Mitologizacija istorijskih događaja i pokušaj da se istorijske činjenice stave vam konteksta - tako sagovornici Televizije E komentarišu govor koji je, povodom 150 godina od Nevesinjske puške, održao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, pozivajući da se mladi vaspitavaju na primjerima srpskih junaka. Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške, ali ukazuju da Mandić i taj događaj posmatra iz vizure "srpskog sveta".
Sagovornici TV E očekuju da predsjednik Skupštine, u susret obilježavanju Dana državnosti – 13. jula, primijeni istu propagandu, te da će i 13. jul biti na meti agresivnog revizionizma.
- Sami događaj koji se vezuje za ustanak u Hercegovini naravno da nije bio presudan, čak u zapadnoj istoriografiji se i ne pominje kao uzrok Berlinskog kongresa. Berlinski kongres svoje razloge nalazi u specifičnom narušavanju balansa moći zapadnih zemalja – prije svega – Njemačke, Austrougarske i Rusije – sa jedne strane – i Otomanskog carstva, sa druge.Jednako tako i svo drugi praznici koji su u početku negirani, oni se sad pokušavaju oteti, kidnapovati od CG i Crnogoraca i očekujem slično da slušamo u naredna dva, tri, četiri dana – kaže politički analitičar Danilo Kalezić.
Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške iz 1875. godine, ali se njima ne može davati konotacija kako to želi predsjednik Parlamenta, koji pokušava direktno da uveže Nevesinjsku pušku i Berlinski kongres, odnosno crnogorsku državnost.
- Naime, po već ustaljenoj praksi i običaju, naš predsjednik Skupštine je otišao, prije neki dan, tamo i položio vijenac tamo u Nevesinju, ali on to posmatra iz svoje vizure srpskoga sveta i koliko je to značajno za taj njihov velikosrpski projekat – objašnjava istoričar Vukota Vukotić.
Svečanosti u Nevesinju, osim Mandićća, prisustvovao je i mitrpolit SPC Joanikije, koji je – u govoru pripremljenom za zvaničnike Srbije iz prvog reda, još jednom tvrdio da su Crnogorci srpski narod. I nije tu bio kraj mitovi i prenebregavanju istorijskih činjenica.
- Hrabrost tih ustanika nije ostala u 19. vijeku, ona se prenijela na nove generacije – na srpske dobrovoljce u balkanskim ratovima, na heroje cerske, kolubarske, mojkovačke bitke, na mučenike Solunskog fronta i na one koji su položili živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu – dodao je predsjednik crnogorske Skupštine.
Ko su „oni“ koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu, Mandić nije precizirao, a zaboravio je – u nabrajanju slobodarskih borbi – da pomene onu koju su nakon Božićnog ustanka 1919. vodili borci Za pravo, čast i slobodu Crne Gore - protiv aneksije od strane Srbije –države čije su zvaničnike Joanikije i Mandić juče pokušali da oduševe svojim poimanjem istorije.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sagovornici TV E o govoru Mandića u Nevesinju: Mitologizacija istorije, za očekivati da i 13. jul bude na meti agresivnog revizionizma

