Gradonačelnik Shariff Aguaka Akmad Mitra Ampatuan preživio je pokušaj atentata u nedjelju ujutro, nakon što je njegovo oklopno vozilo izdržalo napad protivtenkovskom granatom koji su izveli naoružani napadači, piše ABS-CBN.
Prema snimcima nadzornih kamera, osumnjičenici su se oko 6:20 sati iskrcali iz bijelog kombija i ispalili projektil iz bacača granata na crni SUV u kojem se nalazio gradonačelnik, u naselju Barangay Poblacion.
- Da vozilo nije bilo oklopljeno, gradonačelnik danas ne bi bio živ - izjavio je za radio DZMM Anwar Kuit Emblawa, izvršni sekretar i portparol gradonačelnika.
Dodao je da Ampatuan u napadu nije povrijeđen.&nbsp;
- Božjom milošću, gradonačelnik je bezbjedan, nema ni ogrebotinu - rekao je on.
U napadu su ranjena dvojica pripadnika gradonačelnikovog obezbjeđenja, ali je njihovo stanje stabilno.
Emblawa je naveo da je ovo već četvrti pokušaj atentata na Ampatuana. Prethodni napadi dogodili su se 2010, 2014. i 2019. godine, a u posljednja dva gradonačelnik je bio ranjen, nakon čega je počeo da koristi oklopna vozila.
Dodao je da očekuje brzu i temeljnu istragu, ističući da snimci nadzornih kamera mogu pružiti važne tragove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftheglobal4u%2Fstatus%2F2015701848053977185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015701848053977185%7Ctwgr%5E58643511daabfca31f573b23db3e5dc31bf2d84f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Napad se, kako je rekao, dogodio usred bijela dana, na području uz državnu cestu, gdje se u tom trenutku nalazio veliki broj ljudi, uključujući i prodavce voća, zbog čega očekuje da će svjedoci pomoći policiji u istrazi.
Portparol nije želio da komentariše da li je napad bio politički motivisan.
Uprkos incidentu, Emblawa je rekao da se gradonačelnik već vratio redovnim dužnostima.&nbsp;
- To je jedna od stvari s kojima političari moraju da se nose - poručio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Filipini: Gradonačelnika gađali protivtenkovskom granatom

Zvaničnici gradskog vijeća Kran-Montane, gdje je u požaru u jednom baru prilikom proslave Nove godine poginulo 40 i povrijeđeno 116 ljudi, saopštili su danas da sarađuju sa rukovodstvom tog bara kako bi utvrdili uzroke incidenta.
Gradonačelnik Kran-Montane Nikola Fero rekao je danas novinarima da zvaničnici gradskog vijeća svake godine pregledaju objekte koji bi mogli da se zapale, kao i da bar Konstelasion koji se zapalio nije prošao kroz te provjere posljednjih pet godina, prenosi BBC.
Zgrada u kojoj se nalazi bar je, prema zvaničnicima, izgrađena 1977. godine, a vlasnik je 2015. godine zatražio proširenje prostora, koje mu je odobreno.
Inspekcija se tada nije koncentrisala na promjene unutar zgrade, već samo na spoljašnju renovaciju, dok zvaničnici tvrde da nikada nisu provjerili stanje pjenastih panela koji su se nalazili na plafonu, kao i njihovu otpornost na vatru.
Plafon bara u kom je izbio požar je bio prekriven zvučno izolovanim panelima od pjene, koji su se zapalili od prskalica tokom proslave Nove godine.
Fero je dodao da su ti nalazi dostavljeni Vladi, kao i da vlasti „to duguju porodicama i prihvataju odgovornost“.
On je dalje naveo da je „logično“ zabraniti korišćenje svih vrsti prskalica na otvorenom, ali i da na mjesto gradonačelnika ne podnosi ostavku.
„Ne napuštamo brod sada“, rekao je Fero.
On je dodao da je na sudskim vlastima da odluče da li će zvaničnici „biti dio slučaja ili ne“, misleći na krivičnu istragu koju su pokrenuli tužioci.
„Na menadžerima hotela Konstelasion je da znaju da li su (radili) u skladu sa propisima“, naveo je Fero.

Gradonačelnik Kran-Montane: Ne podnosim ostavku

Odbornici Skupštine Glavnog grada završili su diskusiju o Programu privremenih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice, sa Predlogom odluke o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice. Druga tačka o kojoj se diskutovalo su Izbor i imenovanja.
Sjednici prisustvuju i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, kao i predstavnik predlagača, sekretar u Generalnom sekretarijatu za komunalne poslove Andrija Babović.&nbsp;
Tokom diskusije, bilo je riječi i o izgradnji kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Mujović je, obraćajući se odbornicima i odbornicama kazao da priča oko Botuna neće biti pobjeda gradonačelnika, nego pobjeda svih građana i za dobro svih građana.
- Molim vas da budete vrlo obazrivi oko priče oko Botuna, odnosno postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što danas govorimo o privremenim objektima i ono što treba da se gradi u Botunu nema dodirnih tačaka. Razgraničenje Podgorice i Zete se nije desilo, de jure i de fakto. Katastarska opština Dajbabe danas pripada Podgorici i na bazi toga mi crpimo naše pravo da tamo crtamo privremene objekte - istakao je Mujović.
Gradonačelnik je dodao da je sekretar Babović imao pune ingerencije da se bavi problematikom, jer su Dajbabe teritorija Podgorice.&nbsp;
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac prethodno je kazao kako će odbornici DNP-a glasanjem za ovu odluku suštinski glasati za izgradnju kolektora u Botunu.
Klikovac je istakao kako je neophodno obrazovati komisiju koju bi činili odbornici vlasti i opozicije, a koja bi sprovela monitoring koji se tiče iscrtavanja privremenih objekata, kako bi se izbjegli namješteni tenderi, a konkursi bi, kako je naglasio, trebalo da traju od 30 do 60 dana.
Odbornici koalicije Za budućnost Podgorice tokom svojih izlaganja kategorički su negirali navode Klikovca, tvrdeći kako za njih referendum i dalje ostaje jedina opcija, odnosno da će o izgradnji kolektora u Botunu odlučivati isključivo građani Zete.

Mujović: Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda neće biti pobjeda gradonačelnika već svih građana

Gradonačelnik Uruapana u meksičkoj saveznoj državi Mičoakan ubijen je na trgu pred desetinama ljudi koji su se okupili kako bi obilježili Dan mrtvih, saopštile su vlasti, prenosi Index.hr.
Karlos Alberto Manzo Rodrigez upucan je u subotu uveče u istorijskom centru grada. Hitno je prevezen u bolnicu gdje je kasnije preminuo, prema riječima državnog tužioca Karlosa Toresa Pinje. U napadu su povrijeđeni i član gradskog vijeća i tjelohranitelj.
Napadač je ubijen na mjestu događaja, potvrdio je savezni sekretar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč. Istakao je da je napadač pucao u gradonačelnika sedam puta. Oružje kojim je izveden napad povezano je sa dva ranija oružana sukoba između suparničkih kriminalnih grupa u regionu.
Mičoakan je jedna od najnasilnijih meksičkih saveznih država i poprište sukoba između različitih kartela i kriminalnih grupa koje se bore za kontrolu nad teritorijom, rutama distribucije droge i drugim ilegalnim aktivnostima.
<h2>Na čelu pogrebne povorke vodili pokojnikovog konja</h2>
Juče su stotine stanovnika Uruapana, obučeni u crninu i sa fotografijama Manza Rodrigeza u rukama, izašli na ulice grada kako bi ispratili pogrebnu povorku. Skandiralo se „Pravda, pravda. Dolje Morena“, što se odnosi na stranku čija je članica meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum.
Posljednjih mjeseci gradonačelnik Uruapana javno je na društvenim mrežama apelovao na Šejnbaum da mu pruži pomoć u suočavanju sa kartelima i kriminalnim grupama. Dodatno, optuživao je provladinog guvernera Mičoakana, Alfreda Ramireza Bedolju, i državnu policiju za korupciju.
Na čelu jučerašnje pogrebne povorke muškarac je vodio crnog konja Manza Rodrigeza, sa jednim od gradonačelnikovih prepoznatljivih šešira na sedlu. Grupa muzičara, takođe obučena u crno, pratila ga je i svirala marijači pjesme.
<h2>Zvali su ga „meksički Bukele“</h2>
U uskim ulicama poljoprivrednog grada desetine policajaca i vojnih oficira obezbjeđivali su područje. Napad na Manza Rodrigeza, bivšeg poslanika Morene, snimljen je i podijeljen na društvenim mrežama. Snimak prikazuje desetine stanovnika i turista kako učestvuju u obilježavanju Dana mrtvih prije nego što odjekne nekoliko pucnjeva i ljudi pobjegnu u zaklon. Manzo Rodrigez bio je pod zaštitom od decembra 2024. Njegovo obezbjeđenje pojačano je u maju opštinskom policijom i 14 pripadnika nacionalne garde, rekao je Garsija Harfuč, ne precizirajući šta je tačno podstaklo tu mjeru.
Manzo Rodrigez, koga su neki nazivali „meksički Bukele“, pozivajući se na strogu bezbjednosnu politiku predsjednika El Salvadora Najiba Bukelea, preuzeo je dužnost gradonačelnika Uruapana nakon što je prošle godine pobijedio na vanrednim izborima sa nezavisnim pokretom.
Ubistvo gradonačelnika uslijedilo je nakon smrti Salvadora Bastidasa, gradonačelnika opštine Takambaro, takođe u Mičoakanu.
Bastidas je ubijen u junu zajedno sa svojim telohraniteljem. U oktobru prošle godine, novinar Mauricio Kruz Solis takođe je ubijen u Uruapanu, nedugo nakon što je intervjuisao Manza Rodrigeza.

