Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar, predstavljajući megaprojekte u Gruziji vrijedne 6,5 milijardi USD: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina. Mohamed Alabbar: „Ljepota Gruzije zaslužuje razvojne projekte koji poštuju njene pejzaže, osnažuju njen narod i grade prosperitet koji traje. To je nasljeđe koje želimo da ostavimo.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Kao jedan od vodećih svjetskih investitora multifunkcionalnih destinacija, Eagle Hills donosi svoje međunarodno iskustvo u Gruziju, jačajući povjerenje u sve dinamičniji investicioni ambijent zemlje.&nbsp; Označavajući novo poglavlje u svom razvoju, Eagle Hills je svečano otvorio svoj novi Prezentacioni Centar u srcu Tbilisija, dodatno učvršćujući svoje prisustvo i dugoročnu posvećenost održivom razvoju širom Gruzije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Svečano otvaranje, kojem su prisustvovali Nj.E. Irakli Kobahidze, premijer Gruzije, Nj.E. Mariam Kvrivišvili, ministarka ekonomije i održivog razvoja Gruzije, i gospodin Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills Properties, predstavlja važnu prekretnicu u partnerstvu između Eagle Hillsa i Vlade Gruzije – saradnju zasnovanu na uzajamnom povjerenju i zajedničkoj posvećenosti oblikovanju budućnosti nacije kroz svjetski prepoznate, održive destinacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Smješten u srcu Tbilisija, među njegovim istorijskim šarmom i modernim duhom, Prezentacioni Centar stoji kao svjedočanstvo napretka – prostor u kojem se dizajn, inovacija i zajednica spajaju. Više od samog prostora, on predstavlja interaktivnu izložbu dva ključna projekta kompanije Eagle Hills: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Posjetiocima pruža detaljan uvid u njihovu veličinu, dizajn i viziju. Kroz prikaze i prezentacije, Centar naglašava kako ove destinacije odražavaju prirodnu ljepotu Gruzije, njeno kulturno bogatstvo i vitalnost, nudeći pogled u naredno poglavlje održivog razvoja zemlje. Mohamed Alabbar: „Otvaranje našeg Prezentacionog Centra u Tbilisiju označava početak zajedničkog putovanja s Gruzijom. Naša vizija je da značajno doprinesemo razvoju zemlje – stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem investicija i predstavljanjem ogromnog potencijala Gruzije svijetu. Velika nam je čast što sarađujemo s Vladom Gruzije u cilju podsticanja održivog napretka, inovacija i prosperiteta za generacije koje dolaze.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82" data-rendition-name="original" width="6000" height="3376" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Projekti Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina zajedno predstavljaju jedinstven pravac razvoja Gruzije – spajajući ekonomski rast i ekološku odgovornost, savremeni razvoj i kulturno nasljeđe.&nbsp; S planiranim ulaganjima većim od 6,5 milijardi USD, ove destinacije će značajno doprinijeti BDP-u Gruzije, privući više od 350.000 posjetilaca godišnje, podstaći lokalne industrije, donijeti više od 10 milijardi USD stranih direktnih investicija i otvoriti preko 30.000 radnih mjesta u oblastima građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b" data-rendition-name="original" width="3500" height="2333" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Oba projekta se rukovode uvjerenjem Eagle Hillsa da pravi napredak mora poštovati i ljude i prostor. U Tbilisiju i Batumiju ta se posvećenost ogleda kroz energetski efikasnu infrastrukturu, pametne sisteme, zelene mreže mobilnosti i zaštitu životne sredine, s posebnim fokusom na očuvanje prirodnih staništa i migratornih ptica duž crnomorske obale u Batumiju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Zapanjujući pejzaži i duboko ukorijenjene tradicije Gruzije služe kao inspiracija i odgovornost. Projekti su osmišljeni kao nastavak tog pejzaža, unapređujući njegovu ljepotu i stvarajući dugoročnu društvenu i ekonomsku vrijednost. &nbsp;Zajedno se savršeno uklapaju u nacionalnu strategiju razvoja Gruzije – unapređujući održivi turizam, podstičući odgovorno korišćenje zemljišta i doprinoseći dugoročnom razvoju zemlje. Smješten na obalama glavnog grada Gruzije, Tbilisi Waterfront predstavlja jedinstven riječni razvoj koji odražava karakter i prirodni šarm grada. Prostire se na 590 hektara, uključujući 170 hektara parkova i zelenih površina, redefinišući urbani život kroz inovativnu multifunkcionalnu zajednicu u kojoj arhitektura i priroda postoje u harmoniji. Master plan predviđa luksuzne rezidencije, butik prodavnice, ugostiteljske objekte i savremeni wellness i spa centar, povezane prostranim zelenim površinama, pješačkim stazama i rekreativnim zonama.&nbsp; Dizajniran da ojača poziciju Tbilisija kao prosperitetne i prijatne prijestonice, projekat postavlja novi standard održivih stambenih zajednica u regionu.&nbsp; Zasnovan na principima održivosti i ravnoteže, Tbilisi Waterfront podstiče povezanost – s prirodom, pokretom i međusobno. Pješačke avenije, biciklističke staze, zeleni koridori i svjetski wellness centar promovišu dobrobit zajednice.&nbsp; Duž očaravajuće obale Batumija, Gonio Yachts &amp; Marina se razvija kao vizionarska destinacija površine 260 hektara. Dizajniran kao ekskluzivna marina zajednica, projekat harmonično spaja luksuz i održivost, stvarajući utočište za život na moru.&nbsp; Sidrište projekta čini marina svjetske klase, uz brendirane rezidencije, luksuzne i butik hotele, trgovačke bulevare i parkovske površine inspirisane pomorskim nasljeđem Gruzije.&nbsp; Dizajn naglašava otvorene vizure, šetališta i prostore za odmor koji slave život uz more. Razvijen s ekološki odgovornim pristupom, Gonio Yachts &amp; Marina poštuje netaknutu obalu Batumija kroz energetski efikasan dizajn, odgovorno upravljanje obalom i zaštitu biodiverziteta.&nbsp; Destinacija povećava turističku privlačnost regiona, istovremeno čuvajući njegovo prirodno nasljeđe, pozicionirajući Batumi kao vodeći centar za jahting, odmor i luksuzni život. Tbilisi Prezentacioni Centar predstavlja središte ovog iskustva, prikazujući kako projekti Eagle Hillsa redefinišu održivi život, dinamične životne zajednice i život uz more.

PROMO SADRŽAJ

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar

Gruzijski premijer Irakli Kobahidze u nedjelju je ponovio da će "oštro odgovoriti" opoziciji nakon protesta povodom lokalnih izbora dan ranije. Demonstranti su pokušali da provale u predsjedničku palatu, ali ih je policija spriječila.
- Nekoliko ljudi je već uhapšeno, prije svega organizatori pokušaja rušenja vlade. Niko neće proći nekažnjeno - rekao je premijer novinarima, prenio je AFP.
On je i u subotu rekao da će osujetiti revolucionarne ciljeve onih koji pozivaju na proteste, uz ocjenu da su ciljevi opozicije osuđeni na neuspjeh.
U Gruziji su u subotu održani lokalni izbori, koje je opozicija namjeravala da iskoristi za mobilizaciju stanovništva na ulicama, rizikujući da se suoči sa novim talasom represije i hapšenja.
Lokalne izbore bojkotovalo je nekoliko opozicionih stranaka, uključujući Ujedinjeni nacionalni pokret (UNP) bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija, koji je i sam pozvao svoje pristalice da izađu na ulice.
Ali za vladajuću stranku Gruzijski san, koju kontroliše milijarder Bidzina Ivanišvili, glasanje predstavlja prvi izborni test od političke krize koju su izazvali parlamentarni izbori u oktobru 2024. godine, na kojima je on pobijedio, podsjeća AFP.
Te parlamentarne izbore, čije je rezultate opozicija proglasila namještenim, pratili su mjeseci žestoko potiskivanih protesta u ovoj kavkaskoj zemlji između Turske i Rusije, čija je vlada optužena da se približila Moskvi nizom represivnih zakona.
Oko 60 ljudi - opozicioni lideri, novinari i obični aktivisti, uhapšeno je tokom prošle godine, prema podacima nevladinih organizacija za ljudska prava, koje smatraju da ovi lokalni izbori predstavljaju više od pukog obnavljanja lokalnih izabranih zvaničnika.

