<p>Prošle godine je za 600 djece odložen upis u školu, a najčešći razlog je neizgovaranja određenih slova i preskakanja određenih glasova pri izgovoru - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pedagoškinja <b>Dragana Pejović </b>ističući da je digitalna tehnologija jedan od najčešćih razloga zbog čega dolazi do nekih poremećaja u govoru kod djece.</p>
<p>Upis učenika prvi razred osnovne škole počinje danas, a prije upisa obavezan je sistematski pregled kojim se utvrđuje da li je dijete odstupa od očekivanih parametara za taj uzrast.</p>
<p>Prilikom upisa u prvi razred, kaže Pejović, usplahirenost i uzbuđenje karakteristična je za roditelje više nego kod samog djeteta, naročito ako je ono prvo dijete.</p>
<p>- Neko dijete je puno samopouzdanja,i čim uđe postavlja neka određena pitanja. Ima i djece koja imaju neki strah: "Šta ćemo mi da radimo, šta će tamo da se dešava". Ali naš pristup na samom startu sa djecom pomaže da se opuste, da postepeno uđemo u testiranje, tako da sve zavisi od djeteta do djeteta - rekla je Pejović.</p>
<p>Dešava se, prema njenim riječima, da djeca imaju poteškoće prilikom prepričavanja neke priče, prilikom prepričavanja nekog događaja.</p>
<p>- Dešava se da nepravilno koriste gramatičke oblike, da koriste skraćenice, ili da na kraju imaju taj uži rječnik nego što bi trebali da imaju za svoj uzrast, i to su neka najčešći problemi koje mi primjećujemo kod djece na osnovu kojih se i sugeriše roditeljima da bi možda trebalo odgoditi taj upis za sljedeću godinu - istakla je Pejović.</p>
<p>Različiti su faktori, kako je navela, zbog kojih pojedina djeca u tom uzrastu imaju problema sa govorom.</p>
<p>- Jako je važno da se roditelji, ukoliko primijete da postoji neki poremećaj sa govorom, obrate logopedu, da ne čekaju da dijete napuni tri godine, ili da ne čekaju to da dijete dođe na sistematski pregled ili upis kako bi se obratili logopedu. Mnogo je bitno da se na samom početku reaguje - naglasila je Pejović.</p>
<p>Tehnologija je, kako dodaje, dostigla viši nivo razvoja i svima je dostupna, za razliku od prošlih vremena kada je bila dostupnija odraslima.</p>
<p>- Svima se dešava da u nekom određenom trenutku damo djetetu telefon, jer znamo.da će ono biti mirno i zadovoljno. Međutim, tu je važno da kada djetetu damo da gleda neki određeni crtani da budemo prisutni, da komuniciramo sa djetetom i da, ako već dijete gleda, to budu neki obrazovni programi, odnosno programi koji su specijalno namijenjeni za djecu i da se u svemu tome komunicira sa djetetom. Jer kada damo telefon djetetu i ostavimo ga samog mi onda zaboravljamo na negativne posljedice koje utiču kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje kod djeta. Ukoliko dijete samo gleda ono se navikava da ćuti i očekuje da sve dobija pokretom prsta, što kasnije dovodi i do toga da dijete teže izgovara neke riječi, ili da pokušava da sve dobije na taj način što će da traži pokretom prsta, ruke i slično - zaključila je Pejović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DClqT-mzunOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pejović: Prošle godine za 600 djece odložen upis u prvi razred, najčešći uzrok poteškoće u izgovoru