Gradonačelnik ubijen pred desetinama ljudi na trgu u Meksiku

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je u Višem sudu kazao da je specijalni tužilac Miloš Šoškić htio da konstituiše krivično djelo i kao člana kriminalne organizacije uvede bivšeg gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića.
On je to kazao odgovarajući na pitanje njegovog branioca Ljubomira Rakovića da li ga je Šoškić, u maju prošle godine, u Specijalnom državnom tužilaštvu saslušavao na okolnosti koje nisu obuhvaćene krivičnom prijavom.
Kako je pojasnio Katnić, Šoškić nije imao obavezu da ga obavještava da je protiv njega pokrenuo finansijsku istragu, ali je napravio druge povrede.&nbsp;
“On je u okviru krivične istrage sprovodio finansijsku istragu, što nije moguće, jer se ona mora voditi po posebnom zakonu”, rekao je bivši glavni specijalni tužilac.
Pred sudom Katnić je saopštio da ga je tokom drugog saslušanja u SDT-u, 3. maja 2024. godine, tužilac Šoškić saslušavao na okolnosti koje nijesu bile obuhvaćene naredbom o sprovođenju istrage. Istakao je da mu je tom prilikom postavio na desetine pitanja, a bez, tvrdi Katnić osnova i dokaza da ga to pita, navodeći za to nekoliko primjera.&nbsp;
“Pitao me koliko je koštala izgradnja objekata u Barjamovici, a ne obavještavajući me u kom smislu me to pita. Pa me pitao ko je radio i asfaltirao put u Barjamovici, a da bi konstituisao krivično djelo, te uveo kao pripadnika kriminalne organizacije i trećeg člana, tadašnjeg predsjednika Opštine Podgorica – Ivana Vukovića”, rekao je juče Katnić.
Takođe, dodaje, tužilac Šoškić ga je, opet bez osnova, pitao i za objekte u Novom Selu koje su u vlasništvu porodice Katnić.
“Pitao me za Novo Selo da li sam gradio objekte prvo na tuđoj zemlji, pa kupio zemljište ili sam kupio zemljište pa gradio, a to da bi na taj način konstituisao krivičnu prijavu građenje na tuđoj zemlji”, tvrdi bivši glavni specijalni tužilac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkatnic-ako-se-nesto-desi-mojoj-porodici-krivicu-ce-snositi-markovic-i-novovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Katnić: Šoškić htio da uvede Ivana Vukovića za člana kriminalne organizacije i konstituiše krivično djelo