Portal ETV

Premijer Gruzije ponovio da će opozicija dobiti oštar odgovor i da niko neće proći nekažnjeno

U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i bezbjednosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage bezbjednosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedjelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je Ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a Ben Kardin, Rodžer Viker i Džon Korin objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od Vlade.
- Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije - izjavila su trojica senatora.
- Ovo nije ponašanje Vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda - navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage bezbjednosti primijenile protiv njih.
- Udarali su nas po glavi - rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvaršeišvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
- Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro - rekao je Jvaršeišvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži Iks (X) da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi zvaničnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 odsto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Fejsbuku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Vašingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
- Nijedna od povreda nije opasna po život - dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Nemiri u Gruziji: Policija optužena za brutalnost nad demonstrantima

Policija je u ponedjeljak ponovo krenula da rastjeruje na hiljade demonstranata u Tbilisiju pošto je više od 200 osoba privedeno prethodne četiri noći protesta zbog planova Vlade da obustavi pregovore o pridruživanju s Evropskom unijom do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da otjera demonstrante od zgrade parlamenta, gdje se okupljaju svake noći od 28. novembra kada je vladajuća partija Gruzijski san objavila odluku o pauziranju pregovor s EU.
Demonstranti su nastavili protest uprkos oblaku suzavca na ulice u ranim satima u utorak po gruzijskom vremenu.
Policija u Tbilisiju koristila je sličnu taktiku prethodne noći da spriječi protest blizu parlamenta i uhapsila desetine ljudi. Novinari RSE-a rekli su da je policija uhapsila i pretukla nekoliko demonstranata pošto su se razišli oko dva sata u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su 224 demonstranta privedena zbog prekršajnih prijava, a tri zbog krivičnih. Pored toga, tri policajca su hospitalizovana, a 113 drugih je potrebno liječenje, saopštilo je ministarstvo u ponedjeljak.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili navela je na mreži Iks (X) da su mnogi od uhapšenih demonstranata imali povrede po glavi i licu. Neki ljudi su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
- To je sve samo ne revolucija. Ovo je ogroman, rekla bih, nacionalni pokret koji se zaista proširio na cijelu zemlju, geografski i socijalno, obuhvatajući sve segmente stanovništva - rekla je Zurabišvili u intervjuu za Rojters.
Specijalne snage koje nose maske u noći između ponedjeljka i utorka dio su "nasilne represije nad demonstrantima", rekla je za SiEnEn (CNN), nazvavši to "korak dalje... protiv slobode izražavanja".
Vlada sprovodi politiku pokušavajući da ograniči izražavanje gruzijskog naroda da ne ide ka Rusiji, rekla je ona.
Takva reakcija je, kako je rekla predsjednica Gruzije, uslijedila poslije "nečuvene odluke" premijera Iraklija Kobahidzea o pregovorima o članstvu u EU.
Kobahidze je upozorio opoziciju da će "svako kršenje zakona biti dočekano uz punom strogoćom zakona".
Političari koji se "kriju u svojim kancelarijama i žrtvuju članove svojih nasilnih grupa" takođe neće izbjeći "tešku kaznu", rekao je on.
Kobahidze je ranije rekao da Zurabišvili mora da ode s funkcije na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegovo saopštenje uslijedilo je uprkos njenom obećanju da će ostati na funkciji "dok predsjednik ne bude legitimno izabran" pošto Gruzijski san, koji vlada zemljom više od jedne decenije, tvrdi da je pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima.
Zurabišvili i opozicija tvrde da su izbori pokradeni i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle nedjelje zakazao posredne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos pravnim izazovima.
- Nema legitimnog parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može da bira novog predsjednika - rekla je Zurabišvili prošle nedjelje.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU i težnja za ulazak u EU je propisana gruzijskim Ustavom.
Međutim, usvajanje pod vladavinom Gruzijskog sna, kako kažu Zurabišvili i drugi kritičari, "ruskog zakona" za ograničavanje rada nevladinih organizacija i medije koji se finansiraju iz inostranstva, a i kontroverznog zakona o pravima LGBT osoba, kao i javnih napada Kobahidzea i drugih zvaničnika na Zapad izazvali su strahovanja da sadašnja Vlada vodi zemlju nazad u rusku orbitu.