<p><b>Donald Tramp </b>je juče položio zakletvu i stupio na poziciju predsjednika SAD-a, a nakon što je formalni dio inauguracije završen, održao je i svoj prvi govor u drugom mandatu na ovom mjestu.</p>
<p>Ono što je zanimljivo oko inauguralnog govora novog američkog predsjednika je što je najduži koji smo mogli čuti još od 1929. godine i inauguracije Herberta Huvera.</p>
<p>Naime, Tramp je tokom svog inauguralnog govora rekao čak 2.885 riječi, što je skoro dva puta više od svog prvog govora prije osam godina, kada je rekao 1.433 riječi.</p>
<p>Kako bi to stavili u kontekst, od Huvera do Trampa, odnosno u periodu od 96 godina, samo su Ronald Regan 1985. i <b>Džo Bajden</b> 2021. godine imali više od 2.500 riječi u svom inauguralnom govoru.</p>
<p>Apsolutni rekorder, koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen u ovom pogledu, je Vilijam Henri Harison, čiji govor je 1841. godine imao čak 8.460 riječi. Drugo mjesto drži Vilijam Hauard Taft, koji je u svom prvom govoru 1909. godine imao "samo" 5.434 riječi.</p>
<p>Zanimljivo je vidjeti i koje riječi su se najviše ponavljale tokom Trampovog govora. Najpopularnija riječ bila je "Američki" (American, engl.) koja se mogla čuti 21 put, a po 20 puta je rekao "Amerika" i "nacija."</p>
<p>Zanimljivo je reći i da je Bajden, njegov prethodnik, u svom govoru prije četiri godine takođe ove tri riječi najviše koristio.</p>
<p>The New York Times je uradio komparaciju s bivšim predsjednicima, pa je tako <b>Barak Obama</b> u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "novi", dok su četiri godine kasnije najviše korišćene riječi bile "moramo", "vrijeme" i "ljudi."</p>
<p><b>Džorž V. Buš</b>, Obamin prethodnik, je u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "građani", a u drugom su dominirale riječi "Ffreedom" i "liberty" (u prevodu obje znače sloboda), te riječ "Amerika."</p>
<p>Takođe je zanimljivo pogledati i govor prvog predsjednika SAD-a Džorža Vašingtona, gdje su dominirale riječi "vlada", "javno" i "građani." Njegov govor je imao 1.419 riječi.</p>

Tramp održao najduži inauguralni govor u skoro 100 godina, najpopularnija riječ "američki"

<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD)<b> Marku Kovačeviću</b>, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora.</p> <p>Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu.</p> <p>- Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  <p><br/></p> <p>Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”.</p> <p>Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod".</p> <p>- Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku.</p> <p>Govor Kovačevića osudili su premijer <b>Milojko Spajić, </b>predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> i nekoliko političkih partija.</p> <p>Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija <b>Milana Kneževića</b>, nijesu se oglašavale.</p> <p>Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu.</p> <p>Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.</p>

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

<p>Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.</p>
<p>Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prvaka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.</p>
<h2>Izmiču im vršnjaci, problem se ne rješava</h2>
<p><b>Anita Marić</b>, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić.</p>
<p>- Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona.</p>
<p>Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.</p>
<p>Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.</p>
<p>- Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni.</p>
<p>Socijalna radnica <b>Lepa Žunjić</b> iz Udruženja Roditelji upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije...</p>
<p>- Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić.</p>
<h2>Rješenje</h2>
<p>Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem.</p>
<p>- Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i komplikuje se porodična organizacija – kaže Žunjić.</p>
<p>Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.</p>
<p>- Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem govorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.</p>
<p>Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.</p>
<p>I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr<b> Slobodan Backović</b> kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja.</p>
<p>- O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.</p>
<p>Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija....</p>
<p>- Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelju ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić.</p>
<p>Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu.</p>
<h2><b>Neophodne škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece</b></h2>
<p>Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.</p>
<p>Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama.</p>
<p>- Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.</p>

U prvi razred se nije upisalo 630 djece, najčešće zbog kašnjenja u govoru

<p>Povodom obilježavanja trideset godina od genocida u Srebrenici, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) uputio je snažno saopštenje, izražavajući najdublje poštovanje prema žrtvama i pozivajući na odgovorno suočavanje sa istorijskim činjenicama.</p>
<p>- Izražavamo najdublji pijetet prema više od 8.000 nedužnih Bošnjaka – muškaraca i dječaka – koje su u julu 1995. godine ubili pripadnici Vojske Republike Srpske, samo zato što su bili Bošnjaci i samo zato što su bili muslimani - navode iz FCJK.</p>
<p>U saopštenju se podsjeća da je ovaj zločin, koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju okarakterisao kao genocid, trajna opomena čovječanstvu i „neizbrisiva rana na savjesti Evrope i Ujedinjenih nacija“.</p>
<p>- Genocid u Srebrenici direktna je posljedica agresije na Bosnu i Hercegovinu i višedecenijske, gotovo vjekovne propagande mržnje prema Drugom i Drugačijem. No, i pored genocida, razaranja, sistematskih silovanja, krvavih posavskih i podrinskih kupki te borbe do istrebljenja, Bosna i Hercegovina je opstala zahvaljujući herojstvu boraca i borkinja Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji su u gotovo nemogućim uslovima branili svoj narod i pravo na život u miru i slobodi. Njihov otpor predstavlja svjetionik hrabrosti i vjere u pravdu i vječni je spomenik žrtvama Srebrenice - navode u saopštenju.</p>
<p>Iz FCJK naglašavaju da Crna Gora, iako institucijalno nije učestvovala u izvršenju genocida, ne smije zatvarati oči pred činjenicom da su crnogorski dobrovoljci učestvovali u agresiji na BiH.</p>
<p>- Važna je činjenica da tadašnja od Beograda dirigovana Crna Gora institucionalno nije učestvovala u planiranju niti izvršenju genocida u Srebrenici, što je u više navrata naglasio i direktor Memorijalnog centra Potočari, dr Emir Suljagić. Ipak, naša država ne smije okretati pogled od istorijske odgovornosti - dobrovoljci iz Crne Gore učestvovali su na strani agresora tokom cijele agresije na BiH: pojedini su bili dio Arkanovih jedinica, a neki su služili i u zloglasnoj Jedinici za specijalne operacije MUP‑a Srbije i Vojski Republike Srpske. Napadi na Mostar, Sarajevo, zločini na sarajevskoj Grbavici, Kladuši, Bijeljini, Foči i drugim djelovima BiH u kojima su učestvovali crnogorski državljani ostaju tamna mrlja koju treba jasno imenovati, naučno istražiti i javno osuditi - naglašavaju iz FCJK.</p>
<p>Fakultet ističe da će „uvijek pamtiti žrtve Srebrenice, držeći kulturu sjećanja kao temelj demokratskog i pravednog društva".</p>
<p>- Ostajemo beskompromisno posvećeni borbi protiv svih velikodržavnih i genocidnih ideologija koje su u prošlosti donosile stradanja, a danas prijete da naruše naš regionalni, skupo plaćeni mir - navode u saopštenju</p>
<p>Na kraju, &nbsp;poručuju iz FCJK, negiranje genocida u Srebrenici predstavlja ne samo moralni pad nego i krivično djelo koje mora biti kažnjivo u svakoj demokratskoj državi.</p>
<p>- Pozivamo nadležne institucije Crne Gore da kroz zakonodavne i obrazovne politike djelotvorno sankcionišu svaki oblik negacije i relativizacije zločina i genocida te glorifikacije ratnih zločinaca poput balkanskih monstruma Radovana Karadžića i Ratka Mladića.- poručuju.</p>
<p>FCJK zaključuje da je akademska i društvena dužnost institucija da afirmišu kulturu mira, istinskog pomirenja i osnaživanja mladih generacija kroz obrazovanje i istinu.</p>
<p>- Žrtve Srebrenice, stradale u tišini svijeta, obavezuju nas da nikada ne zaboravimo i da dostojanstveno gradimo budućnost u kojoj neće biti mjesta za nove genocide. Samo istinom, pravdom i obrazovanjem možemo spriječiti ponavljanje zločina. Nikad više Srebrenica.</p>

Nikad više Srebrenica!

