<article>Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nekoliko gradova u Gruziji, četvrti dan zaredom, protestujući protiv Vlade koja je odbacila zahtjev opozicije za organizovanje novih parlamentarnih izbora.Ta bivša sovjetska republika je u previranju od parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, na kojima je pobijedila vladajuća partija Gruzijski san. Međutim, opozicija je osudila izborne nepravilnosti i bojkotuje rad novog saziva parlamenta.Nove izbore traže opozicione stranke, kao i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula veze sa Vladom, i rekla da će odbiti da se odrekne svog mandata do novih parlamentarnih izbora.Ulične demonstracije, koje su okupile hiljade demonstranata tri noći zaredom, pokrenute su odlukom Vlade da odloži ambicije zemlje da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine.Te skupove u Tbilisiju i drugim gradovima policija je rastjerala vodenim topovima i suzavcem i uhapsila više od 150 osoba. Desetine policajaca povrijeđeno je od bacanja kamenica i petardi demonstranata.</article>

Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nekoliko gradova u Gruziji, četvrti dan zaredom, protestujući protiv Vlade koja je odbacila zahtjev opozicije za organizovanje novih parlamentarnih izbora.
Ta bivša sovjetska republika je u previranju od parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, na kojima je pobijedila vladajuća partija Gruzijski san. Međutim, opozicija je osudila izborne nepravilnosti i bojkotuje rad novog saziva parlamenta.
Nove izbore traže opozicione stranke, kao i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula veze sa Vladom, i rekla da će odbiti da se odrekne svog mandata do novih parlamentarnih izbora.
Ulične demonstracije, koje su okupile hiljade demonstranata tri noći zaredom, pokrenute su odlukom Vlade da odloži ambicije zemlje da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine.
Te skupove u Tbilisiju i drugim gradovima policija je rastjerala vodenim topovima i suzavcem i uhapsila više od 150 osoba. Desetine policajaca povrijeđeno je od bacanja kamenica i petardi demonstranata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gruzija

Tbilisi

Protesti

Svijet

U Gruziji nastavljeni antivladini protesti, četvrti dan zaredom

Sirijska Vlada trebalo bi da se uključi u politički dijalog usred aktuelnih sukoba s pobunjenicima, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Erdogan je pozvao na „stvaranje prostora za diplomatiju“ u regionu i naglasio da bi sirijski režim trebalo da se uključi u „proces političkog rješenja“, saopšteno je iz Erdoganovog kabineta, prenosi Hina.
- Turska će nastaviti borbu protiv zabranjene Kurdistanske radničke stranke i njenih saveznika - rekao je Erdogan, upozorivši na stvaranje veće nestabilnosti u Siriji.
Prošle sedmice savez pobunjenika, predvođen islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam, pokrenuo je iznenadnu ofanzivu u sjeverozapadnoj Siriji i preuzeo kontrolu nad Alepom, što je dovelo do iznenadnog rasplamsavanja građanskog rata, koji traje od 2011. godine.
Pobunjenici koje podržava Turska u međuvremenu su zauzeli područja na sjeverozapadu od kurdske milicije, koju Ankara smatra povezanom s PKK.

Erdogan sa Putinom: Sirijska Vlada da se uključi u politički dijalog usred sukoba s pobunjenicima

Predstava "Smrt u Dubrovniku", u režiji Petra Pejakovića, biće izvedena u četvrtak 5. decembra u 19 sati u sali Dodest Kulturno-informativnog centra Budo Tomović". Ulaz slobodan.
Ova predstava, kako se navodi u saopštenju, nastala je u produkciji Dramskog studija "Prazan prostor", u saradnji s Akcijom za ljudska prava. &nbsp;
- Predstava je izraz kulture sjećanja, nasuprot rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava. Tekst predstave baziran je na preko trideset svjedočanstava, koja su Akcija za ljudska prava i "Prazan prostor" prikupili. Namjera je suočiti javnost, prije svega u Crnoj Gori, s istinom o ratu koji je vođen u Dubrovniku i njegovoj okolini, jer, kako je poznato, nesuočavanje sa stvarnom prošlošću preduslov je da se istorija ponovi. Predstava "Smrt u Dubrovniku" je umjetnički pohod/napad protiv dominantne kulture zaborava i laži - istaknuto je u saopštenju.
Dramaturškinja je Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković, a scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Igraju: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Realizuje se u sklopu projekta "Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi", koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Predstava "Smrt u Dubrovniku" 5. decembra u Dodestu