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se u nekoliko gradova u Gruziji, četvrti dan zaredom, protestujući protiv Vlade koja je odbacila zahtjev opozicije za organizovanje novih parlamentarnih izbora.
Ta bivša sovjetska republika je u previranju od parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, na kojima je pobijedila vladajuća partija Gruzijski san. Međutim, opozicija je osudila izborne nepravilnosti i bojkotuje rad novog saziva parlamenta.
Nove izbore traže opozicione stranke, kao i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula veze sa Vladom, i rekla da će odbiti da se odrekne svog mandata do novih parlamentarnih izbora.
Ulične demonstracije, koje su okupile hiljade demonstranata tri noći zaredom, pokrenute su odlukom Vlade da odloži ambicije zemlje da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. godine.
Te skupove u Tbilisiju i drugim gradovima policija je rastjerala vodenim topovima i suzavcem i uhapsila više od 150 osoba. Desetine policajaca povrijeđeno je od bacanja kamenica i petardi demonstranata.

U Gruziji nastavljeni antivladini protesti, četvrti dan zaredom

Hiljade pristalica opozicije okupilo se danas ispred parlamenta Gruzije u Tbilisiju, i to je drugi ponedjeljak uzastopce da protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, koje smatraju nelegitimnim i lažiranim, uz pomoć Rusije, a u korist vladajuće stranke - Gruzijski san.
Demonstranti su mahali zastavama Gruzije i Evropske unije, i traže nove parlamentarne izbore – ovog puta pod međunarodnim nadzorom – kao i istragu zbog navodnih izbornih nepravilnosti.
Vođe opozicije kažu de će bojkotovati zasijedanje parlamenta i redovno održavati demonstracije dok se njihovim zahtjevima ne izađe u susret.
Protesti su prošli pod budnim okom policije za razbijanje demonstranata, što odražava tinjajuće političke tenzije u Gruziji, južnokavkaskoj zemlji i bivšoj sovjetskoj republici, koja ima 3,7 miliona stanovnika a nalazi se između Rusije i Turske.
Centralna izborna komisija saopštila je da je vladajuća stranka Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Njeni lideri odbacuju tvrdnje opozicije da su rezultati izbora lažirani.
Predsjednica države Salome Zurabišvili odbacuje zvanične rezultate i smatra da je Gruzija žrtva ruskog pritiska kako se ne bi pridružila Evropskoj uniji.
Zurabišvili, čija je ustavna pozicija mahom ceremonijalna, pozvala je SAD i Evropsku uniju da podrže demonstracije.
Zvaničnici u Vašingtonu i Briselu zatražili su punu istragu u vezi sa izborima, a Kremlj tvrdi da se nije miješao u njih.
Državno tužilaštvo Gruzije pokrenulo je istragu u vezi sa izborima, ali opozicija tvrdi da ta istraga ne može biti nezavisna, jer je vodi državni tužilac kojeg je postavio parlament, pod kontrolom Gruzijskog sna.
Gruzija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njen status suspendovan jer je vladajuća stranka, uprkos ogromnim protestima ljetos, progurala zakon o stranom miješanju koji veoma liči na ruski zakon o stranim agentima, a cilj mu je suzbijanje stranog finansiranja organizacija civilnog društva.
Gruzijski san je na vlasti od 2012. godine, a stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, tajnoviti milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji.
Opozicija je optužuje da postaje autoritarna i okrenuta Moskvi.
Rusija je 2008. godine pobijedila u kratkom ratu protiv Gruzije, koja je pokušala vojno da povrati svoje dvije, tada defakto nezavisne regije sa ruskim stanovništvom. Poslije pobede u ratu, Rusija je priznala nezavisnost tih oblasti – Abhazije i Južne Osetije – i pojačala vojno prisustvo u njima.