Istanbulskom gradonačelniku Ekremu Imamogluu, glavnom suparniku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, sud u Istanbulu izrekao je novu zatvorsku kaznu, prenijela je turska državna televizija TRT, što predstavlja nastavak pritiska na opoziciju.
Imamoglu, koji se od marta nalazi u pritvoru zbog odvojenih optužbi za korupciju, sad je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog vrijeđanja i prijetnji glavnom tužiocu u Istanbulu.
Zatvorsku kaznu još moraju potvrditi dva apelaciona suda, piše Rojters.
Ovo je drugi put da je Imamoglu osuđen zbog vrijeđanja javnih zvaničnika.
Godine 2022. osuđen je na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog kritika upućenih izbornim zvaničnicima, nakon odluke da se ponište izbori u Istanbulu iz 2019. godine, na kojima je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP).
Imamoglu je uložio žalbu na tu presudu, ali ona još nije razmatrana.
On negira sve optužbe.
- Borim se protiv zloupotrebe pravosuđa i njegove upotrebe kao političkog oružja. Ovo je zapravo uvreda za naš narod- kazao je Imamoglu.
Ako presuda iz 2022. bude potvrđena, Imamoglu bi mogao biti onemogućen da učestvuje na budućim izborima.
Univerzitet u Istanbulu mu je u martu poništio diplomu, što ga automatski diskvalifikuje kao predsjedničkog kandidata.

Istanbul: Opozicionom gradonačelniku nova zatvorska kazna zbog vrijeđanja tužioca

Vjerovali ili ne, „ Izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave Galvnog grada i službi za 2024. godinu“ počinje sljedećim riječima, citiram: “Izvještajna godina za Glavni grad Podgoricu bila je prava simfonija napora, ulaganja i postignuća, koja je doprinijela daljem usponu ovog grada, stvarajući prostor za rast, harmoniju i kvalitetan život svih njegovih građana””, saopštio je Miloš Đuričković, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
Kako je kazao, to je godina u kojoj je ista ova družina upravljala gradom, samo s Oliverom Injac kao gradonačelnicom. 
- To je godina harmonije u kojoj su se hvatali za guše i pričali jedni o drugima, u političkom i svakom drugom smislu — sve i svašta. Autor ove uvodne rečenice, mora se priznati, ima nevjerovatan smisao za humor ili nevjerovatan deficit inteligencije - istakao je Đuričković.
On je u objavi na mreži X podsjetio na naslove koji su bili aktuelni u medijima.
- Kako je izgledala „simfonija napora“ i „harmonija svih građana Glavnog grada“, prisjetimo se samo nekih naslova iz medija - naveo je Đuričković.

Đuričković: Uvodna rečenica Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu za rubriku vjerovali ili ne

Sud u Turskoj danas je odbacio žalbu kojom se traži puštanje na slobodu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua do okončanja suđenja za korupciju, prenosi N1.
Imamoglu, istaknuti opozicionar i politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, priveden je 19. marta.
Smatra se da je njegovo hapšenje politički motivisano, sa ciljem da Imamoglua onemogući u učešću na predsjednikčim izborima koji su trenutno zakazani za 2028. godinu, ali bi mogli da se održe ranije.
Hapšenje gradonačelnika i kasnija smjena sa funkcije izazvali su veliki talas antivladinih protesta u Turskoj.
Vlada insistira na tome da pravosuđe radi nezavisno.
Advokati koji zastupaju Imamoglua tvrde da je istraga vođena kršenjem pravnih standarda.
Od njih se očekuje da obnove žalbeni zahtjev.
Sud je takođe odbio žalbene zahtjeve za Murata Onguna predsjednika medijske kompanije povezane sa opštinom Istanbul i bliskog saradnika Imamoglua.