<p>Ne pripadam onima koji svoju nacionalnu pripadnost glorifikuju i romantizuju, bježim od svake vrste mitologizacije i trudim se da što realnije percipiram sopstveno nacionalno nasljeđe i karakter nacije kojoj pripadam. I u prošlosti i danas, bez obzira što mi danas izgledaju razočaravajuće u odnosu na sliku koju imam o precima. Poštujem svačije identitetske nazore, ali ne dozvoljam nikome da mi objašnjava moj nacionalni identitet. Oni koji to pokušavaju u mom sistemu vrijednosti su intelektualno, kulturološki i civilizacijski najobičniji marginalci, bez trunke mog poštovanja. Jednako kao i oni koji bježe od svog porijekla i misle da im tuđe ruho ljepše stoji. Ili da kažem - „lepše stoji“.</p> <p>U potonje vrijeme su se strasti uzburkale u Crnoj Gori oko proćerivanja poznatog crnogorskog reditelja i igranja njegove predstave u Narodnom pozorištu u Beogradu nakon toga, što je poprimilo obilježja sukoba dva obrasca mišljenja unutar istog nacionalnog i vrijednosnog korpusa, u kojima se pomalo idealizuje sa jedne strane, a naoko radikalizuje sa druge. Vjerujem da kulturna saradnja sa drugim zemljama samo oplemenjuje sopstvenu kulturu, daje joj širinu. To se odnosi, naravno, i na Srbiju. Ali ne bez samopoštovanja. Smatrajući sebe normalnim ljudskim bićem i naravno da želim Srbiji da bude najprogresivnija država u Evropi i šire. Ali ne mogu zatvoriti oba oka i pričati o progresivnoj Srbiji, makar po mojim mjerilima, koja podrazumijevu i poštovanje mog nacionalnog identiteta, jer se plašim da je nema ni za seosko pozorište, a ne za Narodno pozorište. Nekako volimo da vidimo ono čega često nema kada hoćemo da dokažemo sopstvenu ispravnost. Radi potvrde mojih riječi, podijelio bih im kolumnu koja je poslužila kao razlog proćerivanja crnogorskog reditelja, da pokažu svoje pravo lice. U prilog tome govori i protekli skup na beogradskoj Slaviji.</p> <h2>Nacionalistički dernek</h2> <p>O tom protestu u organizaciji studenata na Vidovdan već je dosta rečeno, uključujući i rječitu simboliku tog vjerskog praznika. Bio je to klasični nacionalistički dernek, prepun mitoloških fantazmagorija i deprimirajućih poruka prema drugima, koje ne obećavaju nikakvo resetovanje Srbije na civilizacijski obrazac primjeren prostoru i vremenu kojem pripada. Mogu razumjeti konstrukciju kosovskog mita u vremenima iz prve polovinje XIX stoljeća, kada se stvarala iz ničega srpska nacija, izmišljanje fiktivnih junaka, poput Miloša Obilića, Pavla Orlovića, Jugovića i sličnih, kopiranje od strane Srpske crkve tajne večere, zavjeta i navodnog Jude u liku Vuka Brankovića, koji se pokazao u boju na Kosovu kao najveći junak od svih, ali mi je neukusno i besmisleno da srpska mladost, buduća politička, naučna i kulturna elita Srbije, ideološki i kulturološki obrazac budućnosti Srbije zasniva na lažnim srednjevjekovnim mitovima, kao načinu mobilizacije ionako nacionalistički i klerikalno zatrovane Srbije.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250705180720_1841b98be70f108c5bc925f90dbdccb9725e437596084f591c0c708466063c8d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250705180720_1841b98be70f108c5bc925f90dbdccb9725e437596084f591c0c708466063c8d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="milo lompar"><figcaption>NIŠTA OD RESETOVANJA SRBIJE: Milo Lompar nije slučajno izabran da govori na studentskom protestu<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>  <p>Sama najava govora <b>Mila Lompara</b> dovoljan je razlog da pristojan svijet začepi nos i ostane kod kuće. Žao mi je one kojima treba objašnjavati razloge. No, i nastup studenta sa šajkačom govori da on nije slučajno odabran. Kao ni učesnik novog Vučićevog mita, jer mit je srednje ime srpskog nacionalizma, „junak sa Košara“. Tim prije što je to do skoro bio albanski mit, koji je nedavno preuzet od strane Vučićeve Srbije. Čuli smo, između ostalog, da je Srbija bila brana „divljim hordama“, iako su, po kazivanjima poznate srpske istoričarke <b>Olge Zirojević, </b>najboljeg poznavaoca osmanskog perioda među srpskim istoričarima, srpski seljaci oduševljeno dočekali Osmanlije, koje su im smanjile dažbine skoro deset puta. Osmansko carstvo je bilo ozbiljno i uređeno carstvo, tako da su sa njima došle i mnoge dobre stvari, poput javnih kupatila i sl. Opstali su vjerski objekti, ispovijedanje hrišćanske vjere nije ukidano...</p> <p>Nevjerovatno je, ali istinito, da skoro stoprocentno Srbi ne znaju za jednu od najvažnijih bitaka kojom je omogućen prodor Osmanlija u Evropu. Bitku kod Nikopolja 25. septembra 1396. godine. Tada su se hrišćanske snage, koje su činile Ugarska, Sveto Rimsko Carstvo, Francuska, Vlaška, Poljska, Engleska, Škotska, Švajcarska, Republika Venecija, Republika Đenova i vitezovi krstaši, suprotstavile nadiranju Osmanlija kod Nikopolja, u današnjoj Bugarskoj, i poražene upravo zahvaljujući srpskoj vojsci. To se desilo kada je Bajazitu, osmanskom sultanu, u odlučni čas kad je već pomišljao na povlačenje, priskočio u pomoć Stefan Lazarević sa srpskim konjanicima i preokrenuo bitku u poraz hrišćanske vojske. Dakle, ne da Srbija nije bila „brana divljim hordama“, upravo suprotno, zahvaljujući njoj, kao vazalnoj osmanskoj državi, Osmanlije su prodorle na Balkan. Pod uslovom da možemo smatrati Osmanlije kao „divlje horde“?</p> <h2>Pretorijanska garda</h2> <p>Način kako je koncipiran skup na Slaviji kao da je imao za cilj da uzavrije krvca u ljudima na skupu podizanjem nacionalnih emocija i mitske svijesti, tako da je bilo jasno da se prisutni neće tek tako razići. Očekivanja da će u redove srpske policije podstaknuti određenu konfuziju i zapitanost, pokazala su se kao potpuna zabluda. Upravo se pokazalo da je policijska mržnja prema demonstrantima, ogoljeno i nekontrolisano nasilje prema njima, razvijalo i zadnje sumnje da policija, žandarmerija i ostale institucije sile neće biti najveći problem u borbi protiv Vučićevog autokratskog režima. Ako se tome pridodaju, po svoj prilici, Dodikovi preobučeni policijski kerberi i paramilitarne snage, koje su dobile uniforme slične policijskim i maske da sakriju identitet, a i ovlašćenja da mogu da primjenjuju silu, onda studenti i oni koji ih podržavaju imaju protiv sebe ozbiljne državne siledžije, sa kojima će biti vrlo problematično izaći na kraj. Sama činjenica da policija i žandarmerija nose maske na lice, bez uporišta u zakonu, jer je to predviđeno samo za hvatanje teških kriminalaca, da ne nose značke sa brojem, niti svoje generalije na uniformi, govori o planiranoj upotrebi nasilja. Očito se radi o pretorijanskoj gardi jednog ozbiljno problematičnog čovjeka.</p> <p>Jasno je da je <b>Aleksandar Vučić</b> ogroman novac ulagao u institucije sile i u medije, kao dva stuba svoje autokratske vladavine. Teško je očekivati od policijske i siledžijske pameti paramilitaraca da shvate da prebijaju buduće ljekare koji će ih liječiti, preofesore koji će im učiti đecu, inžinjere koji će im stvarati proizvode od kojih će dobijati penzije, zubare koji će im praviti proteze, IT-evce, bankare... a da svoju budućnost stavljaju u ruke onih koji su na kraju životne dobi, kriminalcima, lopinama i prevarantima. Ko će im śutra obezbjeđivati penzije, ako rašćeraju tu mladost po bijelome svijetu?</p> <p>Jedna stvar mi nikada neće biti jasna: da li ljudi na vlasti misle da će vladati do kraja života? Da li su svjesni da što više nasilja sprovode prema narodu, što više nepočinstava rade, što više štete prave, to će im život kad padnu sa vlasti biti veća mora.</p> <h2>Partijska policija</h2> <p>Nema sumnje da Demokrate u Crnoj Gori kopiraju politiku Aleksandra Vučića. I po pravljenju od policije partijske policije i po obračunu sa nezavisnim medijima. Njihov je problem, a sreća za Crnu Goru, što su davno dostigli svoj zenit i što se polako, ali sigurno približavaju cenzusu na izborima. Da je Crna Gora postala nakaradna kopija Srbije, dok se tobože bori za članstvo u EU, jasno je po tome što se vlast poistovjetila sa državom i što se borba za demokratiju, poštovanje zakona, slobodu medija i poštovanje ljudskih prava i sloboda poistovjećuje sa napadom na pravosuđe, policiju, moćnike iz vlasti, smatra napadom na državu. Postoji li institucija u Crnoj Gori, tužilaštvo, sudovi, da zapitaju Demokrate po kojim to zakonima oni vrše „lustraciju“ u policiji po partijskim principima, po kojem to zakonu oni vrše veting, ko ih je ovlastio da oni o tome odlučuju?</p> <p>Nažalost, nekadašnje stamene Crnogorce danas je zamijenilo konvertitstvo. Skoro čuh da je moj nekadašnji prijatelj, bivši ambasador u Argentini, bivši predśednik skupštine Matice crnogorske, predvodnik delegacija sa kojima sam se kao predśednik crnogorskog saveza udruženja sastajao u Beogradu, tri puta morao više da se trudi u odnosu na ostale da bi uspio u vrijeme vlasti oko DPS-a? I sad se ostvario na pravom mjestu, među prevarantima, populistima, bez ikakve ideologije, sa otvorenim oportunističkim pobudama da napreduju bez truda i bez znanja. Evo, ja se takođe više od tri puta trudim u borbi za Crnu</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250705180720_c9b5d688b284cd86545051b6c82cb8c8e97a3da5fa2bffb616174928449a77f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250705180720_c9b5d688b284cd86545051b6c82cb8c8e97a3da5fa2bffb616174928449a77f8" data-rendition-name="original" width="375" height="250" loading="lazy" alt="3"><figcaption>DEMOKRATE KOPIRAJU POLITIKU ALEKSANDRA VUČIĆA: Šaranović, Bečić i Šćepanović<span></span></figcaption></figure>  <p>Goru i nikad ništa ne dobih od tog DPS-a. Niti tražim. Ja to ne radim za naknadu. A śeđeti na istoj stolici sa<b> Ljaljom</b>, <b>Bogdanovićem, Mandićem, Radunovićem, Jolom Vučurovićem, Markom Kovačevićem</b>, ... i odatle nekome držati moralne pridike je teški bezobrazluk i nesojstvo. Pa još i zavisiti od njihove volje?!</p> <p>Još malo o normalnosti i prijateljima. Kao što je igranje predstave „Gospoda Glembajevi“, po meni, privid normalnosti, tako je i učešće pristojnih ljudi u žiriju u kojem je <b>Želidrag Nikčević,</b> Srbin iz Srbije, srpski državljanin i ontološki mrzitelj svega crnogorskog, privid naopake normalnosti. Samo je falio <b>Aleksandar Raković </b>pa da Trinaestojulska nagrada poprimi sve karakteristike šovinističke farse. Nije prvi put da se sa mojim prijateljem razilazim u mišljenju da li treba davati legitimitet osobama koje ne zaslužuju ljudsko poštovanje, time što ćete sa njima učestvovati u tv emisijama, žirijima ili bilo kojem vidu javne afirmacije. Posebno što se dodjelom Trinaestojulske nagrade <b>Pavlu Đurišiću</b>, popu <b>Maci Vukojičiću</b> i popu <b>Slobodanu Šiljku</b> ponizila Crna Gora, 13. jul, kao simbol prvog ustanka u Evropi protiv fašističke okupacije, pljunulo na medalje za hrabrost mog pokojnog oca, pa ako hoćete i na sav moj trud, đa i trud tog mog prijatelja i trud nama sličnih da objasnimo Crnoj Gori da ideologija koja je dovela sadašnju vlast u situaciju da odlučuje o sudbini Crne Gore, zajedno sa Crkvom Srbije, kao najvećem rasadniku svega opskurantnog, vodi Crnu Goru stranputicom, udaljava od civilizacije, čini je državnim provizorijumom i lakim plijenom najgorih.</p> <p>Usput, čestitam <b>Milošu Karadagliću </b>na nagradi.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250705180720_44c238de610c82c31590666a5ad420b4f5ad031a6b15be7ae81b8628e693cbc5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250705180720_44c238de610c82c31590666a5ad420b4f5ad031a6b15be7ae81b8628e693cbc5" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="13 jul nagrada"><figcaption>Učešće u žiriju za Trinaestojulsku nagradu stvaranje privida normalnosti<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>

Bjelosrbija i Crnosrbija

<p>Crnogorski automobilista Filip Kunčer na 16. mjestu je završio trku u Imoli, koja je vožena u okviru takmičenja Reno Klio kup.<br/>
<br/>
Najbrži u Imoli bio he Gabrijel Toreli.<br/>
<br/>
Kunčer je na prethodnom takmičarskom vikendu, na stazi Spa Frankošamp u Belgiji, zauzeo osmo i peto mjesto.<br/>
<br/>
Kunčer je početkom maja nastupao i u Dižonu, ali je oba puta ispao.<br/>
<br/>
U prvom takmičenju ove sezone, takođe u Francuskoj, jednom je zauzeo treće, a jednom 11. mjesto.<br/>
<br/>
Drugu trku u Imoli Kunčer će voziti sjutra od devet sati.</p>

Kunčer na 16. mjestu u Imoli

<p>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u Baru, automobilom je oborena starija žena.</p>
<p>Do udesa je došlo kada je na A. S. (75) iz Bara, koja se kretala kao pješak, automobilom marke ‘Peugeot 407’ naletjela P. M. (22) iz Bara, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.</p>
<p>Povrijeđena žena je transportovana na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar.</p>

U saobraćajnoj nezgodi u Baru povrijeđena žena

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: govor