Ponovo masovni protesti u Tbilisiju zbog rezultata parlamentarnih izbora

Desetine hiljada proevropskih orijentisanih Gruzijaca izašle su u nedjelju u Tbilisiju na skup protiv vladajuće partije Gruzijski san uoči parlamentarnih izbora koji će vjerovatno odlučiti o budućnosti južnokavkazske države.
Opozicione grupe su upozorile da bi pobjeda na izborima 26. oktobra Gruzijskog sna – stranke optužena da je prijateljski nastrojen prema Rusiji – mogla da ugrozi demokratiju i nadu za eventualno članstvo u Evropskoj uniji, za šta zabrinutost izražena u mnogim zapadnim zemljama, prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
Prozapadna predsjednica Salome Zurabišvili, koja se razišla sa vladom predvođenom Gruzijskim snom, podržala je opoziciju i rekla na konferenciji za novinare da će se pridružiti skupovima kako bi pomogla da se "pokaže volja naroda za slobodom, nezavisnošću i evropskom budućnošću".
Marš opozicije počeo je u 17 sati po lokalnom vremenu sa pet lokacija u prijestonici, uključujući trgove Heroja i Republike. Organizatori su rekli da će se učesnici okupiti na Trgu slobode uveče na koncertu.
Neki članovi vladajuće stranke pokušali su da odvrate ljude da prisustvuju skupu, tvrdeći da to nije bio proevropski događaj, već događaj koji su organizovali LGBT aktivisti.
U nedavnom intervjuu za RSE, zatvoreni bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili upozorio je na strašne posljedice ako partija Gruzijski san pobijedi na parlamentarnim izborima.
- Očekujem provokacije u narednim danima, uključujući tokom izbora i u danima poslije - rekao je Sakašvili iz zatvora u pisanim odgovorima na pitanja koja je poslao Gruzijski servis RSE.
Gruzijski san je usvojio zakone koji ograničavaju aktivnost nevladinih organizacija i medija koji primaju finansiranje iz inostranstva i protiv, kako navodi, "LGBT propagande". Obećao je da će zabraniti sve glavne opozicione stranke ako pobijedi.
Gruzijski san je predstavio predstojeće izbore kao egzistencijalni izbor između rata i mira. U okviru kampanje je imao bilborde s crno-bijelom fotografijom ratom razorene Ukrajine pored slika u boji prosperitetne, mirne Gruzije.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pohvalio je vladu Gruzije upravo zbog poteza koji su uznemirili zapadne partnere Tbilisija, kao što su usvajanje zakona o "stranim agentima" i borba protiv "LGBT propagande".
Ti i drugi potezi naveli su Brisel i Vašington da preduzmu kaznene mjere.
EU je zamrznula pridruživanje Gruzije, dok je Vašington uveo sankcije nekim od najviših zvaničnika zemlje i pripremio poseban paket finansijskih sankcija protiv osnivača i još de fakto lidera Gruzijskog sna Bidzine Ivanišvilija.
Ivanišvili je takođe sugerisao da bi Gruzija trebalo da se izvini za rat sa Rusijom 2008. godine.
Zvaničnici Bijele kuće odbili su da se sastanu sa delegacijom Gruzije na posljednjoj Generalnoj skupštini UN i poništili su poziv gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu na prijem 25. septembra koji je priredio predsjednik Džo Bajden.
Te mjere su označile novu najnižu tačku u odnosima SAD i donedavno njihovog najlojalnijeg i najomiljenijeg saveznika na postsovjetskom prostoru.

Proevropski skup u Gruziji sedam dana uoči parlamentarnih izbora

Napadnuta je fabrika za proizvodnju raketa u Rusiji, koja proizvodi raketne sisteme Iskander i Orešnik.
Ruski Telegram kanali izvijestili su o napadu na Votkinsku mašinsku fabriku u Udmurtiji.
Lokalni stanovnici su takođe u chat grupama tvrdili da su radionice broj 22 i broj 36 oštećene u napadu.
Guverner Udmurtske Republike, Aleksandar Brečalov, potvrdio je da je jedan od objekata u regiji pogođen.
Prvi nezvanični izvještaji ukazuju da ima žrtava, prenose ruski mediji.
Neki Telegram kanali tvrdili su da je postrojenje u Udmurtiji bilo meta krstarećih raketa Flamingo.

