko društvo će krenuti putem ozdravljenja.&nbsp; Umjesto da građani Crne Gore prestanu da učestvuju u toj igri nametanja hoće li Crna Gora biti još jedna srpska država ili ne i da počnu da razmišljaju da je to država u kojoj treba svi oni da žive, prehrane svoju đecu, da su se njihovi preci vjekovima borili za slobodu Crne Gore, bez obzira kako su se nacionalno ośećali, a ne za srpske ili bilo čije druge interese. Nadam se da su studentski protesti početak emancipacije i demokratizacije Crne Gore i da je sazrela svijest u Crnoj Gori, kao i u Srbiji, da je samo demokratsko, uređeno društvo u interesu svih, ma kako se izjašnjavali. Bez suludih usrećitelja.

Svetosavski bojovnik

Nakon niza negativnih reakcija na izjavu poslanice Jelene Nedović kako Pokret Evropa sad dijeli stavove Demokrata da iza grupe studenata „Kamo śutra“ stoji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, koji je trenutno u pritvoru, njen kolega iz poslaničkih klupa Miodrag Laković jutros je na platformi X pokušao da „ispegla“ situaciju.
On je kazao kako ima naglašene simpatije za sve studentske proteste.
- Kao student sam u Beogradu, sad već davne, 1991. učestvovao u demonstracijama protiv režima Slobodana Miloševića. Moguće da zbog toga imam naglašene simpatije i razumijevanje za sve studentske proteste, jer su oni uvijek doprinos demokratskom sazrijevanju naredne generacije donosilaca odluka, kao i društva u cjelini – napisao je Laković.
No, na konkretno pitanje jedne korisnice mreže da li to što je napisao znači da stav poslanice Nedović nije stav PES-a, kako ga je ona predstavila, nije odgovorio.

Tramp održao najduži inauguralni govor u skoro 100 godina, najpopularnija riječ "američki"

Tagovi

Pavel: Crnoj Gori potrebni konkretni rezultati u reformama na putu ka EU; Milatović: Posjeta važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku

Alković: Opstanak viševjekovnih maslinjaka posustaje u trci sa nekontrolisanom gradnjom

Oskar: U četvrtak nominacije, čini se da je većina ‘kandidata’ već poznata

Ćulafić - Kardel: Ova godina će biti intenzivna i radna kada je riječ o ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27

PRATITE TVe UŽIVO