U Njemačkoj svaki deseti mladić i djevojka ne rade niti se školuju

Gotovo svaki deseti mladi čovjek u Njemačkoj između 20 i 24 godine nije zaposlen niti se školuje, pokazali su podaci Saveznog zavoda za statistiku, zasnovani na podacima Eurostata.

Udio mladih koji nijesu ni zaposleni ni u obrazovanju porastao je sa 8,8 odsto 2022. godine na deset odsto, ali je i dalje ispod prosjeka Evropske unije od 12,9 odsto.

Među njima je veći udio žena nego muškaraca, kao i mladih koji žive u gradovima.

Razlozi zbog kojih mladi nijesu uključeni ni u obrazovanje ni na tržište rada su različiti. Prema podacima iz nacionalnog izvještaja o obrazovanju za 2024. godinu, 25 odsto ih je tražilo posao i vodi se kao nezaposleno, dok je šest odsto uskoro trebalo da započne stručnu obuku ili studije, a četiri odsto čekalo na novi posao.

Najveći dio, 66 odsto, nije bio dostupan tržištu rada i vodi se kao ekonomski neaktivan. Kao razlog, 20 odsto navelo je obaveze oko njege bližnjih, najčešće djece, dok je 18 odsto navelo zdravstvena ograničenja. Dodatnih 17 odsto nije tražilo posao zbog razloga povezanih sa obrazovanjem.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend nosi rizik od političke frustracije mladih, ali i gubitka potrebne radne snage.

Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Fondacije Hans Bekler ocijenio je razvoj kao „zabrinjavajući“.

Direktorka Instituta za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Fondacije Hans Bekler Betina Kolrauš kazala je da to za mlade ljude znači „neizvjesnu perspektivu za budućnost i najvjerovatnije trnovit put u poslovni život“.

Prema njenim riječima, za njemačko tržište rada to znači gubitak važnog stručnog kadra.

Njemačka je, ipak, ispod prosjeka EU. Najniži udio mladih koji ne rade niti se školuju ima Holandija sa 5,6 odsto, zatim Švedska sa 7,3 i Češka sa 7,6 odsto.

Na drugom kraju je Rumunija, gdje taj udio iznosi čak 22,8 odsto. Slijede Bugarska sa 17,3 i Francuska sa 16,2 odsto, navodi Dojče vele.