<article>Sud u Turskoj danas je odbacio žalbu kojom se traži puštanje na slobodu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua do okončanja suđenja za korupciju, prenosi N1.Imamoglu, istaknuti opozicionar i politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, priveden je 19. marta.Smatra se da je njegovo hapšenje politički motivisano, sa ciljem da Imamoglua onemogući u učešću na predsjednikčim izborima koji su trenutno zakazani za 2028. godinu, ali bi mogli da se održe ranije.Hapšenje gradonačelnika i kasnija smjena sa funkcije izazvali su veliki talas antivladinih protesta u Turskoj.Vlada insistira na tome da pravosuđe radi nezavisno.Advokati koji zastupaju Imamoglua tvrde da je istraga vođena kršenjem pravnih standarda.Od njih se očekuje da obnove žalbeni zahtjev.Sud je takođe odbio žalbene zahtjeve za Murata Onguna predsjednika medijske kompanije povezane sa opštinom Istanbul i bliskog saradnika Imamoglua.</article>

Sud u Turskoj danas je odbacio žalbu kojom se traži puštanje na slobodu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua do okončanja suđenja za korupciju, prenosi N1.
Imamoglu, istaknuti opozicionar i politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, priveden je 19. marta.
Smatra se da je njegovo hapšenje politički motivisano, sa ciljem da Imamoglua onemogući u učešću na predsjednikčim izborima koji su trenutno zakazani za 2028. godinu, ali bi mogli da se održe ranije.
Hapšenje gradonačelnika i kasnija smjena sa funkcije izazvali su veliki talas antivladinih protesta u Turskoj.
Vlada insistira na tome da pravosuđe radi nezavisno.
Advokati koji zastupaju Imamoglua tvrde da je istraga vođena kršenjem pravnih standarda.
Od njih se očekuje da obnove žalbeni zahtjev.
Sud je takođe odbio žalbene zahtjeve za Murata Onguna predsjednika medijske kompanije povezane sa opštinom Istanbul i bliskog saradnika Imamoglua.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turska

Istanbul

Gradonačelnik

Svijet

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Crnogorsko vijeće Srbije oprostilo se od velikog književnika i intelektualca Filipa Davida.&nbsp;
- Otišao je veliki naš prijatelj, saradnik, prijatelj Crne Gore, književni velikan Filip David. Pisac koji je u svim vremenima i situacijama od devedesetih do današnjih dana podržavao crnogorsku nezavisnost demokratske procese i put Crne Gore u EU - poručuju iz Crnogorskog vijeća Srbije.&nbsp;
Podsjećamo, Filip David umro je juče, poslije teške i duge bolesti.&nbsp;
- Kada su bila okupljanja malobrojnih crnogorskih nezavisnuh intelektualaca, pisaca i novinara u Medija centru, a kasnije i u kultnom kafiću “Galerija”, porodice Kapičić, Filip David je bio svima nama podrška i uzdanica u borbi protiv svih vidova represije, ksenofobije, ratnih stzrahota i primitivizma - navode iz Crnogorskog vijeća Srbije.&nbsp;

Crnogorsko vijeće Srbije se oprostilo od Davida: Otišao je veliki prijatelj Crne Gore

Predstavnici Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) narednih dana, kako su saopštili, postaviće jasne zahtjeve nadležnima, jer se njihovi dugogodišnji problemi ignorišu, a ukoliko ne bude odgovora spremni su i na druge vidove djelovanja. 
To je poručio predsjednik SPUCG Jakov Vukčević, naglasivši da su na okrugli sto “Od studija do posla: reforme, ishodi i kvalitet” pozvali ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović, ministarku rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić i ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića, ali su svi otkazali učešće.
Posebno je skrenuta pažnja na odsustvo ministarki prosvjete, nauke i inovacija, te rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, imajući u vidu ne samo dosadašnji odnos, već i temu samog okruglog stola.
- U posljednja 24 sata dobili smo poruke odbijanja, ili otkazivanja od strane pozvanih čelnika ministarstava. Ovo je već drugi put da smo bezuspješno pokušali da ih okupimo, kako bi dali odgovore na određena pitanja, koja su od velikog značaja za studentsku populaciju. Sve ovo govori o tome sa kojom ozbiljnošću oni doživljavaju rješavanje brojnih pitanja i koliko je to prioritetno na njihovoj agenda - rekao je Vukčević.
Ne žele, kako je naglasio, da ih se nadležni sjete samo povodom nacionalnog i međunarodnog Dana studenata, već traže odgovore na dugogodišnje probleme, koji pogađaju cijelu studentsku populaciju.
- Jasno je da neke stvari ne funkcionišu kako treba i osjećamo odgovornost najviše prema studentima i studentkinjama, čije interese zastupamo da promijenimo pristup u djelovanju. Možete očekivati da u narednih nekoliko dana izađemo u javnost sa jasno postavljenim pitanjima i zahtjevima i da ćemo od nadležnih tražiti da daju konkretne odgovore kako i kada će se to riješiti - istakao je Vukčević.
Neki od ključnih zahtjeva tiču se donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju sa novim modelom studija i tzv. prelaznim rješenjem za studente koji su trenutno u sistemu visokog obrazovanja, donošenja Zakona o obavljanju studentskih poslova, rangiranja univerziteta i brojnih drugih inicijativa za koje se SPUCG već godinama zalaže.
- Imamo predloge i ideje za rješavanje dugogodišnjih problema i očekujemo od ministarstava da konačno naprave konkretnije korake u tom pravcu - jasan je Vukčević.
Zahtjeve nadležnim institucijama saopštiće narednih dana.
- U slučaju da ne bude odgovora na naše inicijative i zahtjeve spremni smo da postupimo i imamo kapacitete i za druge vidove aktivnosti, tako da ćete biti obaviješteni u narednom periodu - kazao je Vukčević.
Pres konferenciji su prisustvovali i student povjerenik UCG Zerina Kardović, generalni sekretar SPUCG Vedran Vujisić i studentski ombudsman UCG Ivana Popović.