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

Željko Mićin izabran je za gradonačelnika Novog Sada na sjednici Skupštine Grada.
Opozicioni odbornici u Skupštini Novog Sada kažu da su spriječeni su da uđu u objekat i prisustvuju sjednici, što su demantovali predsjednica Skupštine i MUP. 
Građani su gađali policajce jajima, a odbornici su pokušali da probiju kordon ispred ulaza. Iz zgrade Skupštine je izašao veliki broj pripadnika policije, koji su od ranog jutra unutra, i raščistio plato ispred Skupštine Novog Sada dok se unutra održavala sjednica, prenosi N1.
Novi gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je na konferenciji za novinare poslije sjednice parlamenta na kojoj je izabran, da mu je žao što je sjednica održana pod teškim okolnostima.
- Spreman sam da razgovaram sa svakim, moj cilj će biti stabilizacija društva i zaustavljanje podjela. To je ključno da bismo krenuli naprijed. Žao mi je što je ova važna sjednica bila pod ovako teškim okolnostima, što smo mogli da vidimo nasilje ispred skupštine, bačene noževe na policiju i što smo doživjeli da je pet policajaca povrijeđeno - rekao je Mićin.
On, kako je rekao, nije ničim zaslužio takvo ponašanje odbornika grada.
- Prvi put se biram za gradonačelnika. Smatram da svakom treba pružiti šansu, jer bih je i ja pružio svakom. Žao mi je što odbornici nisu ušli u salu. A mogli su da uđu. Sekretarka Milena Vasilić ih je pozvala pred kamerama, bili su pozvani da uđu, namjerno nisu htjeli da uđu. Jer je očigledno da ne žele da probleme rješavamo u parlamentu, nego na ulici - izjavio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzarkobns%2Fstatus%2F1893901525375730133%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893901525375730133%7Ctwgr%5E2f8599a265561182a167d8e090ab99522add90dd%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih"</h2>
Odbornik Mladen Cvijetić ispred novosadske skupštine naveo je da će novosadska opozicija "ulaziti u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih".
- Isto onako kao kada smo bili u JKP Vodovod - tražićemo krivce za svaki pokradeni dinar, tražićemo krivce za svaki izgubljeni život ili otkaz koji su građani nelegalno dobili. Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih - rekao je Cvijetić.
Cvijetić je dodao i da su spremni i organizovani. Govoreći o današnjim događajima ispred skupštine, naveo da je da oni „ne žele da fingiraju dijalog i demokratiju“.
- Zvali su nas jednog po jednog, nisu nas sve zvali i htjeli su da nas uvode unutra kao u kazamat, zatvor, uz policijsku pratnju. Mi ne pristajemo na to, na fingiran dijalog - rekao je Cvijetić.
Dodao je da „su individualno zvali neke odbornike da uz pratnju policije uđu u Skupštinu“.
- Htjeli su samo nekoliko odbornika da privole da uđu uz policijsku pratnju, a nije bilo poziva da svi lijepo, kolektivno uđemo na naše radno mjesto. To nije bilo omogućeno - naveo je Cvijetić. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzarkobns%2Fstatus%2F1893905765087207679%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893905765087207679%7Ctwgr%5E2f8599a265561182a167d8e090ab99522add90dd%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Opozicija ispred novosadske skupštine: Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih.
Kako je ranije najavljeno, sjednica za izbor gradonačelnika Novog Sada bila je zakazana za 10 sati. Policija sa opremom za razbijanje demonstracija, sa štitovima i kacigama, te policijskim psima, stigla je ranije autobusom i brojnim „maricama“.
Od ranog jutra, odnosno oko 6.30 policajci su počeli da pristižu u zgradu Skupštine grada. Prema video snimcima objavljenim na društvenoj mreži X, policajci su na ulazu u gradski parlament ponijeli punu opremu.

Željko Mićin novi gradonačelnik Novog Sada, građani policiju gađali jajima i brašnom