Ukrajinci pogodili rusku fabriku za proizvodnju raketa Iskander i Orešnik

Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Američka vojska pogodila plovilo u istočnom Pacifiku, ubijena tri muškarca

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušaće u srijedu, u svojstvu osumnjičene, nekadašnju ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anu Novaković-Đurović zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine, saznaje<a href="https://www.antenam.net/clanak/sdt-ce-kao-osunjicenu-saslusavati-novakovic-durovic"> Antena M</a>.
U SDT su, takođe u svojstvu osumnjičenih, pozvani i nekadašnji generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Goran Gorašević i nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović.
Iz SDT-a su odbili da potvrde ovu informaciju.
- Uvaženi, Specijalno državno tužilaštvo ne obavještava javnost o dokaznim radnjama koje preduzima ili planira da preduzme radi zaštite interesa postupka i obezbjeđenja svrhe ostvarivanja dokaznih radnji -odgovorio je, nakon dva dana, na upit Antene M specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
Nekoliko dana uoči akcije tadašnje Vlade Dritana Abazovića, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je podgoričkoj kompaniji dozvoljeno da u Mahali radi i proizvodi beton, obrađuje materijal, uključujući i šljunak koji ne potiče sa lokacije u Mahali ili iz Morače.
Ipak, Vlada je u akciju rušenja krenula četiri dana kasnije, 13. februara 2023. Abazović je tada optužio Montenegro Petrol da se bavi nelegalnim aktivnostima, optužujući ih za bahatost.
Advokat Martinović je tvrdio da se akcija vlasti i rušenje postrojenja sprovode bez bilo kakve odluke državnog organa, te da je nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu nakon što je srušeno postrojenje Montenegro Petrola na Morači.
Ovo je bio i predmet televizijske debate na Radio-televiziji Crne Gore, u kojoj je Abazović obećao zastupniku Montenegro Petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali.
Martinović je tada, četiri dana nakon emisije, 27. februara 2023, tražio da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom, u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio još jednom.&nbsp;
- Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno - naveo je Martinović u drugom dopisu Abazoviću iz marta 2023. godine. Abazović obećanje do danas nije ispunio.
<h2>Tužba</h2>
Naredne godine, u februaru 2024, pred Privrednim sudom počeo je proces po tužbi Montenegro Petrola zbog nezakonitog rušenja postrojenja, u kojoj kompanija od države traži da joj plati odštetu u iznosu od četiri miliona eura.
Montenegro Petrol tužio je državu jer su, uz veliku medijsku pažnju i prisustvo najviših državnih zvaničnika, 13. februara 2023. srušeni njegovi objekti za proizvodnju šljunka.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, 7. februara 2023. predložilo je Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz rijeke Moraču i Cijevnu, tražeći hitno rušenje objekata.
Vlada je dva dana kasnije, na dan kada je vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje kojim se dozvoljava rad postrojenja Montenegro Petrola, razmotrila ovu informaciju i zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz Moraču i Cijevnu.
Ministarstvo je potom državnoj firmi Zaštita prostora Crne Gore, 12. februara, naložilo uklanjanje i rušenje objekata uz rijeke Moraču i Cijevnu, nalažući da se sa rušenjem počne odmah.
Montenegro Petrol podnio je tužbu Privrednom sudu u maju iste godine, u kojoj su istakli da je država postupala krajnje nesavjesno, da je mašinske elemente rušila na nepodoban način, uzrokujući nepotrebnu štetu. Umjesto rastavljanja mašinskih elemenata postrojenja, oni su uništeni bagerom.
U tužbi se navodi i da su građevinski objekti srušeni bez prethodnog omogućavanja vlasniku da stvari iz unutrašnjosti objekata ukloni, pa su tako uništeni informacioni sistemi i oprema u upravljačkim kućicama, koje su služile za upravljanje i kontrolu cjelokupnog postrojenja.
Ističe se i da za rušenje nije postojao bilo kakav zakonit akt.
- O aktivnosti rušenja izvijestili su svi mediji u Crnoj Gori, jer je rušenje poslužilo kao politička promocija Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića i Ane Novaković-Đurović - navodi se, između ostalog, u tužbi.

Tag: tbilisi