Prošle godine je za 600 djece odložen upis u školu, a najčešći razlog je neizgovaranja određenih slova i preskakanja određenih glasova pri izgovoru - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pedagoškinja Dragana Pejović ističući da je digitalna tehnologija jedan od najčešćih razloga zbog čega dolazi do nekih poremećaja u govoru kod djece.
Upis učenika prvi razred osnovne škole počinje danas, a prije upisa obavezan je sistematski pregled kojim se utvrđuje da li je dijete odstupa od očekivanih parametara za taj uzrast.
Prilikom upisa u prvi razred, kaže Pejović, usplahirenost i uzbuđenje karakteristična je za roditelje više nego kod samog djeteta, naročito ako je ono prvo dijete.
- Neko dijete je puno samopouzdanja,i čim uđe postavlja neka određena pitanja. Ima i djece koja imaju neki strah: "Šta ćemo mi da radimo, šta će tamo da se dešava". Ali naš pristup na samom startu sa djecom pomaže da se opuste, da postepeno uđemo u testiranje, tako da sve zavisi od djeteta do djeteta - rekla je Pejović.
Dešava se, prema njenim riječima, da djeca imaju poteškoće prilikom prepričavanja neke priče, prilikom prepričavanja nekog događaja.
- Dešava se da nepravilno koriste gramatičke oblike, da koriste skraćenice, ili da na kraju imaju taj uži rječnik nego što bi trebali da imaju za svoj uzrast, i to su neka najčešći problemi koje mi primjećujemo kod djece na osnovu kojih se i sugeriše roditeljima da bi možda trebalo odgoditi taj upis za sljedeću godinu - istakla je Pejović.
Različiti su faktori, kako je navela, zbog kojih pojedina djeca u tom uzrastu imaju problema sa govorom.
- Jako je važno da se roditelji, ukoliko primijete da postoji neki poremećaj sa govorom, obrate logopedu, da ne čekaju da dijete napuni tri godine, ili da ne čekaju to da dijete dođe na sistematski pregled ili upis kako bi se obratili logopedu. Mnogo je bitno da se na samom početku reaguje - naglasila je Pejović.
Tehnologija je, kako dodaje, dostigla viši nivo razvoja i svima je dostupna, za razliku od prošlih vremena kada je bila dostupnija odraslima.
- Svima se dešava da u nekom određenom trenutku damo djetetu telefon, jer znamo.da će ono biti mirno i zadovoljno. Međutim, tu je važno da kada djetetu damo da gleda neki određeni crtani da budemo prisutni, da komuniciramo sa djetetom i da, ako već dijete gleda, to budu neki obrazovni programi, odnosno programi koji su specijalno namijenjeni za djecu i da se u svemu tome komunicira sa djetetom. Jer kada damo telefon djetetu i ostavimo ga samog mi onda zaboravljamo na negativne posljedice koje utiču kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje kod djeta. Ukoliko dijete samo gleda ono se navikava da ćuti i očekuje da sve dobija pokretom prsta, što kasnije dovodi i do toga da dijete teže izgovara neke riječi, ili da pokušava da sve dobije na taj način što će da traži pokretom prsta, ruke i slično - zaključila je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DClqT-mzunOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Pejović: Prošle godine za 600 djece odložen upis u prvi razred, najčešći uzrok poteškoće u izgovoru

Donald Tramp je juče položio zakletvu i stupio na poziciju predsjednika SAD-a, a nakon što je formalni dio inauguracije završen, održao je i svoj prvi govor u drugom mandatu na ovom mjestu.
Ono što je zanimljivo oko inauguralnog govora novog američkog predsjednika je što je najduži koji smo mogli čuti još od 1929. godine i inauguracije Herberta Huvera.
Naime, Tramp je tokom svog inauguralnog govora rekao čak 2.885 riječi, što je skoro dva puta više od svog prvog govora prije osam godina, kada je rekao 1.433 riječi.
Kako bi to stavili u kontekst, od Huvera do Trampa, odnosno u periodu od 96 godina, samo su Ronald Regan 1985. i Džo Bajden 2021. godine imali više od 2.500 riječi u svom inauguralnom govoru.
Apsolutni rekorder, koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen u ovom pogledu, je Vilijam Henri Harison, čiji govor je 1841. godine imao čak 8.460 riječi. Drugo mjesto drži Vilijam Hauard Taft, koji je u svom prvom govoru 1909. godine imao "samo" 5.434 riječi.
Zanimljivo je vidjeti i koje riječi su se najviše ponavljale tokom Trampovog govora. Najpopularnija riječ bila je "Američki" (American, engl.) koja se mogla čuti 21 put, a po 20 puta je rekao "Amerika" i "nacija."
Zanimljivo je reći i da je Bajden, njegov prethodnik, u svom govoru prije četiri godine takođe ove tri riječi najviše koristio.
The New York Times je uradio komparaciju s bivšim predsjednicima, pa je tako Barak Obama u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "novi", dok su četiri godine kasnije najviše korišćene riječi bile "moramo", "vrijeme" i "ljudi."
Džorž V. Buš, Obamin prethodnik, je u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "građani", a u drugom su dominirale riječi "Ffreedom" i "liberty" (u prevodu obje znače sloboda), te riječ "Amerika."
Takođe je zanimljivo pogledati i govor prvog predsjednika SAD-a Džorža Vašingtona, gdje su dominirale riječi "vlada", "javno" i "građani." Njegov govor je imao 1.419 riječi.

Tramp održao najduži inauguralni govor u skoro 100 godina, najpopularnija riječ "američki"

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.
Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prvaka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.
<h2>Izmiču im vršnjaci, problem se ne rješava</h2>
Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora - nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo. Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije - poručuje Marić.
- Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona.
Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.
- Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni.
Socijalna radnica Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije...
- Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić.
<h2>Rješenje</h2>
Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem.
- Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i komplikuje se porodična organizacija – kaže Žunjić.
Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.
- Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem govorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.
I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja.
- O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.
Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija....
- Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelju ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić.
Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu.
<h2>Neophodne škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece</h2>
Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.
Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama.
- Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.

U prvi razred se nije upisalo 630 djece, najčešće zbog kašnjenja u govoru

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Tag: govor