Na konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama stiglo je oko 15 žalbi, kazao je za Portal ETV v. d. direktora ove institucije Agron Ibrahimi, uz pojašnjenje da je nadležnost Upravnog odbora Fonda, kao drugostepenog organa, da poništi javni konkurs, ako procijene da su žalbe osnovane. - I ja lično nijesam saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti, ali nijesam u mogućnosti da se miješan u rad drugih organa. Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. <h2>Odlučiće Upravni odbor&nbsp;</h2> Objašnjava da je Komisija za vrjednovanje 18. novembra „donijela Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu“. - Komisija za vrjednovanje ima sedam članova, oni nijesu zapošljeni u Fondu, već nezavisni eksperti koje na osnovu javnog konkursa bira Skupština Crne Gore. Na osnovu njihovog Prijedloga odluke, shodno Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, direktor Fonda donosi Odluku o raspodjeli sredstava – naglašava Ibrahimi procedure. Prema njegovim riječima, Komisija utvrđuje ispunjenost uslova učesnika javnog konkursa, vrjednuje projekte u skladu sa kriterijumima iz Zakona o manjinskim pravnima i slobodama, utvrđuje rang listu vrjednovanih projekata, revidira budžet učesnika konkursa i utvrđuje prijedlog za raspodjelu sredstava. U čitavi proces, dodaje naš sagovornik, od donošenja odluke o raspisivanju konkursa do potpisivanja ugovora o finansiranju projekata učestvuju tri organa - Upravni odbor Fonda, Direktor sa stručnom službom Fonda i Komisija za vrednovanje projekta, odnosno uključeno je između 32 i 34 osobe. - Budući da sam ja, kao vršilac dužnosti direktora Fonda, na tu funkciju izabran odlukom Upravnog odbora, 31. oktobra, nakon što je prethodnom direktoru istekao mandat, upoznao sam se sa nezadovoljstvom, prije svega, predstavnika manjinskih savjeta, koje je rezultiralo poništavanjem odluka u prethodnoj godini. Svi akteri - predstavnici manjinskih savjeta, pojedini članovi Upravnog odbora, učesnici konkursa, u uopšte svi upućeni, pa i nemali broj poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasni su da su neophodne izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i ja se nadam da će Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda, imati sluha da što prije učini neophodne korake – kaže Ibrahimi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi</figcaption> </figure>  Najavljuje da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata, kako bi, zaključuje on, Fond obavljao funkciju na zadovoljstvo svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.&nbsp; Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.&nbsp; Ubjedljivo najviši novčani iznosi, kako smo pisali, pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. <h2>&nbsp;Privilegovana nacionalna zajednica</h2> Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Objavili smo i da su jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je, kako je za Portal ETV kazao saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, stavlja u privilegovan položaj, „neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“.&nbsp; - Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglasio je Đurašević, komentarišući konkurs, uz konstataciju da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“. Ocijenio je i da je legitimno pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević"> <figcaption>USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević</figcaption> </figure>  Transparentnost u procesu imenovanja članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata, prema mišljenju našeg sagovornika, ključni su za vraćanje povjerenja javnosti. <h2>Instrument širenja srpskog i ruskog uticaja</h2> Oglasili su se iz iz Digitalnog forenzičkog centra čija analiza je pokazala da je ove godine 189.150 eura Fond dodijelio nevladinim organizacijama sa srpskim predznakom.&nbsp; - To su: Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. Zanimljivo je da su pomenute organizacije povezane sa istim osobama, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori. Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće.&nbsp; - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori. O tome svjedoče i pohvale mitropolita Joanikija za rad i zasluge Vijeća narodnih skupština i Srpskog nacionalnog savjeta. On je 26. novembra 2024. godine kazao da su ljudi sabrani oko Savjeta ustali u odbranu svetinja kada bješe nastala pošast da se pet-šest ljudi, izmanipulisanih od raznih službi, okupe u namjeri da predaju crkve i manastire raspopima, koji su se pojavili po Crnoj Gori. Joanikije se posebno zahvalio Momčilu Vuksanoviću koji je imao, kako navodi, važnu ulogu u odbrani srpskog jezika i ćirilice – podsjetili su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom.&nbsp; Od ovog novca, naglašavaju iz DFC-a, finansiraće se Svečana akademija povodom 106 godina Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije. To ukazuje, kako su ocijenili, da Vlada Srbije finansira proksi aktere u Crnoj Gori koji organizuju događaje na kojima se slave odluke Podgoričke skupštine 1918. godine koja predstavlja simbol nestajanja Crne Gore kao države i njeno bezuslovno prisajedinjenje Srbiji.&nbsp; Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je na osnovu odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu organizacijama iz Crne Gore za 2024. godinu ukupno dodijelila 9.420.000 dinara (više od 80.000 eura).&nbsp; - Projekti za koje su organizacije dobile novčanu pomoć iz Srbije usmjereni su na negaciju istorije, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Crne Gore. To predstavlja strategiju djelovanja i indirektnog miješanja režima u Beogradu u unutrašnje političke i društvene prilike u Crnoj Gori - upozorili su iz DFC-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka fonda"> <figcaption>Odluka fonda</figcaption> </figure>  Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.&nbsp; - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Nakon izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine vlast u našoj zemlji preuzele su prosrpske i proruske društveno-političke elite. Prva takva vlada, na čijem je čelu bio univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić čak je konstituisana u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog.

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu slabe kiše. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno tokom noći biće više uslova za padavine. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, uglavnom na primorju povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni, tokom noći sjeveroistočni u pojačanju. 
 
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Danas oblačno, do 17 stepeni

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

U Gruziji nastavljeni antivladini protesti, četvrti dan zaredom

Tagovi

Erdogan sa Putinom: Sirijska Vlada da se uključi u politički dijalog usred sukoba s pobunjenicima

Predstava "Smrt u Dubrovniku" 5. decembra u Dodestu

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

Danas oblačno, do 17 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO