Proevropski skup u Gruziji sedam dana uoči parlamentarnih izbora
Desetine hiljada proevropskih orijentisanih Gruzijaca izašle su u nedjelju u Tbilisiju na skup protiv vladajuće partije Gruzijski san uoči parlamentarnih izbora koji će vjerovatno odlučiti o budućnosti južnokavkazske države.
Opozicione grupe su upozorile da bi pobjeda na izborima 26. oktobra Gruzijskog sna – stranke optužena da je prijateljski nastrojen prema Rusiji – mogla da ugrozi demokratiju i nadu za eventualno članstvo u Evropskoj uniji, za šta zabrinutost izražena u mnogim zapadnim zemljama, prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
Prozapadna predsjednica Salome Zurabišvili, koja se razišla sa vladom predvođenom Gruzijskim snom, podržala je opoziciju i rekla na konferenciji za novinare da će se pridružiti skupovima kako bi pomogla da se "pokaže volja naroda za slobodom, nezavisnošću i evropskom budućnošću".
Marš opozicije počeo je u 17 sati po lokalnom vremenu sa pet lokacija u prijestonici, uključujući trgove Heroja i Republike. Organizatori su rekli da će se učesnici okupiti na Trgu slobode uveče na koncertu.
Neki članovi vladajuće stranke pokušali su da odvrate ljude da prisustvuju skupu, tvrdeći da to nije bio proevropski događaj, već događaj koji su organizovali LGBT aktivisti.
U nedavnom intervjuu za RSE, zatvoreni bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili upozorio je na strašne posljedice ako partija Gruzijski san pobijedi na parlamentarnim izborima.
- Očekujem provokacije u narednim danima, uključujući tokom izbora i u danima poslije - rekao je Sakašvili iz zatvora u pisanim odgovorima na pitanja koja je poslao Gruzijski servis RSE.
Gruzijski san je usvojio zakone koji ograničavaju aktivnost nevladinih organizacija i medija koji primaju finansiranje iz inostranstva i protiv, kako navodi, "LGBT propagande". Obećao je da će zabraniti sve glavne opozicione stranke ako pobijedi.
Gruzijski san je predstavio predstojeće izbore kao egzistencijalni izbor između rata i mira. U okviru kampanje je imao bilborde s crno-bijelom fotografijom ratom razorene Ukrajine pored slika u boji prosperitetne, mirne Gruzije.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pohvalio je vladu Gruzije upravo zbog poteza koji su uznemirili zapadne partnere Tbilisija, kao što su usvajanje zakona o "stranim agentima" i borba protiv "LGBT propagande".
Ti i drugi potezi naveli su Brisel i Vašington da preduzmu kaznene mjere.
EU je zamrznula pridruživanje Gruzije, dok je Vašington uveo sankcije nekim od najviših zvaničnika zemlje i pripremio poseban paket finansijskih sankcija protiv osnivača i još de fakto lidera Gruzijskog sna Bidzine Ivanišvilija.
Ivanišvili je takođe sugerisao da bi Gruzija trebalo da se izvini za rat sa Rusijom 2008. godine.
Zvaničnici Bijele kuće odbili su da se sastanu sa delegacijom Gruzije na posljednjoj Generalnoj skupštini UN i poništili su poziv gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu na prijem 25. septembra koji je priredio predsjednik Džo Bajden.
Te mjere su označile novu najnižu tačku u odnosima SAD i donedavno njihovog najlojalnijeg i najomiljenijeg saveznika na postsovjetskom prostoru.