Ukoliko ne bude odgovora na zahtjeve koje će uputiti nadležnima, Studentski parlament spreman i na druge vidove djelovanja

U jeku najmasovnijih antivladinih protesta od početka višegodišnje vladavine Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića, predložena je nova vlada u kojoj ima novih imena, ali i neočekivanih izmjena.
- Biće velikih iznenađenja“, rekao je ranije lider SNS i dosadašnji premijer u ostavci Miloš Vučević, a Vučić da će to biti „ekspertska vlada“.
Iznenađenja ima, a možda jedno od najvećih je prijedlog da novi ministar za informisanje i telekomunikacije bude Boris Bratina koji se ranije oštro protivio ulasku Srbije u Evropsku uniju, a na jednom protestu je i zapalio zastavu evropskog bloka.
Srbija se, bar deklarativno, zalaže za ulazak u EU, Vučić stalno ponavlja da je zemlja „na evropskom putu“, ali pregovori o pristupanju evropskoj zajednici godinama tapkaju u mestu.
Među predloženim kandidatima i nekoliko političkih debitanata, poput analitičara Dejana Vuka Stankovića, kome je namijenjen resor prosvjete, ali i predloženog premijera Đura Macuta, sa bogatom ljekarskom biografijom.
- On je na ponos Srbiji, cijenjen i priznat sručnjak u svijetu, čovjek dijaloga - opisivali su najviši zvaničnici kada je njegovo ime objavljeno za mandatara.
Vladajuća koalicija okupljena oko SNS ima dovoljnu većinu u Skupštini Srbije da donosi odluke i usvaja zakone, ima rok do 18. aprila u ponoć da izabere novu vladu.
Ako to ne uspije, pred Srbijom su novi izbori.
<h2>‘Podrška mladima, ali samo po zakonu – to mi je prioritet’, kaže Macut</h2>
Srbija je umorna od podjela i blokada,0 rekao je mandatar Đuro Macut na početku sjednice Skupštine Srbije, kojoj prisustvuju i poslanici nekih opozicionih stranaka.
- Generacije su ginule da bismo mi imali državu. Srbija je svetinja i ona je jedini način da živimo u slobodi. Moja obaveza je da nezadovoljstva raspravimo, da podržimo mladost ali u skladu sa zakonom. To je moj prvi prioritet - poručio je Macut.
Istakao je da će reforma obuhvatiti oblast obrazovanja i nauke pošto, kako je naglasio, obrazovanje i nauka treba da služe cijelom društvu.
- Predložiću formiranje savjeta koji ću sam voditi, koji će pratiti razvoj talenata i pružiti materijalnu i drugu podršku - istakao je Macut.
Zatražio je podršku da započne dijalog u prosveti i poručio da je neprihvatljivo da škole ne rade.
- Pozivam na hitan dijalog sve dekane i studente. Ovo stanje mora da se prekine.Tražim vašu podršku da institucije funkcionišu. Spreman sam da idem na razgovor bilo gdje i bilo kada - rekao je.

Macut: Srbija je umorna od blokada, treba nam razgovor

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

Tagovi

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Crnogorsko vijeće Srbije se oprostilo od Davida: Otišao je veliki prijatelj Crne Gore

Ukoliko ne bude odgovora na zahtjeve koje će uputiti nadležnima, Studentski parlament spreman i na druge vidove djelovanja

Macut: Srbija je umorna od blokada, treba nam razgovor

PRATITE TVe UŽIVO