Profesor Saša Mujović, koga je Skupština Glavnog grada Podgorice izabrala 28. decembra 2024. za gradonačelnika, još je i ministar energetike u 44. Vladi Crne Gore jer Skupština Crne Gore, čije sjednice blokiraju poslanici opozicije, još nije donijela odluku o njegovom razrješenju s dužnosti ministra.
Ustav Crne Gore propisuje članom 104. da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost“. Budući da je funkcija gradonačelnika javna funkcija i budući da Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da je funkcija predsjednika lokalne samouprave profesionalna, proizilazi da profesor Mujović istovremenim obavljanjem dužnosti ministra i javne i profesionalne funkcije gradonačelnika Podgorice krši Ustav.
On je saopštio Standardu da je ostavku na ministarsku dužnost u Vladi podnio istog dana kada je imenovan za gradonačelnika Podgorice – 28. decembra 2024. Profesor Mujović je, dakle, učinio što je do njega, te Ustav krši bez svoje direktne krivice.
<h2>ČLANOVE VLADE IMENUJE I RAZRJEŠAVA SKUPŠTINA</h2>
Problem je što Skupština Crne Gore nije razriješila Sašu Mujovića ministarske dužnosti. U Službenom listu br. 64/2024. <a href="http://sluzbenilist.me/pregled-dokumenta-2/?id=%7b3BA3B267-7BC1-488A-816C-414B3629E5DE%7d">objavljena</a> je 31. decembra 2024. Odluka o izboru gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, ali ne i odluka o razrješenju Saše Mujovića dužnosti ministra jer takva odluka nije ni donijeta.
Članove Vlade bira i razrješava Skupština, te je prema tome, Saša Mujović ministar dokle god Skupština ne donese Odluku o njegovom razrješenju <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/300/3461-19701-00-33-24-2-2.pdf">kako je to npr. učinila prošle godine</a> za članove Vlade koji su u procesu rekonstrukcije ispali iz igre ili su jednu funkciju u Vladi zamijenili drugom.
Zakon o sprečavanju korupcije propisuje rok od 30 dana od početka obavljanja dužnosti da javni funkcioner podnese ostavku u slučaju da ima udio u upravljačkim strukturama nekog privrednog društva, ali ovakve situacije Zakon o sprečavanju korupcije ne prepoznaje. Zakon o Vladi, kojim bi ova materija mogla biti regulisana u smislu roka za razrješenje dužnosti u Vladi osobe imenovane na drugu dužnost, gromoglasno je 2020. najavljivala nova vlast, ali tekst zakona, koji je Ministarstvo javne uprave odavno pripremilo, mjesecima skuplja prašinu po fijokama Generalnog sekretarijata Vlade. Razlog je jednostavan – propisi i regulativa u ovakvoj političkoj situaciji najveći neprijatelj vlasti koja počiva na pravnom „kreativizmu“. Bez preciznog zakonom propisanog roka za razrješenje člana Vlade imenovanog na drugu dužnost ustavna odredba se mora poštovati doslovce, te Skupština Glavnog grada nije smjela ni izabrati Sašu Mujovića dokle god je on član Vlade.
<h2>POSLJEDICE PROTIVUSTAVNE ODLUKE</h2>
Činjenice da s jedne strane prof. Saša Mujović još nije razriješen ministarske dužnosti, a da s druge strane obavlja profesionalno javnu dužnost gradonačelnika Podgorice dovodi i njega i Vladu i Glavni grad u ozbiljne formalno-pravne izazove.
Vlada će se pred konkretnim problemom naći već za nedjelju dana kada bude obračunavala plate za januar. Saša Mujović kao gradonačelnik mora po Zakonu o lokalnoj samoupravi tu dužnost obavljati profesionalno, a to znači da u Glavnom gradu prima platu. Ali je istovremeno formalno i dalje član Vlade, te mu, dakle, mora na kraju mjeseca biti i u Vladi obračunata zarada.
Što će Saši Mujoviću pisati u radnoj knjižici – gdje je radio u januaru 2025. u Vladi ili u Glavnom gradu pošto je formalno bio i ministar i gradonačelnik? Što piše u njegovom jednom, a što u drugom Ugovoru o radu? Ugovor o radu on kao i svaki zaposleni mora imati, a taj ugovor po Zakonu o radu, mora sadržavati i dan stupanja na rad. Konačno, gdje je u ovom trenutku radna knjižica ministra i gradonačelnika? U Karađorđevoj ili u Njegoševoj?
No problem profesora Mujovića, u kojem se, ponavljamo, našao bez svoje direktne krivice jer je učinio što je do njega, mali je prema problemima koji mogu nastati ako neko krene u pravnu proceduru ovog slučaja, odnosno ako se ovaj galimatijas nađe pred Upravim ili Ustavnim sudom?
Formalno gledano Saša Mujović nije smio biti ni imenovan na dužnost gradonačelnika sve dok ne bude razriješen dužnosti člana Vlade jer Ustav propisuje da član Vlade ne može obavljati drugu javnu funkciju. Skupština Glavnog grada je, imenujući aktuelnog ministra na dužnost gradonačelnika prekršila Ustav. Ako do nekog suđenja dođe i ako ovakva bude konstatacija suda postaviće se pitanje odluka koje donosi i akata koje potpisuje gradonačelnik-ministar.

Mujović još i ministar i gradonačelnik: Skupština Glavnog grada izborom prekršila Ustav

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gradonacelnik